Blogerska večer na terasi Purgeraja u Ribnjaku

ponedjeljak , 30.06.2008.


Park-In-Zagreb i Booksa predstavljaju vam ljetni književni program u hladu - blogersku večer s pet blogerica:



Ženama je dosadilo pisati o ljubavi. Napokon, sve ostalo se događa češće. To bi ukratko bila definicija bloga pod nazivom ajfekt. Na njemu je skupina ljudi, uglavnom žana, trošila svoje tipkovnice pišući o razvodima, ludostima, predrasudama, umoru... Našao se tu i koji pripadnik sretnijeg spola. Izmislile su se i nove riječi za stare osjećaje. Trebalo je samo vidjeti kako tko doživljava sumrlj, aprazirung, jaglavost...
Riječi su preživjele. I poneki čitatelj. Ljubavnici i muževi, likovi priča, uglavnom nisu bili te sreće. Najčešće su se zvali Mirko, često su slikali, ali bi uvijek, baš uvijek izvukli deblji kraj. U jednom trenutku situacija se ozbiljno otela kontroli, ali je zahvaljujući intervenciji urednice na kraju ipak stradala samo slika. Ulje na platnu. Murtić.

Čitaju:

Svjetlana Lugar – lucija9.blog.hr
Sandra Obrradovic – jane Doe
Linda Milisa - Srdelica
Mihaela Gasparov – maloumnisoj.blog.hr
Julijana Adamovic – Zona Z

na terasi Purgeraja u Ribnjaku, 04.07.2008 u 20 h




komentiraj (10) * ispiši * #

2. Festival kratkog daha : 'Ljeto u knjižari Vuković&Runjić'





POZVANI STE NA
'LJETO U KNJIŽARI VUKOVIĆ & RUNJIĆ'

II. FESTIVAL KRATKOG DAHA
3.-5. SRPNJA 2008. u 21 h


Na festivalu povodom drugog rođendana knjižare Vuković & Runjić, uz vino, plodove mora i lutnju okupit će se znanstvenici, kulturnjaci, kreativci i razni drugi znalci, s kojima će se slaviti : Ljepota, Sklad i Spoznaja.
Pridružite se!


Četvrtak, 3 srpnja u 21 sat
LITERATURA I ARHITEKTURA

Sudjeluju: Zvonko Maković, Ingrid Šafranek, Andy Jelčić, Krešimir Rogina, Maroje Mrduljaš

Bit će riječi o tome kako se arhitektura i literatura prepliću, nadopunjuju. O autorima koji su svoja djela prozivali arhitekturom, ili je u najmanju ruku njome natopili. Spomenut će se i demoni divlje gradnje. Srećemo li i njih u našoj književnosti, ili se takav roman tek treba napisati? Sudjeluju arhitekti-literati-povjesničari umjetnosti, eruditi, ukratko, ljudi nabildanih umova. Nakon razgovora - večera s plodovima mora.

Petak, 4. srpnja u 21 sat
ELEGIJA ZA POEZIJU

Sudjeluju: Tea Benčić Rimay, Velimir Visković, Slobodan Prosperov Novak, Ervin Jahić
poeziju čita Jelena Veljača
Lutanja na lutnji Damira Cara

Govorit će se o staroj i mladoj poeziji, o poeziji u prozi, o poeziji u stihu, o lirskoj i o drskoj poeziji, o ljubavnoj poeziji, jer svaka je poezija, pa i ona ratnička, u svojoj biti ljubavna. Svirat će se na lutnji i recitirati, promovirat će se zbirka pjesama, uglavnom, bit će štimung poetski. A za tipove koji se ne snalaze tako dobro u stihu, pripremljen je i sasvim prozaičan domjenak.

Subota, 5. srpnja u 21 sat
KREATIVNI UM ILI MOZAK PISCA

Sudjeluju: Ivica Kostović, Zdravko Radman, Nedjeljko Fabrio, Boris Perić, Jagna Pogačnik

Što se događa s našim mozgovima kad čitamo, pišemo, napeto razmišljamo? Neke se lampice pale, ali ne znamo točno koje. O tome će govoriti znalci, kako oni za umove, tako i oni za literarne umove, a pri zavirivanju u skrivene mehanizme pisanja pomoći će i pisci osobno – uvodeći nas u procese nastajanja svojih djela. Nakon što se steknu neke važne spoznaje, navalit će se na hranu bez prevelikog razmišljanja.

Subota, 5. srpnja u 23 sata OFF-PROGRAM:
NOĆNI BOMBONČIĆ GORANA FERČECA

Desetminutni dramolet “Kruženje” (izvadak)
u režiji Anice Tomić

Goran Ferčec dobitnik je Nagrade Austrijskog kulturnog foruma za dramu “Pismo Heineru M.” za 2007. “Kruženje” je njegov još neizvedeni dramski tekst.

Program će se odvijati u knjižari Vuković & Runjić, Teslina 16.

Ulaz slobodan.




komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Veselin Gatalo

nedjelja , 29.06.2008.




Ako nekom greškom još ne znate tko je Veselin Gatalo, saznajte putem ovog intervjua









komentiraj (4) * ispiši * #

INTERVJU: Ivan Herceg

subota , 28.06.2008.





Intervju u kojemu Ivan Herceg, pjesnik , prozaik i urednik u časopisu 'Poezija' govori o tom časopisu, o svojoj zadnjoj knjizi te o hrvatskoj poeziji pročitajte ovdje




komentiraj (2) * ispiši * #

Književna večer u Ghetto clubu : Nikola Petković

četvrtak , 26.06.2008.






GHETTO CLUB/Ghetto salon
2nd floor
petak, 27.06.2008.
@22.00 sati
GOSTIONICA UTOPIA
Split

književna večer s Nikolom Petkovićem

Gostuje: Nikola Petković
Voditelj: Marko Tomaš

O gostu:
Nikola Petković (Rijeka, 1962) studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao kompartivnu književnost u Austinu, SAD. Od 2004. predstojnik Katedre za europske studije na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Poeziju i prozu objavljuje od sredine 1980ih u domaćim i potom stranim publikacijama (Mesquite Review, Farque International, Exile, Lettre Internationale). Zastupljen u pregledima i antologijama suvremene hrvatske poezije.

Objavio: Vile i vilenjaci, poezija (Zagreb: Quorum, 1984), Melodije Istre i Kvarnera, poezija (Rijeka:ICR, 1989), Priče iz davnine, roman (Zagreb: Quorum, 1989), Dan na bijelu hljebu, poezija (Zagreb: Meandar, 2001), Las Regiones Perdidas, poema na engleskom jeziku, bibliofilsko izdanje (LaNana Creek Press: Nacogdoches, 2001), Uspavanka za mrtve, roman (Zagreb: Profil, 2007), Odisejev pas, poezija (Zagreb: HDP/Durieux, 2007).




Napomena:
program će početi nakon programa zatvaranja kinoteke tako da je moguće najviše polusatno kašnjenje

komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA: Riccardo Staraj - 'Vedro nebo krov je moga hrama' (Adamić, 2008.)






Hrvatsko književno društvo OSVIT
poziva
na promociju

nove knjige pjesama
Riccarda Staraja
'' Vedro nebo krov je moga hrama''
(izd. Adamić, Rijeka, 2008.)

koja će se održati u Vili Angiolina, u Opatiji, petak 27.06 2008. u 20,15 h

gosti:
Riccardo Staraj
na klaviru, Joe Kaplowitz - New York
soul, blues i jezz vokal Lela Kaplowitz - Rijeka
glazbenik i performer Marko Žele - Lovran, Opatija
glumac Alen Liverić - Rijeka

za izdavača Goran Moravček

Uz knjigu će biti predstavljen i CD
'' Piano and poetry '' snimljen upravo u Vili Angiolini
(piano/ Joe Kaplowitz, poetry/ R. Staraj)





komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Čedo Prica Plitvički - 'Zagrebačka trilogija' (Meandar, 2008.)

srijeda , 25.06.2008.


Čedo Prica Plitvički:
'Zagrebačka trilogija'
drame
izd. Meandar
276 str./ 115x195
meki uvez
cijena: 130,00 kn

Riječ izdavača



Dramski tekst 'Svečanost', kao i prva dva rukopisa 'Ostavka' i 'Atelier', događa se u zagrebačkom društvenom prostoru. Sva lica i karakteri temeljno predstavljaju, prije svega u moralnom smislu, zagrebački intelektualni, politički i građanski krug zatečen u svojoj krizi u zadnjem desetljeću dvadesetog stoljeća. Ako je tema prve drame Zagrebačke trilogije, 'Ostavka', vrijeme banske vlasti Khuena Hédérvarya, točno jedno stoljeće kasnije, događa se u istom prostoru tema dramske tragikomedije 'Svečanost', u vrijeme predsjedničke vlasti Franje Tuđmana. Tekst 'Svečanost' u cjelini izgrađuje svoju satirično-grotesknu dramsku poetiku na neizbježnim srazovima između istine i društvene laži, između društvene norme i društvenog paradoksa, u jeziku takozvane cinične i “crne” metafore, kroz koje se iskazuju i sakralni simboli društva: svečane pjesme i ritualne dodjele odličja da bi se zamaglila i prikrila ona stvarnost kojom se stiže samo do ruba poraženog životnog prostora, iz kojeg su, dakako, na vrijeme — u ritmu svojih političkih svečanosti — najprije iščeznuli pobjednici.

Čedo Prica Plitvički (1931), prozni i dramski pisac, esejist i prevoditelj, osnovnu školu polazio je u Ličkom Petrovu selu, a gimnaziju započinje u vrijeme rata u Santa Maria di Cesarea u Italiji. Godine 1946. gimnaziju nastavlja u Splitu, a završava je u Zagrebu, u koji dolazi 1946. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1955. Još u srednjoj školi piše pjesme, putopise, kritike i feljtone. Kao student postaje stalnim suradnikom časopisa "Izvor", kasnije "Krugova" i "Republike". Jedan je od pokretača "Ličkih novina" (1953), te suosnivač nakladničke kuće "Lykos". Između 1957. i 1959. ureduje kulturne rubrike "Narodnog lista" (1956-1958) i "Večernjeg lista" (1958). Puna tri desetijeća od 1961. do 1991-radi kao dramaturg-urednik na Hrvatskom radiju.






komentiraj (0) * ispiši * #

Pišite o ljubavi i politici

Portal Cunterview.net poziva :



Kako danas pisati o ljubavi? Umberto Eco uočava kako je to moguće samo na ironijski način. Naime, u postmodernizmu više ne možemo reći „volim te“, već, zbog potrošenosti toga izraza, moramo se „ograditi“ i navesti kako je ta izjava zapravo citat.

U knjizi „Fragmenti ljubavnog diskursa“ Roland Barthes piše kako je ljubavni diskurs danas „krajnje osamljen“:
“Tim se diskursom možda služe tisuće subjekata (tko to zna?), ali ga nitko ne podržava; okolni jezici potpuno su ga napustili; ili ga ne znaju; ili ga podcjenjuju; ili mu se rugaju; odsječen je ne samo od moći nego i od njezinih mehanizama (znanosti, tehnika, umjetnosti).“
(prevela Bosiljka Brlečić, Pelago 2007.)

Upravo to je poticaj da otvorimo temat u kojem želimo propitati kako o ljubavi pišu suvremeni autori. No, ne samo o ljubavi, već o povezanosti ljubavi i politike. Kao zanimljiv primjer iz suvremene hrvatske književnosti možemo navesti zbirku pjesama Predraga Lucića „Ljubavnici iz Verone“. Poznati novinar i satiričar, inspiriran zidom u Veroni, na kojem su upisana imena ljubavnih parova, stvara pjesme u kojima se ljubav promatra ne samo kao stanje koje se odvija između dvoje ljudi, izdvojenih iz društva, već se upravo u ljubavnim relacijama prelamaju rasne, etničke, klasne razlike...

Ljubav i politika mogu se promatrati i kroz druge aspekte - kroz aktivizam, kroz ljubav prema pisanju o emancipaciji i slično...

Stoga vas portal Cunterview.net poziva da i sami, u obliku priče ili teksta (maksimalno 4 kartice ), propitate kako se može pisati o toj relaciji...

kontakt: Darija Žilić
mail: amudarija@gmail.com
rok: 31.08.2008.

Tekstovi će biti objavljeni u časopisu 'TEMA'.











komentiraj (1) * ispiši * #

Riječko predstavljanje knjiga crnogorskih autora





Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka
Vijeće crnogorske nacionalne manjine za Primorsko - goransku županiju
Vijeće crnogorske nacionalne manjine za Grad Rijeku
i Društvo hrvatskih književnika, ogranak u Rijeci

pozivaju na

PREDSTAVLJANJE KNJIGA

- AUSCHWITZ CAFE, roman , autor Dragan Radulović
(izdavači: Antibarbarus d.o.o, Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Udruga sa(nj)am knjige).

- SPLAV MEDUZE, pripovijesti, autor Dragan Radulović iz Crne Gore,
(Izdavači: Antibarbarus d.o.o, Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca, Plima asocijacija, Ulcinj)

- PJESME, autorica: Dragana Tripković, Crna Gora
(Izdavači: Antibarbarus d.o.o, Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca , Hrvatske, Plima asocijacija, Ulcinj)

- PRELUDIJI I FUGE, izabrane i nove pjesme, autor: Aleksandar Bečanović, Crna Gora
(izdavači: Antibarbarus d.o.o, Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca, Hrvatske, Plima asocijacija, Ulcinj).

O knjigama će govoriti: Dragutin Lalović, Bože Mimica, Dragan Radulović, Nevenka Mihovilić.

Predstavljanje će se održati u petak, 27. lipnja 2008., u dvorani Nacionalne Zajednice Crnogoraca Rijeka, Križanićeva 2/1, s početkom u 20 sati.

Poseban gost : Mirko Kovač


komentiraj (0) * ispiši * #

Pogledajte film posvećen književnom prevođenju!!!

utorak , 24.06.2008.



Ovo je link koji vas vodi do stranice na kojoj ste u mogućnosti pogledati dokumentarni film 'Beskonačni prijevod' autorice Nataše Medved.

Film je posvećen književnim prevoditeljima/icama i u njemu 11 hrvatskih prevoditeljica i jedan prevoditelj (Lara Hölbling-Matković, Irena Lukšić, Jagna Pogačnik, Latica Bilopavlović, Tanja Tarbuk, Vanda Mikšić, Maja Tančik, Vlatka Valentić, Lada Silađin, Marko Kovačić, Vjera Balen-Heidl, Iva Grgić) govore o svome (nedovoljno cijenjenom) radu.

NIKAKO NE PROPUSTITI - klikajte ovdje




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Dejan Šorak - 'Američko-hrvatski u boji' (Algoritam, 2008.)



Iz tiska je izašla nova knjiga u Algoritmovoj biblioteci 'KaLibar' koju uređuje Kruno Lokotar : trodijelna romaneskna saga 'Američko-hrvatski u boji' iz pera Dejana Šorka na ukupno 1012 stranica :




Treći i najveći roman Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji' saga je o filmu u tri dijela ('Marija i zvijer', 'Venecija smrti' i 'Dezdemona i vrag'), holivudski raskošno producirana priča o četiri naraštaja hrvatske iseljeničke obitelji fatalno vezane za film. Ovo je knjiga o usponu i stagnaciji holivudskog imperija, fikcijska priča na stvarnim temeljima o industriji prîča i njenim akterima – velikim producentima, anonimnim filmskim radnicima, zvijezdama i meteoritima, svjetlu i tami i američkoj noći... – o filmu kao sudbini, profesiji, prokletstvu, opsesiji, magiji, fikciji.

Prvi dio 'Marija i zvijer' u krupnijem planu ekranizira živote scenaristice Marije Marin i njezine kćeri Lucije, glumice, dobitnice Zlatnog lava i kaskaderke. Scenariji njihovih života su filmski uzbudljivi, uokvireni vatrom i podcrtani vodom; dobar dio radnji osim u Hollywoodu događa se u Venice, Louisiana – replici prave Venecije koja je u močvarama punim aligatora i zmija otrovnica sagrađena za potrebe filmskog seta i potom napuštena – i u Veneciji mediteranskoj.

Saga o filmu Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji' u svom drugom dijelu 'Venecija smrti' prati život režiserke Dezdemone Marin, četvrtog naraštaja s filmom sudbinski povezane hrvatske iseljeničke obitelji.
Dezdemona Marin, prema scenariju svoje bake i holivudske scenaristice Lucije Marin, s filmskom ekipom sastavljenom od freakova – direktorom fotografije koji je zanat ispekao u Vijetnamskom ratu, osvjetljivačem koji je serviser električnih stolica i mesarom za specijalne efekte – u močvarama Louisiane, nakon uspješno režiranog pornića snima svoj prvi pravi film, niskobudžetni horor. Ali osim svih mogućih problema i drama koji prate filmski set postavljen na razvalinama Venecije u močvarama Louisiane u snimanje se upliću i moćni filmski producent i nečiste sile, uključujući i ljubav.
Dejan Šorak antički zapletene obiteljske odnose Marinovih i složenu igru moći sudionika filmskog seta prikazuje toliko dobro i uvjerljivo da sve složeno postaje jednostavno – a da se pritom ništa ne pojednostavnjuje. Priča o snimanju horora, radno nazvanog Smrt u Veneciji, postaje drama i studija o snimanju filma. Emancipirane i strasne žene iz obitelji Marin, novi su tip u našoj književnosti.

U 'Dezdemoni i vragu', trećem dijelu sage o filmu Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji', put prema realizaciji scenarija po kojemu je ovaj dio dobio ime vodi preko Hollywooda, Venecije i dalmatinskih otoka Kolopara i Kršljuna na kojima se, osim živopisnog lokalnog stanovništva zatječu i benediktinci i jedan prognani đavao. Pojavit će se tu i tamo i Lucifer osobno, pa detektiv koji ga odavna progoni, velečasni koji je vlasnik kockarnice i egzorcist, galija iz 16. stoljeća i suvremeni hrvatski turistički i politički običaji. I vaga lorda Byrona.

U mediteranski i renesansno raspojasanom finalu romana, koje se prostire od škrte i opore Dalmacije do uvijek karnevaleskne Venecije, Dejan Šorak poentira i konačnim, dakle prvim, pitanjima o prirodi, posebice o prirodi filma i umjetnosti. Suvremenost potvrđuje klasiku, sjena svjetlo, film život – i tako je Šorkova panorama zaokružena. Puno je to razloga da se zadnje poglavlje romana Američko-hrvatski u boji, nimalo ironično, zove Happy end




komentiraj (3) * ispiši * #

INTERVJU: Milivoj Telećan + KRITIKA : G.G.Marquez



Milivoj Telećan, umirovljeni sveučilišni nastavnik španjolskog jezika i vodeći prevoditelj hispanoameričke književnosti u nas, drugu godine zaredom dobio je nagradu za životno djelo. Protekle godine to je bila nagrada DHKP, a ove godine riječ je o državnoj nagradi “Iso Velikanović”.

Intervju s Milivojem Telećanom pročitajte ovdje .

Tim povodom - moja kritika zadnjeg romana Gabriela Garcie Marqueza :




Gabriel Garcia Marquez – 'Sjećanje na moje tužne kurve' (V.B.Z., 2006.)

Glavni junak novog romana slavnog kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza “Sjećanje na moje tužne kurve” je 90-godišnji neimenovani novinar koji je, zakoračivši u 10. desetljeće života odlučio da si daruje “noć razuzdane strasti s mlađahnom djevicom”. Vlasnica ilegalnog bordela kojoj se u tu svrhu obratio, unatoč iskazanoj skepsi (jer kako kaže : ‘jedine Djevice koje još postoje ste vi rođeni u kolovozu’) ipak uspijeva pronaći jednu 14-godišnju kandidatkinju. S njom, međutim, umjesto noći razuzdane strasti, Marquezov novinar doživljava ljubav. Prvu, odistinsku, pravu ljubav u životu, jer je dotad, kao zakleti samac i neženja, kupovao seks bez emocija, u bordelima. Iako veza s maloljetnicom naposljetku ostaje nekonzumirana, zaljubivši se, 90-godišnji novinar je, kako misli, ipak ''započeo novi život, u dobi u kojoj je većina smrtnika već umrla''. No, je li tome uistinu tako?

Djevojčica Delgadina, kako je novinar prema jednoj pjesmi naziva, svaki susret s njim prespava, umorna od cjelodnevnog rada u tvornici košulja, a novinar se u nju, noćima je zaneseno promatrajući bez da je ijednom probudi, bezglavo zaljubljuje. On se ne trudi saznati čak ni njeno pravo ime, a ona nikad ne vidi njegovo lice jer joj on dolazi kad je već usnula, pa na ulici vjerovatno jedno drugo ne bi ni prepoznali. Kako je novinar zaljubljen u nepomično, gotovo pa beživotno, usnulo tijelo na krevetu, može se zaključiti da umjesto u početku nagovještene pedofilije, Marquez ustvari tematizira nekrofiliju. Epizoda u kojoj tragove znoja na plahti na kojoj njegova ljubovca spava Marquezov novinar greškom zamijeni za krv, takav zaključak dodatno potvrđuje. Između njih dvoje nema komunikacije niti ikakve interakcije, tako da ljubav nije, niti u takvim uvjetima može biti, uzvraćena. Ostarjeli novinar tako unatoč svojoj zaljubljenosti ostaje tragičnim usamljenikom, a njegov zaključak o ''početku novog života'' ipak se ispostavlja tlapnjom. No, to tlapnjom ipak vidi samo čitatelj jer Marquez svog ostarjelog junaka dobrohotno do kraja ostavlja opijenog dražima iluzije samozavaravanja.

