|
O NAMA
Ovaj blog piše o aktualnostima Neretve i cilj mu je podizanje informiranosti građana o životno važnim temama za Neretvu.
Mjesto Matijevići su naselje u Općini Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, staro najmanje 170 godina. Naše selo i naša općina su davali mnoge poznate osobe koje se pamte i pamtit će ih Neretva, ali i Hrvatska. Iz našeg sela je pok. župan Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Šprlje, dok korijeni Predsjednika Sabora Luke Bebića (njegova majka) kao i mnogih drugih gospodarstvenika i intelektualaca, sežu iz našeg sela. Blog je namjenjen svima koji žele znati aktualnosti Neretve i našeg mjesta.
|
MATIJEVIĆI I NERETVA
22.04.2010., četvrtak
SVEČANOST UDRUGE LAĐARA NERETVE
24.travnja, subota u 19.00 sati u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću održati će se Svečana skupština Udruge lađara Neretve povodom 10.obljetnice Udruge lađara kojom prilikom će se dodijeliti priznanja zaslužnim pojedincima i lađarskim ekipama.
Između ostalog, kako saznajemo, priznanja će dobiti i par pojedinaca i udruga iz naše općine i to Pavo Jerković, Luka Bebić, posthumno Ivan Šprlje (po kojem je i nazvana nagrada sportski potez) i Zvonimir Jelčić "Faja" te Udruga "Škrapa" Momići i Udruga lađara Krvavac II
Ulaz je slobodan i svi ljubitelji tradicije Neretve, lađe i Maratona lađa su pozvani i dobrodošli.
Svečanost će uveličati mnogi uzvanici te će biti priređen i zabavni program.
|
11.04.2010., nedjelja
PLANINARSKO DRUŠTVO NA RUJNICI
U subotu ujutro je ekipa neretvanskih planinara u sklopu planinarske obuke imalo izlet na Rujnicu. Izlet su predvodili Ivan Kaleb iz Podrujnice i Tonko Matijašević iz Ploča, ujedno i obučitelji, a u ekipi su se našli i Marin Nikolić i Ante Šprlje (oba iz Udruge lađara „Norin“ Matijevići), Jaglenka Ključe, Ubavka Mostahinić (JKP Metković), Javorka Medić (Hrvatske vode) i Goran Živković (Hrvatske šume, Šumarija Metković) koji je svojim iskustvom i znanjem o području na kojem se nalazimo bio izrstan informator.
Pred polazak iz Desana ispred župske kuće
Pogled na Desansko jezero koje se oživljava i Pelješac iza u daljini
Život iz kamena
Blavor – gušter kojeg svi greškom mijenjaju sa zmijom
Crkva Sv. Roka na Rujnici izgrađena vjerojatno 1761, obnovljana u više navrata (zadnji put 1934. i 2004.)
Divlja kruška na putu za Rujnicu
Ljepota koja nestaje u Neretvi i okolici
Dolina Neretve
Pogled na Metković prilikom silaska sa Podrujničke strane
Pogled prema Vidu
|
04.04.2010., nedjelja
USKRSNA ČESTITKA
SRETAN USKRS SVIM ČITATELJIMA BLOGA MATIJEVIĆI
(jaja bojana na starinski način)
|
02.04.2010., petak
USKRS - JUČER, DANAS, SUTRA
Uskrs, vrijeme kada se prisjećamo smrti i uskrsnuća Gospodina našega, budi u nama razmišljanja o ptanjama kroz koje je prolazio Isus. Nevin, bičevan, mučen, vrijeđan, ismijavan, nosi svoj križ, stojički podnoseći sve patnje koje mu se nanose.
Mi s druge strane biramo uvijek lakše puteve, uvijek kraće staze, uvijek smo spremniji poviti se pred nepravdom, nemoralom i izbjeći na taj način muku koju pravda, moral ili časno ponašanje nalaže.
Uskrsni običaji nekada i sada su se mijenjali, ali srž je ostala. Procesija Velikog Petka kroz koju pratimo muku Gospodina našega „Isukrsta“, kako bi naši stari govorili, zoran je primjer održanja tradicije koja je neko vrijeme bila zanemarena, odnosno svedena na malu procesiju, ali je zadnjih 10-ak godina većim dijelom vraćena na rutu kojom je nekad prolazila (iako ne u potpunosti).
Žudije u našoj župi, tradicija koja se održala cijelo stoljeće, nekada su bile odjevene u uniforme kraljevske mornarice.
Gornja fotografija je snimljena 1937 ili 1938 godine. Žudije - Straža Svetoga Groba Župe Bagalovići na bivšem bočnom ulazu u crkvu Gospe Karmelske (zazidan kamenom prije par godina tijekom rekonstrukcije crkve).
Na nogama s lijeva na desno: Ante Šprlje – Špica iz Matijevića i Tomo Ćelić iz Podrujnice,
S lijeva na desno sjede: Ivan Nikolić - "Ivić" iz Matijevića, Krešo Nikolić iz Momića, Ivan Nikolić "Bogomoljac" iz Kule Norinske, Ante Hrstić "Puše" iz Momića,
Dole sjede na podu s lijeva na desno Mirko Prusac iz Podrujnice i Ivan Šprlje “Šepo” iz Matijevića.
