P. Luka Rađa - rađa 24. veljače 2005. u 19.00 do 20.30h

Taj, prije par godina revni sijač Riječi uživo i preko Interneta, koji se obraćao prevenstveno mladima, na ovaj način se, nakon teške prometne nesreće, kome i oporavka koji još traje, vraća u svijet Interneta.


sistem: davor110 ulazi u sobu.
sistem: theresa ulazi u sobu.
theresa: čekate chat s paterom Lukom?
sistem: sneni ulazi u sobu.
davor110: Da bir će ovdje
theresa: da, znam...
sneni: hvaljen Isus i dobra večer
sistem: theresa izlazi iz sobe.
sistem: theresa ulazi u sobu.
sistem: lavanda ulazi u sobu.
sistem: Ančica ulazi u sobu.
davor110: Sneni kako je na Braću?
sneni: ho društvo se polako kupi
lavanda: HIM, svima!
Ančica: BOOOOG!!!
sneni: pa danas je prekrasno sunčano
sneni: sjedio sam na suncu u đemperu 2 sata
Ančica: da divno je danas... hvala Bogu
sneni: ali sam jučer stradao na jednom sprovodu
sneni: pokisao do koľe
Ančica: sneni pa zar tako lenčariš... 2 sata na suncu
davor110: Nadam se da će chat izdrľati
sneni: prevodio Kaspera
sistem: rastko ulazi u sobu.
Ančica: šta od njega?
rastko: jel ovdje treba biti p. Luka?
davor110: da
Ančica: sad imam da spremam ispit iz dogmatike i to iz knjige W. Kaspera
sneni: najnovije Sakramenat jedinstva Euharistija i crkva
lavanda: Ančice, ima li rezanaca s makom?
sneni: odlična stvar
Ančica: Sada nema... ali biće...
sneni: da rastko bit će
Ančica: uh, mora da je to dobro sneni...
sneni: odlična stvar
Ančica: hoće biti skoro gotovo?
rastko: hvala
sneni: pa do Uskrsa
sneni: nadam se
Ančica: Lavanda... nema rezanaca ali biće...
Ančica: u čijem izdanju?
theresa: Hoće li chat s p. Lukom biti u ovoj sobi?
davor110: da u ovoj sobi
sistem: rađa ulazi u sobu.
davor110: Evo nam gosta.
sneni: Hvaljen Isus p.Luka
Ančica: Jel to p. Luka?
theresa:
lavanda: Dobrodoąli, pater Luka!
Ančica: Hvaljen Isus i Marija p. Luka
lavanda:
sneni: veselim se vidjeti te
sistem: drepinac ulazi u sobu.
davor110: Dobro došli na KNI chat s ...
theresa: Dobro došli!
rastko: da theresa, i ja cekam na to
rađa: veliki pozdrav svima
sistem: rastko izlazi iz sobe.
lavanda: Pater Luka! Pozdrav
rađa: od srca, p,luka
sneni: kako je sada sa zdravljem
sistem: rastko ulazi u sobu.
rađa: trebam još duha svetoga da ozdravim
davor110: Evo malo smo ranije krenuli. Nadam se da će tehnika izdržati
sneni: bili smo zabrinuti
sneni: molit ćemo i dalje
19.01.35 rastko: pozdrav p. Luki
19.01.44 lavanda: Pater Luka, molit ćemo se.
19.01.47 rađa: ne brinite! Živ sam!
19.01.54 lavanda:
19.01.59 Ančica:
19.02.00 theresa:
19.02.35 sistem: tipfeler ulazi u sobu.
19.02.58 theresa: davor110, kako će chat biti koncipiran? postoje li pravila?
19.03.01 sistem: jojo555 ulazi u sobu.
19.03.30 tipfeler: dobra vecer
19.03.36 davor110: ovaj put nemamo temu.
19.03.38 sistem: katarina ulazi u sobu.
19.04.14 rađa: ljubav je najbolja tema
19.04.15 davor110: vrijede pravila koje ste mogli pročitati na ulazu u chat
19.04.19 theresa: pa, onda da kaľem... pater Luka, vi ste meni baą super!
19.04.20 jojo555: Luka pozdrav s Krka!
19.04.37 drepinac: Pater Luka, kada ćete opet moći odgovarati na mail-ove
19.04.41 lavanda: pozdrav iz rijeke
19.04.42 rađa: pozdrav Krku
19.04.56 rađa: i rijeci
19.04.58 tipfeler: p.Luka pozdravb iz Rima i od uredniątva Pogleda )
19.05.21 rađa: već odgovaram luka.rada@zg.htnet.hr
19.05.24 Ančica: pozdrav iz Veternika pokraj Novog Sada
19.05.41 rastko: a ja saljem pozdrave iz Bostona!
19.05.48 sneni: p. Luka sigurno se sjećaą malog bračkog ľupnika
19.05.50 lavanda: Pater Luka, evo ja bih Vam ľeljela reći nekoliko riječi
19.05.56 rađa: ah, znam te, pozdrav s Fratrovca
19.06.00 davor110: inaće imamo temu, ali večeras mislim da dolazak patera Luke dovoljno. Meni je drago da sam ga večeras uspio dovesti na chat
19.06.19 sneni: bravo davore
19.06.23 sistem: vicko ulazi u sobu.
19.06.24 lavanda: mislim da činite velike stvari za Gospodina
19.06.47 rađa: mi smo slava Boľja
19.06.55 drepinac: Mislim da prije svega trebamo zahvaliti Gospodinu na usliąanim molitvama i ąto je pater Luka opet s nama!
19.07.10 lavanda: meni su i osobno a i u komunikaciji s mladima jako mnogo pomogli vaąi odgovori na mejlom postavljana pitanja mladih ljudi koje ste objavljivali na stranicama SKAC-a
19.07.15 davor110: točno
19.07.43 vicko: Hvaljen Isus, pozdrav patru Rađi i pozdrav ostalim sudionicima
19.07.47 rađa: podrzavam SKAC
19.07.50 sistem: mkers ulazi u sobu.
19.07.57 lavanda: jeste li razmiąljali o tome da te mejlove i odgovore objavite u obliku knjige?
19.08.21 theresa: stvarno! i ja sam si printala vase odgovore i dijelila drugima
19.08.24 sistem: diana 1 ulazi u sobu.
19.08.35 sistem: pega ulazi u sobu.
19.08.39 rađa: slaľem se da bi to bilo dobro, SKAC već radi na tome
19.08.44 diana 1: Hvaljen Isus
19.08.52 tipfeler: p. Luka kako ste sada sa zdravljam?
19.08.57 mkers: hej, ima li mjesta i za mene?
19.08.57 jojo555: napravit će to netko drugi u njegovo ime ako ne p. Luka
19.09.01 lavanda: ja sam razvila pravu "manufakturu" u printanju tih mejlova . I "dilanju" istih hehe
19.09.12 theresa: hehe
19.09.24 rađa: ovih dana idem u Krapinske Toplice
19.09.51 rađa: pozdrav Kerąu
19.10.07 sistem: secerka ulazi u sobu.
19.10.09 jojo555: samo u posjetu ili?
19.10.11 sneni: samo se oporavi a sve ostalo će doći
19.10.12 mkers: pa di si, stari?
19.10.38 davor110: Sve koje nisam pozdravio. Pozdrav. Hvala ąto se doąli
19.10.40 rađa: a di si ti???
19.11.17 sistem: mihovil ulazi u sobu.
19.11.25 mkers: zavukao se u provinciju...
19.11.28 tipfeler: ja dobila mejlom obavjest od Dine pa navratila da pozdravim
19.11.38 sistem: vicko izlazi iz sobe.
19.11.39 sistem: sunshine ulazi u sobu.
19.11.42 sistem: vicko ulazi u sobu.
19.11.48 sistem: secerka izlazi iz sobe.
19.11.55 sistem: ivica ulazi u sobu.
19.12.02 jojo555: da se malo ranije razglasilo ovo zaguąio bi se server sigurno
19.12.11 tipfeler: ae
19.12.17 drepinac: kako se snalazite s tipkovnicom
19.12.18 mihovil: hvaljen isus i marija
19.12.26 diana 1: vazda
19.12.27 sistem: secerka ulazi u sobu.
19.12.28 tipfeler: uvijeke
19.12.32 jojo555: uvijek
19.12.48 davor110: nadam se da će sve biti dobro
19.13.00 mihovil: pater luka kako ste?
19.13.34 rađa: oporavljam se
19.13.40 katarina: p. Luka, hocete doc na SKACovu skupstinu?
19.13.40 tipfeler: p. Luka - jel vam daju Pogled koji Vam ąaljemo?
19.13.49 mihovil: bogu hvala pa ste se vratili k nama
19.14.04 sistem: sunshine izlazi iz sobe.
19.14.06 tipfeler: (fale nam vaąe meditacije na drugoj stranici)
19.14.06 rađa: javite mi detalje za skupątinu
19.14.13 mihovil: jeste već aktivni na skacu ili joą traje oporavak?
19.14.16 mkers: vidim ja, stari, da tebi nije lako - svi te napali pitanjima
19.14.35 mihovil: onda ovako
19.14.41 sistem: dario ulazi u sobu.
19.14.45 mihovil: omozite mi, gdje se točno nalaze Modrave?
19.15.02 jojo555: a ąta će ti sad to?
19.15.02 sistem: angelus ulazi u sobu.
19.15.04 rađa: zar nisi čuo za njih?
19.15.04 sistem: Pit ulazi u sobu.
19.15.08 tipfeler: mihovil na www.skac.hr imaą mapu
19.15.14 davor110: Kilometar od Draga i 9 km od Pirovca
19.15.20 mihovil: jesam, lai ne znam gdje su točno
19.15.26 mihovil: mo da su blizu ©ibenika
19.15.28 : Ančica izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.15.28 tipfeler: i informacije i fotke
19.15.30 rađa: ja ću ovo ljeto ići tamo
19.15.31 Pit: Pozdraf svima
19.15.32 sistem: jespis ulazi u sobu.
19.15.41 sistem: Ančica ulazi u sobu.
19.15.42 : rastko izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.15.49 sistem: angelus ulazi u sobu.
19.15.51 Ančica: ...
19.15.59 sistem: rastko ulazi u sobu.
19.16.08 Pit: pozdrav patru Rađi
19.16.13 sistem: mkers izlazi iz sobe.
