MATIJEVIĆI I NERETVA
28.03.2009., subota
NEK HRVATSKA I SLOVENIJA UČE OD MATIJEVIĆA I KULE!
|
Da malo odmorimo od ozbiljnih tema odlučih se osvrnuti malo na „rat“ koji se ovih dana vodi između susjednih sela Matijevići i Kula Norinska. Naime na blogu Kule Norinske se proteklih dana u par navrata „svojatao“ cijenjeni stanovnik Matijevića Ante Jovica kao stanovnik Kule Norinske. To je izazvalo nezadovoljstvo dijela mještana sela Matijevići te su uputili prosvjednu notu Kuli Norinskoj. Kako to nije urodilo plodom, već je do strane Kule Norinske ponovno uslijedila nova akcija svojatanja, mještani Matijevića su na sjednici Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti (VONS) odlučili da se ne ide na posredovanje EU, arbitražu ili na međunarodni sud pravde, već da se energičnom akcijom Ante Jovica „otme“ od Kule Norinske i vrati matičnom selu/državi. Akciju su danas oko 15.00 sati sprovele Matijevačke obrambene snage (MOS) te su energičnim udarom na pravcu Majdan- spomenik – Kafić „Bili“ izvršile proboj te zauzimanje ključne kote kafić „Bili“ gdje se neprijateljske snage , iznenađene masovnošću i spremnošću MOS-a, bile prisiljene osloboditi Antu Jovicu. Kuljanske obrambene snage (KOS) su pokušale pregrupiranjem i protuudarom povratiti izgubljeni teritorij, ali je MOS odbio sve napade i kako saznajemo čvrsto drži granice u majdanu i položaje na koti kafić „Bili“. U tijeku u pregovori, a sklopljeno je i primirje do pronalaska konačnog rješenja. Saznajemo i da su obe strane pretrpile poveće gubitke u pivi i ljudstvu. Obližnje autonomije Krvavac i DDR Rujnicanija su izrazile zabrinutost te su pozvale zaraćene strane na suzdržanost te poštivanje međunarodnih konvencija. Iako još nije poznat službeni stav Župe Bagalovići, prema neslužbenim saznanjima sazvano je Crkveno vijeće koje će razmotriti novonastale prilike, a razmatra se i uvođenje sankcija ukoliko sukob bude prijetio i drugim okolnim mjestima. Slovenija i Hrvatska su čuvši za ovakav razvoj događaja, u strahu od eskalacije sukoba, dogovorile hitan sastanak za određivanje granica između dvije države. Pripadnici MOS-a zauzeli kafić „Bili“  Grupiranje KOS-a  Priprema za borbu pripadnika MOS-a  Pripadnici KOS-a u protunapadu (Na slici vidljivi gubici u pivi)  |
- 21:08 - Komentari (12) - Isprintaj - #
23.03.2009., ponedjeljak
TRASA AUTOCESTE
|
Općinu Kula Norinsku u predstojećim godinama očekuje niz velikih infrastrukturnih projekata, a jedan od najzanimljivijih je svakako autocesta koja će prolaziti našom općinom. Mnogi mještani naše općine su pokušavali naći detaljnije karte trase buduće autoceste prema Dubrovniku, pa smo se potrudili i pronašli detaljniju trasu autoceste te je odlučili staviti na uvid. Svakako najzanimljiviji dio za našu općinu je onaj dio autoceste koji bi prolazio iznad Podrujnice, Momića, iza leđa Matijevića, kroz Bagaloviće, pa iza Krvavca kroz Luke na Opuzen, ali i most za lokalne potrebe koji bi išao iz Bagalovića preko Krvavca visokim mostom preko Neretve do Krvavca II, te se tu spojio na državnu cestu koja ide od Metkovića do Opuzena. Taj most za lokalne potrebe bi služio i kao spojna cesta na autocestu što bi za općinu Kula Norinska značilo da većina mještana može doslovce za 2-3 minute ući na autocestu. Početak izgradnje planirane trase koja započinje na čvorišu u Malom Prologu, će uglavnom ovisiti o proračunskim mogućnostima, ali je već sada u planu da bi se s gradnjom moglo krenuti u roku godinu dana. Na toj trasi će se naći nekoliko objekata, a za zanimljivije ćemo navesti osnovne podatke: Crvenom bojom je označena trasa autoceste te planirane pristupne ceste i most "Neretva" Tunel „Rujnica“ (Ide iznad sela Podrujnica/zaseoka Romići do iznad Momića) – dužina oko 900 metara.  Tunel Kablina (Ulazi iznad Crkve u Momićma, prolazi „iza leđa“ Matijevića kroz brdo Kablina i izlazi u Bagalovićima) – dužina oko 1100 metara Most Neretva (most iznad Krvavca koji će spajati autocestu s državnom cestom /magistralom Metković – Opuzen) dužina oko 540 metara.  Tunel Krvavac (ide od Bagalovića, prolazi iza leđa Krvavcu na predio „Luke“ da bio spojio trasu koja ide na Opuzen) – dužina oko 500 metara |
- 23:50 - Komentari (4) - Isprintaj - #
14.03.2009., subota
KANALIZACIJSKI SUSTAV U OPĆINI KULA NORINSKA
|