Osim ljubavi i samoće kao tematskih preokupacija gotovo pa cjelokupnog Marquezovog opusa, on ovdje putem nekih naznaka i motiva uspostavlja i dodatne analogije sa svojim slavnim prijašnjim djelima. Tako nam motiv nerazjašnjenog ubojstva u bordelu u sjećanje vraća ‘Kroniku najavljene smrti’, vremešni narator zaziva slavnu ‘Patrijarhovu jesen’, staračka zaljubljenost podsjeća nas na ‘Ljubav u doba kolere’, motiv pedofilije bio je prisutan i u ‘Sto godina samoće’, a potonje remek-djelo zazivaju i tajanstvene poruke na zrcalu u bordelskoj sobi napisane od strane, kako bordelska madam objašnjava, duhova osoba davno umrlih u toj prostoriji.

No, za razliku od prijespomenutih naslova,‘Sjećanje na moje tužne kurve’ ostat će zapamćeno tek kao prosječno Marquezovo djelo. Iako romanu ne manjka poetičnosti, lijepih rečenica i stilskih majstorija u kojima prepoznajemo pero slavnog Kolumbijca, roman se ne odmiče dalje od sentimentalne i povremeno patetične pričice o staračkoj zaljubljenosti. Marquez je izbjegao ozbiljnije obraditi teme starenja i samoće, a i u književnosti vrlo rijetko beletrizirana tematika nekrofilije ostala je tek u nagovještaju. On se u romanu dotiče i tematizacije procesa pisanja i umjetničkog stvaranja ali i to nažalost također čini tek ovlaš i površno. Također treba žaliti što vlasnici javne kuće, potencijalno vrlo zanimljivom liku bogatog iskustvima i s intrigantnim životopisom, Marquez nije pridao više pozornosti. Previše otvorenih ali samo ovlaš dotaknutih i nedovoljno razrađenih tema i motiva na koncu je posljedovalo tek solidnim i dopadljivim romanom, koji je mogao i trebao biti ipak nešto više.

Napisao Božidar Alajbegović, rujna 2006.
objavljeno na Knjigomat-u



komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Laurence Sterne - ''Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji' (Algoritam, 2008.)



Laurence Sterne
'Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji'
izd. Algoritam
prijevod: Eugen Pusić
ilustracija: Nenad Martić
stranica: 212
uvez: meki
cijena 49,00 kn

Riječ izdavača


1765. godine Laurence Sterne putovao je Francuskom i Italijom, sve do Napulja, te je, vrativši se kući, odlučio opisati svoja putovanja – sa sentimentalnog gledišta. 'Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji' roman je bez pravog zapleta, putovanje bez određene destinacije, koji govori o avanturama cijenjenog Parsona Yoricka, alter ega samog autora. No, Sterne će priču skrenuti s pukog opisa putovanja i prožeti je serijom dramatičnih skica, ironičnih incidenata, filozofskih nadahnuća, reminiscencija i anegdota; britku mudrost udružit će s radošću, ironiju s nježni(ji)m osjećajima. I pokazati nam još jednom zašto je stoljećima slavljen kao autor neponovljivo originalnog stila i proglašen prvim autorom književnog pravca toka svijesti.

Napisano i prvi puta objavljeno 1768., nepunih mjesec dana prije nego što je Sterne izgubio dugogodišnju bitku s tuberkulozom, 'Sentimentalno putovanje' možemo smatrati svojevrsnim epilogom romana 'Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja', Sterneovog remek-djela, stoljećima slavljenog kao jednog od najutjecajnijih modernih romana i jednog od temeljnih ikona književnog eksperimentalizma. Izuzetna popularnost i utjecaj romana 'Sentimentalno putovanje', pripomogli su, s druge strane, etabliranju putopisa kao dominantnog žanra u drugoj polovici 18. stoljeća. Za razliku od prijašnjih zapisa s putovanja, u kojima se naglašavalo objektivno gledište i klasični opisi prostora, 'Sentimentalno putovanje' koncentriralo se, naime, na subjektivne rasprave o osobnom ukusu, ponašanju i moralu i time utrlo put suvremenim putopisnim zapisima i književnosti kao takvoj.

U prijevodu Eugena Pusića, izvorno objavljenom 1951. i “osvježenim” za ovo izdanje, Zlatko Crnković ponosno vam predstavlja književni klasik potekao iz pera engleskog pisca, koji je udario temelje onome što danas smatramo književnošću.





komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: novi predsjednik DHK-a Borben Vladović

ponedjeljak , 23.06.2008.



Na, u subotu održanoj izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika, za novog predsjednika DHK izabran je pjesnik i urednik Borben Vladović (dobio je 4 glasa više od dotadašnjeg predsjednika Stjepana Čuića).

Intervju s Borbenom Vladovićem pročitajte ovdje



komentiraj (3) * ispiši * #

10 romana za braću Slavene






Međunarodna fondacija Forum slavenskih kultura pokrenula je ediciju Sto slavenskih romana čiji je smisao da zemlje potpisnice delegiraju po 10 najboljih romana svog jezika, nastalih nakon pada Berlinskog zida, koji će biti objavljeni u svim zemljama, a i na engleskom. Nadležne hrvatske institucije prave se da taj projekt ne postoji pa je Jutarnji list ponudio jedan subjektivan izbor.

Tekst u kojemu Miljenko Jergović piše o 10 najboljih hrvatskih romana (objavljenih nakon pada Berlinskog zida) pročitajte na ovome linku .

Nakon što ga je Jergović spomenuo u svom tekstu, i Rade Jarak napisao je ponešto o rečenom izboru ali još i više o vlastitoj poziciji na hrvatskoj književnoj sceni.
Jarkov tekst dostupan ovdje



komentiraj (9) * ispiši * #

INTERVJU: Borivoj Radaković




Na ovome linku u prilici ste pročitati intervju u kojemu Borivoj Radaković, osim što govori o svome novom, rimovanom romanu “Hrvatski bedem ljubavi” , progovara i o stanju na hrvatskoj književnoj sceni, pa o romanu Roberta Perišića primjerice, veli ovo : "Izvjesna količina slova koju on i vajni žiri Jutarnjeg lista nazivaju romanom? Edo Popović na takvu priču potroši dvije kartice, a Perišiću treba 340 krajnje dosadnih stranica!"



komentiraj (29) * ispiši * #

Goran Rem o poeziji Branka Čegeca

nedjelja , 22.06.2008.





Ovogodišnji dobitnik nagrade Kvirinovih susreta za cjelokupni doprinos hrvatskom pjesništvu je Branko Čegec.

Tim povodom o Čegecovoj poeziji Goran Rem piše ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

KRITIKA: Boris Dežulović - 'Poglavnikova bakterija' (V.B.Z., 2007.)

subota , 21.06.2008.







KRITIKA: Boris Dežulović - 'Poglavnikova bakterija' (V.B.Z., 2007.)


Ne znam je li se u prije nekoliko godina objavljenom ‘Leksikonu YU mitologije’ za njega našlo mjesta, ali u eventualnom budućem novom izdanju te knjige ‘Studio Viva Ludež’ svakako zaslužuje svoju natuknicu. Tko slučajno ne zna, radi se o izvedenici iz imena i prezimena pokretačkog trojca Feral Tribunea, tjednika koji je spašavao čast novinarske profesije tokom demokraciji i slobodi tiska nimalo sklonih 1990.-tih. No, osim hrabrošću u beskompromisnoj borbi protiv političkog nemorala i korumpiranosti vlasti te neizmjernog truda u suzbijanju rasne, etničke i svakovrsne druge mržnje žurnalističkim sredstvima, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović - za razliku od mnogih hrvatskih novinarskih vedeta koje ratuju s pravopisom, gramatikom i stilistikom - mogu se pohvaliti i iznimnim literarnim darom. Uz tisuće kartica objavljenih u svome listu tokom zadnjih 18 godina - a koje, uz kolumne, reportaže i razne kritički intonirane članke i eseje, obuhvaćaju i različite oblike nežurnalističkih, literarnih tekstova poput satiričkih humoreski i dramoleta, sarkazmom nabijenih prepjeva ex-jugoslavenske narodne i autorske pjesmarice, te brojnih kratkometražnih proznih bravuroza začinjenih verbalnim igrarijama, persiflažom i kozerijom, ironijom, groteskom i apsurdom – rečeni je trojac Feralovih prvoboraca dosad ukoričio i cijeli niz književnih rukopisa, od knjiga pjesama i priča pa sve do romana.

Zamijenivši prije nekoliko godina stresno mjesto Feralovog novinara puno lagodnijom ulogom Globusovog kolumnista, Boris se Dežulović ozbiljnije posvetio književnom stvaranju podarivši čitateljstvu evo već četvrtu knjigu u zadnje četiri godine. Tu valja posebno naglasiti kako se radi o krajnje raznovrsnim rukopisima, od romana s elementima fantastike ('Christkind’) i crnohumornog ratnog romana (‘Jebo sad hiljadu dinara’), preko angažirane i kritički intonirane poezije (‘Pjesme iz Lore’) pa sve do stilski, jezično i žanrovski raznolikih kratkih priča u aktualnoj zbirci nazvanoj ‘Poglavnikova bakterija’. Zlobnici ili oni neupućeni mogli bi reći kako se radi o vrludanju neformirana autora ‘koji se još traži’, međutim, upravo je vješto baratanje različitim stilskim sredstvima i diskursima, te odlično snalaženje u raznorodnim žanrovima, ali i jezicima i narječjima (a što sve dokazuje upravo nova knjiga) potvrda kako je riječ o izgrađenoj, samosvojnoj te po mnogočemu jedinstvenoj autorskoj pojavi u domaćoj književnosti.

‘Poglavnikova bakterija’ je zbirka sastavljena od šest stilski i žanrovski raznorodnih priča koje - unatoč raznolikosti pripovjednih strategija za kojima autor poseže - zajedno čine kompaktnu cjelinu koju na okupu drži na humanizmu i čvrstom moralnom stavu utemeljena tematsko-značenjska osnovica. U svojim pričama Dežulović brodi različitim prostornim i vremenskim koordinatama, no bez obzira zatječemo li njegove junake u Dalmaciji sredine prošlog stoljeća, Bosni iz vremena Drugog svjetskog rata ili u ovodobnome Splitu, u prvome planu njegovih fabula uvijek je tzv. mali čovjek zatečen povijesnim i političkim silnicama koje upravljaju njegovom sudbinom a na koje on nema gotovo nikakav utjecaj. Uvjerljiv su dokaz rečenoga priče ‘Crveni šejtan’ i ‘Smrt’ koje tematiziraju vjersku i nacionalnu netrpeljivost - u prvoj priči Dežulović upozorava na razorne posljedice kojima je nedavni hrvatsko-muslimanski sukob obilježio odnose dvaju naroda u Bosni, dok u priči ‘Smrt’ vrlo vješto vođenim fabularnim paralelizmom autor podsjeća na cikličnost i perpetuiranje ratnih strahota na našim prostorima, redovito uzrokovanih međunacionalnim mržnjama. Osim što radnju smješta u Srbiju, priča ‘Smrt’ izdvaja se i po tome što je napisana srpskim jezikom. Istina, takvih je primjera bilo i do sada, ali iznimno malo – Feralov zastavnik Leposavić Života i neki blogerski pokušaji jedini su primjeri korištenja srpskim jezikom od strane hrvatskih autora kojih se uspijevam sjetiti – tako da Dežulovićeva priča svakako zaslužuje epitet kurioziteta. Priča ‘Batman: the beginning’, također smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata, kvalitativno je najtanji dio zbirke jer je Dežulović razvedenu, događajima bogatu fabulu koja ima potencijala za mnogo širu, možda čak i romanesknu razradu, sažeo na jedva 13-14 kartica teksta, ne uspijevši pritom dovoljno jasno voditi dva prostorno i vremenski odvojena ogranka radnje, te neke od motiva ostavivši neiskorištene a pojedine situacije nedovoljno razjašnjene. Šteta, jer se radi o zanimljivoj i potresnoj priči koja spaja dvije obitelji s različitih, neprijateljskih strana u ratu.

Za razliku od tih triju potresnih i prilično sumornih priča, preostali se tekstovi odlikuju ležernijim, humorističnim pristupom odabranoj tematici. ‘Velika laž Bepa Partugolotovog’ malomišćanska je duhovita ali i gorka štorija o otočkome ridikulu, neuklopljenome pojedincu, uncutu ‘kojega je život gurnuo u ralje morskom psu da bi naučio zašto je laž bolja od istine, privlačnija od nje čak i kad je istina nevjerojatnija, ili, za razliku od laži, posve nemoguća’. Radi se o bravuroznoj minijaturi koja na zabavan način posreduje autentičan život u izoliranoj otočkoj sredini, gdje međusobne odnose obilježava nesmiljeni surov humor a sudbine nerijetko znaju ovisiti o prilagođenosti većini, odnosno mišljenjima drugih utemeljenima na rekla-kazala razonodi. U naslovnoj, izrazito filmičnoj priči trilerskog prosedea Dežulović ismijava nacionalističko-politički fanatizam, naravno onaj konkretno ‘naš’ (ustaški), istovremeno parodirajući masovno obljubljena glupava, paranoidna štiva koja beletriziraju raznorazne teorije zavjera, dokazujući pritom kako je moguće pisati angažirano ali na neopterećujući, ležeran način. Uza sve to Dežulović narativnu konstrukciju priče obogaćuje serijom fusnota u kojima donosi cijelu jednu efektnu ‘priču u priči’, funkcija koje je u upotpunjenju psihološkog portreta glavnoga protagonista. Zaključna, možda i najuspjelija a svakako najefektnija priča, dijaloški je koncipirana, dinamična i ponovo vrlo filmična ‘Bijela točka’, pažljivim pratiteljima novije domaće produkcije poznata još iz prošlogodišnje Frakturine zbirke nogometnih priča ‘Slobodan udarac’. Citirat ću samoga sebe iz prikaza te zbirke te reći kako u toj priči Dežulović ‘uz brzu izmjenu više pripovjedača efektno progovara o kriminalu u nogometu, namještanjima rezultata i klađenju, ali i o ženskom nerazumijevanju toga sporta te o nogometnoj igri i navijanju kao muškom načinu da se produlji mladenaštvo i za vijeke vjekova ostane dijete — homo ludens’. Duboko usidrena u hrvatsko ‘sada i ovdje’ ta je priča razoran ali i duhovit dokument vremena u kojemu imamo čast i zadovoljstvo živjeti društveno-socijalnu elementarnu nepogodu, stručno nazvanu ‘tranzicija’.

Svejedno zaviruje li u dušu sina bosanskoga hodže s početka stoljeća ili progovora kroz usta polupismenog dalmatinskog ridikula; bilo da tekst koncipira isključivo od dijaloga ili paralelno vodi više radnji uz mijenjanje pripovijedačkih pozicija i prostorno-vremenskih koordinata; i kad je jergovićevski sklon digresijama, mistifikaciji i pučkoj filozofiji baš kao i kad na tomićevski ili Smojin način ismijava malomišćansku isključivost i uskogrudnost; bilo da se služi književnim standardom ili žargonom, dalmatinskom čakavštinom i lokalizmima ili piše na srpskom, Dežulović je i u poeziji, baš kao i u romanu ili u kratkoj priči - uvijek svoj na svome - duhovit i zabavan koliko i dirljiv i mračan, istovremeno kritičan i opušten, angažiran i ležeran, surov i nježan – ukratko, rođeni pripovjedač - čega je zbirka ‘Poglavnikova bakterija’ nepobitan i vrlo uvjerljiv dokaz.

Napisao Božidar Alajbegović, rujna 2007.
objavljeno u časopisu 'Riječi'




komentiraj (12) * ispiši * #

O 'Pričiginu' pričaju i pišu sudionici




Emir Imamović Pirke , Belmondo Miliša i Nenad Veličković neki su od sudionika nedavno održanog storytelling festivala 'Pričigin'.

Njihove tekstove o pričanju priča možete čitati ovdje (Pirke), ovdje (Miliša) i ovdje (Veličković) a na ovome linku nalazi se razgovor s Petrom Filipićem, pokretačem festivala




komentiraj (0) * ispiši * #

Ništa od 'Pledoajea po piknji'

petak , 20.06.2008.




Iako je bilo najavljeno (vidi ovdje ) da će danas, petak 20. lipnja u 18 sati na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji Radio Atelje biti emitirana radio-drama Milka Valenta 'Plaidoyer po pički' (za ovu priliku preimenovana u 'Pledoaje po piknji' , rež. Mario Kovač) izgleda da se vodstvo Hrvatskog radija predomislilo.

Umjesto Valentove drame na programu je Vladimir Majakovski - Osip Brik: 'Radio-Oktobar' (vidi ovdje )

komentiraj (2) * ispiši * #

Genijalan tekst Bore Ćosića o nogometu



U, čini se, nažalost, ovoga puta zaista zadnjem broju Ferala, objavljen je između ostaloga i genijalan tekst Bore Ćosića o nogometu

Nikako ne propustiti - ovdje




Laku moć, voljena Hrvatska
zapjevaj, nemoj se stidjeti,
Kad svjetlost dogori feralska
Ti ćeš se sretnijom vidjeti.

Cvjetat će zemlja, more i zrak,
Poslovni tornjevi, voćnjaci...
Svijetao bit će i taj tvoj mrak,
Kad u njem zabljesnu očnjaci.

FERALOVCIMA HVALA
NA DESETLJEĆU-I-POL
ISTINE I HRABROSTI !!!!!





komentiraj (9) * ispiši * #

KRITIKA : Dražen Katunarić - 'Tigrova mast' (Autorova vlastita naklada, 2006.)



KRITIKA : Dražen Katunarić - 'Tigrova mast' (Autorova vlastita naklada, 2006.)

Tako to kod nas obično biva: možeš autorski iznjedriti i nanizati cijeli naramak naslova, ali široj javnosti ostat ćeš nepoznat sve dok te sudbina ne nagradi ulogom u kakvom skandalu ili aferi. Tipičan primjer navedenog jest Dražen Katunarić, široj javnosti nedovoljno poznat autor cijelog niza pjesničkih, esejističkih i proznih knjiga te urednik uglednih književnih časopisa i literarnih izdanja, koji od puka izvan književno-izdavačke matrice postaje prepoznat tek kao časniji akter jedne od najgnjusnijih polemika u hrvatskoj književnosti ikad. Naravno, riječ je o njegovoj nedavnoj medijskoj prepiski s Jergovićem. Tu neslavnu epizodu uputno je što prije zaboraviti i radije ćemo svoju pozornost svratiti na Katunarićev literarni rad, na primjeru njegove nedavno objavljene zbirke priča "Tigrova mast".

Zbirka je sastavljena od četiri kratke priče, međusobno povezane tematikom seksualne žudnje, koja najčešće ostaje neutažena. Prve tri priče ("Tigrova mast", "Carmen" i "Amigos para siempre") dodatno su povezane i prostornom izmještenošću likova te putopisnim obilježjima kojima Katunarić nadograđuje svoje fabule. Spomenute tri priče za junake imaju naše ljude koji su se bilo poslom bilo lutalačkim porivima našli u egzotičnim krajevima (Kina, Maroko, Indija).

Prva priča govori o sudaru različitih svjetova i njihovu međusobnom nerazumijevanju - poželjevši "imati jednu Azijatkinju u svome tankoćutnom vrtu rijetkih užitaka", naš junak pristupa djevojci za koju greškom pomišlja da je prostitutka, da bi se, nakon što biva odbijen, plamenom krivnje obilježen i bitno izmijenjenog pogleda na Kinu, vratio u Zagreb.

Druga priča, literarno zanimljivija i potentnija, te pisana na Camus-ovu tragu, ponovo tematizira žudnju, koja ovoga puta biva i utažena, i to nasilnim putem. I ova priča u podtekstu ima nemogućnost istinske komunikacije među ljudima, što u srazu s usamljenošću često zna tragično svršiti, kao što je i ovdje slučaj. U obje priče primjetan je Katunarićev trud u predočavanju kulturnih i društveno-socijalnih značajki egzotičnih zemalja u koje svoje protagoniste smješta, a to naročito dolazi do izražaja u sljedećoj, trećoj priči, naslovljenoj "Amigos para siempre".
U toj najobimnijoj priči iz zbirke, dokumentarističko-putopisna obilježja autor stavlja u prvi plan te kroz fabulu, koja prati dvojicu hrvatskih studenata-hipika pri lutanju Indijom, Katunarić nastoji dočarati navike, tradiciju i način života jednog, u literaturi jako rijetko zastupljenog naroda, onog romskog. Unatoč dokumentarizmu kojim je obilježena, erotika je i ovdje važan i nezaobilazan sastojak, a u ovu priču ona ulazi utjelovljena u maloljetnoj garavoj ciganskoj božici, "vretenastoj, mekoj, podatnoj" romskoj loliti crnih očiju "u kojima sjaji daljina i neki tajanstveni zov". No, kako ćemo vidjeti, prijateljstvo dvojice hipika ni žudnja za tim mladim tijelom ne uspijeva razoriti...

