Treći i najveći roman Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji' saga je o filmu u tri dijela ('Marija i zvijer', 'Venecija smrti' i 'Dezdemona i vrag'), holivudski raskošno producirana priča o četiri naraštaja hrvatske iseljeničke obitelji fatalno vezane za film. Ovo je knjiga o usponu i stagnaciji holivudskog imperija, fikcijska priča na stvarnim temeljima o industriji prîča i njenim akterima – velikim producentima, anonimnim filmskim radnicima, zvijezdama i meteoritima, svjetlu i tami i američkoj noći... – o filmu kao sudbini, profesiji, prokletstvu, opsesiji, magiji, fikciji.

Prvi dio 'Marija i zvijer' u krupnijem planu ekranizira živote scenaristice Marije Marin i njezine kćeri Lucije, glumice, dobitnice Zlatnog lava i kaskaderke. Scenariji njihovih života su filmski uzbudljivi, uokvireni vatrom i podcrtani vodom; dobar dio radnji osim u Hollywoodu događa se u Venice, Louisiana – replici prave Venecije koja je u močvarama punim aligatora i zmija otrovnica sagrađena za potrebe filmskog seta i potom napuštena – i u Veneciji mediteranskoj.

Saga o filmu Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji' u svom drugom dijelu 'Venecija smrti' prati život režiserke Dezdemone Marin, četvrtog naraštaja s filmom sudbinski povezane hrvatske iseljeničke obitelji.
Dezdemona Marin, prema scenariju svoje bake i holivudske scenaristice Lucije Marin, s filmskom ekipom sastavljenom od freakova – direktorom fotografije koji je zanat ispekao u Vijetnamskom ratu, osvjetljivačem koji je serviser električnih stolica i mesarom za specijalne efekte – u močvarama Louisiane, nakon uspješno režiranog pornića snima svoj prvi pravi film, niskobudžetni horor. Ali osim svih mogućih problema i drama koji prate filmski set postavljen na razvalinama Venecije u močvarama Louisiane u snimanje se upliću i moćni filmski producent i nečiste sile, uključujući i ljubav.
Dejan Šorak antički zapletene obiteljske odnose Marinovih i složenu igru moći sudionika filmskog seta prikazuje toliko dobro i uvjerljivo da sve složeno postaje jednostavno – a da se pritom ništa ne pojednostavnjuje. Priča o snimanju horora, radno nazvanog Smrt u Veneciji, postaje drama i studija o snimanju filma. Emancipirane i strasne žene iz obitelji Marin, novi su tip u našoj književnosti.

U 'Dezdemoni i vragu', trećem dijelu sage o filmu Dejana Šorka 'Američko-hrvatski u boji', put prema realizaciji scenarija po kojemu je ovaj dio dobio ime vodi preko Hollywooda, Venecije i dalmatinskih otoka Kolopara i Kršljuna na kojima se, osim živopisnog lokalnog stanovništva zatječu i benediktinci i jedan prognani đavao. Pojavit će se tu i tamo i Lucifer osobno, pa detektiv koji ga odavna progoni, velečasni koji je vlasnik kockarnice i egzorcist, galija iz 16. stoljeća i suvremeni hrvatski turistički i politički običaji. I vaga lorda Byrona.

U mediteranski i renesansno raspojasanom finalu romana, koje se prostire od škrte i opore Dalmacije do uvijek karnevaleskne Venecije, Dejan Šorak poentira i konačnim, dakle prvim, pitanjima o prirodi, posebice o prirodi filma i umjetnosti. Suvremenost potvrđuje klasiku, sjena svjetlo, film život – i tako je Šorkova panorama zaokružena. Puno je to razloga da se zadnje poglavlje romana Američko-hrvatski u boji, nimalo ironično, zove Happy end