Općina Kula Norinska se započela s preliminarnim postupkom (pribavljanjem potrebne dokumentacije) za izradu sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja unutar općine Kula Norinska. Tijekom veljače izrađena je specifikacija za izradu idejnog rješenja i idejnog projekta za navedeni sustav, a koji bi obuhvaćao naselja Krvavac I i II, Kula Norinska, Matijevići, Momići i Podrujnica. Navedena naselja su prema popisu iz 2001. godine obuhvaćala 1713, od ukupno 1926 stanovnika općine. Ovim infrastrukturnim iskorakom općina Kula Norinska bi se svrstala u red općina koji spadaju u naprednije općine glede svoje komunalne infrastrukture. Nakon što je devedesetih godina uveden telefon i voda, te zadnjih par godina i rasvjeta u većem dijelu općine, ovaj projekt predstavlja krunu napora da se u našoj općini stvore svi preduvjeti za stabilan i moderan razvoj. Naselja u općini su dosada sve otpadne vode ispuštale u propusne ili nepropusne septičke jame te u obližnji Norin ili Neretvu što je predstavljalo zdravstvenu, ali i ekološku opasnost. Ovim projektom bi se omogućilo građanima da stvore sanitarno sigurnu okolinu, ali i čistiji okoliš koji u ukupnosti poboljšava životnu sredinu općine Kula Norinska. Projekat je najznačajniji za mjesto Krvavac jer se u istom često pojavljuju problemi uslijed izljevanja septičkih jama koje zbog niske razine samog mjesta u odnosu na Neretvu, te poljskog karaktera tla, nisu u mogućnosti propuštati otpadne vode u podzemlje. Kako saznajemo od načelnika Općine Kula Norinska Nikole Krstičevića, vodstvo općine je ishodovalo da Hrvatske vode budu nositelj izrade dokumentacije čime bi Općina uštedjela i do milijun kuna. Ako uzmemo u obzir da je proračun općine Kula Norinska iz godine u godinu tek par milijuna kuna, onda je razvidno o kojoj uštedi se radi i kojem dobitku za našu općinu. Kako neslužbeno saznajemo projekat bi se odvijao u par faza. U prvoj fazi bi se rješavala odvodnja Krvavca i Kule, a onda bi se razmotrila izgradnje sustava odvodnje Matijevića, Momića i Podrujnice koji bi se nadogradio na postojeći sustav. Kako je ovo nesumnjivo jedna od najvećih investicija u infrastrukturu naše općine, očito je da će pomoć države u ostvarenju ovog projekta biti neophodna i da se bez dotacija iz proračuna projekat neće moći izvesti. Stoga se nadamo da će čelnici općine i dalje održavati dobru suradnju s nadležnim ministarstvima i državnim tijelima u cilju ostvarenja ovog projekta. |
- 01:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
07.03.2009., subota
IZABRANI DIREKTOR MARATONA I DVA ČLANA UPRAVE UDRUGE LAĐARA NERETVE
|
Udruga lađara Neretve održala je u Metkoviću skupštinu Udruge te je na prijedlog upravnog odbora izabran Ante Šprlje za direktora Maratona lađa. Novi direktor Maratona lađa je dosadašnji dopredsjednik UL Neretve, ima 29 godina te je višegodišnji veslač ekipe „Norin“ Matijevići. Za mjesto direktora Maratona je bio raspisan natječaj te je upravni odbor predložio skupštini navedenu osobu za direktora. Skupština je također izabrala i dva nova člana upravnog odbora. Naime kako su dva člana dala ostavke iz osobnih razloga, tako je bilo potrebno izabrati nova dva člana. Između 4 kvalitetna kandidata za članove upravnog odbora izabrani su Goran Kovač iz Komina, inače veslač za ekipu „Sv. Roko“ iz Podrujnice koji je bio član upravnog odbora do 2008. godine, te Izvor Škubonja, odvjetnik iz Ploča. Navedene članove su zajednički predložile ekipe iz Podrujnice, Momića i Matijevića smatrajući ih kvalitetnim članovima za tu dužnost, dok je Izvora Škubonju predložila i ekipa Baćine. Izvor Škubonja - novi član uprave  Inače direktor Maratona lađa, kao i ostali članovi uprave, svoje dužnosti u Udruzi lađara Neretve obavljaju volonterski i bez ikakve naknade. Članovi skupštine – predstavnici ekipa su obaviješteni i o pripremama Udruge za „La Manche“ – pothvat u kojem bi neretvanska lađa sastavljena od veslača raznih ekipa trebala preveslati kanal La Manche između Velike Britanije i Francuske dužine oko 35 km, čime bi se popularizirala Neretva i njene vrijednosti. Na skupštini su nazočili i predstavnici ekipe „Vatrogaci Bjelovar“ iz Bjelovara koji ne propuštaju niti jednu skupštinu čime su pokazali koliko značenje Maraton lađa ima za njih, a tom prilikom su pozvali i Udrugu lađara Neretve na njihovu skupštinu u Bjelovar. |