Zaključnu priču zbirke, naslovljenu "Gospođa Miranda", Katunarić ne dislocira u egzotične krajeve, ali je zato vremenski izmješta na početak 20. stoljeća. Radi se o svojevrsnoj stilskoj vježbi na temu hrvatskog pripovjednog kanona s početka 20. stoljeća i sučeljavanju ondašnjeg manirizma i suptilnosti s prevladavajućom površnošću i senzacionalizmom aktualne nam, estradizacijom zaražene prozne matrice. U ovoj priči jedan suvremeni splitski pisac pronalazi nedovršenu priču koju je napisao autor s početka 20. stoljeća. U toj priči riječ je o preljubničkoj ljubavnoj vezi između jedne udane žene i "trgovačkog vještaka", a ta je ljubav dočarana u maniri književnosti od prije stotinu godina, s naglaskom na inhibicijama i suzdržanosti, gdje je sva erotika u onom neizrečenom i tek naslućenom. I tako bi i ostalo - sve na slutnjama i neizrečenim naznakama - da pero u ruke nije uzeo pripadnik današnjeg mladog proznog naraštaja koji nedovršenu priču završava potpuno u FAK-erskom stilu, staromodnu suptilnu erotiku zamjenjujući eksplicitnim opisom seksualnog čina dvoje preljubnika i muža-rogonje koji ih skriven iz prikrajka promatra, zdušno pritom onanirajući. Osim što ovim postupkom ironizira suvremenu tzv. mladu prozu, Katunarić pritom kao da nastoji ukazati i na onu tanku, teško odredivu granicu koja erotiku dijeli od pornografije.

U ovim pričama Katunarić se, za razliku od svojih prijašnjih proza, gotovo u potpunosti suzdržava od esejističkog diskursa (rijetke su iznimke zamjetne samo u prvoj priči), a protiv pretjerane reportažne doslovnosti i suhog dokumentarizma putopisnih dionica brani se povremenim poetičnim nanosima mistike i egzotike. No, iako se radi o jednom od osvještenijih hrvatskih pripovjedača, signale o tome Katunarić u ovim pričama, nažalost, prerijetko šalje. Hladnoća kojom priče zrače svoj razlog (ili izliku) ima u otuđenosti protagonista, no žudnja koja ih sve redom mori kod Katunarića je premalo životna i nedovoljno strastvena, a stilsko ekonomiziranje za kojim autor poseže, iako dobro odabrano kada mu je cilj oslikavanje egzistencijalne praznine, alijenacije i pesimizma, kontraproduktivno je kad na red dolaze pitanja srca, žudnje, seksualne želje, neuzvraćenih emocija i neutažene strasti. Zbirka "Tigrova mast" je zanimljiva kao rijedak izlet domaće proze u egzotične krajeve (po čemu je bliska Jarkovoj "Kiši" i Simićevim pričama iz zbirke "Mjesto gdje ćemo provesti noć"), ali, iako nas odvodi daleko izvan domaje i predočava nam neke daleke predjele, ipak nam ne otvara nove literarne vidike. Šteta jer Katunarić je ipak jedan od autora za to sposobnih...

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Kupus.net, srpnja 2006.







komentiraj (2) * ispiši * #

INTERVJU: Rajaa Alsanea

četvrtak , 19.06.2008.



Rajaa Alsanea 26-godišnja je autorica romana „Djevojke iz Riyada“, svjetskog bestselera koji je u Hrvatskoj, kao najprodavaniji naslov, već doživio treće izdanje. Nazivan „saudijskim Seksom i gradom“, Alsanein roman prvijenac razbija mnoge tabue o konzervativnom islamskom društvu. Priča o četiri djevojke i njihovim ljubavima dokazuje, riječima autorice, da Saudijska Arabija nije ni romantična zemlja 1001 noći ni zemlja u kojoj je svaka žena odjevena u crno od glave do pete.

Intervju s autoricom čitajte ovdje


komentiraj (0) * ispiši * #

Lingvističke avanture Darka i Fabricija



Nedavno otkrih jedan blog koji me je oduševio, a ne bi bilo fer uskratiti vam uživanje :




rijec_dana.bloger.hr je blog kojemu je nakana proširiti vaš fundus riječi i horizonte, ali vas pritom i dobro nasmijati.
Rečeni blog u obliku duhovitih dijaloga dvojice prijatelja i cimera Darka i Fabricija - Darko je dostavljač za tvrtku lokalnog mafijaša i moćnika Mate Čabraje, a Fabricio dizajner u reklamnoj agenciji ADventure – čitateljstvo upoznaje s manje poznatim i rjeđe korištenim riječima hrvatskog jezika s kojima se prijateljski dvojac snalazi puno bolje negoli sa jednostavnim svakodnevnim životnim situacijama, a koje su izvor komike ovog lingvističko-dijaloškog, socijalno-refleksivnog, edukativno-humornog bloga. Pritom njihovi naizgled nevini razgovori često vrlo kritično ali i duhovito progovaraju o hrvatskom nam svagdanu i njegovim raznim ne uvijek veselim i dragim nam pojavnostima.
Elem, nakon što se na blogu jezicnisavjetnik.mojblog.hr opskrbite teorijom, provjerite kod Darka i Fabricija ( rijec_dana.bloger.hr ) kako znanje primijeniti u praksi, a usto se i dobro zabavite.
Autoru/ima želim što skorije ukoričenje bloga u obliku nesvakidašnjeg lingvističkog priručnika i njegovo uvrštenje u obaveznu školsku literaturu.





komentiraj (2) * ispiši * #

Nova knjiga Darka Macana


Ako niste znali Darko je Macan ali je usto nedavno objavio i tko-zna-koju-već-po-redu-knjigu, ovoga puta specifičnu po tome što se radi o knjizi kritika :



O knjizi
Darko Macan : 'MACAN ČITA! - Obdukcija SF žanra u Hrvata' (izd. Mentor, 2008.)

Književna se kritika rijetko bavi znanstvenom fantastikom - na obostrano olakšanje, reklo bi se.
No, Darko je Macan, i sam SF-pisac, to odlučio promijeniti i dobrim se pisanjem obračunati s lošim knjigama te - u hrpi svega i svačega što se pod znanstvenu fantastiku prodaje - možda pronaći i kakvo dobro štivo. Nekoliko je godina pod zajedničkim nazivom "Macan čita" pisao prikaze hrvatske fantastike za časopis Futura, a sad ih evo svih na jednom mjestu - mala kronika jedne prošle budućnosti.
Odsad se više neće moći reći kako se o znanstvenoj fantastici ne piše. Moći će se, doduše, uzdahnuli kako se više ne piše ovako dobro i ovako zabavno...



Ako knjigu želite kupiti, to možete ovdje ali zašto trošiti kuniće kad do knjige možete i besplatno.
Kako?
Klikaj po ovome

komentiraj (1) * ispiši * #

Natječaj za književnu nagradu "Zvane Črnja".






Društvo hrvatskih književnika (Zagreb)
i Istarski ogranak DHK (Pula),
raspisuju
natječaj za književnu nagradu "Zvane Črnja".

Nagrada "Zvane Črnja" dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.
Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju s knjigama koje su objavljene u vremenu od 1. rujna 2007. do 15. rujna 2008.

Pet (5) primjeraka knjige valja poslati do 20. rujna 2008. na adresu:

ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula - za nagradu „Zvane Črnja".

Svečana dodjela nagrade bit će na 6. Pulskim danima eseja u listopadu 2008.



komentiraj (0) * ispiši * #

Promocija knjige poezije "TReŠ" Jelene J-Zlo Tondini




Poziv na promociju knjige
'TReŠ' Jelene J-Zlo Tondini

20. 6. 2008. (petak) u 20:00 sati u caffe jazz “Tunel” (Školjić 12), Rijeka održat će se promocija zbirke poezije 'TReŠ', mlade riječke pjesnikinje Jelene J-Zlo Tondini, povodom koje će se upriličiti performans (u suradnji s mladim riječkim umjetnicima).
Voditelj promocije biti će urednik Enver Krivac.

Riječ urednika:
Pjesma koja otvara prvu Jeleninu zbirku završava već, ako je suditi po dosadašnjim javnim čitanjima, legendarnim (ovaj pridjev zloupotrebljavam bezbrižno) stihovima: Ispod tuđe dekice / Glumi tetkice / Bijeli nos /Kejt Mos. Primjer je to najsuvremenijeg poetskog bambusa kojeg vam se danas može zamiješati u ovom (ubacite kolikogod puta želite riječ post) modernističkom svijetu.

O autorici:
Rođena 1985. u Rijeci gdje trenutno studira Kulturologiju na Filozofskom Fakultetu. Pjesničku karijeru započinje na blogu, a nastavlja je na pozornicama riječkih klubova, pa se s pravom naziva kafanskim pjesnikom. Članica je udruge Katapult, koja joj je objavila nekoliko pjesama u njihovoj zbirci poezije “Ima boljih stvari od suhe odjeće” (2007), a pjesme su joj također objavljene i u časopisu Re (2008).
Na nastupima voli gužvati svoje pjesme i bacati ih u kantu za smeće.




komentiraj (1) * ispiši * #

"Susret mladih pjesnika i pisaca" u Rijeci

srijeda , 18.06.2008.






Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci

ima čast pozvati Vas na manifestaciju

"Susret mladih pjesnika i pisaca (V.)"

koja će se održati u petak, 20. lipnja 08. u 12 sati
u Gradskoj vijećnici, Korzo 16, Rijeka

Uvodnu će riječ dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka
Program će voditi Silvija Benković i Diana Rosandić

Gost književnik:
Jakša Fiamengo

Mladi sudionici: Patricija Kozar, Tea Kružić, Marin Kolić, Marko Pavlovski, Ervin Mičetić, Alena Hrvoić i Teni Bajramović




komentiraj (1) * ispiši * #

Književna večer u HDP-u: Irena Matijašević




U četvrtak, 19. 06. 2008. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

na književnoj večeri nastupit će

pjesnikinja Irena Matijašević,

i tom će prilikom kritičarka Darija Žilić predstaviti njezinu knjigu poezije “Naizgled”, AGM, Zagreb 2007.

Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu.
Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu.
Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva.
Radi kao urednica na Trećem programu Hrvatskog radija.

Voditeljica tribine Dorta Jagić.






komentiraj (0) * ispiši * #

VIDEO-INTERVJU: Ayaan Hirsi Ali





Ayaan Hirsi Ali autorica i u nas objavkjenog romana 'Nevjernica' (Naklada Ljevak, 2007.) uvrštena je među stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini po izboru časopisa Time, a po izboru Glamoura proglašena je Junakinjom godine. Reader's Digest proglasio ju je Europljankom godine. Primila je i mnogobrojna priznanja za promicanje ljudskih prava. Za radikalne islamiste, ona je samo nevjernica.

Autorica slavne knjige danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama okružena zaštitarima i strepi za život, ali ne prestaje govoriti o položaju žene u islamskim zemljama.

Ayaan Hirsi Ali nema adresu. Kći Hirsija, Maganova sina, u stalnom je pokretu, mijenja gradove, stanove. Na dogovor, u mali njujorški hotel, došla je u pratnji dvojice tjelesnih čuvara i agentice.

Pogledajte video-intervju na ovome linku





komentiraj (0) * ispiši * #

USKORO: 3.Festival kratke priče 'Kikinda short'



Treći festival kratke priče
KIKINDA SHORT
najavljuje:

25.6.-29.6.2008.

Beograd - Kikinda (Srbija)

25. i 26.6. Beograd : vrt SKC-a
27. i 28.6. Kikinda : vrt knjižnice Jovan Popović

Zemlja specijalni gost VELIKA BRITANIJA
predstavljaju je:
Clare Wigfall
Paul Ewen
Peter Hobbs

Poseban gost : Nenad Šaponja i Vule Žurić

Wild card : Zbog inzistiranja publike da je čuje na bis nakon tri sata čitanja:
Melina Kamerić / Bosna & Herzegovina

Dobitnica nagrade 'Đura Đukanov' : Biljana Ćućko / Srbija

Domaćin : Srđan Srdić / Kikinda


AUSTRIA /AUSTRIJA
Martin Wanko
Ann Cotten

BOSNA & HERZEGOVINA
Faruk Šehić
Damir Sabotić

CROATIA / HRVATSKA
Roman Simić
Goran Bogunović
Andrija Škare

HUNGARY / MADJARSKA
Aaron Blumm alias Wyragh Gábor

POLAND / POLJSKA
Agnieszka Kloss
Joanna Rozsak

SLOVAKIA / SLOVAČKA
Svetlana Zuchova

SLOVENIA / SLOVENIJA
Polona Glavan

SERBIA / SRBIJA
Zvonka Gazivoda
Bojan Babić
Marcelo de Facto alias Marko Selić

Samo slušaju
Vanja Pavlović, Miljenka Buljević, Biserka Rajčić, Jasmina Vrbavac, Roland Orcik, Arpad Kolar, Marko Pogačar

Organizator
Narodna biblioteka "Jovan Popović", Kikinda



komentiraj (3) * ispiši * #

SURFAJ!





Zaraženi ste kulturofilijom?

S guštom pohodite koncerte, kazališne predstave i filmske projekcije, u CD plejeru vam se stalno nešto vrti, a ni čitanje vam nije mrsko?

Onda je ovaj link k'o stvoren za vas!



komentiraj (1) * ispiši * #

Opet ja na HRT-u!!! (vol.34.)




TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SANJIN SOREL
TEMA: KNJIGE DŽEVADA KARAHASANA, BEKIMA SEJRANOVIĆA I HELENE PERIČIĆ
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 21. 6. 2008.
OD: 16 sati

NAJAVA:
'Izvještaji iz tamnog vilajeta' naslov je knjige novela Dževada Karahasana, o kojoj za današnji Bibliovizor piše Svjetlana Janković Paus. Knjiga donosi četiri pripovijetke koje otvaraju četiri teme vezane uz različite trenutke bosanske povijesti; zbirku obilježuje poigravanje s dokumentarizmom, to jest pseudodokumentaristički koncept.

Roman 'Nigdje, niotkuda' Bekima Sejranovića bavi se problemom egzila i sudbinom čovjeka koji nigdje ne pripada; fragmentarno pripovijedanje temelji se na iznošenju sjećanja, koja naviru tijekom pripovjedačeva posjeta rodnom kraju, okolici Brčkog. Piše Božidar Alajbegović.

Sanjin Sorel prikazuje zbirku priča 'Domnana i bijele ovce' Helene Peričić.

Knjige Dževada Karahasana i Bekima Sejranovića objavljene su u izdanju Profila, a knjiga Helene Peričić u izdanju Društva hrvatskih književnika.

Uredila Gordana Crnković




komentiraj (1) * ispiši * #

Kako je bilo na 'Klikeru'

utorak , 17.06.2008.



Ako ste propustili 1.Festival pop književnosti KLIKER ( u Klubu Studentskog centra od 29. svibnja do 1. lipnja) pročitajte dojmove Darije Žilić ovdje

komentiraj (0) * ispiši * #

Josip Mlakić dobitnik književne nagrade 'Ivan Goran Kovačić'






Ocjenjivački sud u sastavu: Helena Sablić Tomić (predsjednica), Zdravko Zima, Velimir Visković, Miroslav Mićanović i Branka Džebić odlučio je da je Josip Mlakić dobitnik ovogdišnje Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić« za roman »Tragom zmijske košuljice«.

Obrazloženje odluke žirija čitajte ovdje

Intervju s Mlakićem dostupan ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Pierre Charras - 'Laku noć mili prinče' (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2008.)

Pierre Charras
LAKU NOĆ, MILI PRINČE
roman
izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
S francuskoga prevela Sanja Šošarić
120 str, 12,5 x 20 cm, meki
cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača



"Gledao sam kako se udaljava, tanak vrat, ćelava glava, spuštena ramena. Nisam se pomaknuo s mjesta... A danas ga, nakon toliko godina, želim sustići i zagrliti. Dobro znam da je prekasno, ali neprestance se na to vraćam. Kao što bogalja bole noge, mene boli moj otac. To je bit naše priče. Postupci koji se nisu dogodili. Riječi koje sam propustio izgovoriti. Zakašnjeli ljubavni zanos koji me guši. Neprestance pravim popis propuštenih prilika."
Tim riječima glavni lik romana Laku noć, mili prinče opisuje svoju tugu nakon očeve smrti, ali i daje naslutiti što je zaista potaknulo suvremenog francuskog književnika Pierrea Charrasa da napiše ovaj roman kojim je, prema vlastitim riječima, napokon ostvario svoju dugogodišnju želju da oda počast mrtvom ocu s kojim nikada nije ostvario istinsku komunikaciju.
Njihov se odnos s godinama mijenjao: nakon idiličnog djetinjstva (svakog Božića zajedno postavljaju jaslice, ljeti idu na pecanje, cijela obitelj nedjeljom odlazi u kino) slijedi razdoblje sinova odrastanja, obilježeno latentnim sukobima (zabrane izlazaka, mladenački bunt, strah od neuspjeha na maturi) i postupnim udaljavanjem koje će dovesti do potpunog prekida veze. Pripovjedač tek godinama nakon očeve smrti shvaća sve vidove tog složenog odnosa i uočava u čemu je griješio. Nije međutim sin jedini koji je propuštao prilike da nešto kaže ili učini. I otac je uvijek bio šutljiv, strog, škrt u pokazivanju osjećaja. Kad je shvatio da njegov sin nije "normalan i izuzetan", već "drugačiji" i da od njega uzalud očekuje unuka, rekao mu je da ga više ne želi vidjeti. Svoje je kajanje pokazao tek na kraju života, stisnuvši onemoćale prste oko sinove ruke.
Na kraju romana sin će preuzeti ulogu roditelja i nježnim će riječima ušuškati oca prije spavanja: "Možeš leći. Možeš spavati. Ja ću te probuditi kad stignem. To će biti uskoro…"

Suvremeni francuski književnik Pierre Charras (1945), svojedobno kazališni glumac i prevoditelj s engleskog, do danas je objavio šesnaest djela, uglavnom kraćih romana i novela (Kod Louise [Chez Louise, 1984], Bili smo sretni nedjeljom [On était heureux les dimanches, 1987], Marta do večeri [Marthe jusqu'au soir, 1993], Gospodin Henri [Monsieur Henri, 1994], Glumac [Comédien, 2000], Devetnaest sekundi [Dix-neuf secondes, 2003], Laku noć, mili prinče [Bonne nuit, doux prince, 2006]...). Za romane 'Glumac', 'Devetnaest sekundi' i 'Laku noć, mili prinče' osvojio je književne nagrade "Valéry Larbaud", "Fnac", odnosno "Prix des Romancičres", a 2006. godine osvojio je i "Grand Prix Poncetton", nagradu za cjelokupan književni opus.






komentiraj (1) * ispiši * #

Tribina SUVREMENA HRVATSKA PROZA





Knjižara LJEVAK poziva
na tribinu
SUVREMENA HRVATSKA PROZA

Sudjeluju:
DRAGO GLAMUZINA, DAMIR KARAKAŠ, SANJA LOVRENČIĆ
GORDAN NUHANOVIĆ I DALIBOR ŠIMPRAGA

Voditelj:
KRISTIJAN VUJIČIĆ

Tribina će se održati u srijedu, 18. lipnja 2008. u 19 h u Knjižari LJEVAK, Trg bana Jelačića 17.




komentiraj (22) * ispiši * #

Predstavljanje knjige 'Kult laži iliti istina o našoj svakodnevici' Damira Muraje





Naklada MURAJA doo
i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
(Preradovićeva 5, ZG)

pozivaju vas na

blic šou program
'LAŽEŠ K'O ČOVJEK'

19.06.2008. u 18 sati

Riječ je o predstavljanju knjige 'Kult laži iliti istina o našoj svakodnevici' Damira Muraje u obliku zabavnog programa u kojem će autor knjige pokazati da se o laži i laganju može bezobrazno istinito govoriti.
Kao poseban dodatak autor će izvesti kratki tečaj uspješnog laganja.
Kako organizatori ne žele lagati, poručuju da neće biti hrane i pića - najviše zato što su čipsi i flipsi već svima dosadili a zarada od knjiga ne omogućuje financiranje vola na ražnju.
Još valja reći da će o knjizi govoriti samo i jedino autor te da ovo neće biti standardna, uobičajena promocija knjige u kojoj jedni pisci hvale svoje prijatelje pisce, sve to dosadnim tonom, monotonim glasom i nerazumljivim jezikom.
Dođite i zabavite se, a možete povesti i društvo!



komentiraj (3) * ispiši * #

Izašao novi broj časopisa 'Quorum'

ponedjeljak , 16.06.2008.






Izašao je novi broj časopisa 'Quorum', kojeg u izdanju Centra za knjigu potpisuju Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec.

Ovaj broj 'Quoruma' otvara temat o Davidu Albahariju, intrigantnim razgovorom Zoltána Virága s autorom (u prijevodu Helene Molnar), za kojim slijedi Albaharijeva očekivano majstorski pisana priča Bicikl.
Mnogočega novog saznajemo o romanu Mamac i nama nepoznatom Albahariju u kritičarskoteorijskom čitanju Istvána Ladányija
Književne prakse, u izboru i s uvodom Branislava Oblučara, prakticiraju poeziju ovogodišnjih goranovaca, dobitnice nagrade Goran za mlade pjesnike Antonije Novaković i pohvaljenih Tomislava Kruljca, Matije Brstila, Marka Vucelje i Tamare Bakran.
Nova poezija Miloša Đurđevića i Igora Rončevića te jednog od vodećih suvremenih britanskih pjesnika i književnih kritičara, Marka Forda, potvrđuje još jedanput važnost poezije za Quorum i Quoruma za pjesništvo razlike i otvorenosti.
Prozne književne prakse Quorum donose priče Marija Brkljačića, novu priču kao iznenađenje za ljubitelje proze Nevena Ušumovića i fragment iz literarnog projekta 'Strune' Milka Valenta.
Barda škotskoga književnog undergrounda i duhovnog oca Irwina Welsha, Alexandera Trocchija, kritičkim osvrtom i prijevodom dijela njegove kultne Kainove knjige predstavlja Damir Šodan, koji je preveo i tekst Slavoja Žižeka 'Antinomije tolerantnog uma'.
U rubrici Tragovi tko zna čijeg čitanja novim tekstovima na granici proznog, poetskog i esejističkog izraza predstavlja se Lidija Vukčević, putopis Biti kod kuće na jedan dan za ovaj broj ispisuje Zvjezdana Jembrih.
Naslovnicu Quoruma ispunjava Anna Pervozvanskaya, a njegove unutarnje prostore fotografijama je ispunio i promijenio Hrvoje Zalukar.