19.16.14 mihovil: koliko sam shvatio tamo je svaka grupa tjedana dana
19.16.21 sistem: sofija ulazi u sobu.
19.16.31 rastko: trebalo bi da pokrenemo neko pitanje, da se sve ne svede samo na pozdrave?
19.16.32 sistem: angelus ulazi u sobu.
19.16.44 rađa: dobro si shvatia
19.16.46 mihovil: neąto me rukopis zeza, ne zamjerite
19.16.54 vicko: ...
19.16.55 sistem: Martina2 ulazi u sobu.
19.16.56 davor110: dobra ideja
19.17.03 sistem: andrij ulazi u sobu.
19.17.03 theresa: definitivno trebamo temu
19.17.08 Ančica: ... ajde davore tema
19.17.14 sofija: hvaljen Isus i Marija
19.17.15 Martina2: Hvaljen Isus i Marija
19.17.19 rađa: Ljubav
19.17.29 tipfeler: martina uvijeke
19.17.30 davor110: moľe
19.17.32 lavanda: ja sam toliko sretna ąto je pater s nama da mi uopće ne treba neka druga tema
19.17.33 sistem: kosjenka ulazi u sobu.
19.17.35 Pit:
19.17.37 diana 1: pater Luka, mene zanima ima li u vama koja nova ideja-ima li novog lukinoga entuzijazma !?
19.17.42 andrij: him svim koliko vas ima
19.17.59 Ančica: Ljubav ili ljubav?
19.18.02 rađa: dok smo mladi, ima i ideja
19.18.04 rastko: ljubav, sta je ljubav
19.18.19 sistem: Palma ulazi u sobu.
19.18.25 lavanda: ljubav je bezveze...
19.18.30 rađa: sve počinje s malim slovom, a zavrąava s velikim...
19.18.33 lavanda:
19.18.36 tipfeler:
19.18.36 diana 1: moľda nam koju izdate
19.18.38 Martina2: Pater kako okupljate mlade u SKAC-u nama u ľupi to baą ne ide lako???
19.18.57 tipfeler: martina s ljubavi
19.19.05 : pega izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.19.05 davor110: potpuno se slaľem. Inače ekipo sada obaramo rekorde u broju prijava na chat.
19.19.09 rastko: da li je ljubav emocija ili nije i kako je mi shvatamo...
19.19.09 theresa: p. Luka, ja sam sada u periodu kada se osjecam nekako daleko od Boga, od Njegove ljubavi... Znam sve u glavi, ali srce kao da je prazno
19.19.14 mihovil: pater luka, ima li u vaąoj ľupi zajednica obitelji?
19.19.19 rađa: oni dolaze sami
19.19.31 jojo555: rekla sam ja da ćemo server uguąit
19.19.47 sistem: mkers ulazi u sobu.
19.19.57 sofija: ajme koliko nas je
19.20.07 jojo555: načujeą neąto i dođeą vidit... i onda ostaneą...
19.20.10 Ančica: ...
19.20.24 dario: p.Luka ja imam 30g. i invalid sam od 1977.g. i dosta sam usamljen. Kako ste vi proveli vrijeme dok ste bili bolesni?
19.20.28 davor110: bez brige s nama su i naąi administratori vicko i ivica
19.20.31 mihovil: ja mislim na zajednicu koja se okuplja jednom ili viąe puta mjesečno za dobrobit ľupljana
19.20.40 rađa: Bog te voli bez obzira. theresa, kako se ti osjećaą?
19.20.49 Pit: .. mislim da je to točno rečeno - oni dolaze sami
19.21.05 davor110: ima zajednica koje se okupljaju svaki dan
19.21.08 : secerka izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.21.16 theresa: pa, meni je tata nedavno umro i od onda se osjecam daleko od Boga
19.21.16 Ančica: ...
19.21.19 sistem: SanjaFP ulazi u sobu.
19.21.32 sofija: theresa zaąto
19.21.32 sneni: rekao je jedan naą stari brački svećenik: "Da nema Boga sve bi vrag odnio"
19.21.38 theresa: i sumnjam u Njegovu ljubav
19.21.38 sistem: Pit izlazi iz sobe.
19.21.45 theresa: ne znam
19.21.50 tipfeler: sneni
19.21.51 jojo555: Drľi se!
19.21.52 Ančica: ...
19.21.53 theresa: zbog svega toga
19.22.03 SanjaFP: večer svim i pozdrav s mora
19.22.13 sofija: theresa
19.22.19 : drepinac izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.22.22 sofija: meni je nedavno umro tata
19.22.27 theresa: da?
19.22.34 Ančica: ...
19.22.38 theresa: ľao mi je
19.22.40 sofija: da
19.22.42 rađa: theresa, Bog je uvijek s tobom, uvijek ti je bliz
19.22.47 rastko: za ljubav do Boga idemo preko covjek?
19.22.54 SanjaFP: poseban pozdrav p. Luki
19.23.05 davor110: Njegova ljubav je velika i kad ti je teąko
19.23.11 sistem: duc ulazi u sobu.
19.23.13 rastko: ljubav prema Bogu ide preko covjek koji je po njegovoj slici?
19.23.20 theresa: da, ja sve to znam u glavi
19.23.21 rađa: upravo to sam hito reći, rastko
19.23.58 theresa: sofija, onaj smajlic nije bio namijenjen tome sto si napisala da ti je tata umro.
19.24.00 rađa: kako ćeą Bogu reći volim te?
19.24.01 : katarina izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.24.06 sofija: ok
19.24.08 sistem: sara ulazi u sobu.
19.24.11 sistem: thlaspi ulazi u sobu.
19.24.11 sneni: p.luka moľeľ nam reći neąto o tvom iskustvu blizine smrti
19.24.12 lavanda: eh, ali ljude je vrlo teąko voljeti.
19.24.17 : mkers izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.24.35 sara: Bog s vama ljudi, auuuu kakva guľva
19.24.37 rađa: Bog nam je jako blizu
19.24.44 sneni: p.luka
19.24.47 lavanda: e, nije lako Bogu reći "Volim te" - ja probala...
19.24.48 sofija: ej, andrij
19.24.55 andrij: uopće nije problem voljeti ljude
19.24.55 sistem: jubav ulazi u sobu.
19.24.56 sistem: sneni izlazi iz sobe.
19.25.00 diana 1: lavando-grijeąią-teąko je dok očekujeą ljubav zauzvrat-dajući bezuvjetno-ljubiti je beskrajno lako!!
19.25.02 tipfeler: sara bok
19.25.03 jojo555: theresa Bog nađe načine da nas vrati sebi i njemu. ustraj koliko moľeą
19.25.12 sistem: katarina ulazi u sobu.
19.25.17 jubav: HIM p.Luka
19.25.19 andrij: problem je voljeti zlo koje ljudi nose sa sobom
19.25.22 Ančica: ...
19.25.25 theresa: nadam se da ce i mene vratiti k Sebi
19.25.39 sistem: sneni ulazi u sobu.
19.25.40 : jespis izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.25.45 jojo555: hoće hoće
19.25.50 rastko: mislim da se sada opet vracamo na pitanje sta je ljubav za nas, emocija ili nesto sto se kroz samoprinosenje otkriva?
19.25.54 theresa:
19.26.00 tipfeler: lijep dan
19.26.02 sistem: jespis ulazi u sobu.
19.26.12 tipfeler: onima kojima nije ga ľeilm
19.26.17 andrij: ovo drugo
19.26.26 rađa: ljubav nije samo emocija
19.26.39 sofija: ljubav je odluka
19.26.44 lavanda: ljubav je predanost, je li tako
19.26.46 theresa: da, odluka
19.26.47 thlaspi: pozdrav svima
19.26.56 theresa: odabir
19.26.57 diana 1: DAR
19.26.57 : vicko izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.27.04 sofija: sve to
19.27.06 andrij: dar
19.27.10 rađa: ljubav je odluka i predanost...
19.27.22 rađa: i dar i odabir...
19.27.24 sistem: katolik ulazi u sobu.
19.27.24 jojo555: i jedna doza ludosti...
19.27.30 rastko: Krist otkriva na krstu ljubav, dakle ne kroz emociju?
19.27.35 : kosjenka izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.27.37 sofija: kako ne
19.27.38 davor110: ...
19.27.38 sara: pater Luka, ja sam vam već malo starija gospođa, ali jako su mi se sviđali svi vaąi odgovori na SKAC-u. Rijetko sam susrela komentare koji tako oslobađaju, a opet obvezuju na odgovornost. Za to hvala i podsjeća me to na radosne dane mog sudentskog druľenj
19.27.44 sistem: Misty ulazi u sobu.
19.27.51 diana 1: kako moľete reći nije emocija???
19.27.52 katarina: him
19.28.01 Misty: hvaljen Isus!
19.28.03 theresa: diana, nije SAMO emocija
19.28.13 Martina2: moľe li se reći da je ljubavi i patnja i bol
19.28.20 andrij: emocija je prolazna
19.28.22 sistem: kosjenka ulazi u sobu.
19.28.22 jojo555: i kad nema osjećaja ona JE
19.28.24 : Palma izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.28.29 rađa: da
19.28.30 jespis: Jucer sam doznao da me jedna djevojka voli visąe nego ąto sam se mogao nadati. Danas sam bio na klanjanju i osjetio Kristovu prisutnost kako već dugo nisam!
19.28.31 sistem: Palma ulazi u sobu.
19.28.31 sofija: ne mora bit ako je ljubav
19.28.39 diana 1: naravno da je-zar Srce Isusovo nije srcem prikazana ljubav, nije li srcem osjećalo, plakalo, krvarilo??
19.28.42 sofija: andrij, podsjećaą me na nekog
19.29.05 Martina2: i da iz nje sve proizlazi pa i naą ľivot ovdje na zemlji, a i u vječnosti
19.29.08 andrij: na koga
19.29.10 sistem: vicko ulazi u sobu.
19.29.26 rađa: Srce Isusovo je prauzor i motiv naąe ljubavi
19.29.26 Ančica: ...
19.29.35 sistem: katolik izlazi iz sobe.
