MATIJEVIĆI I NERETVA
29.06.2009., ponedjeljak
VELIČANSTVEN POTHVAT - VELIČANSTVEN DOČEK!
|
Konačno smo uspjeli! Kanal La Manche između Velike Britanije i Francuske je preveslan za neočekivanih 3 sata i 42 minute. Ono za što su svi pomorci govorili da je nemoguće, za što su svi stanovnici koji obitavaju na području oko kanala La Manche tvrdili da je ludost, uspjelo je Neretvanima. Unatoč tome što je lađa riječno, a ne morsko plovilo, unatoč tome što je samo oko 75 cm plitka, što je nestabilna na valovima, što su uvjeti na moru nepovoljni, Neretvani su preveslali kanal La Manche i to za neočekivano kratko vrijeme. Iako su prilike ispočekta djelovale obećavajuće, uvjeti su se zadnjih sat vremena na moru pogoršali tako da je zadnjih 45 minuta nastupilo kišno nevrijeme zbog kojeg su lađari strijepili, ne zbog straha od potapanja, već od straha da će osiguranje zabraniti daljnje veslanje. No to se srećom nije dogodilo i posada je izvršila ono zbog čega je došla te su ono što Englezi zovu English chanel preimenovali u Neretvanski kanal! Iako je pothvat bio planiran za Dan hrvatske državnosti 25. lipnja, osiguranje nije dalo dozvolu za taj dan, već su se morali čekati optimalniji uvjeti. Tek 25. lipnja u noćnim satima lađari saznaju da su meteorološke prilike takve da će se dati odobrenje te odlaze na počinak malo prije 23 sata, da bi se ustali već u 02.30 da bi mogli krenuti veslati oko 07.00 sati. Veslanje počinje u 06.45 i negdje na polovici kanala se mijenja prvi dio za drugi dio posade kojeg oko 09.40 zadešava kišno nevrijeme popraćeno grmljavinom i hladnim vjetrom. Lađari strijepe da će osiguranje prekinuti preveslavanje zbog kiše te nastoje što brže preveslati kanal u čemu i uspijevaju oko 10.27 sati. Ukupno je bilo preveslano oko 36 km, uz prosječnu brzinu od oko 9 km/sat. Podatak da je neretvanska lađa tek 21. tradicionalno plovilo od 123 pokušaja koje je uspjelo ostvariti zacrtani prelazak govori sve. Nakon svih procedura u francuskoj luci Calais, te mukotrpnog izvlačenja lađe na nezgodnoj pješčanoj plaži, lađare je primio zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Francuskoj gosp. Plenković, a potom i gradonačelnica Calaisa. Sutradan, 27. lipnja lađari su primljeni i u Veleposlanstvu Hrvatske u Parizu, nakon čega su krenuli u Njemački Shwabisch Hall gdje ih je vrhunski ugostio Oliver Jerković, sin Pave Jerkovića 28. lipnja u ranim jutarnim saatim se krenulo natrag u Neretvu gdje je pripremljena nesvakidašnja dobrodošlica lađarima na Trgu Franje Tuđmana (Sportska ulica), koji su stigli nešto iza ponoći uz burne ovacije i pjesmu. Cijeli pothvat su pomno medijski pratili HRT, Dubrovački vijesnik i Slobodna Dalmacija, dok se gosp. Pavo Jerković cijelo vrijeme brinuo da cijela Neretva u svakom trenutku zna svaki razvoj situacije na čemu su mu lađari i iznimno zahvalni. Trening dan prije preveslavanja  Trening na valovima većim od metra dan prije preveslavanja  Polazak iz blizine Dovera u Velikoj Britaniji  30 minuta prije nevremena  Dolazak pred kopno Francuske  Na kopnu  |
- 01:15 - Komentari (4) - Isprintaj - #
23.06.2009., utorak
LAĐARI VESLALI NA TEMZI U LONDONU!