Izvor : Net.hr




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: razni autori - 'Rijeka za radoznale - Fijumanologija 1.' (Osvit, SDR, 2008.)


Hrvatsko književno društvo 'OSVIT' i udruga 'SDR' objavili su knjigu eseja ''RIJEKA ZA RADOZNALE .- Fijumanologija 1.''



'RIJEKA ZA RADOZNALE' je knjiga u kojoj književnici, kulturolozi, arheolozi, politolozi, filozofi i kulturni aktivisti na razumljiv način govore o nepoznatim temama iz riječke prošlosti.

Znate li da se razmatralo da Rijeka postane sjedištem preteče Ujedinjenih naroda i da je Rijeka bila međunarodno priznata i slobodna država?
Kako je poznati talijanski pjesnik Gabriele D''Annunzio pretvorio Rijeku u najneobičniji grad na svijetu?
Koja je priča o orlu s gradskog grba i kako je Tarsatika utjecala na razvitak cijelog kvarnerskog područja?
Tko su Riccardo Gigante, Antonio Grossich i Riccardo Zanella?
Koje su životne priče ljudi koji su obilježili Rijeku svojeg vremena da bi nakon 1945. bili bačeni u zaborav?
Kakav je Stari grad i Rijeka prije pola stoljeća u sjećanjima nekih Riječana?

'RIJEKA ZA RADOZNALE' je zbirka eseja i osvrta renomiranih autora koji u formi eseja na stručan način pišu o povijesti Rijeke ili o svojem viđenju Rijeke kao mjesta od posebnog značaja. 'RIJEKA ZA RADOZNALE' je knjiga koja je koncipirana u popularno-znanstvenoj formi i upoznavaje građane Rijeke sa ljepotama i značajem grada. Djelo započinje uvodnim tekstom o riječkom identitetu, a nastavlja se kronološki poredanim tekstovima na temu riječke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

'Rijeka za radoznale' je zamišljena kao prva knjiga iz ciklusa Fijumanologije, discipline koja se bavi izučavanjem riječke kulture i povijesti.
Na predstavljanju urednik knjige Danko Švorinić - Udruge Slobodna Država Rijeka i Hrvatsko književno društvo Osvit su se odlučile na pokretanje ciklusa fijumanologije prvenstveno zbog specifičnog riječkog povijesnog iskustva u kojem ima veliki broj događaja i povijesnih ličnosti koje nisu uključene u nacionalne historiografije zemalja u čijem se sastavu Rijeka nalazila. 'Radi se o autentičnoj riječkoj povijesti koja je imala svoj poseban put, različit od hrvatske, talijanske ili mađarske nacionalne povijesti. Jedan od ciljeva ovog projekta je bolje upoznavanje građana s povijesno-kulturnom baštinom grada te njezina zaštita kao vrlo vrijedne i rijetke specifičnosti u svjetskim razmjerima. Upravo na tim temeljima grad Rijeka treba graditi svoj identitet, istaknuto je na pressici.



komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Charles Seife - 'Nula:biografija opasne ideje' (Naklada Ljevak, 2008.)



Charles Seife
'NULA
Biografija opasne ideje'
Biblioteka: Biblioteka Bookmarker
Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 254
Format: 14x21 cm
Uvez: meki
Cijena : 135,00 kn

Riječ izdavača



'Nula: biografija opasne ideje' izvrsna je i neobično zanimljiva knjiga Charlesa Seifea, poznatog američkog matematičara i novinara časopisa Science.
Što je bilo prije nule i kakva je njezina povijest, pitate se. Babilonci su je izmislili, Grci zabranili, hinduisti obožavali, a Crkva se njome branila od krivovjerja. Stoljećima je moć nule bila zatočena u svijetu demona, no jednom oslobođena, postala je najvažnije matematičko oruđe. Ovo je priča o nuli, od njezina rođenja u pradavno doba, preko rasta i razvoja na Istoku, borbe za priznanjem u Europi i uspona na Zapadu, sve do primjene u modernoj znanosti.
Vješto, duhovito i pametno napisana, knjiga Nula pruža nov pogled na najneobičniji broj u svemiru i jedan od najvećih paradoksa ljudske misli.

„Jasnoća i zarazni entuzijazam koje nalazimo u ovoj knjizi rijetke su odlike znanstvenih tekstova te gotovo nepoznate onima koji se odvaže tumačiti matematiku. Nula je zaista prava stvar.“
-The Washington Post

„Seife… razrađuje temu kao uspješan znanstveni novinar te objektivno rasvjetljava složene ideje… njegova objašnjenja su svježa i duhovita… izravna i jasna.“
- The New York Times

Charles Seife novinar je časopisa Science, a pisao je za New Scientist, Scientific American, The Economist, Science, Wired UK, The Sciences i mnoge druge publikacije. Na Sveučilištu Yale magistrirao je matematiku, a bavi se istraživanjima s područja teorije vjerojatnosti i umjetne inteligencije. Autor je još dviju knjiga: Alpha & Omega i Decoding the Universe. Živi u Washingtonu.
DOBITNIK Nagrade PEN/Martha Albrand

Izvadak iz knjige
Ovo je priča o nuli, od njezina rođenja u pradavno doba, preko rasta i razvoja na Istoku, borbe za priznanjem u Europi i uspona na Zapadu, sve do sveprisutne prijetnje modernoj fizici. Priča je to i o ljudima koji su se lomili oko značenja ovog misterioznog broja, priča o misticima i učenjacima, znanstvenicima i crkvenjacima koji su pokušavali razumjeti nulu. Ovo je priča o neuspješnom (no katkada nasilnom) pokušaju zapadnog svijeta da se zaštiti od istočne ideje. Također je i povijest paradoksa, kojim se predstavio ovaj naoko nedužni broj, potresao najveće umove 20. stoljeća i zaprijetio da će rasuti temelje znanstvene misli.
Nula je moćna jer je blizanka beskonačnosti. Beskonačnost i nula jednake su i suprotne, yin i yang. Jednako su paradoksalne i uznemirujuće. Najveća pitanja znanosti i religije pitanja su o ništavilu i vječnosti, praznini i beskraju, nuli i beskonačnome. Sukobi oko nule žestoko su potresali temelje filozofije, znanosti, matematike i religije. U pozadini svake revolucije skrivale su se nula i beskonačnost.
Nula se nalazila u srcu sukoba Istoka i Zapada, bila je okosnica bitke između religije i znanosti. Nula je postala jezikom prirode i najvažnije matematičko oruđe. Najdublji problemi fizike, mračne jezgre crnih jama i bljeskovi Velikog praska težnje su za trijumfom nad nulom.




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Jordi Punti - 'Žalosne životinje' (Mlinarec&Plavić, 2008.)




Nova knjiga u izdanju Mlinarec&Plavić :

Jordi Punti - 'Žalosne životinje'


Zbirka kratkih priča 'Žalosne životinje (Animals tristos)' predstavlja neobični mozaik likova koji su žrtve krhkog ljubavnog ekvilibrija.
Baveći se tom sudbinskom ljudskom komedijom, priče precizno otkrivaju svakodnevne traume skrivene u odnosima žene i muškarca – nadu i ogorčenje, potresna sjećanja i pokušaje te metode da se pobijedi samoća...
Preciznim i svestranim proznim pismom Punti odijeva svoje likove u ironiju i nježnost da bi ih odmah zatim ogolio do kosti koristeći snagu svoje opservacije i zapažanja.
Lajtmotiv ili crvena nit svih priča jest starorimska svevremenska dijagnoza post coitum, animal triste, neograničena i posvemašnja žalost nakon vođenja ljubavi.
Odgovor na jednu takvu neospornu istinu pisac pronalazi u mogućnosti da se s time jednostavno šalimo, odnosno da se zbog toga smijemo.

O autoru
Jordi Punti (1967.), rođen u Barceloni, suvremeni je katalonski autor, prevoditelj i stalni suradnik kulturne rubrike španjolskih dnevnih novina El Pais, za koje piše i književnu kritiku.
Do sada je objavio dvije zbirke kratkih priča Pell d’armadillo, 1998. i Animals tristos, 2002., od kojih mu je druga bila nominirana za nagradu Booker 2003., a iste je godine zauzela treće mjesto na bestseler listi svih djela objavljenih na hispanoameričkom kulturnom području. Prema knjizi snimljen je i film.
Kao diplomirani romanist s francuskog na španjolski prevodio je i djela Daniela Pennaca, i Amelie Nothomb.




komentiraj (3) * ispiši * #

Književni skup posvećen Zvonimiru Mrkonjiću



Hrvatsko društvo pisaca
poziva na

književni skup
u povodu
70. obljetnice rođenja
ZVONIMIRA MRKONJIĆA

Srijeda, 18. lipnja 2008. u 10 sati
Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

1. sesija (počinje u 10 sati)
Velimir Visković: Uvodna riječ
Nikola Petrak: Mrkonjić – povijest pjesničkog jezika
Tonko Maroević: Mrkonjićevo pjesništvo
Zoran Kravar: Kriza tematičnosti u Mrkonjićevoj poeziji
Mladen Machiedo: Pjesnička prepoznatljivost Zvonimira Mrkonjića
Krešimir Bagić: Mrkonjićev pjesnički stil
Miroslav Mićanović: Hoću li otvoriti pravu kutiju?
Vladimir Biti: O razdiobi suvremenoga hrvatskog pjesništva
Žarko Paić: Mrkonjićeva esejistika
Mirko Tomasović: Dva Mrkonjićeva rana (prevoditeljska) rada
Branimir Donat: Mrkonjić kao antologičar
Mani Gotovac: Dramaturg iz najmanje sobice u kazalištu

2. sesija (počinje u 17 sati)
Ante Armanini: Tri temeljna pojma valerijevske poetike u Mrkonjića
Sanjin Sorel: Konkretno i konceptualno u Mrkonjićevu pjesništvu
Milorad Stojević: Rana Mrkonjićeva poezija
Tea Benčić Rimay: Između soneta i pjesme u prozi
Milana Vuković Runjić: Mrkonjićevo Ogledalo mahnitosti
Višnja Machiedo: Sonetni trobar Zvonimira Mrkonjića
Miloš Đurđević: Gradnja stiha i opis u Mrkonjićevoj poeziji
Ervin Jahić: Pjesnik koji nije dopustio kritičaru da mu oduzme ime
Lidija Vukčević: Poetika nove strogosti
Andrea Milanko: »Tjelesnost« u poemi Šćap mlohavih







komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA knjige Filipa Ercega 'Od socijalizma do pesimizma'

nedjelja , 15.06.2008.





Časopis Novi Plamen i izdavačka kuća Demokratska misao,
te Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske pozivaju
na promociju knjige

Filipa Ercega
'Od socijalizma do pesimizma'

Promocija će se održati 17. lipnja 2008. (utorak) u dvorani SABA (prizemlje), Pavla Hatza 16, Zagreb s početkom u 11 sati.

O knjizi će govoriti:
dr. sc. Vesna Čulinović – Konstantinović, predsjednica SABA RH
prof. dr. Svetozar Livada, recenzent
mr. sc. Goran Marković, predavač na Pravnom fakultetu u Sarajevu
Mladen Jakopović, ispred izdavačke kuće „Demokratska misao“ d. o. o.
Filip Erceg, autor knjige

Skupom će moderirati Katica Sedmak, potpredsjednica SABA RH.

Knjiga se može nabaviti po promotivnoj cijeni od 80 kuna.

Nakon službenog završetka promocije : prigodni cocktail - party.




komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Peter Handke - 'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)' (Fraktura, 2008.)


Peter Handke
'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)'
izd. Fraktura
Roman preveo s njemačkog Boris Perić
Broj stranica: 148
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 205 mm
Naslov izvornika: Don Juan (erzählt von ihm selbst)
Cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača


'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)' roman je kojim je Handke iznova pokazao sve svoje majstorstvo pripovijedanja. Uzevši amblematski lik svjetske književnosti i smjestivši ga u sadašnjost, Handke ga je maestralno transformirao u suvremenoga postmodernističkog junaka koji obožava žene. Handkeov Don Juan oboružan je starim, ali ipak promijenjenim tehnikama osvajanja. On zna da suvremena žena, bila ona u gruzijskim planinama ili na norveškim fjordovima, traži razumijevanje kao i nekoć, ali ne smije i ne želi biti povrijeđena. Iako su Don Juanu žene, ponovno, nakon godina samovanja, najvažnije na svijetu, on ih sve mora ostaviti da bi ih ponovno mogao pronaći.
'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)' blistav je hommage svim donžuanima, svim ljubavnicima ovoga svijeta, roman prepun poetičnosti i ne ironije.

Iz susreta prijekorna kuhara i oživljene književnosti izrasta mala knjiga, lagana i šarmantna, a ipak prepuna teške metazike Handkeova opusa.
Iris Radisch, Die Zeit

Čini se da je najdublja težnja ovog Don Juana potreba da izbjegne zavodničke klišeje. To je postherojski, postemancipacijski Don Juan koji žudi za že­nama u množini, svjestan da ne želi povrijediti jedninu. Kada Don Juanove žene, istodobno amazonke i nevjeste, konačno napadnu pripovjedačevu kuću, nije posrijedi želja za osvetom, već mnogo više završni prizor Handkeve ljubavne utopije koju sam pripovijeda.
Ina Hartwig, Frankfurter Rundschau

Remek-djelo prepuno poezije.
Stephan Sattler, Focus

Kroz ovu opuštenu prozu čiji naslov obećava vruće ljetne noći, prolazi se kao kroz topli proljetni lahor. To je ugo­dno i u tome treba uživati.
Ernst Osterkamp, Frankfurter Allgemeine Zeitung

'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)' meditativan je komad. “Filozoja” o vremenu i prolaznosti, o ljubavi i smrti. Prije svega o onome duhovnom i ne­uhva­tljivom u ljubavi. Ipak, ne zaboravimo pritom ironiju koju Handke skriva između redaka. (...) Ovo je Hand­keova zemlja, kakvu nije­dan drugi suvremeni autor ne može ni zamisliti ni o njoj pisati, freska raz­vedenih motiva i detalja, moderna i uronjena u izvanredno precizan ro­man­tizam.
Martin Meyer, Neue Zürcher Zeitung

'Don Juan (pripovijeda sam o sebi)' zgusnuto je napisan, bogato aluzivan povratak onome u čemu je Handke najbolji: pridavanju smisla načinima na koje mi svijetu pridajemo smisao.
Ian Brunskill, Times Literary Supplement

Više o autoru ovdje



Besplatno poglavlje iz romana ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

VIDEO-IZLAGANJE: Jovan Nikolaidis i Saša Ćirić

subota , 14.06.2008.




Na nedavno održanom skupu Forum Tomizza gostovali su i Jovan Nikolaidis i Saša Ćirić.

Intervju s njima možete pročitati u novom broju Zareza a na ovome linku , posredstvom internet TV-a Gradske knjižnice Umag, u prilici ste pogledati (i poslušati) njihova izlaganja.






komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Anthony Bourdain - 'Kuharovo putovanje' (Fraktura, 2008.)



Anthony Bourdain
'Kuharovo putovanje'
Publicistika
izd. Fraktura
Prevela s engleskog Dijana Štambak
Broj stranica: 288
Uvez: meki
Visina: 225 mm
Naslov izvornika: A Cook’s Tour
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


U jednoj od najuzbudljivijih knjiga o gastronomiji Anthony Bourdain, svjetski poznati šef kuhinje, kreće u potragu za savršenim jelom. Putujući globusom od Meksika preko Amerike, Portugala, Francuske, Alžira i Rusije do Japana, Vijetnama i drugih dalekoistočnih zemalja, Bourdain s mnogo humora, akcije i životnosti opisuje razne kulture i njihove gastronomske navike. Bez obzira na to ruča li ili večera u društvu najsiromašnijih ili najbogatijih, u najboljim restoranima ili u najgorim prčvarnicama, Bourdain je otvoren za sve okuse, mirise i boje, pri čemu ga jednako zanimaju i hrana i ljudi. On je kuhar koji istražuje i u svojoj kuhinji i na putu. 'Kuharovo putovanje' knjiga je koja mora biti na policama svakoga gurmana i svakoga svjetskog putnika, svih koji vole život i u njemu uživaju punim plućima kako to čini Anthony Bourdain.

Bourdainov zanos tako je snažan da praktično eksplodira sa stranice... Kada piše o restoranima i hrani koju voli (ili koju radije mrzi), potvrđuje se kao jedan od najboljih pisaca o hrani. Njegovi su stavovi čvrsti kao i njegov jezik, a njegov je ukus zarazan kao i njegovo veselje.
New York Times Book Review

Bourdain shvaća, bolje nego bilo koji kuhar, da sjajna jela nisu samo hrana na tanjuru ili posluga... već trenutak. Neobična alkemija mjesta, osjećaja i prigode.
The Observer

Bourdain je silno zabavan pisac; bridak i otvoren s očaravajućom mješavinom svadljivosti i osjetljivosti.
Sunday Telegraph

Uzbudljivo živa, pomalo nekontrolirana, luda, vrtoglavo razuzdana knjiga. Bourdainova zabava diljem globusa zanosno je proždrljiva, bezobzirno hedonistička. Nitko ovako ne piše o hrani - o hrani kao ljubavi, strasti, životu.
Esquire

Više o autoru ovdje




Besplatno poglavlje pročitajte ovdje




komentiraj (0) * ispiši * #

Počinje utrka za 100.000 kuna

petak , 13.06.2008.






Izdavačka kuća V.B.Z. po sedmi put za redom raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine. Novi partner izdavačke kuće V.B.Z. u projektu književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman godine je TISAK d.d. - najveći maloprodajni lanac kioska, osnivač prodajne mreže multimedijskih centara pod brandom TISAKmedia te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda i pre-paid bonova telekom operatora.

Najboljem romanu koji u rukopisu pristigne na natječaj bit će dodjeljena V.B.Z.- TISAK književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 100.000,00 kuna.

Nagrađeni roman će nakon proglašenja pobjednika na sajmu knjiga Interliber biti prodavan na svim kioscima Tiska i Slobodne Dalmacije.

Rok za slanje rukopisa na natječaja je 15. kolovoza 2008. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom.

Tekst javnog natjecaja s detaljnim propozicijama dostupan je na ovome linku a u nedjelju, 15. lipnja 2008. bit će objavljen i u Večernjem listu.





komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA: Miroslav Bertoša - ''Kruh, mašta i mast'' (Durieux, 2008.)






Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Durieux, Zagreb
ljubazno Vas pozivaju na predstavljanje knjige

Miroslav Bertoša
'Kruh, mašta i mast
Prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.—1957.)'

O KNJIZI ĆE GOVORITI:
Prof. dr. sc. Robert Matijašić, prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Prof. dr. sc. Vesna Girardi–Jurkić , sveučilišni profesor
Dr. sc. Furio Radin , predsjednik Talijanske unije / Presidente dell’Unione Italiana
Dr. sc. Nevio Šetić , povjesničar
Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša , autor

Svečana dvorana Tone Peruška, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Ivana Matetića Ronjgova 1, II. kat
petak, 13. lipnja 2008., u 19 sati




komentiraj (0) * ispiši * #

Rat 'Sisačkog tjednika' protiv Slavka Jendrička





Zgrožen pokušajem ubojstva novinara Dušana Miljuša i premlaćivanjem Gordane Lukač Koritnik, pravobraniteljice za ravnopravnost spolovila, Slavko Jendričko je osjetio potrebu da na ove i prethodne nasilničke akcije reagira svojom pjesmom HRVATSKI DIVLJI ZAPAD. Stoga je, čuvši za ove događaje pjesmu poslao nekolicini medija. Lokalni NOVI SISAČKI TJEDNIK jučer je objavio pjesmu, a iznad nje stavio znakovit naslov: SLAVKO JENDRIČKO SVAKODNEVNO ELEKTRONSKOM POŠTOM TERORIZIRA NST .

Pjesmu je u cijelosti objavio portal knjizevnost.org a pročitati je možete na ovome linku (skrolaj do dna stranice)

Intervju s autorom povodom ovog slučaja objavila je Slobodna Dalmacija ovdje





komentiraj (1) * ispiši * #

4. rođendan 'Knjiškog moljca'



Ovaj je blog otvoren na današnji dan (13.06.) 2004. godine:



Statistika veli
da ste na
ovaj blog
tijekom te četiri godinice
zavirili
ukupno
516.000 puta
te da je
na njemu
do danas
objavljeno
ukupno
3.259 tekstova







komentiraj (9) * ispiši * #

Književna večer pjesnika Marka Pogačara

četvrtak , 12.06.2008.






U petak, 13. lipnja 2008.,
u 19 sati,
u Basaričekovoj 24, Zagreb,
HDP organizira književnu večer pjesnika Marka Pogačara.

O njegovoj poeziji govorit će kritičarka Darija Žilić.

Voditeljica tribine Dorta Jagić.

Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Studira komparativnu književnost i povijest na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu. Urednik je časopisa za književnu praksu Ka/Os. Poeziju, nešto kritike i esejistike objavljuje u domaćoj tiskanoj i online periodici (Poezija, Quorum, Vijenac, Zarez, Re, K...), te na Trećem programu Hrvatskog radija.
Pjesnički ciklusi i pjesme su mu prevođeni na engleski, njemački, španjolski, poljski i slovenski jezik.
Svira bubnjeve u post punk bendu Death Disco.