19.29.38 theresa: znači, ljubav je viąe od osjećaja, ona djeluje i kad je osjećaj npr negativan
19.29.44 rastko: ljubav je vise od emocije, ako si jedan dan u losem raspolozenju i emocije su ti lose, ali to ne znaci da ne volis...emocije su prolazne
19.29.45 sofija: na nekog ko uporno pokuąava uvjerit sebe i druge da je emocija prolazna
19.29.50 dario: Treba pogledati oko sebe i vidjeti koliko ljudi u svijetu umre od gladi. Gdje je tu ljubav prema bliľnjemu i dali Bog voli te ljude?
19.30.02 Martina2: zaąto onda ljubav ponekad guąi besmisao??
19.30.07 davor110: on voli sve
19.30.11 rastko: emocije su nestabilne...ljubav nije
19.30.12 sistem: sara izlazi iz sobe.
19.30.14 jojo555: dobro pitanje
19.30.16 tipfeler: p. Luka lijepo je vidjeti Vas opet u akciji - pozdrav svima i do tipkanja
19.30.17 sistem: sara ulazi u sobu.
19.30.20 theresa: npr, netko je gladan ljubav je nahraniti ga iako ja nemam neke posebne osjećaje prema njemu
19.30.25 andrij: emocija je trenutak a prava ljubav nikada nije trenutak
19.30.32 : mihovil izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.30.44 diana 1: Ljubav ljudska je ITEKAKO nestalna
19.30.51 theresa: odluka
19.30.51 diana 1: baą kao prava emocija
19.30.53 sofija: dobro
19.31.05 diana 1: Ljubav je Boľja jedina SAVR©ENA
19.31.06 sistem: katolik ulazi u sobu.
19.31.08 lavanda: evo ovih nekoliko minuta naąih odgovora pokazalo je ono ąto se uvijek dogodi: o ljubavi svatko ima neąto reći , a svi daju tzv. poetske definicije.
19.31.13 Ančica: ...
19.31.18 duc: Pozdrav svima! Posebno se radujem ąto je Luka opet u "eteru"! Dobro nam doąao!
19.31.22 sofija: prava ljubav nikad ne prestaje andrij
19.31.28 sistem: tipfeler izlazi iz sobe.
19.31.31 rađa: ljubav je trenutak koji zbilja ľivimo
19.31.34 theresa: da, vaľno je to ®IVJETI
19.31.40 andrij: a ąta sam ja rekla
19.31.45 Misty: lakse bi bilo reci sto ljubav nije, zar ne?
19.31.50 sneni: p.luka moľeą nam malo reći neąto o tvom iskustvu blizine smrti
19.32.10 Martina2: pa da ljubav ne prestaje no besmisao ju ponekad zasjenjuje i nadvladava pa onda imaą osjećaj da ni sama ljubav nema smisla
19.32.17 andrij: prava ljubav ne guąi,ne sputava ne uzima slobodu
19.32.19 rastko: nije li za nas ljubav nekako uvijek povezana sa egoizmom? Nismo li pozvani da to prevazidjemo kroz prevazilazenje emocija u okviru ljubavi?
19.32.25 vicko: ...
19.32.28 sofija: jasno
19.32.33 jubav: ...
19.32.50 rastko: prevazilazenje emocija - ne svesti ljubav samo na emociju
19.33.00 andrij: prava ljubav je oslonac,podrąka i suputnik
19.33.01 rađa: mo
19.33.18 rađa: moľemo na smrt voljeti
19.33.25 diana 1: i ne odricati se emocija-čemu pobijanje jednog da bi se postiglo joą neąto viąe!?
19.33.29 Misty: 1 Kor 13,1-13
19.33.37 andrij: a moľemo i samo misliti da volimo
19.33.47 sara: hm, a ąto mu to znači na smrt voljeti, dajte, malo objasnite
19.33.52 rastko: ne odricati se emocija, jasna stvar - ali i ne svoditi ljubav samo na emociju!
19.33.57 : SanjaFP izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.33.59 jojo555: ne treba se odreći ali ni grčevito drľati za njih
19.34.10 theresa: i mene bi zanimalo to vaąe iskustvo, ako vam se dijeli to s nama
19.34.17 andrij: emocije su razne i trenutne
19.34.29 andrij: i prolazne
19.34.38 katolik: hvaljen isus
19.34.41 rađa: to znači umrijeti potpuno sebi!
19.34.44 ivica: A moľe odgovor na pitanje ąto je postavio Sneni?
19.34.46 diana 1: kao i naą ľivot na zemlji
19.34.56 davor110: ...
19.34.59 andrij: a ąta je pitao
19.35.00 theresa: to iskustvo blizine smrti
19.35.04 sara: Luka, moľe li se to dok smo ovdje?
19.35.29 rastko: iskustvo smrti i Bozije ljubavi?
19.35.31 rađa: blizina smrti je blizina ljubavi
19.35.52 duc: Imam osječaj kao da Luka od nas ne moľe doći do riječi!
19.36.02 jojo555: također
19.36.07 jespis: Ljubav nema sjene.
19.36.07 theresa: i ja
19.36.10 Ančica: ... dajte malo prostora
19.36.14 katarina: ...
19.36.21 lavanda: i ja imam taj osjećaj, ajde ąutite ljudi malo,
19.36.34 jojo555: Luka sad ti
19.37.03 rađa: Boľe pomozi!
19.37.10 katolik: evo ja po prvi puta koristim ovaj chat (kako je Papa preporučio da se koristimo netom) i moram priznati da vam je zanimljiva tema!
19.37.15 : thlaspi izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.37.17 ivica: A moľe odgovor na pitanje ąto je postavio Sneni?
19.37.32 sneni: Papa opet u bolnici
19.37.32 jubav: ...
19.37.37 katolik: Oče Luka, i ja sam jednu molitvicu za vas izgovorila dok ste bili ovdje u Zadru
19.37.56 jojo555: I ja te se često sjetim...
19.37.59 katolik: I drago mi je da Vas je Isus ostavio nama
19.37.59 vicko: ...
19.38.09 katarina: samo jednu?
19.38.18 duc: Ja sam siguran, Luka, da je tebi Bog od velike blizine i pomoći!
19.38.22 diana 1: ...
19.38.39 : Palma izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.38.39 : kosjenka izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.38.46 sistem: Joka ulazi u sobu.
19.38.51 sistem: Zeljana ulazi u sobu.
19.38.57 sistem: kosjenka ulazi u sobu.
19.38.58 rađa: Zadar je za mene san, Modrave isto, Split je realnost, doąa sam sebi tek u Splitu
19.39.03 sistem: Palma ulazi u sobu.
19.39.17 jojo555: a kad ćeą do Trsata malo?
19.39.24 sistem: Zeljana izlazi iz sobe.
19.39.25 Ančica: ...
19.39.27 andrij: pa vidite li ljudi da nema splita do splita
19.39.27 sistem: Joka izlazi iz sobe.
19.39.45 diana 1: to od smrada sumpora
19.39.51 sara: jel će to zbor splićana?
19.39.52 sistem: Zeljana ulazi u sobu.
19.39.53 : dario izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.40.07 rađa: Bio sam već u Trsatu, izmolio sam krunicu tamo
19.40.13 sistem: Ida ulazi u sobu.
19.40.35 jojo555: lijepo je to čut...
19.40.57 duc: Bog uvijek dopuąta trpljenja onoliko koliko netko moľe podnijeti. Osim toga, vjerujem da si sada (vjerujem i prije) uvidio koliko te neki zaista vole.
19.41.15 rastko: ja ne znam detalje vasega oporavka, mozete li se normalno kretati?
19.41.18 sneni: dođi luka na Brač pa ćemo malo zapivat Isuse ufanje naąe
19.41.26 rađa: je, ovo je otkriće ljubavi
19.41.29 katolik: Ovo ąto govorite o boli i ljubavi, nema ljubavi bez boli. Sjetim se uvijek kako je Mala Terezija svako jutro ovako započinjala dan ljubeći raspelo: "Ti si previąe pretrpio, sada je na meni red"
19.41.30 sara: ajme, koliko nas je, nisam ni znala da nas toliko ima!
19.41.34 davor110: kako znam ovdje na chatu su ljudi iz svih krajeva Lijepe Naąe a i ąire
19.41.48 sistem: Joka ulazi u sobu.
19.41.51 vicko: malo nas je, al nas imaaa
19.42.02 diana 1:
19.42.05 jojo555: ima nas joą!
19.42.14 : Martina2 izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.42.15 andrij: i od mene smjeąak
19.42.15 duc: Ma ljudi, Luka bi sigurno najradije u Indiju, Gabrićevim stopama!
19.42.27 Joka: HIM
19.42.34 jojo555: bi li Luka sad u Indiju?
19.42.37 rađa: u Indiju, u Indiju!
19.42.38 davor110: vicko ovo je rekord. Najvaľnije je da je večeras s nama pater Luka
19.42.41 Ančica: ...
19.42.42 sara: Luka, gdje bi ti najradije, imaą more ponuda
19.42.57 lavanda: pater Luka, zaąto volite Indiju?
19.43.03 rađa: u Split bih najradije
19.43.14 rađa: tamo je Gabrić hodao
19.43.17 andrij: ma evo mene opet
19.43.28 sneni: sigurno je bio i na Braču
19.43.32 davor110: ąteta je ąto sada ne vozi nagibni do Splita
19.43.43 jubav: ...
19.43.46 jojo555: jel netko skuplja Gabrićeve materijale sada?
19.43.46 duc: U Splitu je najboja spiza!
19.43.55 Ančica: kako to da svi ljudi odlaze u Indiju na misije a kolika je potreba zemalja u Evropi?
19.43.55 : sofija izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.43.55 : Misty izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.44.10 rađa: bio sam i na Braču
19.44.14 Ančica: dobro ne baą svi..
19.44.20 sistem: katolik izlazi iz sobe.
19.44.24 katarina: ...
19.44.32 rađa: Europa nije potrebna toliko ljubavi, kao ąto Indija treba
19.44.39 sistem: katolik ulazi u sobu.
19.44.44 andrij: istina
19.44.45 Palma: ..
19.45.00 diana 1: e zanima me ta gradacija potrebitih??
19.45.01 sara: Drago mi je da ti je Split drag, ali Brač je ipak ljepąi
19.45.11 sistem: Misty ulazi u sobu.
19.45.21 davor110: a tek Kotor
19.45.29 rastko: mislite da Europa zna sto je ljubav?