|
Ekspedicija Udruge lađara Neretve je danas u 11.00 sati izašla s neretvanskom lađom na Temzu i po prvi put u povijesti veslala u Londonu. Ekipa je veslala ispred britanskog parmlamenta i Big Bena što su popratile kamere HRT-a, novinari Slobodne Dalmacije i Dubrovačkog vijesnika, te nekoliko radio postaja. Nastup neće biti zapamćen samo zbog prvijenca na Temzi, već i zbog jedinstvenog nastupa lađara u hrvatskom dresu, uz zvuke bubnja, pjesmu i veselo ponašanje. Lađu je u London doveo Teo Čupić iz Komina, te će je on voziti i u Dover odakle će ekspedicija pokušati preveslati La Manche. Trenutno odsjedamo u Ramsgateu u Velikoj Britaniji odakle će biti polazišna točka za Dover. Na Temzi   Sa Veleposlanikom Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji  Polazak za London  Ekipa Norin Matijevići se u međuvremenu potrudila u pronalaženju novih članova i simpatizera ekipe pa smo tako odlučili uključiti i strance u našu ekipu. Novi veslači ekipe Matijevića  The most beautiful girl in London  Unfortunately I did not ask her name. Maybe one day she will see this and contact me....... |
- 19:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #
21.06.2009., nedjelja
LAĐARI ĆE POKUŠATI ČUDO!
Ekipa veslača Udruge lađara Neretve će nakon višemjesečnih priprema i stotina preveslanih kilometara na Neretvi dana 21. lipnja 2009. godine (nedjelja) u 07.00 sati iz Metkovića ispred hotela „Narona“ krenuti na put u Dover u Veliku Britaniju odakle će na Dan državnosti Republike Hrvatske 25. lipnja pokušati preveslati kanal „La Manche“ između Velike Britanije i Francuske u tradicionalnom plovilu – neretvanskoj lađi. Ekspediciju sačinjava 15 veslača, 2 parićara, bubnjar, manager Udruge, Predsjednik Udruge lađara te Thierry Paul, koordinator pothvata iz Francuske koji je inače hrvatskih korijena (Iz Komina) Ekspedicija je sastavljena od po jednog člana 15 ekipa koje su sudjelovale na Maratonu lađa 2008. godine te dijela Uprave Udruge lađara Neretve, a pripreme ekspedicije su se odvijale pod vodstvom prof. Maria Sršena. Navedenom pothvatu su punu podršku dali i Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te Predsjednik Sabora Republike Hrvatske Luka Bebić, a prisustvo na samom pothvatu su najavili veleposlanici Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji i Francuskoj.  Posebnost ovog pothvata je i u tome što je neretvanska lađa riječno, a ne morsko plovilo koje se dosada nije okušalo u uvjetima koji vladaju na moru između Velike Britanije i Francuske, te će se lađari morati oduprijeti valovima, nepogodnim strujama te nepovoljnim vremenskim prilikama. Svi koji su bili na La Mancheu kao pomorci su suglasni da je će ovaj pothvat biti čudo ako bude uspješan jer je stanje mora takvo da će i sam pokušaj biti zasigurno upamćen kao nevjerojatan pothvat. Iako je u međuvremenu HRT odustao od snimanja ovog pothvata, ipak se uredništvo HRT javilo da će popratiti ekspediciju u njihovom pokušaju.  EKIPA - SUDIONIK Staševica - Luka Musulin (veslač) Baćina - Vjekoslav Pirjevac (veslač) Rogotin - Joško Jerković (veslač) Donjani Donji - Damir Sršen (veslač) Čeljevo - Goran Đorđić (veslač) Sveti Roko Podrujnica - Marko Jerković (veslač) Sportska udruga Ploče - Leo Barbir (veslač) Plina Stablina - Goran Zmijarević (veslač) Domagojevi gusari Vid - Branko Markota (veslač) Škrapa-Momići - Ivan Plećaš (veslač) Vatrogasci Bjelovar Tomislav Smrček (veslač) Trener - MARIO SRŠEN (veslač - Donjani Donji) Član UO-a - Dražen Jelčić (veslač Norin Matijevići, Krvavac Oba) Član UO-a - Izvor Škubonja (veslač - Norin Matijevići) Član UO-a - Ivan Burić (parićar - Komin) Dopredsjednik udruge - Boro Jelčić (parićar i veslač - Krvavac) Predsjednik U. O. - Ivica Šunjić (bubnjar - Rogotin) Generalni manager - Milojko Glasović (organizacija) Direktor Maratona - Ante Šprlje (veslač - Norin Matijevići) Predsjednik Udruge - Marko Marušić (organizacija) |
- 01:06 - Komentari (3) - Isprintaj - #
14.06.2009., nedjelja
RADOVI NA AUTOCESTI
|