Objavio:
- 'Pijavice nad Santa Cruzom', AGM, Zagreb 2005.
- 'Poslanice običnim ljudima',Algoritam, Zagreb 2007.

Nagrade:
- 2005. godine rukopis knjige Pijavice nad Santa Crusom
pobjeđuje na zajedničkom natječaju AGM-a i Vijenca,
- 2006. dobiva nagradu „Kvirin“ za istu knjigu
kao najbolju knjigu pjesama




komentiraj (1) * ispiši * #

Hari Kunzru u Ghetto Clubu



Knjižara UTOPIA
Vas poziva
u GHETTO CLUB
(Split)


Petak, 13.06.2008.
Ghetto salon
2nd floor

*Alternativna lektira*
*Start: 21.00 sati*

sjećamo se '68. kroz predstavljanje romana

'MY REVOLUTIONS'

Gost/autor: Hari Kunzru

*****

'My Revolutions' vraća nas u vrijeme kad je nešto bilo u zraku i tjera čitatelja na pitanje što je to nešto u stvari bilo. Kunzru nas vodi na put kroz lik Mikea Framea, pedesetogodišnjaka koji živi tihim, udobnim prigradskim životom sa svojom dugogodišnjom partnericom Mirandom. Uskoro otkrivamo da Mike Frame nije uopće onaj za koga se izdaje. Njegovo pravo ime je Chris Carver, radikal iz 60-tih koji je nakon niza pljački i bombaških napada na vrhuncu antiratnog pokreta u Velikoj Britaniji završio u ilegali. Nakon odmora na kontinentu Frameov život se počinje otplitati.

'My Revolutions' je čudna, intrigantna knjiga, čija snaga leži u potpuno besramnom odnosu sa svakodnevnim.
James Wood, The New Yorker






komentiraj (0) * ispiši * #

Ogulinski festival bajke





Ogulinski festival bajke (OGFB), potaknut stvaralaštvom velike dječje književnice, rodom Ogulinke, Ivane Brlić Mažuranić, nakon svoja dva izuzetno uspješna i bajkovita izdanja u prethodnim godinama, vraća se na jedinstvene pozornice grada Ogulina u razdoblju od 13. do 22. lipnja 2008.
Ovaj tematski jedinstven festival u Hrvatskoj, kulturna je manifestacija kojom se kroz slavljenje bajke i bajkovitog stvaralaštva potiče, ostvaruje i prikazuje umjetnička i kulturna produkcija namijenjena djeci, mladima i odraslima.
Od 13. do 22. lipnja u Ogulinu i u prekrasnoj prirodi njegove bajkovite okolice, domaći i inozemni umjetnici i kulturni djelatnici - stvaratelji i ljubitelji bajki i dječje književnosti, izvest će brojne predstave, radionice, izložbe i umjetničke akcije.

Više o Ogulinskom festivalu bajke na portalu Moderna Vremena Info i na
službenom portalu Festivala



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO: Tom McCarthy - 'Ostatak' (OceanMore, 2008.)


Tom McCarthy
'OSTATAK'
roman
izd. OceanMore
s engleskoga preveo Dean Trdak
264 str.,
meki uvez s klapnama,
cijena:130.00 kn

Riječ izdavača


Neimenovani junak 'Ostatka', traumatiziran nesrećom kad ga je nešto pogodilo ravno s neba, gubi pamćenje i neke motoričke funkcije, ali dobiva osam i pol milijuna funti odštete. Otkako se na fizikalnoj terapiji ponovno nauči služiti vlastitim tijelom, započinje opsesivno rekonstruirati svoju prošlost, a samim time i stvarnost. No njegova želja za autentičnošću vodi ga u sve nasilnija i opasnija “uprizorenja”. Poput pravog ovisnika nastoji izbrisati granicu između realnosti i konstrukcije, ali spirala događaja izmiče kontroli.

„'Ostatak' je inteligentna i apsurdna satira potrošačke kulture.“
The Times

„Zbog svoje istančane strukture roman zaslužuje status klasika.“
The Independent

„Ostat ćete opčinjeni originalnošću fabule… Roman istražuje zamršena filozofska pitanja o egzistenciji na jednostavan i izravan način. Zahvaljujući pozornosti koju McCarthy poklanja detalju, fantastična fabula nikad posve ne izlazi iz okvira vjerojatnoga. U romanu se postavlja pitanje je li ljudska egzistencija ikada doista izvorna ili je uvijek neka vrsta oponašanja ili predstave. Mračni zaplet ostavlja nas s osjećajem da u ljudskom identitetu ima nešto što se ne može racionalizirati, prizvati ili proizvesti.“
The Sunday Telegraph

„Očaravajuće, prožeto crnim humorom i nedvojbeno originalno… ovaj roman, u kojem se scene stalno ponavljaju, urezat će vam se u sjećanje, neće vam dati mira. Najveći kompliment koji mu se može izreći jest da zaista zaslužuje da ga se pročita i drugi put.“
The Irish Times

„…ujednačeno književno djelo, prožeto crnim humorom i odjecima Heideggera, Camusa i Burroughsa.“
Dazed & Confused

„Svojom tečnom prozom 'Ostatak' neprestano izranja na površinu 'događaja', istražuje njegove beskonačne elemente, kutove, gledišta, načine kako nastaje, kako se može ponovo proizvesti i zatim proživjeti na ballardovski ili beckettovski način… Nećete ga se moći zasititi dugo nakon što ste se osjetili ponukanima da ga ponovno pročitate.“
Time Out

„'Ostatak 'je jedna od najotkvačenijih knjiga koje sam pročitao. McCarthyjeva apsurdna i crnohumorna vizija pogađa nas kao grom iz vedra neba gotovo beckettovskom preciznošću i jednostavnošću.“
The Melbourne Age

“...to je romaneskno-filozofsko djelo koliko uznemirujuće toliko i duhovito. McCarthy pokazuje kako se filozofija, kao i povijest, može ponavljati poput farse.”
The New York Times Book Review

Tom McCarthy rodio se 1969. u Londonu. Studirao je engleski u Oxfordu. Nakon nekoliko godina provedenih u Pragu odlazi u Amsterdam gdje radi kao urednik kulture u časopisu Time Out. Po povratku u Britaniju radi na televiziji i uređuje magazin Mute.
Svoj prvi roman 'Ostatak ' objavljuje kod pariškoga nezavisnog nakladnika Metronome Press, nakon čega roman postaje hit na webzinima, a uskoro i kultni roman po mišljenju svih relevantnih kritičara.
Uz mnoge priče, eseje, kritički intonirane književne i filozofske članke, koje objavljuje u britanskim tiskovinama, 2006. publiciran mu je esej Tintin and the Secret of Literature (Granta), a za godinu dana i drugi roman 'Men in Space'.
Utemeljitelj je Međunarodnoga nekronautičkog društva, avangardne mreže čije je publikacije, proklamacije i performanse Untitled Magazine opisao kao najsveobuhvatniju totalnu umjetnost koju smo vidjeli zadnjih godina.
McCarthy trenutačno drži kolegij Katastrofa na postdiplomskom studiju na London Consortiumu.





komentiraj (1) * ispiši * #

Još je jedan blog doživio svoju papirnatu verziju



Još je jedan blog doživio svoju papirnatu verziju : na blogu obirtijomilamoja.blog.hr Andrija Škare donosio je duhovite recenzije kafića, što od sad možete u proširenom obliku čitati u njegovoj knjizi 'S više mlijeka, molim' (izd. Celeber):



Andrija Škare
'S više mlijeka, molim'
Zbirka priča
Meki uvez; 12x19 cm; 124 str.
Biblioteka «Procvat»; knjiga 12.
izd. Celeber
Redovna cijena: 59,00 kn
Popust 20% - 11,80 kn
Cijena s popustom: 47,20 kn

Kavanu možemo zvati i birtijom ili bircem, lokalom ili kafićem i iako između ovih termina postoje suptilne razlike one za ovu priču nisu previše bitne. Mjesto je isto. Birtija je mjesto gdje se sjedi i pije, gdje se puši i razgovara, gdje se čitaju novine i gdje se dolazi u dodir s različitim ljudima.

U kavanama sam izgubio sate i sate, možda čak i godine. Vidio sam sve. Vidio sam kako pijanac pijancu razbija pivsku flašu na glavi. Vidio sam đankije koji se idu pucati u wc. Vidio sam tipa koji je izvadio pištolj i počeo pucati u zrak, kao i onoga koji je kamenjem gađao ljude na terasi. Vidio sam trudnicu po koju je došao taksi da ju vozi u rodilište, vidio sam tipove kojima su prekjučer amputirali noge, vidio sam samog sebe kako bezuspješno pokušavam pušiti cigaretu nakon vađenja mandula. Vidio sam grupne pijanke, vidio sam istospolne parove, nimalo diskretne; vidio sam petting i više od toga, vidio sam pjesnike, pisce, glumce, slikare, prijatelje i neprijatelje, a vidio sam i nekoliko uzoraka pločica na podu. Nekima sam bio blizu. Nepristojno blizu. Nisam ih zapamtio.

Ova je knjiga nastala kao pokušaj dokumentiranja moje putanje po kafićima, kavanama i birtijama raznih vrsta. Ona ne teži objektivnosti, ali vas može pripremiti da znate što očekivati kada se odmaknete od kvarta i krenete u upoznavanje nekih mjesta u gradu o kojima ste samo slušali, ali niste imali priliku ili se niste odvažili onamo i otići. Ocjene su posebna priča. Uglavnom su plod trenutačnog dojma iako nikada nisu ishitrene. Pokušao sam uzeti u obzir sve aspekte koji jednu kavanu čine onime što jest. Dio tekstova ranije je objavljen na blogu, a uglavnom pozitivni i poticajni komentari čitatelja utjecali su na odluku da se tekstovi prošire, dopune i konačno ukoriče.

Nemoguće bi bilo u jednoj knjizi opisati sve kafiće u jednome gradu, nemoguće bi bilo opisati čak i sve kultne kafiće, ali to nije niti bila namjera. Ovo je jednostavno moj put, a ako se na njemu susretnemo i prepoznamo, platit ću vam piće.

Andrija Škare rođen je 3. srpnja 1981. Diplomirani novinar. Prozu objavljuje od 2001. g. svuda gdje može i ponegdje gdje ne treba. U Vijencu, Zarezu, Knjigomatu, Fantomu slobode, Ka/Os-u, Ekran pričama… Dobio i neke nagrade za svoje priče (Večernji list i Književni krug Karlovac), a osnivao je i eventualizam pa se tako njegove priče mogu naći i u zborniku 'Nagni se kroz prozor' (Celeber, 2006.). Kruh zarađuje kao novinar i scenarist na HTV-u i u fantastično dobroj instituciji (FadeIn-u). U Zagrebu živi, radi i sve ostalo.




komentiraj (12) * ispiši * #

KRITIKA: Jani Virk - 'Pogled na Tycho Brahe' (Disput, Zagreb, 2007.)







KRITIKA: Jani Virk - 'Pogled na Tycho Brahe' (Disput, Zagreb, 2007.)

Tycho Brahe danski je astronom iz 17. stoljeća. Prema njemu je nazvan opservatorij u Kopenhagenu koji junak naslovne pripovijetke iz zbirke slovenskoga književnika Janija Virka 'Pogled na Tycho Brahe' promatra iz hotelske sobe. U samu je naslovu zbirke dakle već dvojako naznačen jedan od temeljnih motiva svih pet u knjizi objavljenih pripovijetki – motiv vida, gledanja, promatranja, zapažanja. Mudro za naslovnicu knjige odabrana, efektna slika 'Oči' Borisa Bućana to dodatno naglašava, baš kao što i opservatorij Tycho Brahe također asocira na gledanje, na pogled uperen u nebo, ka zvijezdama.
Pripovjedači svih pet Virkovih pripovijetki svoje poglede često dižu ka nebu i zvijezdama, ali nikako poradi divljenja ili pak zvjezdoljupstva, svjesni ionako da su zvijezde tek »ohlađeni kozmički kosturi«, kako junak naslovne pripovijetke veli. Sve su to odreda deziluzionirani, bezvoljni, tjeskobama razdirani četrdesetogodišnjaci (osim junaka priče Na vrhu brežuljka kojemu su 53), ozbiljno načeti krizom srednjih godina. Pogled u zvjezdano nebo dodatno ih podsjeća na vlastitu neznatnost i ništavnost, jer svemirski beskraj njihove bijedne egzistencije svodi na »manje od ništa, odbitak ničega, lebdeću parabolu praznine«. Virkovi su antijunaci ljudi koji sebe osjećaju kao »već davno preživjelu stvar, glinu, koja se raspršila pod kapkom usnulog anđela«; junak pripovijetke Pod vodom primjerice svoje postojanje smatra optičkom varkom, dok Rudi Rowenski, pripovjedač u priči Proljetno odbrojavanje, svijetom korača »s punom sviješću osamljenog, nebitnog prolaznog stanovnika nekog privremenog svijeta«, neprestano osjećajući kako je iz njega isteklo vrijeme i u njemu ostavilo prozirnu prazninu. Riječ je dakle o posve otuđenim osamljenicima, ljudima koji bježe od drugih, ali i od sebe, najčešće u alkoholni zaborav koji im barem na kratko dokida svijest, koja će ionako, jednom, morati zauvijek zgasnuti, jer kako na jednome mjestu jedan od junaka kaže, »moj je život otpočetka izgubljen, to je jedini osjećaj koji mi je uistinu urođen«.

»Jesam li živ ili mrtav, ne znam«, riječi su koje efektno zaključuju posljednju priču, ali i čitavu knjigu, i koje ponajbolje oslikavaju odnos likova spram svojih života, svijeta i samih sebe u njemu. Te riječi, nimalo slučajno, junak izriče ponovno s pogledom uprtim u nebo, ležeći na pijesku nakon primljena udarca u glavu, a zbog neprilična druženja s, dakako, tuđom ženom, čime je barem na kratko pokušao zaboraviti da nije ništa drugo doli svemirska prašina. To je vrlo rijedak, čak i prilično neobičan slučaj izraženije poduzetnosti jednog od Virkovih likova koji, umrtvljeni i odustali od života, letargično životare svoje tjeskobama obilježene samoće. Inače, redovito se radi o intelektualcima – novinarima, urednicima, knjižničarima i znanstvenicima – koje u svim pripovijetkama zatječemo izvan njihova domicila, na službenim putovanjima od Ljubljane, Barcelone i Kopenhagena pa sve do Moskve (iznimka je junak zaključne priče na odmoru u Dalmaciji). Izmještenost izvan svakodnevnoga domaćeg okruženja potencira već apostrofiran motiv promatranja i zapažanja. No sukladno svojim tjeskobama, lišeni radoznalosti turista, a osobito bez njihove zadivljenosti, Virkovi junaci u dotad im nepoznatim sredinama redovito zapažaju isključivo propadanje i oronulost – oronule fasade sivkasto-smećkastih prljavih zgrada koje turobno strše u zrak poput nadgrobnih spomenika, memljive haustore osvijetljene turobnim žućkastim svjetlom, fizičko propadanje ledenosivih ulica, prljavu prašinu asfalta punog opušaka, krhotina stakla i psećih izmetina. Pritom oni susreću i ljude, ali u njima redovito vide opasno nadiruće horde, zlovoljne užurbane kreature prijetećih i prezirnih, ukočenih pogleda i kreštavih glasova, hodajuću masu tuđeg mesa, blijedih koža, prljavih zamašćenih brada i izlizanih prnja na otromboljenim, zapuštenim tjelesinama. Čak i rijetki proboji sunčevih zraka kroz visoke pokrove sivih oblaka, umjesto da ih asociraju na vedrinu i ljepotu, buđenje prirode i radost življenja, Virkove likove zatječu strahom i tjeskobom podsjećajući ih na noževe koji rasijecaju meku, raspadajuću masnoću uginulog kita.

Pripovjedač u prvome licu u svim tekstovima, nizom gustih, vijugavih, meandrirajućih rečenica punih mučnih i mračnih poetskih slika posreduje svoja tjeskobna duševna stanja svedena na apatiju, gorčinu i pesimizam te krajnju lišenost volje za životom. To seže tako daleko da čak i sjećanja na djetinjstvo pripovjedača – a kojima autor u obliku asocijativnih bljeskova fragmentira radnju – redovito donose reminiscencije na mučna i strahom ispunjena iskustva, poput umirućeg djeda, iskustva gubljenja na ulici ili za dlaku izbjegnutog utapljanja u moru. Likove su obično ostavili žene i djeca, a na iskustvo braka gledaju kao na »stvar koju treba prekinuti jednim zamahom, iz samilosti, tako da je rana samo jedna i da brže zacijeli«. No ipak ne bez žaljenja jer je, kako jedan od pripovjedača kaže, »dječji smijeh najljepša simfonija koju je ikad čuo«.

Ukratko, egzistencijalna praznina i ponor te pesimizam i turobnost dovedeni do krajnosti, u prozi umnogome srodnoj Saramagovoj, Bernhardovoj ili pak Cvitanovoj, te uz primjetne posvete i referencije na Kafku i Dostojevskog i ozračje blisko tzv. crnom valu jugoslavenskog filma (Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Dušan Makavejev…). Sasvim zasluženo 1999. nagrađena Nagradom Prešernove zaklade, prozna zbirka 'Pogled na Tycho Brahe' svakako budi zanimanje za ostalih dvanaest dosad objavljenih (ali na hrvatski neprevedenih) proznih i poetskih knjiga 45-godišnjega slovenskog pisca Janija Virka.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu' broj 352-353, rujan 2007.




komentiraj (0) * ispiši * #

'Književnik u raljama politike'

srijeda , 11.06.2008.




'Književnik u raljama politike' tema je o kojoj Srđan V.Tešin piše evo upravo ovdje




komentiraj (0) * ispiši * #

Čitajte Asju Bakić



Da Asja Bakić pišpe izvrsnu poeziju znamo odavno, a na ovim linkovima : ovdje i ovdje možete se uvjeriti kako i njezina kratka proza svakako zaslužuje čitanje.




komentiraj (6) * ispiši * #

NOVO : Pierre Peju - 'Mala kartuzijanka' (Fraktura, 2008.)

Pierre Péju
'Mala kartuzijanka'
izd. Fraktura
Roman prevela s francuskoga Sanja Beslać
Broj stranica: 192
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 205 mm
Naslov izvornika: La petite Chartreuse
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


U jedno hladno, kišno kasnojesensko predvečerje na širokoj aveniji u malome francuskom gradu okruženom alpskim masivom knjižar Étienne Vollard svojim kombijem pregazi djevojčicu. U bolnici upoznaje Théresu, njezinu otuđenu majku, koja sanja o bijegu i životu bez obveza. Vollard počinje svakodnevno posjećivati djevojčicu Evu i uz uzglavlje joj priča priče iz knjiga, jedine koje kao knjiški čovjek zna.
'Mala kartuzijanka' francuskoga filozofa, esejista i pisca Pierrea Péjua čudesna je priča o očinskoj ljubavi, nadi, očaju i mitskoj snazi pripovijedanja. To je tužan roman o vezi triju bića koja nemaju nikoga osim sebe: ženi koja nije željela biti majka, djevojčici koja nije doživjela roditeljsku ljubav i knjižaru zatočenom u svijetu knjiga.
'Mala kartuzijanka' jedno je od onih djela koja kroz običnu, gotovo svakodnevnu priču uspijevaju ostvariti veličanstvenu pripovjednu sagu dostojnu najvećih romanopisaca dvadesetoga stoljeća.

Roman za sve koji žive za književnost.
Le Monde

Predivan tekst o samoći, ljubavi prema knjigama i neostvarivoj ljubavi među ljudima.
Der Standard

Ne prelazeći finu crtu između dubo­koumnosti i pretencioznosti, Péju je u svoj roman utkao mnoge tekstove, od molitvi do Becketta i Borgesa, a njegov tekst nimalo ne zaostaje za njihovima.
The Independent

Potresan i veličanstven roman - o tome kako se ocean književnosti razbija o tišinu djetinjstva.
Le Nouvel Observateur

*****

Pierre Péju, rođen 1946., docent je filozofije, esejist i autor niza biografija, među kojima se ističu one o Tiecku, Chamissou i Bonaventuri. 'Mala kartuzijanka' njegov je romaneskni prvijenac, kojim je postigao senzacionalan uspjeh. Preveden je na četrnaest jezika, samo u Francuskoj prodan u više od 300 tisuća primjeraka, a prema njemu je snimljen i istoimeni film. Njegov roman 'Le Rire de l’ogre' osvojio je 2005. uglednu knjižarsku nagradu Le Prix du Roman Fnac



Besplatno poglavlje iz romana ovdje


komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Marko Vidojković




Marko Vidojković, mladi srpski pisac, urednik u Playboyu i pjevač u punk hardcore metal bendu On the Run, gostovao je na prošlotjednom Festivalu europske kratke priče a u razgovoru za tportal.hr govori zašto se fotografirao za gay kalendar, čime se zamjerio feministicama, kako žive mladi danas u Beogradu i koliko je ostvariva revolucija o kojoj piše u romanu 'Kandže', prodanom u 20 tisuća primjeraka.

Intervju čitajte ovdje



komentiraj (4) * ispiši * #

Razgovor o knjizi 'Perle na jeziku'

utorak , 10.06.2008.




U srijedu, 11.l ipnja 2008. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

održat će se razgovor o knjizi

'Perle na jeziku', pjesnički zbornik festivala Brutal, Zagreb 2008.