- 21:45 - Komentari (10) - Isprintaj - #
03.03.2009., utorak
NERETVA ZA PAR GODINA
|
Svi smo već upoznati da se već poduže vremena sprema proglašenje Parka prirode Neretve. Ono što je malo poznato jest to da se u tom parku poljoprivreda ne zabranjuje, da se ne zabranjuje gradnja, da se ne zabranjuje razvoj. Također je malo poznato da je u tijeku prethodna rasprava za izmjenu prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i općine Kula Norinska. Znamo da su prostorni planovi zapravo temelji razvoja nekog područja i "kristalna kugla" za predviđanje budućnosti,. U Neretvi je 28. veljače boravio Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP), koje je inače stručno tijelo koje se bavi zaštitom prirode i priprema stručnu podlogu za Park prirode Neretva. Marković je došao da bi prisustvovao skupu "Prirodna baština doline Neretve i njezine ugroze", a koji se održavao u organizaciji Regionalnog centra za srednju i istočnu Europu. Na skupu su nazočili i eminentni stručnjaci iz različitih područja, a poticaj za organizaciju skupa su bili razni mega - projekti koji će utjecati na sudbinu Neretve, prije svega Gornji horizonti, a potom i niz drugih projekata upitne kvalitete na život Neretve. Na skupu su između ostalih, iz općine Kula Norinska održali predavanja politolog Nebojša Jerković na temu "Novi infrastrukturni projekti u delti Neretve" te pravnik Ante Šprlje na temu "Pravni status voda u prekograničnom području Delte Neretve s naglaskom na prekogranične projekte". Ono što se iz navedenih izlaganja, te rasprave sudionika dalo zaključiti jest da se Neretva nalazi pred godinama koje će nepovratno i bitno odrediti njenu sudbinu. Naime uz projekte koji će uzeti Neretvu vodu, tu je i niz projekata kao što su autocesta, plinovod, novi kolosijek željeznice, planirani terminali za tekuće terete, hoteli...... Sve to iziskuje i pomno i stručno istraživanje što Neretvi treba, a što ne. No Neretvane malo tko što pita, a bome i Neretvani malo što pitaju i žele znati. Zaključak skupa je i bio da je stanovništvo Neretve slabo zainteresirano za ono što se događa i nema volje utjecati ili davati primjedbe na projekte. No nisu samo Neretvani krivi. Na pitanje kada se planira proglasiti park prirode Davorin Marković iz DZZP je jednostavno zanijemio i uglavnom se odgovor sveo na "pitat ću ministra". Ravnatelj DZZP očito nije upoznat da je prema planu zakonodavne aktivnosti Sabora za 2009. godinu proglašenje planirano već u prvoj polovici 2009., a zbog izbora se to planira odgoditi za kraj godine. Ono u čemu Marković jestu pravu je njegovo stajalište "stisnite svoje lokalne političare i neka vam oni daju odgovore i neka se oni bore da se budućnost Neretve dobro isplanira". Razvoj Neretve nije upitan. Upitna je samo kvaliteta razvoja. Npr. Katar želi graditi terminale na području Luke Ploče. Netko će reći "super, eto nam radnih mjesta, eto nam energetske sigurnosti". Ipak takva osoba će se gadno prevariti jer se ti terminali planiraju graditi za BiH, a slijedom toga bi BiH i zapošljavala "svoje" ljude. U terminalima bi bili smješteni isključivo energenti za BiH. Što bi Hrvatska dobila time? Odgovor je vrlo logičan: - tuđu radnu snagu - veliki rizik u svom moru od tankera - gubitak vrijednog prostora Luke Ploče Dakle ništa pozitivno. Autocesta je neusmnjivo pozitivna, samo se Neretvani (njeni političari i stanovnici) trebaju pobrinuti da to bude najbolja trasa (dale ne najjeftinija!!). Drugi kolosijek željeznice (koja je dio koridora V.C) je veliki prostorni problem, osim ako Rogotinjani, Kominjani, Krvavčani, Kuljani ne smatraju da su im kuće uz željeznicu nepotrebne. Plinovod nije veliki problem, i mogao bi se pratiti trasu autoceste, ali dolazimo opet do toga da trasa autoceste treba biti pomno planirana i da se treba isključivo gledati što je najbolje za Neretvu, a ne za građevinske/projektantske lobije ili sitne lokalne interese. Došlo je vrijeme izbora i vrijeme da se kandidatima postave vrlo ozbiljna pitanja za čije će odgovore trebati vrlo dobro promisliti i pročitati nešto više od dnevnih novina, političkog pamfleta ili jelovnika u restoranu. Pogledajte: Promjena prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije Granice parka prirode Neretva  |