19.45.31 jojo555: Nemojte da o Krku počnem, bolje da se vratimo na Indiju
19.45.39 theresa: meni se čini da baą Europa jako puno ljubavi treba jer propada moralno i duhovno sto na sat
19.45.46 Ančica: Ne zna Evropa za ljubav
19.45.51 Joka: naravno da zna ako je njoj u interesu
19.46.04 sistem: kosjenka ulazi u sobu.
19.46.08 : jespis izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.46.10 andrij: a europa ...sve znaju al ih nije briga
19.46.17 rađa: saljite mi mailom sve ąto znate o Gabriću
19.46.21 diana 1: daklem to je kao pitanje mučeniątva-veće priznanje muke tijela nego muke duha ?
19.46.27 Misty: bas je bilo u novinama, broj krscana u Europi opada.. nazalost..
19.46.41 sara: mislim i da treba početi odavde i ovdje ima puno posla, jer malo je onih koji znaju navijestiti evanđelje tako da progovore o vječnoj istini jezikom danaąnjice
19.46.43 andrij: Gabrić -rodom iz Metkovića
19.46.45 davor110: sve je danas u europi biznis
19.46.52 Zeljana: Europa je zanijekala svoje korijene....ipak joj treba ljubavi
19.46.54 duc: Ja bi rekao da se svaki dan moli (Gabrić) za tebe.
19.47.06 jojo555: koliko lokalpatriota na jednom mjestu!
19.47.29 lavanda: ja se sjećam kad sam joą iąla u osnovnu ąkolu, mama je naručila preko Glasa koncila jednu kasetu o djelovanju Ante Gabrića a zvala se Girđa korači
19.47.34 Misty: davor110 nemoj tako promatrati..
19.47.42 : ivica izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.47.42 kosjenka: zaąto da vam saljemo sve sto znamo o gabriću?
19.47.49 sistem: sara izlazi iz sobe.
19.47.54 sistem: sara ulazi u sobu.
19.48.17 Ida: Pozdrav svima iz Osijeka!
19.48.19 sneni: sara jesi vidjela mail
19.48.20 davor110: dali znate gdje je grob od Gabrića
19.48.25 andrij: a ąta mislią zaąto je otac Ante Gabrić ponio sa sobom malo zemlje iz doline Neretve
19.48.39 rađa: moľda bude inspirativno za pisanje
19.48.45 Zeljana: A nas iz Subotice nece nitko pozdraviti )))))
19.48.49 sistem: sofija ulazi u sobu.
19.48.51 jojo555: jednom je bilo
19.48.52 andrij: Zato ąto nijedna zemlja ne miriąe kao neretvanska
19.48.56 vicko: ...
19.48.56 sara: sneni jesam
19.48.58 Zeljana: ©alim se naravno....
19.49.06 jubav: ....
19.49.08 Ančica: kako neće zeljana
19.49.13 Ida: i vama iz Subotice, naąim prvim susjedima veliki pozdrav!
19.49.13 Misty: pater Luka drago mi je da ste dobro Iako vas ne poznajem, kada sam prije dvije godine procitala sto vam se dogodilo srce mi je skoro puklo.. Po nadahnucu Duha Svetoga, puno nas je zaista molilo za oporavak Bogu hvala
19.49.24 jojo555: pozdrav Vojvodini!
19.49.29 rađa: Maria Poli, bia sam mu na grobu
19.49.32 Zeljana: Nije ovdje nitko vaľniji nego pater Luka
19.49.42 kosjenka: čitah onu vaąu knjizicu o gabricu..divni cudak..kao i vi..
19.49.50 Joka: p.Rađa imate veliki pozdrav od č.s.Benjamine
19.49.50 Zeljana: Hvala.. Vojvodina u malom u Zagrebu
19.50.09 rađa: to si pretjerala...kao i vi...
19.50.22 jojo555: ja sam ju pročitala jednu noć po snijegu od Maksimira do Moąe ąetajući jer tramvaji viąe nisu vozili...
19.50.26 kosjenka: nisam, nisam...
19.50.27 diana 1: ...
19.50.35 Ančica: ...
19.50.45 Palma: ..
19.50.50 davor110: ...
19.51.01 katarina: ...
19.51.05 Misty: ...?
19.51.06 diana 1: hahahahah
19.51.32 andrij: puno točkica
19.51.34 kosjenka: super je ąto vam je mejl u akciji..konačno!!!
19.51.46 duc: Bilo mi je lijepo časkati s vama. Pogotovo prozborit koju s Lukom. Pozdrav svima! Luka, drľ se hrabro! Jedva čekam da te opet vidim u Palmi na Misi u 8! Bog te čuvao i blagoslovio!
19.52.10 Ida: Pater Nagy ima nekoliko lijepih kazeta razgovora s ocem Gabrićem snimljeno. To valja čuti iz prve ruke!
19.52.26 rađa: duc, pozdrav. Vidimo se!
19.52.32 katolik: pozdrav iz zadra i doviđenja, hvala na chatu. Oče Luka, neka vas čuva zagovor Blaľene Djevice Marije
19.52.46 sistem: duc izlazi iz sobe.
19.53.06 rađa: nisam joą vidio te kazete
19.53.08 rastko: pozdrav p. Luka i cujemo se jos koji puta!
19.53.12 sistem: rastko izlazi iz sobe.
19.53.36 Misty: svi odlaze?
19.53.43 jojo555: nisu li to oni radijski interviewi već izdani na kazetama?
19.53.44 rađa: Čujemo se, ako Bog da
19.53.47 Zeljana: Ne..ja ostajem
19.54.00 Misty: kewl
19.54.09 sistem: katolik izlazi iz sobe.
19.54.19 Ida: Pater Luka, moľemo vam ih poslati kad presnimimo. Ima ih tri. Snimljene su kad je otac Gabrić bio u Rimu na Radio Vatikanu, kao razgovor.
19.54.21 Ančica: ...
19.54.45 theresa: ...
19.54.59 Joka: ............
19.55.12 rađa: presnimi, ąalji
19.55.13 jojo555: a ąto vam ove točkice znače?
19.55.40 jubav: jojo točkice sluľe da nas ne izbaci sa chata sistem
19.55.50 Zeljana: ...
19.55.51 katarina: ..
19.55.52 Joka: +++++++
19.55.54 jojo555: ah soooo!
19.55.57 theresa:
19.55.58 Ida: Yes! Yes! To je tipičan pater Luka!
19.55.59 andrij: al izbaciva......evo i ja onda ąaljem točkice
19.56.02 Misty: Sutra imam dva ispita, preporucam se u molitve..
19.56.17 sistem: lavanda ulazi u sobu.
19.56.21 Palma: +
19.56.34 Misty: +
19.56.50 sara: a ąto nam je vatren razgovor
19.56.52 rađa: tko voli, taj moli
19.56.54 lavanda: +
19.57.01 andrij: dajte ljudi
19.57.02 jojo555: palma ti joą nisi prozborio osim točkica... tema je ljubav!
19.57.04 jubav: baą ste lijepo to rekli
19.57.14 Misty:
19.57.24 andrij: molim vas razgovarajte
19.57.36 andrij: podijelimo ljubav
19.57.39 diana 1: moľe li pitanjce za sve-na temu ljubav -korisnost interneta kao medija evangelizacije!!??
19.57.44 kosjenka: ...
19.57.48 Zeljana: da
19.57.54 Ida: Pater Luka, čemu se radujete u sljedećem ljetu i hoćete li putovati?
19.57.58 sara: a već sam negdje napisala da voljeti znači činiti dobro, a ostalo' ... ne znam
19.58.01 diana 1: e ne točkice...odgovor-prva inspiracija!
19.58.10 rađa: internet je idealan
19.58.27 diana 1: činiti dobro=ljubav
19.58.29 kosjenka: zasad, ha?
19.58.30 : sneni izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.58.32 Zeljana: ako se koristi s mjerom i u prave svrhe
19.58.33 Misty: ja cesto u zadnje vrijeme molim za svoje profesore (izmedu ostalog).. ne zato da me puste na ispitu nego zato da ih dobri Bog blagoslovi i cuva, jer su zbilja predragi..
19.58.44 diana 1: internet kao medij dobrih dijela?
19.58.54 Misty: svakako diana
19.58.58 sistem: sneni ulazi u sobu.
19.58.59 : sofija izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
19.59.06 diana 1: moľda BURZA DOBRIH DIJELA?
19.59.17 rađa: internet kao medij dobrih ljudi
19.59.20 Misty: zasto burza?
19.59.21 Ida: Voljeti - svaki trenutak ima neki svoj zahtjev. Uvijek neąto drugo znači voljeti u nekom trenutku.
19.59.22 andrij: moľda....
19.59.25 Zeljana: mogao bi i internet biti medij dobrih djela isto kao sto je i TV ponekad, ali ne treba zanemariti one druge utjecaje
19.59.26 sara: internet je samo medij kao mnoge druge stvari, ni dobar, ni loą, ovisi o čovjeku koji ga koristi
19.59.36 Zeljana: MEDIJ=PORUKA
19.59.42 diana 1: mislim tijekom evangelizacija-ľiva riječ-riječ djelo!!
20.00.06 sneni: internet je meni obogatio duhovni ľivot
20.00.09 andrij: yes
20.00.17 rađa: eto sve se svodi na to kakvi smo
20.00.20 jojo555: vjerujem da je mnogima
20.00.22 Ida: ovo naąe zajedniątvo na internetu je baą lijepo!
20.00.26 diana 1: i meni, sneni, upoznao ljubav!!
20.00.28 jojo555: a mladima pogotovo...
20.00.29 sara: ok, meni ga je olakąao
20.00.36 katarina: ja se iznenadim svaki put kad naidjem na fakat dobrog covjeka
20.00.39 kosjenka: i meni, ja se hranim iz lukine arhive
20.00.42 sneni: a ja prenosim to bogatstvo preko interneta bezbrojnima
20.00.58 : davor110 izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.00.59 jojo555: imaą li svoj site sneni?
20.01.10 Misty: "duhovne smocnice"
20.01.22 sneni: www.zupa-dol.hr
20.01.35 diana 1: ali ajmo ąiriti mogućnosti-od upoznavanja do dijeljenja dobra u nama
20.01.36 sara: Luka, hoćeą li se vratiti na odgovaranje na pitanja na SKAC-u?