Nedavno je održan treći medjunarodni festival suvremene poezije kojeg organizira Brutal - udruga za promicanje kulture i umjetnosti.O multijezičnom zborniku 'Perle na jeziku', u kojem nalazimo pjesme suvremenih europskih mladjih pjesnika i pjesnikinja, govorit će urednik Silvestar Vrljić, suradnica na festivalu pjesnikinja Ana Brnardić i sudionica ovogodišnjeg festivala Dorta Jagić.

Voditeljica: Darija Žilić



komentiraj (0) * ispiši * #

Natječaj za najbolju pripovijetku na temu 'žene u modernom svijetu'


Krije li se u vama nova Carrie Bradshaw?
Pišete cijeli život a nikako da nađete izdavača?

Eto prilike :



Algoritam i časopis Grazia pozivaju vas na natječaj za najbolju pripovijetku na temu 'žene u moderrnom svijetu'.
U tekstovima otkrijte što po vašem mišljenju za ženu danas znači biti samo svoja.

Pripovijetka treba biti dužine od 10-20 kartica a pobjednička priča bit će uvrštena u Algoritmovu zbirku s pripovijetkama eminentnih svjetskih autorica 'Samo svoja 2'.

Žiri u sastavu Tamara Perišić (urednica biblioteke Anima), Andrea Zlatar i Vesna Blašković (izvršna urednica Grazije).

Radove šaljite do 01.07.2008 na adresu Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, Zagreb (odjel naklade)




komentiraj (7) * ispiši * #

KRITIKA: Krešimir Pintarić - 'U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo' (Profil, 2007)




Zašto mislim da
na novu knjigu
Krešimira Pintarića
'U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo'
ne treba trošiti vrijeme,
saznati možete
u mojoj kritici
objavljenoj evo upravo
na ovome linku

komentiraj (6) * ispiši * #

PREDAVANJE : Steampunk

ponedjeljak , 09.06.2008.






SFera, IV.Podbrežje 5 (Kajzerica): u 20.00 sati,

predavanje: 'Steampunk: prčkanje po kotačićima prošlosti'

predavačica Milena Benini

MP3 /playeri /u drvenim kučištima i tickeri koji kucaju RSS u Morseovom kodu: cijela jedna supkultura razvila se na temeljima steampunka, a pitanje je, naravno, zašto. Steampunk se, u svom najčišćem obliku obično postavlja u neko kvaziviktorijansko doba,razdoblje kad je europocentrična, kolonijalna 'velika priča' doživljavala svoj vrhunac. Upravo zbog toga steampunk, kao pravi Dr. Jekyll i Mr. Hyde, pruža mogućnost dekonstrukcije osnova današnje globalističke kulture no, istovremeno, onima koji to žele, omogućuje i povratak u nepostojeću bolju prošlost.




komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Ante Tomić



O suradnji s Rajkom Grlićem na scenariju njegovog novog filma “Neka ostane među nama” Ante Tomić govori za Večernji list na ovome linku



komentiraj (2) * ispiši * #

Fraktura redizajnirala svoje web stranice




Pozorniji pratitelji vjerovatno su zamjetili da su proteklih tjedan-dva internetske stranice izdavačke kuće Fraktura bile nedostupne. Razlog tome je naravno bio rad na osvježenju stranica, što je zgotovljeno a redizajnirane i novim sadržajem obogaćene (npr. podaci o knjigama u pripremi, linkovi prema internetskim strnicama Frakturinih autora, kritike i recenzije njihovih izdanja isl.) Frakturine web stranice sada dijele tron najboljih web stranica domaćih izdavača sa kolegama iz kuća Vuković&Runjić i Aora .

Klikajte i uspoređujte...



komentiraj (3) * ispiši * #

KRITIKA : Senko Karuza – ‘Vodič po otoku’ (Naklada MD, 2005.)


Ljeto nam se vratilo, sezonu kupanja sam otvorio prije sedam dana i plažu pohodim svakodnevno (ne bez knjige u ruci, naravno), a svim kontinentalcima među vama mirise i okuse mora donosim evo ovako :





KRITIKA : Senko Karuza – ‘Vodič po otoku’ (Naklada MD, 2005.)

Gledam jučer HTV-ov Dnevnik i na njemu predsjednika Vlade kako urbi et orbi ponosno objavljuje: 'Uvest ćemo ponoćne trajektne linije do najvećih hrvatskih otoka!'. Nažalost, poput velikog dijela svoga biračkoga stada, i Premijer se, da smo 'zemlja od tisuću otoka', sjeti tek 'nekako s proljeća', jer je to vrijeme prvih snatrenja o onome što zaposleni sretnici nazivaju G.O. i mozganja o lokaciji na kojoj ćemo svoje umorne kosti zasluženo ovoga ljeta u more umočiti. Šjor Premijeru, škužajte, ali nažalost, nepobitna je činjenica da su nam otoci nedovoljno valorizirani te najvećim dijelom godine zaboravljeni i zapostavljeni, a sjetimo ih se tek pred G.O. Ili pred izbore. Otočani su oni koji to najbolje znaju, a Senko Karuza jedan je od njih.

Zapisima iz zbirke 'Vodič po otoku' Karuza se literarnim putem suprotstavlja umiranju posebnosti i kulture otoka. Zbirka obuhvaća 50-tak zapisa (prethodno objavljivanih u Slobodnoj Dalmaciji) u kojima, služeći se prvim licem množine, Karuza preuzima ulogu glasnogovornika otočke populacije. No, za razliku od najčešćih, ideološkim razlozima uvjetovanih slučajeva zazivanja glasa kolektiviteta, Karuza je miljama daleko od zloupotrebe u bilo kojem smislu, već je njegovo 'mi' izraz suživljenosti, empatije i solidarnosti s kolektivom kojemu s ponosom pripada i čiju sudbinu dijeli.

Prema terrafermi, odnosno kopnu, i njegovim žiteljima, ali i prema vlastitoj izdvojenosti i svom izoliranom obitavalištu, odnos otočana nikako nije, niti može biti, jednoznačan. Svaki je otočanin u sebi raspolućen između želje za odlaskom ('tamo gdje je bolje') i nemogućnosti napuštanja ('ovoga gdje je ljepše'). Za Karuzine bodule otok nije samo mjesto ljepote, sraslosti s prirodom i užitka već i mjesto tegobe i ograničenja prirodom uvjetovanih, što ih čini novovjekim Robinzonima, koji, iako nisu ostali bez broda, bijesno ustraju u ostanku, jer ne mogu ostaviti tu slobodu na cjedilu. Iako je, nažalost, nemaju više s kime dijeliti. Isto se tako za turiste i druge kratkotrajne dođoše otočna posebnost ne iskazuje isključivo u mnogovrsnom uživanju, lagodnosti i duševnoj i tjelesnoj okrijepi, već ih inzularnost često zatječe i začudnim otkrićima neočekivane jednoličnosti, dosade i neudobnosti.

Iako opisuje detalje, krajolike, običaje i podneblje jednog sasvim određenog otoka (svoga Visa), Karuza ga ne imenuje jer su njegovi zapisi prispodobivi svakom otoku na Mediteranu. Osim što donosi uvid u realije, stvari i pojave turističkim površnim okom teže spoznatljive i iz perspektive ležaljke na plaži, nevidljive, Karuza često i rado oživljava prošlost te od zaborava spašava drevne običaje, postupke i vjerovanja, donkihotovskom se upornošću ne mireći s promjenama kojima suvremenost ustaljene načine života i tradiciju rastače. Izolirani od šire zajednice, otočani su jače usmjereni jedni na druge i mnogo više od kopnene populacije (urbane pogotovo) ovisni o svom prirodnom staništu, njegovom bogatstvu ili oskudnosti. Duboko toga svjestan, Karuza ispisuje odu intimnoj geografiji otočkog svakodnevlja; kolažnim se postupkom fokusirajući na floru i faunu inzularnog krajolika on ispisuje pismo zahvale bićima, predmetima i pojavama koje svakom bodulu život znače i koji im egzistenciju obilježavaju ali i osmišljavaju, te uvjetuju vrlo osoben i specifičan životni svjetonazor.

Vinograd, trapula, vrša, balote, trg, brujet, gustirna, konoba, maništra… tek su neki od toponima i tvorbenih elemenata otočkog mikrosvijeta i svakodnevlja kojima Karuza svojim lirskim, toplim, nesvakidašnjim zapisima odaje počast, na posebno topao lirski način bilježeći esenciju Mediterana i sublimirajući sve specifičnosti načina života njegovih najupečatljivijih egzemplara, otočkih žitelja.
Iako okosnicu zapisa čini na vlastitom iskustvu utemeljena sublimacija bodulskog svjetonazora i načina života, Karuzin se pripovjedač ne libi ući u kožu i Zagrepčaninu (sa svojim otokom u džepu kao asom u rukavu), ili progovoriti kroz usta turista, kako bi, s osjetnom dozom dobrohotne humornosti prikazao zatečen i osupnut odnos drugoga spram svoje nesvakidašnje uobičajenosti, pritom se posebno usredotočujući i uživajući u onom posebnom trenutku kada ‘sjećanja postaju stvarnost a pitanja zamijenjuju želje’.

Karuzin inzularni kolektivni identitet je fluidan i promijenjiv, a glas nestalan; ovisan o raspoloženju, okolnostima, te jako često i meteorološki uvjetovan, ali uvijek, bez iznimke sasmosvojan, premda konstantno u funkciji predstavnika šire otočke zajednice. Njegovo 'mi' zna biti melankolično i rezignirano ali na momente i grubo i starački ogorčeno, ponekad je dječje zaigrano ili pak šeretski posprdno, drugi put sjetno i nostalgično, tu i tamo bijesno, ali najčešće mudro, mirno, toplo, staloženo i strpljivo, sa stoičkom pomirenošću, blagom nježnošću i tihim, potisnutim zadovoljstvom, bez prestanka svjesno posebnosti, privilegiranosti svoje pozicije. Ma koliko prokleta, burna, tegobna, trapljenjem i samoćom obilježena, ponekad ona znala biti.

Karuzin ‘Vodič po otoku’ nesvakidašnja je, svevremenska knjiga, lišena ikakvog poriva za uspostavom dijaloga sa suvremenicima s kojima gotovo ništa osim vremenskog konteksta ne dijeli. Unatoč izvornoj žurnalističkoj namjeni, zapisi sakupljeni u knjigu tvore zaokruženu, kompaktnu cjelinu kojoj su dugovječnost i poštovanje književnih sladokusaca zajamčeni… Jedino što na kraju možemo poželjeti jeste što skorije novo, dodatnim zapisima prošireno izdanje.

Napisao Božidar Alajbegović, travnja 2006.
objavljeno u 'Bibliovizoru' trećeg programa Hrvatskog radija





komentiraj (0) * ispiši * #

PROMOCIJA: Sanja Bilić - 'Koji film sad vrtiš u glavi?' (V.B.Z., 2008.)

Nakon romana “Blato” Milane Vlaović i “Banana Split” Željane Giljanović, u biblioteci REGINA objavljen je roman koji je ušao u najuži izbor za Nagradu V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine :




Izdavačka kuća V.B.Z. poziva vas na predstavljanje novog hit romana objavljenog u ženskoj biblioteci REGINA
'KOJI FILM SAD VRTIŠ U GLAVI» SANJE BILIĆ

u utorak 10. lipnja 2008. godine u 20 sati u atriju Arheološkog muzeja, caffe bar LAPIDARIJ (Gajeva ulica) u Zagrebu.

Sudjeluju: Julijana Matanović, Zoran Ferić, Branko Matutinović i Branko Popović (moderator)
Prizore iz knjige izvode: Ivana Roščić, Slobodan Ćustić, Ante Prkačin, Saša Antić TBF i Milivoj Beader.
Glazbena pratnja: Krešo Fabijanić (truba), fanfare, tamburaši

O romanu :
Sanja Bilić
'Koji film sad vrtiš u glavi?'
V.B.Z.
Urednica Julijana Matanović
Format: 15,5 x 23,5 cm
Broj stranica: 196
Cijuena:160 ,00 kn (tvrdi uvez)
Cijena:110,00 kn (meki uvez)

Vrlo duhovit roman koji podsjeća na neku otkačenu mješavinu “Enciklopedije mrtvih” i “Štefice Cvek u raljama života”. Isprepliću se dvije priče, zagrebačka i bosanska. Dosljedno je građen od početka kao groteska: od prve scene na sprovodu i posla glavnog lika Roze Herceg, do nečega što bi se moglo nazvati nježna groteska, a obuhvaća roman o životu Ivana Buce Andrića, jednog vrlo mršavog Bosanca, i njegovu tragičnu, smiješnu i nježnu ljubavnu priču. Duhovit, s dobrim dijalozima, vrlo osmišljen, ovaj je roman užitak za čitanje.
Zoran Ferić


Roman “Koji film sad vrtiš u glavi”, duhovit je i žalostan, lepršav i mramoran, sladak kao lubenica u kolovozu i gorak kao kava bez šećera. Može se čitati i s ozbiljnim kritičarskim dioptrijama i s ružičastim naočalama čitatelja koji se žele samo ugodno zabaviti. Velike teme i ozbiljne indicije o filmu i umjetnosti njegova autorica unosi lakoćom. Ona je pažljivo odgledala i zbiljske ljude o kakvima u tekstu pripovijeda, ona je, a što je možda i najvažnije, uspjela priču u svoj njenoj jednostavnosti učiniti strukturalno zanimljivom i sadržajno neočekivanom.
Julijana Matanović



komentiraj (1) * ispiši * #

Natječaji 15.'Galovićevih jeseni'

nedjelja , 08.06.2008.



GRAD KOPRIVNICA
ORGANIZACIJSKI ODBOR 15. 'GALOVIĆEVE JESENI' – festivala književnosti u novim medijimaraspisuju

NATJEČAJ
za dodjelu Nagrade FRAN GALOVIĆ za 2008. godinu

a) Nagrada se dodjeljuje za najbolje prozno književno djelo koje se bavi temama PODVOJENOG IDENTITETA.
b) Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada za izvorna književna djela na hrvatskom jeziku objavljena u drugoj polovici 2007. i 2008. godini, a sastoji se od novčanog dijela i prigodne povelje.
c) Prijedloge za dodjelu nagrade podnose izdavači ili autori.
d) Najbolje prozno djelo odabire stručni žiri.

Za svakog kandidata potrebno je dostaviti po tri primjerka objavljenog djela te životopis autora, ako nije objavljen u knjizi.

Prijedlozi i knjige primaju se do 01. srpnja 2008. godine na adresu:

Grad Koprivnica
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Zrinski trg 1/I
48 000 Koprivnica

Dodjela Nagrade FRAN GALOVIĆ 2008 za prozno djelo biti će u sklopu Festivala književnosti u novim medijima 15. Galovićeva jesen u listopadu 2008. godine u Koprivnici.

*****


ON-LINE NATJEČAJ
ZA KRATKU PRIČU NA TEMU DVOJNIKA

Organizacijski odbor 15. Galovićevih jeseni raspisuje natječaj za kratku on-line priču. Ove je godine priča određena tematski – DVOJNIK.

1. Na natječaj se mogu slati samo neobjavljene kratke priče na temu ALTER EGA do 3 kartice dužine (5400 znakova) pisane na hrvatskom jeziku.
(Neobjavljenom se pričom smatra ona koja još ni na koji način nije dana na uvid javnosti putem tiskanih ili elektronskih medija, uključujući i internet.)
2. Priču sa šifrom treba poslati na mail adresu
prica@galoviceva-jesen.com
Natječaj je anoniman. Priča će biti objavljena i potpisana šifrom na www.galoviceva-jesen.com. Mail treba sadržavati priču, šifru, puno ime i prezime, telefon te adresu autora.
3. Dodjeljuju se tri novčane nagrade:
- Prva nagrada u iznosu od 2.500,00 kn
- Druga nagrada u iznosu od 1.500,00 kn
- Treća nagrada u iznosu od 1.000,00 kn.

4. Najbolje priče odabrat će Organizacijski odbor 15. Galovićevih jeseni.
5. Krajnji rok za slanje radova je 15. 08. 2008. godine.
6. Nagrade će biti uručene u listopadu 2008. godine na Festivalu književnosti u novim medijima 15. Galovićevim jesenima u Koprivnici. Autori čije će priče biti nagrađene biti će pozvani da svoje priče predstave na svečanoj dodjeli nagrada, a sve ostale pristigle priče moći će se čitati na www.galoviceva-jesen.com.

*******


NATJEČAJ
ZA NAJBOLJI BLOG KOJI SE BAVI TEMOM ALTER EGA

Organizacijski odbor 15. Galovićeve jeseni ove godine raspisuje natječaj za najbolji blog koji se bavi temom alter ega.

1. Na natječaj se mogu prijaviti literarni blogovi koji ispunjavaju tematski uvjet.
2. Autori koji žele sudjelovati u nagradnom natječaju šalju mail koji sadrži web adresu bloga, puno ime i prezime, telefon te adresu radi dodjele nagrade.
Mail adresa natječaja je
blog@galoviceva-jesen.com
Blog adrese će prema pristizanju biti objavljivane na www.galoviceva-jesen.com gdje će se za njih glasati.
3. Najboljem blogu dodjeljuje se novčana nagrada u iznosu od 1.500,00 kn.
4. Krajnji rok za slanje je 15. 08. 2008. godine.

5. Nagrade će biti uručene u listopadu 2008. godine na 15. Galovićevim jesenima u Koprivnici. Autor nagrađenog bloga bit će pozvan da se predstavi na svečanoj dodjeli nagrada, a linkovi na sve pristigle blogove bit će objavljeni na www.galoviceva-jesen.com.

Dodatne informacije: 098 – 938 – 44 – 11 (Astrid Pavlović)
www.galoviceva-jesen.com





komentiraj (0) * ispiši * #

'Imendan Gábriela Dunke'







Ako se još niste upoznali sa stvaralaštvom Adama Bodora, mađarskog pisca koji je gostovao na prošlotjednom Festivalu europske kratke priče, na ovome linku možete pročitati jedno poglavlje iz njegova romana 'Okrug Sinistra' kojega je 2005. objavio zagrebački Meandar.




komentiraj (0) * ispiši * #

KRITIKA: Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)

subota , 07.06.2008.






KRITIKA: Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)

Iako je Andrea Pisac prije šest godina u izdanju zagrebačkoga Studentskog centra objavila debitantsku zbirku priča 'Odsuće', sudbinu je te knjige nažalost proročanski obilježio njezin naslov, pa je zbog nemara i indolencije izdavača danas nije moguće pronaći ni u knjižnicama ni u knjižarama. No, s obzirom da je autoričinu novu knjigu objavio Algoritam, a brigu oko promocije preuzeo agilni Algoritmov urednik Kruno Lokotar, sudbina prethodne zbirke nikako se ne može ponoviti. Andrea Pisac u knjizi je sakupila dvanaest kratkih priča, tematiku kojih otkriva već sam naslov 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem'. Međutim, osim ljubavnih odnosa kao tematske okosnice svih u knjizi objavljenih priča drugi dio naslova sugerira kako bi mogla biti riječ o svojevrsnu ženskom mačizmu u pristupu odabranoj tematici. Čitanjem se to pokazuje točnim.

Pozorni čitatelji novijih domaćih proznih knjiga mogli su zapaziti da mnogi hrvatski autori – poput Pintarića, Vadanjela, Koščeca, Prtenjače, Simića – pišu o muškim likovima koji više nisu nimalo macho, koji se ne libe iskazati emocije i priznati svoju ranjivost i nesigurnost, pa čak i zaplakati, u prozama sjetna i melankolična ozračja i izražene osjećajnosti. Muškarci u tim prozama nisu autoritativna glava obitelji, nego ravnopravni partneri koji ili žude za skladnim, nepomućenim ljubavnim odnosom, ili takav odnos, na svoju sreću, već žive. Dakle, moglo bi se reći da je riječ o, uvjetno kazano, slabim subjektima, što u slučaju junakinja Andree Pisac nikako nije slučaj. Za junakinje kratkih proza ona izabire jake ženske subjekte; to su sve odreda fakultetski školovane urbane intelektualke na pragu tridesetih; zaposlene, samosvojne i samostalne, ali često i osamljene, iako su sve već dio Para. Andrea Pisac naglasak stavlja na junakinjino samoostvarenje u odnosu prema drugome; njezina je zbirka zaokružena oko jakog zajedničkog koncepta koji se svodi na (ne)mogućnost ljubavi, bračnu rutinu i nezadovoljstvo, ali također i nezadovoljenost, što podrazumijeva tematizaciju ženske seksualnosti, odnosno narativizaciju autoerotizma kao posljedicu protagonističine frustracije izazvane raskorakom između željenog i dobivenog. Dakle, žena je ta koja analizira, ocjenjuje svoju vezu i donosi sud, odnosno izražava nezadovoljstvo, preuzima odgovornost i aktivno potiče pokušaj promjene, i to ne samo kad je nezadovoljna partnerom nego i u slučaju kad je svjesna svoje podložnosti, odnosno ovisna o svom mužu (priča Na dnu kantice). Riječ je o uspješnoj književnoj problematizaciji ženskosti i frustrirane emocionalnosti pri portretiranju nezavisnih žena ili onih koje nezavisnost nastoje ostvariti, pri čemu je posljednje u očitu kontrastu spram čiklitovske potrage za Onim Pravim, odnosno tematizacije nastojanja ostvarenja romantične ljubavi u uvjetima podređenosti, s dominantnim mužjakom kao predmetom žudnje.

