Po medijima se posljednjih dana ponovo pokrenula tema hidroelektrana na Dravi. No radi se samo o pokušaju ubacivanje HE Molve 1 i 2 u županijski prostorni plan. Ništa više. Neka moguća izgradnja gotovo je nemoguća, kao i prije. Podsjetimo se, pokojne HE Đurđevac i HE Novo Virje dugo su bile u prostornom planu pa od toga nije bilo ništa. A Molve 1 i 2 samo su treći pokušaj da HEP zaradi na rijeci Dravi nauštrb građana.

Župan bi također trebao biti obzirniji u svojim komentarima o ovoj tematici i ne posezati floskulama na razini birtijskih komentara, gdje se protivnike brane, i stručnjake i građane prikazuje kao nerealne „zelene“, koji samo galame, utopijske, čak i protivnike napretka. Naime, sasvim je jasno da svima nama treba struje, ali ne više na takav način. Bolje da se konzultira sa studijom Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) koja na znanstven način jasno govori o štetama hidroelektrana na Dravi. I informirati se o modernim energetskim rješenjima, i baciti pogled na Gradišće u Austriji gdje se bez velikih energetskih objekata ovaj kraj pretvorio u izvoznika struje. Još se na goru razinu spušta načelnik jedne naše općine koji je na javnom skupu izjavio kako bi tim zelenima „sjekao glave“.

Dovoljno je vidjeti zadnjih godine afere s HEP-om i predložene propale projekte po principu što više, to bolje (i mutnije). HE Lešće trebala je stajati 50 milijuna eura da bi na kraju cijena bila gotovo 100 milijuna (to nije izuzetak, već pravilo od kojeg pate sve hidroelektrane u svijetu). To je i glavni razlog izgradnje ovih mega objekata. Ili vidjeti i jednostavne činjenice, kad god je bila suša, HEP je povisivao cijenu struje, a kad je bilo vode, dakako da nije vraćao cijene (a usput je hazarderski skladištio vodu po akumulacijama i puštao vodene valove da maksimizira zaradu i po cijenu poplava, a bile su i 2012. i 2014. iza njih čak 22 hidroelektrane), a vodeni valovi i od metra svakodnevno pustoše obale. Valja napomenuti da je Hrvatska ovo ljeto uvezla 60% energije, jer podbacile su upravo hidroelektrane zbog suše. Klimatski modeli predviđaju sve više ekstrema – suše i poplave.



HEP tu nema što izgubiti, a može dobiti milijarde, što i je njegov jedini interes. Da HEP i uhljebi u njemu žele struju, davno bi počeli raditi na razvoju solarne energije i mnogih drugih načina štednje, smanjivanja gubitaka na mreži itd. Primjerice, energetski lobi blokirao je u potpunosti razvoj solarne energije da bi onda ucjenjivali građane potrebom za strujom (i optuživali „zelene“ kako su protiv svega). HEP je svojim izborom preskupih i iznimno teško ostvarivih projekata (Plomin C, Zagreb na Savi, na Dravi) zbog toga glavni kočničar Hrvatske, a ne ti „zeleni“. Hidroelektrane su imale jako važnu ulogu u energetskom razvoju Hrvatske, ali sada postoje puno naprednija rješenja, a njih treba ostaviti u prošlosti. Umjesto povratka u 60. i 70. godine 20. stoljeća, okrenimo se sunčanoj budućnosti.

Već od samog guranja unaprijed propalog projekta obilato će se okoristiti od cijelog procesa svita projektanata i raznih biroa koji skupocjeno, na račun poreznih obveznik naplaćuju uslugu, a u uskoj su sprezi s HEP-om.

Kao i uvijek, HEP bajkama nastoji pridobiti javnost. Govore kako:
• Nema akumulacije, ovo je protočna brana –u projektu jasno piše kako će obale biti betonirane i zemljane, dakle potpuno umjetne. I HE Donja Dubrava je akumualcijsko-protočna brana, dakle vrlo slična stvar. To je dakle gotovo pa ista hidroelektrana kao i odbačena Novo Virje, samo prepolovljena na dva dijela i malo premještena uzvodno, da bude u cijelosti u teritoriju Hrvatske, misleći da im Mađari sada ne mogu ništa. Uzalud.

• Kako je hidroelektrana „Višenamjenski objekt“ koji pruža:
• Obranu od poplava – hidroelektrane smanjuju manje poplave, upravo one koje su korisne (pune podzemne zalihe voda itd). Ali, vrlo su riskantne za vrijeme velikih poplava – stvaraju vodene valove nizvodno. Primjerice u 2012. su stradale Pušćine u Međimurju, te 2014. Bile poplave kod nas u Podravini. Sve to uz čak 22 uzvodne hidroelektrane!
• Navodnjavanje – gotovo se nikada na kraju ne izvede, a ako i da, preskupo je i nitko ga ne koristi
• Turizam – akumulacije nisu nikakav turistički resurs (što je prilikom gradnje HE na Dobri javno istaknuo Institut za turizam); s druge strane, EU aktivno promiče održivi turizam na očuvanoj Dravi ( brojni IPA projekti)
• Zaštita prirode – upravo smiješno. Potreba za daljnjim objašnjenjem? Hidroelektana u potpunosti uništava autohtoni okoliš.