20.01.37 jojo555: zabiljezeno!
20.02.08 sneni: jojo imaą propovijedi na portalu KNI
20.02.09 kosjenka: .
20.02.22 rađa: ąaljite već mailove!
20.02.23 Ida: skac stranica dala nam je puno duhovne hrane i nadamo se da ćete opet biti prisutni na njoj, pater Luka!
20.02.28 theresa: da, p. Luka, hoces li se vratiti na odgovaranje na pitanje?
20.02.31 Joka: +
20.02.33 jojo555: dogovoreno?
20.02.36 theresa: znači, da
20.02.36 Misty: ...
20.02.39 Zeljana: da..Ida
20.02.49 Palma: ..
20.03.00 sistem: Martina2 ulazi u sobu.
20.03.02 sistem: Ida izlazi iz sobe.
20.03.04 Zeljana: Pa to je viąe nego lijepa vijest
20.03.10 Zeljana: Juhuhu
20.03.16 Martina2: HiM drugi puta
20.03.22 theresa: jupiiii
20.03.28 kosjenka: ja ovo ne mogu vjerovat! Jeeeee!!!!
20.03.43 Martina2: O čemu se radi??
20.03.56 Zeljana: Bog ipak čini čuda!!!!
20.04.00 kosjenka: ja ne znam kako vi svi, ja ode slavit!
20.04.08 lavanda: supeeer
20.04.10 Zeljana: Pa i onda kad se mi najmanje nadamo
20.04.21 jojo555: jednu pivicu ili
20.04.29 vicko: ...
20.04.29 Misty: ni ja ne kuzim.. ?
20.04.34 jubav: ...
20.04.34 : Ančica izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.04.52 sistem: katarina izlazi iz sobe.
20.04.52 sistem: bluesky ulazi u sobu.
20.04.54 rađa: www.skac.hr/dopisivanja
20.04.55 Zeljana: Pa moľemo slati mailove p.Luki...to je razlog za veliku radost
20.05.06 sistem: ©ime ulazi u sobu.
20.05.10 sistem: Palma izlazi iz sobe.
20.05.12 sara: Luka, e baą ću nakon mesne salate nazdravit za tvoj povratak čaąom pravog, misnog vina!
20.05.13 Martina2: jeee
20.05.13 Misty: aha
20.05.14 rađa: luka.rada@zg.htnet.hr
20.05.16 Zeljana: Jel' sad kuľią?
20.05.18 andrij: ........
20.05.42 Martina2: to je stvarno super
20.05.47 diana 1: pater Luka, jel vas dopisivanja zamaraju?
20.05.49 andrij: ...
20.05.56 kosjenka: al ljudi nemojte ga odmah ugnjavit, prvo malo podrąke!
20.06.09 rađa: odmaraju, odmaraju...
20.06.18 sneni: pa kad svi nazdravljaju ja ću, luka, čaąu proąeka i malo sirnice
20.06.20 jojo555: samo tako naprijed Luka!
20.06.36 jojo555: ja malo kuhanog crnog!
20.06.43 Ida: a ja čaąu hercegovačkog vina!
20.06.43 Misty: pater mijenjati ce htnet adrese. Ustvari sada bi islo ovako: luka.rada@t-com.hr
20.06.46 diana 1: rasprava na pozdravnih 15 redaka ili poduľa od lista, dva?
20.06.50 sara: rekla ja svojim klincima da teret uronjen u ljubav gubi na teľini, slaľete se ljudi?
20.06.52 ©ime: Hvaljen Isus i Marija, p.Luka! Evo ja se tek sada ukljuch. Zelim vam samo reci da me raduje sto ste ovako dobro!
20.07.03 Martina2: ma pater nekako posebno razumije naąe probleme pa daje i posebne odgovore ne nekako ozbiljne nego razumljive i lako shvatljive i baą mi je drago ąto ćemo vas opet imat prilike čut na netu
20.07.13 jubav: misty kaj ti ne fali itza @zg
20.07.26 Martina2: jeeeee pravi razlog za slavlje...
20.07.41 Misty: ne
20.07.46 jojo555: sara komplicirana rečenica pogotovo za klince!
20.08.14 Joka: +
20.08.20 kosjenka: .
20.08.28 Martina2: jel se snima ovaj chat nisam bila cijelo vrijeme tu..
20.08.29 Zeljana: ...
20.08.43 sara: jojo, posve krivo, oni takve stvari razumiju od prve. Uopće nije problem djeci tumačit otajstva puno veći je to problem odraslima
20.08.47 Misty: ustvari da, sorry. @zg.t-com.hr
20.08.47 andrij: oće reć da pliva kao i led ąto pliva-recimo
20.09.03 diana 1: led pluta
20.09.08 jojo555: mislim na formulaciju
20.09.17 sistem: ivoo ulazi u sobu.
20.09.22 andrij: dobro pluta
20.09.26 diana 1: hehe
20.09.32 jojo555: meni je trebalo malo da shvatim ąto ľelią reć nije da se ne slaľem
20.09.34 Ida: ąto se trenutno događa u Palmi?
20.09.35 diana 1:
20.09.35 andrij: u mene sve pliva
20.09.36 rađa: sve uronjeno u ljubav je lakąe
20.09.51 sara: ne, kad radią neąto ąto volią, kad radią za onog koga volią, stvari bivaju lakąe
20.10.00 diana 1: i pelin postane med!!
20.10.13 Ida: ąto se trenutno događa u Palmi?
20.10.17 jojo555:
20.10.22 rađa: da nije ljubavi, ne bi svita bilo
20.10.25 andrij: a med vole pčelice i medo
20.10.28 sneni: diana a jesi kada popila čaąu pelina
20.10.36 Martina2: ..
20.10.37 diana 1: e medo
20.10.40 Misty: otajstva su poznate tajne.. ustvari pitanje je mozemo li ih tumaciti.. i covjek je otajstvo ako cemo tako..
20.10.42 sara: a, ne! I te kako se zna osjetiti muka, e pa nije se sve prevrnulo, ali klinci to savrąeno razumiju!
20.10.45 rađa: pogledaj skac stranicu
20.10.51 andrij: ja jesam-viąe puta
20.11.00 diana 1: naiskap-ne-pijuckam bićerine, sneni
20.11.10 sara: Luka, u svakom smislu!
20.11.19 andrij: onda se nađemo na pelinu-ąta kaľeą
20.11.32 sneni: ne pelinkovca nego baą čaąu kuhanog pelina
20.11.37 Martina2: ..
20.11.38 jojo555: jel ovo postao susret AA?
20.11.42 kosjenka: .
20.11.45 andrij: e to nisam
20.11.47 sara: samo vi pijte pelin, ja ću ątogod drugo
20.11.49 jojo555:
20.11.55 rađa: hvala lijepo za pelin
20.11.59 Zeljana: morate probati suboticki pelinkovac
20.12.12 diana 1: metafora, velečasni, metafora
20.12.21 Martina2:
20.12.26 rađa: ®ivila Subotica!
20.12.39 Zeljana: Dao Bog da jednom dođete kod nas....
20.12.41 lavanda: ja sam sve donedavno mislila da je pelinkovac vrsta vina
20.12.43 sneni: luka, svakog petka, kao dijete sam morao popiti čaąu čaja od pelina
20.13.05 sneni: ajme gorčine
20.13.09 andrij: mogu mislit-bit će gorui od kadulje...
20.13.09 Ida: tebi je ľivot gorak sneni
20.13.16 Joka: +
20.13.20 Misty: +
20.13.24 jojo555: to umijesto nemrsa ?
20.13.26 lavanda: zaąto petkom?
20.13.27 rađa: ja bi umjesto toga uzimao pelinkovac
20.13.37 Martina2:
20.13.37 sara: hej hej kadulja je sasvim podnoąljiva
20.13.42 Zeljana: Pa hoćete li?
20.13.50 : theresa izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.13.52 kosjenka: zivot se nakon pelina ne čini gorkim
20.13.58 ivoo: ..
20.14.05 sneni: a sada tako rado popijem čaąu i ponudim gostima kako li se samo stresu kad probaju
20.14.09 rađa: kraj Subotice sam bio u vojsci
20.14.11 Ida: di ćemo se nać na toj čaąici?
20.14.19 Zeljana: Ma nije valjda... di?
20.14.25 sistem: theresa ulazi u sobu.
20.14.28 rađa: u klubu Palma
20.14.28 sara: i umjesto čaja od pelina čaąica travarice bi bila bolja, ali s pravim travama i bez naranče
20.14.30 : vicko izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.14.30 kosjenka: pjeąadija?
20.14.33 Zeljana: Pa onda ste zasluľili bocu PELINKOVCA!
20.14.41 rađa: to je klub SKAC-a
20.14.48 jubav: ,,,,
20.15.04 Zeljana:
20.15.08 rađa: da pjeąadija
20.15.12 jojo555: ...
20.15.16 Martina2: )
20.15.20 andrij: ...
20.15.21 kosjenka: he he..
20.15.21 sneni: dođite svi u Dol na procesiju na Veliki petak u Jutro, luka i za tebe ćemo moliti
20.15.24 jojo555: jubav samo ąuti
20.15.29 : bluesky izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.15.31 jojo555: jeli to i inače tako?
20.15.43 sistem: dobro ulazi u sobu.
20.15.49 theresa: ...
20.16.00 sistem: bluesky ulazi u sobu.
20.16.00 Ida: Pozdrav Dobri!
20.16.02 rađa: veselim se tome
20.16.03 jubav: ja hoću ąto viąe prostora dati p.rađi dugo ga nisam sluąala pa sad ľelim uľivati u svakom trenutku
20.16.04 lavanda: Lavanda grli jubav puno puno
20.16.06 andrij: moja je ąutila donedavno ,a sad viče iza svega glasa
20.16.31 Martina2:
20.16.37 sistem: davor110 ulazi u sobu.
20.16.40 jojo555: i ja al ąuti svejedno
20.16.47 sistem: bluesky izlazi iz sobe.
20.16.54 : ©ime izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.16.59 Zeljana: a moja ąuti i ąuti
20.17.10 davor110: Isprika, kompjutor je zaątekao
20.17.15 Zeljana: i nikako da progovori...
20.17.31 Martina2: hm moja ni ne ąuti jer je nemmmaa
20.17.32 jubav: bude ľeljana,ne brini za to
20.17.39 Zeljana: ah...
20.17.42 Zeljana: godine lete
20.17.46 Martina2: ((
20.17.47 Zeljana:
20.17.50 jubav: ma ąto vam je,ąto plaćete,ne budite smjeąni
20.17.51 kosjenka: .