Radovi na Autocesti do Ploča su u punom zamahu i na njih ekonomska kriza ne utječe ni najmanje. Obilaskom trase buduće autoceste jasno se vidi da je intenzitet radova standardno visok i da će se planirano puštanje u promet krajem godine vrlo vjerojatno i ostvariti. Građevinska poduzeća su već spremna na ugradnju velikih betonskih elemenata koji će se "položiti" na nosače vijadukta te potom učvrstiti na istima. Ovakva modularna gradnja omogućava brzu i efikasnu gradnju složenih objekata. Kako je ovaj dio autoceste vrlo zahtjevan zbog velikog broja tunela, vijadukata i mostova, te inače složenosti terena, teško bi bilo uopće zamisliti ovakvu gradnju bez modularnog principa gradnje. Betonske “grede” – elementi za spajanje dvaju nosača vijadukata  Nosači vijadukta kraj mjesta Puljani (okolica Vrgorca i Ploča)   Tunel – završni radovi u tijeku  Iako tunel djeluje spreman, završni radovi u opremanju tunela se još uvijek odvijaju u njemu. Autocesta oko 2 km od mjesta Karamatići u blizini Ploča  Tempo gradnje autoceste je oko 100 m dnevno, što je zapanjujuće kada se uzme u obzir da u tu brojku ulaze i tuneli i vijadukti. Takva brzina se postiže naravno angažmanom velikog broja građevinskih jedinica (strojeva i ljudstva), no i dobrom organizacijom posla. Općine Kula Norinska i Pojezerje kroz koje se gradnja treba nastaviti već krajem ove godine, trenutno su u završnim fazama donošenja/mijenjanja prostornih planova koji su preduvjet za nastavak izgradnje autoceste prema Neretvi, odnosno dalje prema Dubrovniku. Vrlo je vjerojatno da će danom donošenja prostornih planova prvi bageri istodobno zamahnuti na njihovim područjima. |
- 23:32 - Komentari (16) - Isprintaj - #
03.06.2009., srijeda
VJETROPARK NA RUJNICI
|
Skupina stranih tvrtki udruženih s hrvatskom tvrtkom "Stribor" d.o.o. iz Stobreča je u procesu izrade procjene moguće izvedivosti izgradnje 13 vjetroturbina na planini Rujnica s ciljem proizvodnje električne energije iz vjetra, instalirane snage 26 MW, očekivanje proizvodnje od 67,6 GW sati godišnje. Na Rujnici je već postavljen mjerač vjetra koji mjeri snagu, brzinu, stalnosti i smjerove vjetrova, a već su se pojavili problemi tijekom olujnog nevremena, prilikom kojeg je došlo do loma mjerača uslijed jakog vjetra. Da li će to utjecati na ostvarivost postavljanja vjetroturbina još se uvijek ne zna, ali je opće poznato da su idealni uvjeti za rad vjetroturbina blaži, ali kroz godinu konstantniji vjetar, bez jakih udara i bez velikih promjena u brzini i snazi. Naime promjenom brzine i snage vjetra dolazi i do promjena u proizvodnji električne energije, a poznato je da je stalnost kapaciteta proizvodnje električne energije jedan od bitnih čimbenika za proizvodnju i plasman električne energije.  No pojavio se i jedan problem na kojeg investitori možda ne računaju. Naime Delta Neretve, te sama Rujnica su se našli na IBA području (Important Bird Areas - Područje od važnosti za ptice) NATURA 2000 (NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova), a koje je područje regulirano na međunarodnoj razini. Kako je Rujnica planina preko kojeg ide koridor za prelet ptica, upitno je da li će investitori moći ishodovati od ministarstva dozvolu za ovaj projekt, odnosno da li će ocjena prihvatljivosti za prirodu biti negativna, odnosno Studija utjecaja na okoliš zadovoljiti potrebne parametre. Ministarstvo kulture koje je zaduženo za područje zaštite prirode preko Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu prirode još uvijek nema informacija o ovom projektu pa se njegov stav ni ne zna. S druge strane lokalno stanovništvo je u najvećem dijelu za ovaj projekt jer se nadaju zapošljavanju, a općina sigurno i uprihodovanju dodatnih komunalnih dopirnosa, naknada i poreza, te ne manje bitno, probijanju puteva po Rujnici koji mogu biti važni protupožarni putevi, ali i rekreativne staze s ciljem razvoja seoskog turizma. Područje koje se planira obuhvatiti i prilazna cesta  U svakom slučaju ovaj projekat je novost za područje Neretve, a jedna od ključnih stvari za uspjeh projekta će biti kako će lokalna zajednica i lokalni aktivisti dočekati ovu investiciju. Neusmnjivo je da bi potpora lokalne zajednice mogla imati ključnu ulogu, ali je nesumnjivo da bi cijela investicija mogla biti ugrožena intervencijama zaštitara prirode. Lokacija 13 vjetroturbina  |