U stvarnosti, dolazi do:
• potpunog gubitka prirodne rijeke
• pada razine podzemnih voda što dovodi nadalje sušenje šuma i polja (šuma Repaš)
• vodenih valova i erozije
• Nema više riba, jer nema više mrjestilišta, jer ovo je posljednji široki pojas poplavne nizine, rukavaca i mrtvica gdje se mrijesti riba
• Gubitak korisnih funkcija rijeke (samopročišćavanje, prirodna retencija od poplava, prihrana podzemnih voda)

Da zaključim, hidroelektrane nisu nikakvi zeleni ni ekološki izvori energije. One su i jedan od najdestruktivnijih ljudskih aktivnosti po prirodu.

Projekt je nerealan i gotovo neizvediv, iz više razloga:
• Preskup – nemogućnost nalaženja kredita (EU financira revitalizaciju rijeka, ne uništenje). Zbog toga su pali do sada svi veliki mega energetski projekti.
• sigurno će pasti studiju utjecaja na okoliš (isto HE Ombla)
• unatoč jasnom prihvaćanju od strane pojedinih načelnika općina (pomama za rentama), postoji ogroman otpor lokalnih stanovnika, kampanje za zaštitu okoliša, što je ujedno i vrlo odbojno kreditorima i investitorima
• mađarski otpor

Na Dravi je u tijeku veliki projekt ekološke obnove Drave (LIFE),vrijedan 4.5 milijuna eura. Osim njega, EU je preko brojnih projekata Dravi „dala“ još dodatne milijune eura. Jasno je da bi izgradnjom HE to potpuno stalo, a čak i planovima to bilo ugroženo.

Isto tako je HEP na rijeci Dobri prilikom izgradnje HE Lešće obećavao brda i doline, a ostala je maglovita akumulacija, sjena nekad predivnog kanjona s najboljim raftingom u Hrvatskoj. Nestalo je i cijenjene ribe mladice. Kome god nije jasno, neka slobodno pogleda ovaj mali karikaturni video:



Goran Šafarek

Oznake: Drava, rijeke, energetika, hidroelektrana, bračna

Svatko ima svoja omiljena mjesta, tako i ja. Imao sam sreće da sam još od vremena studiranja, pa mnogih projekata obišao skoro cijelu zemlju, a posebice prirodu. Naravnom još malo toga znam, jer iako je Hrvatska mala, krije nevjerojatna prirodna bogatstva. Ipak, usudio sam se napraviti ovaj popis, koji je naravno subjektivan.

Volio bih čuti komentare, ali i vaših deset najboljih prirodnih lokacija.



P.S. stavio sam tekst na engleski jezik, tako da ujedno bude i promocija Hrvatske u svijetu, a vi svi koji se već na Internetu, bez problema ćete razumijeti ;). Konačno, slike govore tisuću riječi.

Oznake: top 10, priroda, more, planine, rijeke, šume, Jezera, močvare, Hrvatska, izbor

Što je dalje, to je očuvanije. Iako to predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima se sačuvala mediteranska duša, izbjegao masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidreni na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale.



No, unatoč predivnim vizurama otočja, meni je definitivno ovdje top ronjenje u Jadranu. Treba zaroniti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života – bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se „maskirane“ u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke, rijetke vrste puževa, poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza. No možda su najveće tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka a vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika. Prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama. Devedesetak pojedinačnih vrsta koralja te onih koje žive u zajednici u Jadranu spadaju u skupinu žarnjaka.

Oznake: Lastovo, more, jadran, Jadransko more, otok, otoci, park prirode, ronjenje, scuba

Mnogi se groze zmija, no scena više zmija zajedno za neke jeipak previše. Posebno u proljeće, kada se one pare, takva slika i nije rijetka. Ženka pušta feromone koje iz daleka privlače mužjake. Nije izbirljiva, a po ljudskim standardima je i "perverzna". Naime, istovremeno se nekoliko mužjaka omota oko nje (ženke su najčešće veće) i pokušava ju osjemeniti. U stvari se radi o optimiziranju nasljedstva.





Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: zmija, zmije, gmazovi, priroda, razmnožavanje, biologija

Kao svaki prirodnjak i fotograf amater - počeo sam s zelenim žabama. Nakon mačaka i pasa, to su mnogim fotografima prirode prvi uistinu divlji organizmi, posvuda rašireni i relativno lako dostupni. nisu šarene kao mukači, ne poplave kao močvarne smeđe žabei nisu slatke kao gataline.