20.17.56 jojo555: tako sam i ja nedavno mislila...
20.17.58 jubav: sve u svoje vrijeme
20.18.05 davor110: hej nema tuge
20.18.08 andrij: tkoo plače
20.18.14 Martina2: a teąko je čekattt
20.18.18 lavanda: hej, nije sve u tome, vjerujte mi
20.18.19 jojo555: dont worry be happy
20.18.23 Misty: +
20.18.33 Martina2: a nema druge
20.18.38 sneni: tko plače zlo ne misli
20.18.39 jojo555: Luka vrijeme za tvoj upad
20.18.40 jubav: reci im seko lavando,a pogotovo vi p.Luka
20.18.42 davor110: martina ąto čekaą
20.18.45 theresa: neki bi se sami htjeli uvijerit, lavanda
20.18.47 andrij: je teąko je bit strpljiv
20.19.00 lavanda: ja mogu reći ono ąto sam naučila od patera Luke:
20.19.04 sistem: Stipica ulazi u sobu.
20.19.11 Martina2: ljubavvv ??
20.19.13 rađa: ljubav dolazi kad se ne nadaą
20.19.13 diana 1: Laka vam noć Miljenici Boľji, bili vam ugodni razgovori i radosna jutra...osobito vama pater Luka. BVB!!
20.19.14 Joka: +
20.19.22 sistem: Stipica izlazi iz sobe.
20.19.22 Ida: de reci
20.19.36 sistem: Iva ulazi u sobu.
20.19.37 davor110: ...
20.19.44 kosjenka: .
20.19.44 sistem: diana 1 izlazi iz sobe.
20.19.45 theresa: reci, lavanda
20.19.49 kosjenka: .
20.19.58 lavanda: a to je da umjesto iąčekivanja i traľenja na krivim mjestima treba "uključiti" serch replace" a to znači zamijeniti svaku ľelju ľeljom za Bogom i onda sve dođe samo od sebe
20.19.59 Ida: lavanda?!
20.20.08 Martina2: a nada je svaki dan sve manja pa valjda onda mora potpuno nestat da bi se pojavila
20.20.10 lavanda: jesam li to dobro shvatila, pater Luka?
20.20.19 jojo555: ... kada je sam nikako ne nalazią nastoj je barem u drugima prepoznati...
20.20.30 lavanda: ma koja nada, samo vjerovati Gospodinu
20.20.51 lavanda: joj, pater Luka, ako nisam dobro shvatila, sad me moľete izgraditi
20.21.01 lavanda: izgrditi
20.21.05 sara: e, ljudi meni je vrijeme da se pripremim za sutraąnji posao, a onda u krpe, neąto me nesanica muči, ąto ćete to vam je od zuba. Luka, Bog s tobom, ľelim ti posao punom parom. Svima dobra noć!
20.21.13 lavanda: da vas loąe citiram
20.21.15 Ida: sjedi jedan
20.21.19 theresa: moľda nije Boľja volja uvijek ono ąto mi očekujemo, i dar koji očekujemo dolazi nam drukčije zapakiran pa ga ne prepoznajemo
20.21.24 lavanda: ajmee...
20.21.25 Martina2: ili ću je bit izgrđena
20.21.27 andrij: nije jedan
20.21.33 rađa: lavanda, u pravu si
20.21.42 Martina2: ups ili ću ja bit izgrđena
20.21.45 lavanda:
20.21.47 Iva:
20.21.51 jojo555: sjedi 5
20.21.51 Ida: ąalim se bolan andrij
20.21.55 davor110: kao i uvijek bit će kopija na stranicama
20.21.58 lavanda: Velika pusa pateru Luki!!!
20.22.04 Martina2: super
20.22.06 andrij: nego pet
20.22.17 kosjenka: .
20.22.23 sneni: ajde sara laku noć
20.22.25 sistem: ivica ulazi u sobu.
20.22.28 rađa: volim vas sve!
20.22.39 theresa: i mi vas
20.22.43 Martina2: ..
20.22.47 Ida: nemojte nam joą otić!
20.22.49 kosjenka: takodjer!
20.22.49 sistem: sara izlazi iz sobe.
20.22.51 ivoo: ..
20.22.52 jubav: i mi tebe jako volimo Luka
20.22.56 andrij: sara piąemo se
20.22.59 jojo555:
20.23.05 theresa: ąteta ąto idete već
20.23.19 theresa: ali svemu dobrom do
20.23.23 Martina2: nije joą pola 9 al ako morate Bog Vas Blagoslovio...
20.23.31 sneni: veseli me lukla ovih par kratkih rečenica
20.23.36 theresa: ...dođe kraj
20.23.46 rađa: laku noć svima moram leći
20.23.54 theresa: laku noć!
20.23.56 jubav: laka ti noć i BTB
20.24.01 Martina2: drľite se ..
20.24.04 davor110: Luka kada ideą u toplice?
20.24.05 ivoo: BVB pater Luka i laku noc
20.24.07 jojo555: laka ti neć i neka te dragi Bog uvijek čuva!
20.24.08 kosjenka: laku noć, svako dobro!
20.24.08 lavanda: pater Luka, hvala Vam i hvala Bogu ąto postojite! Laku noć!!
20.24.12 Misty: noc
20.24.14 andrij: BVB Luka i samo hrabro
20.24.16 theresa: Bog vas blagoslovio!
20.24.27 Joka: laka noć sa svima vama i Bog vas sve blagoslovio...
20.24.27 Iva: laku noć pater
20.24.31 Martina2: Hvala ąto ste odvojili vrijeme za nas
20.24.49 sistem: rađa izlazi iz sobe.
20.24.56 Martina2: ...
20.24.57 sistem: Joka izlazi iz sobe.
20.24.57 Ida: Pozdrav Drini koja je sigurno tu negdje u blizini i najveći pozdrav pateru Luki i Boľji blagoslov!
20.25.02 davor110: E da HVALA SVIMA ©TO SU I VEČERAS BILI S NAMA
20.25.02 Misty: kojim samoglasnikom pocinje Biblija?
20.25.05 Martina2: ode pater
20.25.10 theresa: a ąto se pateru Luki točno bilo dogodilo?
20.25.13 sneni: U
20.25.20 andrij: valjda sa u
20.25.29 jojo555: prometna nesreća
20.25.32 andrij: u ono vrijeme
20.25.33 Martina2: a ja nisam bila u početku kako je pateru sada??
20.25.36 Ida: prometna
20.25.45 theresa: U (početku stvori Bog...)
20.25.59 sneni: točno tresa
20.26.03 : dobro izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.26.03 Misty: U pocetku stvori Bog
20.26.08 sneni: theresa
20.26.12 Ida: puno bolje
20.26.12 Iva: u početku....... = U
20.26.23 andrij: ma dobro ja sam ga u ono vrijeme
20.26.24 theresa: znala sam da je bolestan,ali nisam znala da je prometna. Uh
20.26.28 sneni: to je sada bilo u miljunaąu
20.26.55 ivoo: za koliko kn
20.27.00 andrij: ma da
20.27.16 jojo555: kosjenka odakle si ?
20.27.28 lavanda: Ivoo, bok!
20.27.37 Zeljana: ...
20.27.39 ivoo: bok lavanda
20.27.47 Misty: to me i tata pitao a ja mu provalim: Bereąit bara Elohim et ąamajim vet haarec.. ups.. ::
20.27.55 sistem: dobro ulazi u sobu.
20.28.05 Misty: sutra imam hebrejski pa me "drzi"
20.28.23 Iva: ľao mi je ąto nisam mogla prije doć
20.28.26 sneni: vajomer elohim harakija
20.28.29 jojo555: Ja znam samo ono iz schindlerove liste
20.28.38 jojo555: jeruąalaim ąel zahav....
20.28.44 Ida: ovo mi je prvi put u ľivotu da sam donekle shvatila kako se uključit na chat i da ima nekog smisla
20.28.49 jojo555: predivna pjesma
20.28.51 Zeljana: ....
20.29.01 Misty: rakia je svod..
20.29.04 Martina2: ajoj hebrejski ja ću ga sad tek učit pa me malo strah jel teąko*??
20.29.05 Misty: vajomer?
20.29.12 ivoo: pa lijepo ida nadam se da ces opet navratiti
20.29.22 Misty: sad tek uciti? Faks ili?
20.29.32 Martina2: da faks
20.29.34 lavanda: kako se na hebrejskome kaľe BOG?
20.29.36 ivica: Kak je bilo na chatu?
20.29.37 Misty: koji?
20.29.37 theresa: meni je hebrejski baą super
20.29.38 sneni: martina jel se mi poznamo
20.29.40 theresa: Elohim
20.29.42 Ida: hvala ivoo na ohrabrenju!
20.29.46 theresa: ili El
20.29.50 sistem: mkers ulazi u sobu.
20.29.50 andrij: tmeni super
20.29.51 jojo555: bilo je zakon!!!
20.29.53 Martina2: pa ne znam mislim da ne
20.29.54 theresa: ili puno drugih imena
20.29.57 lavanda: el
20.30.02 jojo555: Luka nam se vratio!
20.30.13 mkers: hej, jel luka joą tu?
20.30.18 Misty: martina koji faks?
20.30.19 ivoo: Jehova ili tako nekako
20.30.19 Ida: jel se ovo prekida u pola devet?
20.30.20 Martina2: ovo je tek prvi put da sam doąla na chat
20.30.22 lavanda: ja znam reći na hebrejskome "MA, TKO JE KAO BOG!"
20.30.22 andrij: nije
20.30.23 jojo555: ma ne odgovaram ivici
20.30.24 theresa: ili Adonai
20.30.28 Martina2: Teologija, prva godina
20.30.31 davor110: Bilo je dobro i drago mi je da je opet bio ovdje
20.30.38 jojo555: odoh i ja
20.30.41 sneni: i meni je hebrejski 1962/63
20.30.42 jojo555: noć svima
20.30.43 mkers: luka, di si?