U to vrijeme Čuvari Svetog Groba su bili obučeni u uniforme Kraljevske mornarice (SHS), a što je vidljivo i na kapama na kojih većini piše "Kraljevska mornarica", dok je na drugim kapama napisano "Straža S. Groba". Straža se držala sa napunjenim lovačkim puškama. Inače običaj je bio da se misa drži subotom jutri u 10 sati, (za razliku od današnjeg običaja da se drži u 23 sata) i da tijekom pjevanja "Glorije" (danas "Slava") Straža istrčava kroz crkvu vani i prilikom istrčavanja puca u vis kao slava Bogu uskrslomu.
Danas je običaj nešto drugačiji. 15-ak čuvara Kristova Groba obučenih u kopiju staororimskih vojnih odora s kopljima ulaze u crkvu stupajući i tako izmjenjuju straže pa strogo određenim pravilima izmjene. Pravilo je Župe Bagalovići da u Žudije mogu ući samo neoženjene osobe. Kada se na Veliku Subotu zapjeva “Slava” Zapovjednik uvlači mač u korice, sve se Žudije počnu njihati i potom padaju, te ne nakon par sekundi “bude” i istrčavaju iz crkve, a nakon što se na mjesto Groba postavi kip uskrslog Krista, Žudije se dolaze pokloniti.
(Fotografirano 02. travnja - nakon procesije Velikog Petka)
Tijekom procesije Velikog Petka pjeva se pjeva tradicionalni napjev "Puče moj" pa evo i stihova tog napjeva
PUČE MOJ
Puče moj, što učinih tebi
ili u čemu, ožalostih tebe?
Odgovori meni!
Ja radi tebe bičevima udarih Egipat
s prvorođencima njegovim,
a ti mene predade, da me bičuju. Puče moj...
Ja izvedoh tebe iz Egipta
potopivši Faraona u more Crveno,
a ti mene predade glavarima svećeničkim. Puče moj...
Ja pred tobom otvorih more,
a ti otvori kopljem bok moj. Puče moj...
Ja pred tobom idoh u stup oblaka,
a ti mene odvede u sudnicu Pilata. Puče moj...
Ja hranih tebe u pustini manom,
a ti mene udari zaušnicama i bičevima. Puče moj...
Ja tebe napojih vodom spasenja iz stijene,
a ti mene napoji žući i octom. Puče moj...
Ja radi tebe potukoh kraljeve kananejske,
a ti si tukao trstiku glavu moju. Puče moj...
Ja dadoh tebi žezlo kraljevsko,
a ti dade glavi mojoj krvavi vijenac. Puče moj...
Ja uzvisih tebe velikom moći,
a ti mene objesi na drvo križa. Puče moj...
|
01.04.2010., četvrtak
MASOVNA UHIĆENJA U NERETVI - NITKO NIJE SIGURAN!
Masovna uhićenja su se tijekom srijede navečer odvijala diljem Neretve.
USKOK-ovom akcijom pod nazivom „Mandarina“ je rukovodio direktno sam ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan.
Kako se saznaje u večernjim satima je poseban odjel tzv. uskočke policije uhitio S.G. zbog nezakonite kupovine državnog zemljišta (bivšeg PIK-ova imanja) od raznih osoba koje su također nezakonito uzurpirale navedeno zemljište. U kriminalističkoj obradi koja se provodi sudjeluje više desetaka policijski djelatnika posebnog tzv. uskočkog odjela, a uhićeno je više osoba s područja Komina, Opuzena i Slivna.
Nažalost u akciji je uhićeno i dvoje mještana Matijevića i to N.J i A.J.,a zbog pomaganja o podizanju trajnih nasada na državnom zemljištu i njihovom obrađivanju.
Akcijom je obuhvaćeno i nekoliko sadašnjih ili bivših gradonačelnika i načelnika pa se saznaje da su 2 od ukupno 4 sadašnja ili bivša načelnika nedostupna policiji i kroz današnji dan se očekuje raspisivane tjeralice za njima.
Pretraženo je više kuća, poslovnih prostora i ureda, a zaplijenjeno je više tisuća stranica razne dokumentacije.
U očito pomno planiranoj akciji širih razmjera se, kako saznajemo, kriminalistički obrađuje i niz osoba koje su u razdoblju od 2007. do 2010. godine sudjelovale u donošenju niza nezakonitih odluka koje se tiču izmjena trase autoceste pa se očekuje da bi se zbog ove afere trasa autoceste mogla promjeniti na, dosada od javnosti skrivanu trasu, koja bi umjesto preko Novih Sela i Borovaca, iznad Podrujnice, na Bagaloviće i preko Neretve u Opuzen, trebala ići tzv. istočnom trasom - smjerom Desne, Kula, Klada, Doljani.
Istražni sudac je odredio pritvor osumnjičenima zbog mogućeg utjecaja osumnjičenih na svjedoke.
O razmjeru afere svjedoči i hitna sutrašnja hitna i nenajavljena posjeta Jadranke Kosor, ali i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića Neretvi o kojoj možete više čitati na stranici
ROGOTINA koja ipak ne sadrži posve točne informacije
Nadodano 02. travnja - Aprilili (nažalost)
|
|
|