Unatoč urbane ambijentiranosti i stvarnosne determiniranosti priča, autorica se usredotočava na realitet intimnosti, na analizu stanja i mikrozbivanja te dočaravanje atmosfere i propitivanje ženske seksualnosti, onkraj potrebe za socijalno-društvenom kritičnošću. Dapače, u priči Odustajanje od sebe autorica – na način blizak Rajku Grliću iz njegova filma Samo jednom se ljubi ili pak srodno Makavejevu u njegovu kontroverznom i zabranjivanom WR: Misterije orgazma – ironizira mušku zaokupljenost politikom, koja seže tako daleko da političke rasprave i parole muškarcu silaze s usana čak i za vrijeme seksualnoga čina. Premda je većinom riječ o mučnim ozračjem obilježenim književnim ekspedicijama u područje ljubavnih jada, još je nekoliko priča oplahnuto ironijskom duhovitošću. Ponajviše se to osjeća kod triju priča koje tematiziraju brodolom jednoga bračnoga para – u trima zasebnim proznim cjelinama autorica retrospektivnom naracijom prikazuje tri različite faze disfunkcionalne bračne zajednice Sonje i Ogija, krećući od pozicije potpunog potonuća bračnog broda u priči Drkadžija, preko prikaza trenutaka kada se bračni brod opasno naherio i ljulja li se ljulja (u priči Netko mora biti žena u ovoj kući), pa sve do priče Naše bračno putovanje, koja na duhovit način daje naslutiti lošu sudbinu netom prstenovane veze.

'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' ispostavlja se zbirkom kvalitativno ujednačenih i fino strukturiranih priča, koje, zbog stanovitih ponavljanja, ipak bolji dojam ostavljaju svaka pojedinačno nego čitane sukcesivno, zbirno ukoričene. Budući da je riječ o konceptualnoj, tematski zaokruženoj zbirci, ostaje nam vidjeti kako bi se Andrea Pisac uspjela snaći u drugom pripovjednom modelu (odnosno žanru) ili, što bi bilo još zanimljivije, u nekoj drugoj temi. Odnosno, hoće li se othrvati opasnosti automanirizma, natruhe čega su i u ovoj knjizi vidljive, ali bitno ne umanjuju vrlo dobar ukupan dojam.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu' , broj 365, veljača 2008.



komentiraj (11) * ispiši * #

Novi broj Balkanskog književnog glasnika (2/2008.)




Balkanski književni glasnik u broju 2 / 2008. (Sveska 15)
donosi :

PROZA
Alen Drino, Aleksandar Gatalic, Aleksandar Đuričić, Boro Pernar, Branko Malić, Daliborka Kiš – Juzbaša, Darko Vrlac, Duško Mrđa, Filip Erceg, Marko Ivić, Muzafer Čauši, Nada Dušanić, Stevana Sremac Tamoya Sanshal, Tatjana Stevanović

TEMAT: Danil Harms
Danil Harms, Slučajevi, proza
Zorislav Paunković, Vladimir Glocer, O Harmsu i drugima, intervju
Natalija Živković, Čovek sa šeširom i beležnicom? – crtice po i o Danilu Harmsu, proza

POEZIJA
Birgitta Jónsdóttir, Fahrija Fahra Hodžić, Josip Šabić, Laura Barna, Maja Kakša, Petar Miloradović, Ratko Petrović, Romana Brolih

ESEJI
Aleksandra Đuričić, Pisma iz Salcburga, poetski esej
Andy Morley, Zašto je većina poezije takvo smeće?, esej
Branko Malić, Beograd Zorana Grebenarevića, likovna kritika
Filip Erceg, Tko to kaže, tko to laže da je Goli otok Krležina ideja?, esej


Uredili : Elfrida Matuč Mahulja, Danijela Jovanović i Vesna Denčić .

Glavni i odgovorni urednik BKG Dušan Gojkov.
gojkov@balkanwriters.com

Novi broj BKG-a čitajte ovome linku




komentiraj (1) * ispiši * #

2 međunarodna pjesnička natječaja

petak , 06.06.2008.





PROGRAMSKI SAVJET 38. 'RATKOVIĆEVIH VEČERI POEZIJE'
raspisuje

K O N K U R S

1.) Za Književnu nagradu „RISTO RATKOVIĆ“

Za nagradu „Risto Ratković“ mogu konkurisati knjige poezije objavljene između dvije manifestacije / septembar 2007 - septembar 2008/. Za nagradu ne mogu konkurisati izbori i ponovljena izdanja.
Pravo učešća imaju autori iz Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske.
Pravo predlaganja imaju izdavači, kulturne institucije, pojedinci i autori.
Prijedloge i 4 primjerka knjige slati na adresu:
Centar za kulturu – 84000 Bijelo Polje – Crna Gora
sa naznakom za „Ratkovićeve večeri poezije“.

2.) Za nagradu „RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE“, neobjavljenu zbirku poezije, za mlade autore, do 27 godina

Pravo učešća imaju mladi pjesnici iz Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske.
Rukopise u 4 primjerka, potpisane šifrom, sa rješenjem šifre i adresom u posebnoj koverti, slati na adresu:
Centar za kulturu – 84 000 Bijelo Polje – Crna Gora, sa naznakom za «Ratkovićeve večeri poezije».

Rok za slanje knjiga i rukopisa je do 20. jula 2008. godine.

Telefon:
+382-84-421-722
+382-67-276-029
rvp_poetry@yahoo.com







komentiraj (0) * ispiši * #

Zvonimir Majdak pobjednik 43. Večernjakovog natječaja za kratku priču





Autor kultnog romana “Kužiš, stari moj” i plodni otac Suzane Rog Zvonimir Majdak u sedamdesetoj je godini života poslao kratku priču na 43. Večernjakov natječaj i osvojio prvu nagradu i 30.000 kuna.
Drugu nagradu i 8000 kuna osvojila je Tatjana Lukarić koja još nije objavila knjigu, a treću i 5000 kuna svima dobro poznata i hvaljena pjesnikinja Dorta Jagić



Izvor: Večernji list

komentiraj (0) * ispiši * #

Književnost na internetu = ljubav u javnoj kući



U svojoj prošlotjednoj kolumni 'Tjedna inventura' Milan Ivkošić između ostaloga piše i o književnosti na internetu (obratite pozornost na boldanu rečenicu) :



Internet – ni knjiga ni katedrala

Nakon proze evo i (hrvatskog) pjesništva na internetu. Navodno mladež poeziju drukčije neće ni čitati. No književnost je kao ljubav. Dok čitamo lijepo štivo iz knjige, imamo osjećaj da je ono samo naše, da je samo za nas pisano, da nikome drugome ne pripada, te s njim postajemo intimni. Književnost na internetu je kao ljubav u javnoj kući, kao da je riječ o kurvi koja je svakome pristupačna. Osim toga, dok čitamo knjigu, čini nam se da su otisnute riječi trajne, vječne, kao u kamen uklesane, pa ta vječnost prelazi i na nas. Internet je trenutak, nepostojani tekst što ga tvori elektronička iluzija, bježeća estetika, estetika u prolazu, neobvezna estetika gumba na računalu. Posve mu je strana postojanost knjige i katedrale. Internet ima samo upotrebnu i nikakvu drugu vrijednost. Stoga su smiješni i posve bešćutni ljudi koji ga promiču kao senzibilnost ili svjetonazor, pa su i posve promašena očekivanja da bi u književnosti mogao zamijeniti knjigu. Tekst otisnut na papiru oponaša “tehniku” iz prirode, sliku sunca i svemira otisnutog na zemlji u svim njezinim pokretima i oblicima.

Napisao Milan Ivkošić
Izvor : Večernji list




komentiraj (10) * ispiši * #

NOVO : Milan Machovec - 'Smisao ljudske egzistencije' (AGM, 2008.)


Milan Machovec
'SMISAO LJUDSKE EGZISTENCIJE'
izd. AGM
S češkoga preveo Vlado Vladić
str.120,
meki uvez,
format 12 x 19
Cijena 120.00 kn

Riječ izdavača



Milan Machovec (1925. – 2003.) jedan je od najznačajnijih čeških filozofa. Obrazovan je u Pragu, na Karlovom sveučilištu, gdje je završio filozofiju i klasičnu filologiju. Područje njegovoga interesa su etika, etologija i ekologija. Nastupao je kao kritičar patrijarhalnoga društva, zastupnik feminizma. U svom glavnom djelu 'Filosofie tvari v tvar zaniku' (Filozofija licem u lice propasti) promišlja osnovna pitanja i filozofske struje iz cijele povijesti filozofije «ne kao sjajne uspjehe našega razuma, kako se do sada tradicionalno shvaćala, nego kao postupan debakl, koji prijeti da preraste u skoro samouništenje čovječanstva», Inače, djelo je 1988. objelodanjeno u Stuttgartu u njemačkom prijevodu pod naslovom: Die Ruckkehr zur Weiwsheit – Pfilosophie angesichts des Abgrunds. Za Mahovca je filozofija mudrost trenutka, a sadašnji trenutak uključuje i ekološku svijest. Stoga filozofija koja ne uviđa da smo blizu samouništenja čovječanstva i nije filozofija.

'Smisao ljudske egzistencije' ključno je djelo popularnoga filozofa Milana Machovca (1925. – 2003.), iz osnove prerađeno i upotpunjeno novim činjenicama iz etologije i ekologije. Autor ovdje raspravlja o problematici apsurda, zla i očajanja, promišlja rješenja problema koja nudi vjera, promišlja užitak, nasladu, samoostvarenje, problem rada i djelovanja uopće. Primjećuje, ipak, i «bolju budućnost» i pripreme za nju, ulazak u svemir i dalekosežnost toga koraka za čovjeka, odnos između muškarca i žene, pitanja globalizacije i planetarnog dijaloga te paradokse nade. Autor nudi i odgovor na glasoviti upit Thomasa Manna: «Zar je život, zapravo, išta više doli privremena plijesan materije»?
Zajedno s E. Fromom, E. Blochom i ostalima, Machovec je inicirao dijalog između marksističkoga i teološkoga poimanja svijeta. Ishod inspirativnoga ozračja s kraja šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća je Machovčeva knjiga 'Ježiš pro moderniho človeka (Isus za modernoga čovjeka)', koja je od 1970. godine objelodanjivana diljem svijeta.








komentiraj (2) * ispiši * #

Knjige na koje (navodno) ne valja trošiti vrijeme




Na ovome linku nalazi se provokativan tekst Petra Šege u kojemu taj kolumnist portala javno.com objašnjava zašto npr. Kerouackov roman 'Na cesti' ili Tolkienova trilogija 'Gospodar prstenova' (i još neke druge knjige) ne zaslužuju da na njih trošimo svoje vrijeme.




komentiraj (24) * ispiši * #

INTERVJU : Slobodan Šnajder

četvrtak , 05.06.2008.





Izabrana djela Slobodana Šnajdera koja je krajem prošle godine objavila izdavačka kuća Prometej iz Zagreba nedavno su javno predstavljena. U devet knjiga objavljeno je najvažnije i najbolje što je Šnajder objavio u svojih 40 godina književnog rada i 60 godina života. Bio je to i povod za razgovor sa Šnajderom kojega je za časopis 'Vijenac' vodio Andrija Tunjić

Razgovor pročitajte na ovome linku





komentiraj (1) * ispiši * #

NOVO: Luka Marić - 'Na mom Ikea kauču' (Celeber, 2008.)


Novi roman u Celeberovoj biblioteci Y :

Luka Marić
'NA MOM IKEA KAUČU'
roman
izd. Celeber
meki uvez;
12x19 cm;
168 str.
dizajn naslovnice: Zlatka Salopek i Ana Kunej
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača



Autor o knjizi:
Amerikanci bi rekli shut up and drive, ovi naši nešto kao umukni i vozi! Stari, ako ti kažem da ne želim umuknuti, to ne znači da te želim preorijentirati, uvjeriti te da si u krivu ili da nisi dovoljno pametan da shvatiš. Nikako! Za ovo ne treba faks. Trebaju muda! Ako si on, nije me briga koga ševiš. Ako si ona, tvoja je... Daj je kome želiš. To je tvoje pravo! Ja, vidiš, nisam želio šutjeti. Mi u Istri kažemo mučati. Muka mi je od mučanja! Daj... Sjedni, zapali. Možeš na moj Ikea kauč. Ali nije u tome stvar; kada bi svi mučali, bila bi nam još veća muka. Jebi ga, nastojim ti reći kako sam se naslušao ovakvih priča na nekim drugim kaučima. Plakala je ona koja ima muža, plakao je i on koji je imao njenog muža. A mužu je bila muka. Onda su se podijelili na Hrvate, Srbe, Slovence, Bosance... Na ove i one. Oni na ulici i oni u familiji pravili su se da ništa ne znaju. Kao da takve stvari ne postoje i kao da smo dva jebeno različita svijeta. Digni glavu. Pogledaj nebo. Isto je kao i moje. Pod njim smo i ti i ja, i ovi kao ti i oni slični meni. Razumiješ li sada da kauč nije bitan!? I da nisam mogao šutjeti. Ni uljepšavati. Sirov sam. Izjeban do bola. Tebi i meni najradije bi začepili gubicu. Rekli bi, vozi dalje. Glupost! Reći da vozi čovjeku koji ne posjeduje auto! Jesmo li zbog toga stvarno toliko različiti, nepremostivo nakljukani uljepšanim fasadama. Želiš li znati što je ispod ove fasade? Ne treba puno: Pročitaj pa onda sudi. Pronađi se (jer i tebe ima), udobno zavali na kauč i pogledaj nebo iz nečije druge perspektive. Ona nije vrijedna da se o njoj šuti. Zato ti sve ovo govorim. Hrvatski razumiješ, dobro nam je krenulo...
Luka Marić

Biografija
Dakle, po tome smo prepoznatljivi. Smiješno! Ja nisam birao svoje ime: meni su ga nadjenuli a da me nisu pitali sviđa li mi se ili ne. Prije 34 godine (još nisam dostigao 35-ti rođendan!).
Luka Marić.
Istranin. Moji kažu Istrijan. Pa Hrvat. Onaj što je nebrojeno puta pokušao pobjeći iz Lijepe Naše. Ali se vraćao. Tu sam. Ponekad u Istri, ponekad u nekim drugim dijelovima te Lijepe (moje?) grude hrvatske. Ne znam, veliko ili malo slovo.
Zapravo, kad malo bolje razmislim, shvaćam da puno toga još uvijek ne znam bez obzira na svoje godine i radno iskustvo. Bio pravi mamin sin, prao suđe, peglao i donosio petice iz škole... Studirao pa ostavio... Trebalo je okusiti život! Konobario, plesao, putovao, tulumario... Rekli bi sve je to turizam i neka moja branša.
Pokušavam pisati. Ovo je, ne zamjerite mi, samo pokušaj. U neke kasne noćne sate kada se umorni konobar vraća kući, otvara limenku Laškog piva i pali cigaretu u nadi da će mu to biti posljednja i da će napokon početi zdravo živjeti, rađao se tekst Na mom Ikea kauču.
I još nešto, uopće nemam Ikea kauč. Sve je samo iluzija.
Prodati maglu zvučalo bi jeftino. Prodati iluziju... To već ima dozu elegancije. Makar je prodavao samo sebi.
Zanimanje: Luka Marić koji želi upoznati sebe. Dug je to put. Dakle, konobar u potrazi za istinom. Račun: 26 kn 50 lipa. Hvala, ostavite napojnicu ili bar kupite knjigu.
Bar oni koji imaju Ikea kauč.
Na kauču se pišu biografije.







komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanja hit-romana 'Bojno polje Istra'



Bookaleta poziva na predstavljanja hit-romana 'Bojno polje Istra':

ĐURĐEVAC - petak, 6. lipnja 2008. u 19 sati u Gradskoj knjižnici Đurđevac;
sudjeluju: autor Danilo Brozović i urednik Davor Šišović.

ZAGREB - subota, 7. lipnja 2008. u 12 sati u knjižari Profil Megastore;
sudjeluju: autor Danilo Brozović i urednik Davor Šišović.

Više o knjizi ovdje



komentiraj (0) * ispiši * #

NOVO : Jon Butler i Bruno Vincent - 'IMAJU LI MRAVI ANUSE? i još 100 prokleto besmislenih pitanja' (Naklada Ljevak, 2008.)

Jon Butler i Bruno Vincent
'IMAJU LI MRAVI ANUSE? i još 100 prokleto besmislenih pitanja'
izd. Naklada Ljevak
Broj stranica: 198
Format: 14x21 cm
Uvez: meki
Cijena : 120,00 kn

Riječ izdavača



Je li dječja igra zaista tako jednostavna?
Gdje se točno nalazi ''usred ničega''?
Zar u Britaniji stvarno nema banana?

Čitatelji britanskog časopisa Stari blesan gomila su ćaknutih, zbunjenih, sitničavih ljudi koji, čini se, značajan dio svog slobodnog vremena troše na dopisivanje s rubrikom časopisa u kojoj se objavljuju pisma čitatelja. 'Imaju li mravi anuse?' je jako smiješna, jako blesava zbirka pitanja i odgovora preuzetih iz te rubrike, od kojih ni jedno nipošto nije utemeljeno na činjenicama.*

*s jednom iznimkom : Rubrika ''Ispravci i pojašnjenja'' časopisa „Stari blesan“ postoji još od 1942. kad je stari blesan koji je tada bio glavni, Sir Godfrey Phlegming, postavio pitanje, koje je on smatrao retoričkim, o učinkovitosti kontracepcije načinjene od krhkog porculana tipa fine bone. Njegovi zaposlenici zaprimili su toliko elokventnih i promišljenih odgovora da je bio prisiljen pokrenuti rubriku pitanja i odgovora, a njegova tajnica za objavu je izabrala tri od četiri najneukija, najapsurdnija, odnosno najiritantnija pitanja i odgovora.

U ovoj knjizi saznat ćete koje su prednosti pušenja, koji je najlakši posao na svijetu, što je sislić... Ako vam nije važna znanstvena potkrijepljenost odgovora, a žedni ste urnebesnog humora na britanski način, ovo je knjiga za vas.

Obvezno štivo za sve one koji znaju cijeniti dinamičnu mješavinu predugih pričica s apsurdnim završetkom, zahodskog humora i krajnjeg nedostatka inspiracije.

„Urnebesno smiješna parodija popularno-znanstvenog štiva.“
Telegraph




komentiraj (0) * ispiši * #

Predstavljanje knjige 'Rađanje hispanoameričkog svijeta'

srijeda , 04.06.2008.






Naklada Ljevak poziva
na predstavljanje knjige
Mirjana Polić Bobić
'RAĐANJE HISPANSKOAMERIČKOG SVIJETA'

O knjizi će govoriti
prof. dr. August Kovačec,
prof. dr. Franjo Šanjek,
Milan Mirić, urednik
prof. dr. Mirjana Polić Bobić, autorica

u četvrtak, 05. lipnja 2008. u 13:00 satiu “Zlatnoj dvorani” Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10, Zagreb.



komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Adam Bodor






Zagrebački Meandar još je 2005. godine u prijevodu Nevena Ušumovića objavio roman Adama Bodora “Okrug Sinistra”, velemajstorski i u ideji i u provedbi. Ovih dana, Bodor je gost europskog festivala kratke priče koji će nakon Zagreba pohoditi i Dubrovnik.

Intervju s Adamom Bodorom, objavljen u Večernjem listu, čitajte na ovome linku


komentiraj (7) * ispiši * #

Novi dvobroj 'Književne republike' (br. 1-2/2008.)





Izašao je novi dvobroj časopisa 'Književna republike' (br.1-2/2008.)
Izdavači su Hrvatsko društvo pisaca i Profil, glavni urednik Velimir Visković,urednici Branimir Donat, Tonko Maroević, Sibila Petlevski, i Velimir Visković.

Sadržaj:

OGLEDI, ISTRAŽIVANJA
Predrag Matvejević: Krug i tijelo
Irena Lukšić: Pelevinov periodički sustav životinja

DNEVNIK IGORA MANDIĆA
Igor Mandić: Lamentacija maloga od (mamine) kužine
Igor Mandić: Došla maca na vratanca ili garažna rasprodaja moga imidža

KLOPKA ZA USPOMENE
Čedo Prica Plitvički: Put ka Radovanu
Bora Ćosić: Miš koji pegla
Tonko Maroević: Mnogoliki minimemoari, Epitafni katreni Branislava Glumca
Branislav Glumac: Sjećanja na ljude. (O)smijeh. Hranu. Alkohole. Duhan...

NOVA PROZA
Boris Gregorić: Sedam kratkih priča
Željko Kocaj: Šest kratkih priča
Filip Erceg: Proljeće Filipa Galovicza

KNJIŽEVNOST U PRIJEVODU
Linda Hutcheon: Poezija Leonarda Cohena
Štefica Martić: Wolf Wondratschek
Wolf Wondratschek: Životinja, vjerojatno ja, sve dok Bog od nje nije napravio čovjeka ili: Žarulja boje maline

POLEMIKA
Tonko Maroević: O povjesnosti, rode, da ti pojem
Snježana Kordić: O naciji, povijesti i jeziku

U FOKUSU
Branimir Donat: Lekcija neupućenima i konformistima

KRITIKA
Tea Benčić Rimay: Od lire do delirija (Dražen Katunarić. Lira/Delirij)
Andrea Milanko: Nestali, nesvjesni, ne(s)poznati (Ljiljana Filipović: Nestali ljudi)
Jadranka Pintarić: Najbolje stvari u životu nisu stvari ( Edo Popović: Oči)
Jadranka Pintarić: Duhovit je taj Nemo iz Bakra
(Nikola Petković: Uspavanka za mrtve)
Dragana Tomašević. Priča o jednoj ljubavi (Consuelo de Saint-Exupery: Memoari ruže)
Marina Protrka: Nadilaženje barbarstva (Edgar Morin: Europska kultura i europsko barbarstvo)
Marina Protrka: Šta je ostalo od naših ljubavi? (Antoine Compagnon: Demon teorije)






komentiraj (5) * ispiši * #

NOVO: Lydie Salvayre - 'Moć muha' (Aora naklada, 2008.)