20.30.45 ivoo: ne ida ovo traje dokle god ima netko
20.30.46 Ida: ima nas prvačića joą
20.30.51 Misty: opa kolegice Kaj sutra ides kod Horvata ha?
20.30.54 Iva: ąąto onda znači el shadai?
20.31.01 theresa: otiąao je pater Luka
20.31.03 sistem: Goge ulazi u sobu.
20.31.05 sneni: martina jesi ti bila kod ZOG
20.31.10 theresa: Svemogući Bog
20.31.11 sistem: jojo555 izlazi iz sobe.
20.31.15 mkers: rezi, fala
20.31.16 theresa: ili tako neąto
20.31.20 Martina2: Gdje??
20.31.21 davor110: Luka mi se sada javio
20.31.30 Martina2: i ąta kaľe
20.31.40 lavanda: ąto kaľe??
20.31.45 Martina2: pater kako mu je bilo
20.31.49 Goge: hvaljen Isus i Marija
20.32.00 Misty: uvijeke
20.32.02 lavanda: Goge!
20.32.04 andrij: HiM Goge
20.32.10 theresa: ąta kaľe, davore?
20.32.11 ivoo: navijeke
20.32.16 Misty: Martina, teologija na KBF-u? Ili?
20.32.20 sistem: Zeljana izlazi iz sobe.
20.32.24 sistem: Zeljana ulazi u sobu.
20.32.40 sneni: Martina jesi bila u gimnaziji milosrdnica i svirala tamburicu
20.32.45 andrij: ľeljana bubaj točkice da te ne izbaciva
20.32.45 Martina2: KBF Đakovo
20.32.56 sistem: dobro izlazi iz sobe.
20.33.03 Martina2: neee iz Osijeka sam inače
20.33.10 Misty: aha.. Kaj vi ne ucite hebrejski na prvoj godini?
20.33.15 ivoo: ...
20.33.16 sneni: ok
20.33.18 davor110: Nada se da je njegovo prisustvo bilo korisno
20.33.30 sistem: chicken ulazi u sobu.
20.33.38 theresa: ima tko da studira na FFDI? Ja razmiąljam da se tamo upiąem
20.33.49 Martina2: da ali tek u drugom semestru bila je neka reforma tako da su malo razbacali kolegije
20.33.59 Misty: tamo imas puno vise filozofije..
20.34.00 sneni: martina i ja sam bio u đakovačkoj bogosloviji pozdravi mi kolege sada su profesori posebno ©kalabrina
20.34.03 davor110: Kopija će biti na starom mjestu. Mislim da to trebamo staviti
20.34.11 Zeljana: ...
20.34.20 Zeljana: Hvala ti andrij
20.34.27 Misty: znaci vi cete slusati samo jedan semestar? Ja si razmisljam da li da upisujem drugi ..
20.34.33 theresa: da, znam... mene zanima religija i filozofija, ali radije bih to nego svjetovnu filozofiju na FFZG
20.34.37 : jubav izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.34.37 : kosjenka izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.34.48 sistem: Zeljana izlazi iz sobe.
20.34.51 sistem: Zeljana ulazi u sobu.
20.34.51 Martina2: daa e pa drago mi je čut..
20.34.52 Ida: tko će mi razjasnit ąto znači ono sa strane brbljaonica i vjeroučionica?
20.34.56 sistem: marinica ulazi u sobu.
20.35.06 andrij: pusa
20.35.11 Zeljana: i tebi
20.35.11 Martina2: čeka j a koliko semestara vi sluąate hebrejski??
20.35.14 andrij: brbljaonici se brblja
20.35.20 Ida: kome?
20.35.23 Misty: imas filozofije i na KBF-u.. imas i institut za krscansku duhovnost na KBF-u
20.35.24 ivoo: to su kao druge sobe mi smo sada svi u u ulazu
20.35.24 theresa: a jako me oduąevljava ąirina znanja koju imaju isusovci
20.35.26 lavanda: ivoo idem ja
20.35.27 Zeljana: naveliko se brblja
20.35.31 davor110: ovaj chat ima nekoliko soba
20.35.37 Martina2: a prof. ©kalabrina tek trebam upoznat joą ga nisam imala
20.35.41 theresa: eto, i p. Luka je isusovac
20.35.43 Goge: izgleda ja zakasnila
20.35.43 sistem: bluesky ulazi u sobu.
20.35.47 Ida: a di smo mi?
20.35.47 Misty: prvi semestar, a drugi semestar je cursus superior, izborni
20.35.48 ivoo: ides odmah lavanda
20.35.50 andrij: a u vjeroučionicu se zaluta--haha
20.35.52 davor110: tamo se npr moľete odvojiti
20.36.05 lavanda: idem ivoo, moram raditi
20.36.14 Zeljana: ne ...tamo se uči vjera...
20.36.20 Zeljana: dobra definicija...
20.36.20 sneni: moľe i Aračića a biskup Srakić mi je bio prefekt
20.36.22 andrij: lavanda imaą pet
20.36.26 ivoo: ok btb i cut ce mo se
20.36.34 sneni: i tjerao me iz bogoslovije
20.36.41 Martina2: a jel teąko?? mi za 2 moramo znat čitat Post 1, 27 i joą par redaka
20.36.43 lavanda: imam pet čega?
20.36.49 davor110: ekipo
20.36.52 Ida:
20.36.58 sistem: theresa izlazi iz sobe.
20.36.59 Zeljana: ...
20.37.00 andrij: za misao
20.37.01 Martina2: tako kaľu stariji kolege
20.37.14 sistem: bluesky izlazi iz sobe.
20.37.14 ivoo: reci davore
20.37.19 davor110: sada je nesluľbeni dio
20.37.20 lavanda: koju misao??
20.37.22 Martina2: zaąto Vas je tjerao??
20.37.34 sistem: theresa ulazi u sobu.
20.37.36 andrij: onu od prije
20.37.47 davor110: ovo je iznimno bilo od 19 do 20.30 sati
20.37.59 lavanda: ne znam na ąto mislią? ono kad sam citirala patera?
20.38.03 sneni: ajme ajme bolje da ne pričam hahaha
20.38.10 andrij: dobra misao za dobar dan
20.38.22 Misty: ja imam jedno 6 lekcija za znati.. prva dva izvjestaja o stvaranju i nesto Abrahamove povijesti. citati i prevesti.. ma nije tesko..
20.38.29 davor110: sneni imaą li prijedlog za slijedeće goste?
20.38.58 Martina2: A ąta kaľete na ono da se na teologiji gubi vjera?? ja sam joą svjeľa pa me sve to malo plaąi
20.39.14 Iva: .ljudi, ąąto znači el shadai?
20.39.15 davor110: E da vidim da nas je večeras puno. Predlaľite goste
20.39.17 andrij: kako to mislią da se gubi vjera
20.39.26 sneni: martina ja sam bio 3 ili 4 mjeseca u 2 godini pravi ateista
20.39.40 Misty: ne brini se za to. Samo ces ojacati u vjeri. Samo se ne smijes predati!
20.39.43 theresa: zaąto bi se na teologiji gubila vjera?
20.39.48 sneni: a onda sam naąao svoj put k Bogu
20.39.53 theresa: mislis, zbog većeg znanja?
20.39.59 andrij: moľda se zagubila a ne izgubila
20.40.01 sneni: i nije mi ľao
20.40.02 Misty: mislim da znaci svemoguci Bog..
20.40.08 Martina2: Molim Vas SNENI da malo ąire piąete o tome!!!
20.40.21 lavanda: laku noć i BVB
20.40.21 theresa: samo se sjeti onog iz Biblije. Znanje napuhuje a ljubav izgrađuje
20.40.24 sistem: lavanda izlazi iz sobe.
20.40.36 theresa: El Shadai znaci Svemoguć Bog, ja mislim
20.40.38 Zeljana: .....
20.40.52 sneni: Martina sako te zanima javi mi se mailom
20.41.08 Ida: a ąto znači ELOHIM?
20.41.13 theresa: Bog
20.41.15 Misty: Jahve aąer Jahve "Ja sam koji jesam"
20.41.19 Misty: Bog
20.41.34 sistem: ivica izlazi iz sobe.
20.41.35 theresa: (ima značenje mnoľine)
20.41.35 : mkers izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.41.38 Misty: Adonai je Gospodin
20.41.41 theresa: ali je jednina
20.41.47 Iva: hvala, ima jedna lijepa pjesma-......
20.41.57 Martina2: a znate prof. ©uljaka??
20.42.05 Misty: da, "im" je mnozina, muski rod
20.42.11 sistem: marinica izlazi iz sobe.
20.42.12 andrij: .....
20.42.20 sneni: svakako, on je bio neąto stariji od mene
20.42.50 Martina2: ©to taj svećenik puno znaa on je kao hodajuća enciklopedija
20.42.54 sistem: marinica ulazi u sobu.
20.43.09 theresa: to je kao nekakva zbirna imenica, neąto kao cvijeće? tako sam ja čula objaąnjenje. da Elohim znači Bog, ali da ima značenje mnoľine (Trojstvo). Jel to točno?
20.43.11 Zeljana: ...
20.43.13 Misty: bolje reci suvremena katolicka enciklopedija
20.43.45 Misty: da, u hebrejskom nastavak -im znaci mnozinu muskog roda
20.43.52 : chicken izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.43.53 sneni: Moji profesori su bili: Benković, ®ivković, Kopić, a kad sam ja dao rektoru Majeru krv kad je bio u bolnici u Splitu onda je umro!
20.43.56 andrij: a ąkolarci moji
20.44.12 Martina2:
20.44.28 Zeljana: ©kolarci moji...ja plivam u drugim vodama...pa idem ja...ľelim Vam svima laku noć
20.44.30 Ida: theresa, to je iz jedne pjesme JE©UA, znaą tu pjesmu?
20.44.33 sistem: Jelena N ulazi u sobu.
20.44.38 Misty: noc
20.44.41 theresa: kako ide?