No, s vremenom, kako su rasli kako apetiti, tako i objektivi, zelene žabe su ostale po strani. To je za "amatere". No, s vremenom, kako sam snimao druge organizme, počeo sam sasvim slučajno uočavati da su zelene žabe zapravo vrlo zanimljivi. Dok čekate crnu rodu, malo se zabavaljate i gledate ih. Za vrijeme parenja, mužjaci se ne natječu samo glasanjem. Zelene žabe zapravo se stalno bore za bolju lokaciju i tjeraju druge. međusobno se guraju, potapaju. Kao pravi MMA borci, hrvaju se, udaraju nogama. Čak i "pišaju" jedni na druge :D .Zatim, one su vrlo vješti lovci. Iako na meniju mnogih grabežljivaca poput ptica i zmija, one su i sami predatori na kukce. i to vrlo proždrljivi. Pomalo se šuljaju za plijenom. Onda skaču, širom otvorenih usta i isplaženog jezika prem aplijenu. kada ga ulove, slasno ga proždru. I tako, lista zanimljivosti u žaba raste



Pratite me na Instagramu: Instagram
Pratite stranice na Facebooku Wild Croatia
Pretplatite se na moj Youtube kanal

Oznake: priroda, Žabe, Životinje, dokumentarac, kolač, močvara

Svi smo bili na Plitvičkm jezerima i istražili gotovo svaki kutak, ali malo je zavirilo u hladne dubije jezera i slapova. Evo prilike da se vidi kako to izgleda ;)



UPOZORENJE: plivanje i ronjene na plitvičkim jezerima strogo je zabranjeno!
Ove fotografije nastale su uz dozvolu nacionalnog parka

Oznake: plitvice, Plitvička jezera, ronjenje, podvodno, voda, NACIONALNI PARK

Imao sam sreće da sam dugo sam i puno obilazio i radio u nacionalnim parkovima. Složio sam stoga kratak slideshow s nekim od fotkama.

Podsjećam, ima ih osam: : Plitvička jezera, Mljet, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Paklenica i Krka.



Na žalost, zbog cijena postaju sve nedostupniji hrvatskim građanima :( Bio sam na Krki, obitelj s dvoje djece potrošit će i do 100€ u par sati.

Oznake: nacionalni parkovi, Plitvička jezera, Mljet, Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit, kornati, paklenica, Krka

Davne 2010. boravio sam na Baškim Oštarijama oko koje su se vrzmali konji. Ljudi su pričali da je tu već dosta dugo, bez nadzora.

Jedno divno jesensko jutro, baš nekako u ovo doba godine, pratio sam ih podno Dabarskih kukova i snimio par kadrova koji su sada ovdje.



Posebno su bili zanimljivi kako brste šipak.

Oznake: Velebit, konji, baške oštarije, planina, jesen, šipak, dabarski kukovi

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri  medvjed, ris i vuk  koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.

Snimke su nastale za film Divlja priroda Hrvatske Gorana Šafareka.

Ovo je napisao Mozaik u predgovoru za moju istoimenu knjigu :
"Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. "

Oznake: priroda, Hrvatska, nacionalni parovi, voda, turizam, Životinje, film

Ovaj tjedan sam opet proveo u Ninu, u sklopu Međunarodnog dana promatranja ptica. Već godinama surađujem s turističkom zajednicom, u razvoju ekoturizma ovog drevnog i kraljevskog grada. Ovdje nemamo samo kulturne atrakcije, već i prirodnu - prije sveha muljevitu lagunu s ljekovitim blatom i solanu. To su plitka, muljevito-pjeskovita područja, savršena za skupinu ptica zvane ćurlini, koji u mulju gacaju dugačkim nogama i dugačkim kljunovima traže hranu.No, tu su i ostale ptice močvarice poput pataka i čaplji te dakako morske ptice.

Posebno me je zanimalo vidjeti koje su posljedice velike poplave od prije dva tjedna, no na sreću šteta ipak nije jako velika.

Oznake: plamenci, ptice, birdwatching, nin, Dalmacija, promatranje ptica, video

Maaloula je kršćanski biser u Siriji podno suhih padina Antilibanona, gdje ljudi još govore aramejskim, jezikom Isusa Krista. Grad su dvaput osvajale islamističke snage Al Nusre, ali ga je vratila Sirijska vojska te ljudi i dalje ondje žive, iako je pretrpio ratna razaranja.



U gradu postoji dva velika samostana, Mar Tekla i Mar Sarkis. Raduje vidjeti suživot dvaju religija, islama i kršćanstva.

Oznake: sirija, maaloula, kršćanstvo, Crkva, religija, rat