Lydie Salvayre
'Moć muha'
Naslov originala:
La puissance des mouches
Roman
Prijevod:Suzana Kubik
Izd. Aora naklada
Uvez: Meki
Stranice: 150
Cijena: 105.00 kn

Riječ izdavača



Glavni lik i pripovjedač u romanu "Moć muha" muzejski je vodič u opatiji Port-Royal-des-Champs, pasionirani čitatelj i poklonik misli Blaisea Pascala. U monološkoj formi protkanoj sarkazmom, filozofskim citatima, sentencama, liričnošću i izuzetnom duhovitošću, u njegovu pripovijedanju pred sucem, psihijatrom i bolničarom zrcale se problematični socijalni i obiteljski odnosi. Uz ironijski odmak, pripovjedač svjedoči o životu čovjeka nesretnog djetinjstva, otuđena u braku, izuzetno senzibilna i načitana, pravog mizantropa koji se u potpunosti poistovjećuje s misijom svoje sitne dužnosti govorenja o Pascalu muzejskim posjetiteljima (čiju površnost i suvremenost duha ne podnosi).
Od početka je jasno da je priči prethodilo počinjeno umorstvo, no koga je pripovjedač ubio ostaje neizvjesno i na kraju se tek naslućuje.

Ulomak iz knjige:
Meni jako teško pada, gospodine suče, što moram podnositi ženin oprost i njezin tužan i rezigniran izraz lica. Da vam pravo kažem, on me dovodi do ludila. I to zato što me podsjeća na jedan drugi tužan i rezigniran izraz lica, podsjeća me na mamin izraz lica na fotografiji s vjenčanja koja još u kući mojega oca ukrašava vitrinu u blagovaonici. Na toj fotografiji moj otac je pijan. Napio se kao zemlja da proslavi sreću koja mu se smiješi. Moja majka podiže pogled prema aparatu s onim izrazom neutješne dobrote koji joj više ne silazi s lica otkako je srela svojega muža. I kad vidim svoju ženu kako obavlja kućanske poslove s tim istim izrazom svetice osuđene na pogubljenje, kad vidim kako pere suđe s pogledom punim prigušene boli i kako širi oči da zadrži suze, kad je vidim kako prolazi s licem na kojemu se može očitati oprost, s tim izrazom žrtve, dođe mi da je lupim, gospodine suče, ne bih vam smio govoriti takve stvari, mogle bi mi naštetiti, ali mi dođe da je lupim, gospodine suče, jer me u tom trenutku preplavi osjećaj da sam isti kao moj otac, jesam li naslijedio, pitam se, njegovu zloću, je li se on podmuklo nastanio u meni da bi sebe nadživio i mene ubio, eto što kažem sam sebi, gospodine suče, i te me misli izluđuju, one me doslovce izluđuju, jer sam se zakleo da nikada neću biti nalik svojemu ocu, zakleo sam se i još se uvijek kunem, kunem se glavama svoje majke i Blaisea Pascala zajedno da nikada neću nalikovati svojemu ocu. Nikada.

********

Lydie Salvayre rođena je 1939. u Francuskoj kao dijete španjolskih izbjeglica (od majke anarhistice i oca komunista), živi između dva jezika, dvije povijesti i dva stila. Književnu je karijeru započela na pragu svojih pedesetih, objavivši prvi roman, La Déclaration (1990.). Studij književnosti napustila je kako bi se posvetila studiju medicine i psihijatrije. Rad u psihijatrijskoj ustanovi iz osnova joj je promijenio život i nadahnuo njezino stvaralaštvo. Danas uz pisanje i dalje radi kao psihijatrica za djecu.




komentiraj (0) * ispiši * #

Književni petak : 'Žene su tiha snaga hrvatskog SF-a'

utorak , 03.06.2008.





Ovotjedni Književni petak pod naslovom "Žene su tiha snaga hrvatskog SF-a" ugostit će tri reprezentativna ženska pera ovog žanra - Tatjanu Jambrišak, Milenu Benini i Ivanu
Delač Horvatinčić.

Znanstveno-fantastičnim, književnim i inim bespućima, zajedno s gošćama, posjetitelje će voditi Boris Perić
6. lipnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg, 6, Galerija Kupola, Zagreb.




komentiraj (9) * ispiši * #

INTERVJU: Roman Simić Bodrožić




Književnik Roman Simić Bodrožić već je sedmu godinu prvi čovjek Europskoga festivala kratke priče koji je započeo 01.06. i trajat će do 06.06.

Intervju sa Simićem Bodrožićem dostupan ovdje a internetske stranice festivala s cjelokupnim programom događanja na ovome linku




komentiraj (2) * ispiši * #

Tribina HDP-a : Nadežda Čačinović - 'Žene i filozofija'




U srijedu, 04. lipnja 2008. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

pozvani ste na razgovor sa Nadeždom Čačinović
na tribini HDP-a u ciklusu "Dekonstrukcije".

Govorit će se o ženskostudijskom udžbeniku "Žene i filozofija"
koji je uredila profesorica Nadežda Čačinović,
a riječ je o izboru tekstova koji su ključni za feministički pristup filozofiji.

Voditeljica Darija Žilić





komentiraj (2) * ispiši * #

Strahimir Primorac o književnosti s bloga






'Zaokupljenost privatnim mikrosvjetovima' naslov je teksta objavljenog u Vijencu u kojemu Strahimir Primorac piše o književnosti s bloga.

Tekst dostupan na ovome linku





komentiraj (16) * ispiši * #

NOVO: Damir Muraja - ''Kult laži iliti Istina o našoj svakodnevnici'' (Muraja d.o.o., 2008.)

ponedjeljak , 02.06.2008.


Damir Muraja
'Kult laži iliti Istina o našoj svakodnevnici''
izd. Muraja d.o.o.
111 str. , meki uvez
cijena : 79,00 kn

Riječ izdavača



Kad ste zadnji put bili sigurni da je istina ono što čujete?

Znate li u kojoj mjeri je laž dio svakodnevice?

Zašto se zaklinjemo u istinu, a zapravo najčešće lažemo?

Proniknite u laži i naučite razlikovati laž od istine

Knjiga 'Kult laži iliti istina o našoj svakodnevici' pokazat će vam da gotovo svi neprestano lažu. Ova knjiga ide i dalje od toga te će vam pokazati zašto ljudi oko vas lažu i upozoriti vas da laž često i sami očekujete, ili čak zahtijevate.

Kako vam ne želimo ovdje lagati, nećemo tvrditi da ćete zbog ove knjige biti ljepši, privlačniji, pametniji, uspješniji, bogatiji i slično. No ona će vam prikazati da je naša civilizacija prihvatila kult laži te je laž postala sastavni i neizostavni dio međusobne komunikacije. Zato ova knjiga sadrži i gratis Priručnik za uspješno laganje koji će vam pomoći da uspješnije lažete te vam tako omogućiti da se bolje prilagodite suvremenom svijetu.

Damir Muraja, publicist, pisac i novinar, najtiražniji je domaći informatički autor i jedan od prvih koji je na našim prostorima pisao i objavljivao igre i članke o računalima i njihovoj primjeni. Nadareni je učitelj koji odlično piše i zanimljivo predaje. Možda je najvrjednija njegova sposobnost da složene stvari objasni jednostavno, tako da ih razumiju i osobe s malo ili nimalo predznanja.
Autor je više od 30 knjiga, sve u području informatike. Kao slobodni novinar pisao je za brojne redakcije. Spomenimo na prvom mjestu PC Chip u kojem je nekoliko godina uređivao dio namijenjen početnicima i manje iskusnim korisnicima, a tu su i Večernji list, Zaposlena, Fokus, InfoTrend, Poslovni savjetnik.
Od 2001. član je Hrvatskog novinarskog društva. Trenutno piše za 'Slavonski poduzetnik.'
Živi i radi u Velikoj Gorici. Rođen je 1959. u Osijeku.



Na ovome linku u prilici ste pročitati cijeli niz citata iz knjige 'Kult laži' a ovdje je dostupan cjelovit sadržaj knjige s linkovima na nekoliko poglavlja iz knjiga koja možete besplatno pročitati.







komentiraj (0) * ispiši * #

INTERVJU: Dubravka Ugrešić



U intervjuu za T-portal Dubravka Ugrešić govori o svome novome romanu 'Baba Jaga je snijela jaje'. Taj je roman sastavni je dio edicije 'Mitovi' koju u Hrvatskoj objavljuje naklada Vuković & Runjić. Prema najavi izdavača, Ugrešićkin roman u knjižare dolazi sljedeći tjedan. Roman je već objavila beogradska Geopoetika, kao osmi naslov edicije.

Intervju dostupan na ovome linku

komentiraj (1) * ispiši * #

KRITIKA : Đermano Senjanović Ćićo - 'Evo me u posteju' (izd. Durieux, 2007.)




Cijeli sam jučerašnji dan proveo na plaži, pa nisam gledao Ćiću kod Stankovića.

Kako je bilo? :



KRITIKA : Đermano Senjanović Ćićo - 'Evo me u posteju' (izd. Durieux, 2007.)

Bivši carinik te prvi predsjednik političke stranke Dalmatinska akcija (od čega je glavom bez obzira na vrijeme pobjegao), ali i pisac, novinar, humorist, satiričar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan sljednik Miljenka Smoje. Rođen 1949. u Splitu, gdje živi, piše i... igra picigin. Jasno, riječ je o Đermanu Senjanoviću Ćići, čudu prirode, kako ga istarski brat po svjetonazoru i peru Franci Blašković naziva, dok ga prijateljica Nada Gašić predstavlja ovako: »Lud je i nasilan, nježan i sentimentalan, raščupan i izmeandriran do te mjere da više no na sve književne usporedbe podsjeća na džunglu naivnoga slikara Rousseaua (bizarno i zabavno – i jedan i drugi bili su carinici), iz čijeg nas bujnog, sparnog raslinja vreba tigar. Tako će onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovićev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija umjesto olakšanja zaskočiti čisti destilat nostalgičnih emocija.«

U izdanju zagrebačkoga Durieuxa Senjanović je dosad objavio tri knjige: apsurdističku montipajtovštinu na splitski način u kultnom 'Dorinu dnevniku'; 'US&A' – romansirani putopisno–humoristički prikaz dvomjesečnih putešestvija po Sjedinjenim Državama, u imaginarnom društvu velikoga meštra, mentora i prijatelja, Miljenka Smoje, te zbirku dnevničkih zapisa o vlastitoj obiteljskoj, ali i kulturnoj, političkoj i društvenoj svakodnevici grada Splita, zakamufliranih u žanr TV–kolumne koje, nimalo slučajno, tvore kroniku zadnjih 365 dana desetogodišnje HDZ–ove vlasti, od 5. siječnja 1999. do istoga dana 2000, u knjizi 'Vidi, vidi – Teletina '99'.

Za novo, prije nekoliko mjeseci objavljeno, četvrto Senjanovićevo oknjigovljenje nazvano 'Evo me u posteju' najzaslužnija je već spomenuta (i citirana) Ćićina prijateljica Nada Gašić (prevoditeljica i urednica brojnih izdanja, ali i autorica nedavno objavljena, zapažena romanesknog prvijenca 'Mirna ulica, drvored' ). Od dvanaest kilograma Senjanovićevih tekstova tijekom posljednjih nekoliko godina objavljenih u raznim medijima (većinom ipak u »Slobodnoj Dalmaciji«) Nada je Gašić sastavila svojevrsnu best of kompilaciju, razvrstavši rukopisnu građu na četiri dijela – kuharske recepte (pardon, ricete) šjore Šimice, novije Dorine dnevničke zapise, izbor iz Ćićinih TV–kolumni te nekolicinu njegovih novinskih članaka, reportaža, intervjua i kratkih humorističnih proznih crtica.
Kulinarska je tematika u knjizi najzastupljenija, zahvaljujući jasno šjori Šimici, koja »u svojin ricetan spaja babino, materino i svoje ditinstvo«, te pišući o obiteljskim uspomenama, prijateljima, susjedima i rođacima te o njihovim i svojim pričama iz mladosti, ona odaje počast »judima koji su učinili da ovi grad ćutin svojin i da guštan u onome vrimenu u kojemu nisam živila, a kojega još uvik u meni puno ima«. Te su Šimičine dalmatinske ricete – iako ponekad čak i uporabljive pri šparhetu (iako uglavnom ne) – zapravo tek okidač za nostalgiju, odnosno okvir i povod za pisanje o životu kakav je nekad izgledao. Hrana je tu sporedna i manje bitna jer, kako šjora Šimica veli, u njoj su gušti samo »kad je oko tebe dragi svit, pomišan s moren, borima i crvčcima«.
Nepreuzetni, ludizmom protkani zapisi iz kultnoga 'Dorina dnevnika', u knjizi također zastupljeni, još su jedan od načina da iz pomaknute i drukčije, tuđe pripovjedačke vizure Senjanović zapravo progovori o sebi i zbilji koju živi(mo). Na nesvakidašnji i posve začudan način, putem otkačenih, u uske žanrovske okvire nesvodivih stilskih vježbi, Senjanović držićevski i Smojin pučki, tradicijski mediteranski humor garnira apsurdističkim i nadrealnim impulsima utemeljenima na asocijacijama i struji svijesti, poigravanjem riječima i njihovim značenjem nastojeći se što više odmaknuti od grube realnosti koja i njegovu Doru, po već legendarnim buđenjima, svakodnevno, nespremnu i ranjivu zatječe.
No, unatoč avangardističkoj shizofrenosti 'Dorina dnevnika', Senjanović je ipak prvenstveno novinar kojemu je na prvome mjestu prihvaćanje publike, čega su najuvjerljiviji dokaz reportaže i novinski članci koji tvore preostali dio nove knjige. Svejedno izvještava li s frankfurtskoga sajma knjiga ili piše o kućnim ljubimcima, svome odnosu spram religije i Crkve ili o ljubavi prema piciginu i Hajdukovu starom placu, Ćićina je optika uvijek humorno–nostalgična, žurnalistički pristup iskren i neposredan, a tekst anegdotalan, lucidan i efektno poentiran, ali nerijetko i sentimentalan pa čak i vrlo ganutljiv. Senjanovićeva knjiga 'Evo me u posteju' tako sadrži možda i najpotresnije stranice suvremene domaće proze, u tekstovima koje je Nada Gašić probrala iz Senjanovićeve rubrike svakodnevnih novinskih TV–kolumni 'Teletina', a u kojima autor bilježi očeve posljednje zemaljske dane.

U vremenu novinarstva koje, posvećeno dobiti i niskim, senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnu situaciju, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

Napisao Božidar Alajbegović
Objavljeno u 'Vijencu' broj 358, studeni 2007.



komentiraj (2) * ispiši * #

NOVO: Daniel Kehlmann - 'Ja i Kaminski' (Aora komunikacije, 2008.)


Daniel Kehlmann
'Ja i Kaminski'
roman
prijevod: Štefica Martić
izd. Aora komunikacije
160 str. , meki uvez
cijena: 105,00 kn

Riječ izdavača


Sebastian Zöllner se nakon studija povijesti umjetnosti manjim i povremenim poslovima probija kroz život, no sad na udici ima sasvim veliku ribu: radi na biografiji Kaminskog, slikara kojeg su otkrili i podupirali Matisse i Picasso, a koji je zahvaljujući jednoj pop-art izložbi, svojim tamnim naočalama i potpisom ispod slike: „Painted by a blind man", postao svjetski slavan.
Kaminski se u međuvremenu povukao i živi donekle zaboravljen u Alpama. Odavno je oslijepio, prestao je slikati i svijet ga je zaboravio. A vječno živjeti ne može, lukavo kalkulira Zöllner. Kad Kaminski umre, što će se uskoro morati dogoditi, iz zaborava bi mogao dospjeti u središte zanimanja, a biografija čije bi se objavljivanje podudarilo sa slikarevom smrću mogla bi biti pravi uspjeh. To bi njenom autoru otvorilo put u medije i Zöllner već vidi sebe kao gosta u tv-emisijama, a na dnu imaginarnog ekrana i svoje ime: „Sebastian Zöllner, Kaminskijev biograf". I vrli kritičar odluči napisati biografiju slijepoga slikara.
S malo znanja, ali s puno drskosti, agresivnosti pa i beskrupuloznosti, nakon što je sakupio nešto materijala i razgovarao s nekim Kaminskijevim poznanicima iz mladosti, novinar se uputi k slikaru, kako bi s još živog „izvora" došao do materijala i citata za svoju knjigu.
No s nečim nije računao: da Kaminskog štiti cijela vojska bliskih osoba. A kad biografu trikovima najzad polazi za rukom osloboditi se stražara i povesti slikara na višednevno putovanje automobilom, postaje mu jasno da starcu, bio on slijep ili ne, ni na koji način nije dorastao.

„Književnost bi trebala govoriti i o gubitnicima" - kaže Daniel Kehlmann. Jedan od takvih gubitnika je i njegov (anti)junak Sebastian Zöllner, propali student povijesti umjetnosti, likovni kritičar u nekim lokalnim novinama, koji parazitira između umjetnosti, medija i ništavila.

***

Daniel Kehlmann je rođen 1975. u Münchenu i živi u Beču. Studirao je filozofiju i germanistiku, a prvi roman napisao je u dobi od 22 godine. Tog madog literarnog genija već uspoređuju s Nabokovim i Proustom, te gotovo da nema kritičara koji mu ne piše hvalospjeve.
Za svoje priče i romane, prevedene na više od 40 jezika, dobio je brojne nagrade, kao što su nagrada Candide 2005., te Heimito von Doderer i Kleistova nagrada u 2006. Svjetsku slavu postigao je 2003. romanom «Ja i Kaminski».
„Treba pokušati pisati knjige koje bismo i sami rado čitali" - Kehlmannova je deviza, koja očito funkcionira: njegov posljednji roman 'Mjerenje svijeta' postigao je ogroman uspjeh u Evropi i prodan je u više od dva milijuna primjeraka.



Izvor: Moderna Vremena Info


komentiraj (0) * ispiši * #

Nagradni natječaj za kratku priču

nedjelja , 01.06.2008.



''Književni krug" Karlovac
raspisuje

NAGRADNI NATJEČAJ
ZA KRATKU PRIČU


1. NAGRADA 2000,00 KN
2. NAGRADA 1500,00 KN
3. NAGRADA 1000,00 KN


- Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske.
- Prosudbeno povjerenstvo prima po jedan rad od svakog autora.
- Radovi ne smiju biti duži od 5 kartica teksta i ne smiju biti uzeti kao dio iz dužeg proznog djela.
- Priče moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i ne smiju biti objavljene.
- Radovi se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obavezno u tri istovjetna ispisa kuvertirano pod šifrom s rješenjem šifre u zasebnoj zatvorenoj kuverti, koja mora sadržavati:
ime i prezime, adresu, JMBG, broj žiro-računa i broj telefona autora.
- Radovi se šalju na adresu "Književni krug" Karlovac, za natječaj, Banjavčićeva 8, 47000 Karlovac
- Natječaj ostaje otvoren od 1. lipnja 2008. godine do 31. listopada 2008. godine.
- Izabrani i nagrađeni radovi bit će objavljeni.

- Sve ostale informacije na broj tel: + 385 (0) 91/571-2842





komentiraj (2) * ispiši * #

PROMOCIJA romana 'Okrug Sinistra' Adama Bodora





Jedan od najuglednijih gostiju ovogodišnjega Festivala europske kratke priče je mađarski autor Adam Bodor.
Njegov odličan roman 'Okrug Sinistra' zagrebački je Meandar objavio prije nekoliko godina a bit će predstavljen prvog dana Festivala, u ponedjeljak 2. lipnja u 19 sati u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.
U predstavljanju će sudjelovati:
Adam Bodor, Istvan Ladanyi, Branko Čegec i Roman Simić Bodrožić.
Simultani prijevod: Ksenija Detoni.

Hrvatska kritika o romanu 'Okrug Sinistra' :

Galerija likova je neopisiva i nezaboravna (identični albino blizanci istoga imena , sladostrasna švelja, ludi meteorolog, doktor medvjedar itd.), opisi prirode zapanjujući, siromaštvo i bijeda svakodnevice uvjerljivi do boli.
Možda vam se jave i snomorice nakon čitanja ovog neobičnog niza priča. Valja upozoriti kako zlo uvijek poprima nove maske/oblike i zato je Bodorovo djelo istančano upozorenje, grozomorno u svojoj metaforičnosti i grotesknosti,autentično u iskustvenim matricama, doima se poput kakva golema znaka s uskličnikom o općoj opasnosti od svake apsolutističke vlasti koja dokida elementarne zone opstanka slobodnog ljudskog bića.
Jadranka Pintarić

Adam Bodor je pisac koji zaokuplja i oduševljava raskošnim jezičnim umijećem, „čudačkim“ dijalozima i maštom, vrhunac njegovog spisateljskog rada na romanu „Okrug Sinistra“ uočljiv je u momentima kada fantastičnim, čarobnjačkim potezima uspijeva održavati balans između atmosfere realnog i iracionalnog- kada vam nije jasno gdje se kao čitatelj zapravo nalazite, u kojem od ta dva svijeta, jer vas Bodorov tekst vuče da neprimjetno klizite iz jednoga u drugi.
Tatjana Gromača





komentiraj (1) * ispiši * #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>