20.44.41 sneni: Martina jesi kada čula za ta imena
20.44.43 Misty: o Jelena
20.44.46 andrij: noć
20.44.47 Misty:
20.44.52 Martina2: naľalost ne
20.44.54 Jelena N: bog svima
20.44.57 Zeljana: Noć andrij
20.45.16 sneni: Isuseeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeek pa ja spadam u staro gvoľđe
20.45.18 andrij: BVB
20.45.18 Zeljana: Ej..nemojte previąe tulumarit na chatu...sutra je novi dan
20.45.28 andrij: STARO NEGO ©TA
20.45.38 Zeljana:
20.45.41 andrij: al nećemo te prodat
20.45.45 Ida: JE©UA HAMA©IJA, HU ADON (2x) LI KVOD ELOHIM LI KVOD ELOHIM HAAU
20.45.56 sneni: pa ja sam sigurno najstariji ovdje na chatu
20.46.07 andrij: ąto starije to vrijednije
20.46.09 Martina2: Meni su predavali za sada prof. Dogan, ©uljak, Marjanović, Čečatka, Tukara, Ćurić, Bernatović..
20.46.15 ivoo: i ja vas pozdravljam
20.46.26 Jelena N: misty nismo se čule 100 gladnih godina
20.46.26 ivoo: laku noc
20.46.27 Misty: jeąua je spasenje, pobjeda
20.46.30 Ida: Ima jako lijepu melodiju
20.46.35 andrij: kuda ivoo,kako je u gradu
20.46.37 sneni: Martina svih njih sam ganjao po hodnicima
20.46.38 sistem: Zeljana izlazi iz sobe.
20.46.38 : Goge izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.46.38 : marinica izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.46.39 Ida: Bog Ivoo!
20.46.56 theresa: ida, zvuči poznato, ali ne mogu se sjetiti
20.46.58 Martina2: ha ha fino ...
20.47.03 sistem: davor110 izlazi iz sobe.
20.47.07 Ida: Ja mislim da Jeąua znači na aramejskom Isus
20.47.13 sneni: Jeli Luka Marjanović
20.47.19 sistem: ivoo izlazi iz sobe.
20.47.32 Martina2: da da on je legenda..
20.47.45 Misty: jeąua je spasenje, moglo bi se reci i spasitelj..
20.47.49 sneni: a Pero Strgar
20.47.57 Misty: ovisi o upotrebi rijeci
20.48.06 Misty: da Jelena Stvarno
20.48.07 Martina2: predavanja su mu odlična, a kod njega bi trebala sluąat hebrejski
20.48.07 sistem: jubav ulazi u sobu.
20.48.14 Ida: moľe bit, to sve ide uz Isusa
20.48.41 sneni: jadnik ąto sam mu sve radio kad sam bio s njim u sobi
20.48.44 Martina2: za sada ne znam, trebala bi se raspitat kod starijih..ali mislim da sam čula..
20.48.55 andrij: ...
20.48.56 Martina2: kaľem ja sam Vam joą svjeľa
20.49.26 Jelena N: misty nisam stigla ranije na chat
20.49.41 Misty: i ja isto, ja sam isto prva godina Ali na duhovnosti.. ako Bog da, poloziti cu 7 ispita ovaj semestar.. sada bih mogla ponovno ici uciti..
20.49.42 sneni: znaą sada su se meni probudile uspomene od prije 40 godina 1967 sam otiąao iz Đakova
20.49.46 Iva:
20.50.11 sneni: nisu me htjeli rediti dali su mi CA
20.50.11 Misty: Jelena zbog patera Luke?
20.50.19 Jelena N: ma da
20.50.25 Misty: CA?
20.50.27 andrij: bit se snimka na stranicama KNI pa se moľe pročitat
20.50.28 Martina2: Ko bi rekao da ste Vi studirali u Đakovu.. stvarno iznenađenje..
20.50.41 Jelena N: baą sam ľalosna
20.50.55 Misty:
20.51.02 Jelena N: radi njega sam najviąe svratila
20.51.03 Martina2: a ja sam dala sad 12 komada...joą toliko drugi semestar
20.51.21 Misty: o Boze!
20.51.29 sneni: ako si dobra s kojim profesorom pitaj za Matulu
20.51.38 Ida: pozdrav Martini2 i Misty, i svima drugima. Čuvajte vid Laku noć svima!
20.51.50 Jelena N: dobri ljudi, svako dobro i boľji blagoslov....
20.51.53 Misty: noc Ida
20.51.57 Martina2: pozdrav i Tebi i BTB
20.51.58 sneni: a nadimak mi je bio Caligula hahaha
20.52.09 andrij: Noć svima...
20.52.12 Misty: kaj znaci CA?
20.52.16 Martina2: Nekako mi Bernatović najbolje leľi..
20.52.18 Jelena N: laka vam i mirna noć
20.52.19 sneni: moľeą znati kako sam bio dobar hahah
20.52.30 sneni: on je mlađi od mene
20.52.32 sistem: andrij izlazi iz sobe.
20.52.33 Iva: za idu
20.52.41 Misty: Jelena kaj ides spavati? Cujes kaj W-a?
20.52.50 Martina2: nekako je najlakąe s njim pričat
20.53.02 sneni: CA (consilium abeundi) savjet da napustią bogosloviju
20.53.09 Ida: i ja bih vama poslala srce al ne znam kako se crta?
20.53.12 Jelena N: gibam dalje, imam posla.... ne, ne čujemo se...
20.53.24 Martina2: ma dajte niste valjda bili toliko loąi ili nestaąni..
20.53.46 Jelena N: misty, javi se mailom..... bog i čuvaj se
20.53.46 Misty: napisi dvotocka srce dvotocka bez razmaka i stavi prave dvotocke
20.53.50 sneni: je je zbog Pavićeve ulice hahaha i malog parka hahaha
20.53.53 jubav: ida stisni dolje upitnik pa buą naučilaľ
20.54.07 Misty: jelena daj mi posalji mail, pls, mislim da nemam tvoj
20.54.07 Martina2:
20.54.12 Ida:
20.54.23 Martina2: jeee evo i ja naučila
20.54.24 Iva: .........
20.54.26 Misty: e to
20.54.29 Ida: jeah!
20.54.31 Martina2: pa ąta je bilo s tim parkom..
20.54.34 sneni: Jel joą danas postoji Pavićeva ulica
20.54.46 Martina2: da postoji
20.54.46 Ida:
20.54.59 Misty:
20.55.00 Jelena N: misty, vidi na forumu u mom profilu, ľurimmmmmm
20.55.09 Jelena N: zbogom
20.55.11 sneni: a mali park
20.55.13 Misty: ajde Bog s tobom
20.55.23 sistem: Jelena N izlazi iz sobe.
20.55.33 Martina2: čekajte oni mogu birat hoće vas redit ili ne samo zbog ponaąanja ili i zbog ocijena
20.55.54 Misty: ne zbog ocjena.. valjda zbog ponasanja?
20.55.55 sistem: Ida izlazi iz sobe.
20.56.05 Martina2: a ąta je bilo u tom malom parkiću ??? sad sam znatiľeljna
20.56.34 sneni: ma ja sam bio dobar i u ocjenama i vladanju samo nisam prihvaćao neke norme koje su mi bile glupe
20.56.51 Misty: aha..
20.57.02 Martina2: ha ha dobri ste mi kao i danas zar ne..??
20.57.09 sneni: pa kad sam se solidarizirao sa jednim koga su svi napadali
20.57.32 sneni: onda sam osjetio nečiji bijes ... hahaha
20.58.17 Misty: imate vi u Dakovu institute? Katehetski i to?
20.58.21 sneni: samo jednu epizodu: ukrali smo ąunku iz kola kojim su dovezli pomoć u hrani za sjemeniąte
20.58.29 sistem: jubav izlazi iz sobe.
20.58.30 : theresa izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
20.58.37 Martina2: ha ha svaka čast
20.58.49 sneni: i kuhali ja u razredu na peći na piljevinu
20.59.03 Martina2: kod nas vam ima 17 bogoslova na godini ako budu tako ľivahni bit će svaąta.. već vidim
20.59.23 Martina2: nema kod nas instituta samo dip. teolog i niąta viąe
20.59.24 sneni: i rektor nas javno hvalio kako smo sloľni
21.00.08 Iva: martina, na kojoj si godini?
21.00.17 sneni: drugi puit smo igrali u razredu na karte ali smo drľali kod sebe brevijare i kad je uąao rektor i vidio da molimo brevijar
21.00.24 Misty: kod nas je na prvoj godini teologije 98, katehetski jedno 80, duhovnost 27, crkvena glazba cca 15, teoloska kultura laika ne znam.. ali nema ih puno..
21.00.33 sneni: opet nas hvalio a raja crkla od smijeha
21.00.48 sneni: nas je bilo oko 180
21.00.56 Martina2: pa onda je vaą rektor bio jako dobar
21.01.09 sneni: pa umro kad sam mu ja dao krv
21.01.20 Iva: ąto je brevijar?
21.01.28 Martina2: Nas ima najviąe na godini 50 kaľu da skoro nije bio toliki odaziv
21.01.49 sneni: Brevijar je Oficij - Časoslov
21.01.49 Misty: molitvenik, ako se ne varam
21.02.29 sneni: joj joj kako smo ąp'olagali kod pokojnog Sećkara
21.02.39 Misty: a nas na duhovnosti zna biti na predavanjima k'o apostola - 12
21.02.39 sneni: povijest
21.02.49 sistem: theresa ulazi u sobu.
21.03.11 Martina2: uuu to mi je bilo najteľe proć ove godine najviąąe gradivaa
21.04.00 Iva: sorry ljudi, moľd pitam bedastoće... al tko pita - ne skita
21.04.16 Martina2: samo Ti pitaj
21.04.25 Misty: ja imam isto 12 ispita.. a raspored tek.. u ponedjeljak 8 sati, utorak 7, srijeda 2, cetvrtak 8, petak 2.. uh.. i jos ovi kada ih je puno, onda su i ujutro i popodne..
21.04.29 Iva:
21.04.36 sneni: Ajme kad je Časna Jukunda govorila :"Sestra Roza bogoslovi pojeli rektorova jaja"
21.05.11 sneni: to smo mi bili pojeli uskrsna jaja koja su bila namijenjena rektoru
21.05.33 Martina2: kod nas je joą bolje svi ispiti počinju u devet pa ak ti se zadesi 2 ispita onda moraą jurit s jednog na drugi
21.06.02 Misty: meni se to isto desilo, i onak - ako me ovaj srusi dovoljno brzo stignem na drugi..
21.06.24 sneni: mi nismo mogli niąta ostavljati
21.06.26 Martina2: Vidim ja da je Vama bilo zabavno jakoo a naąi bogoslovi se drľe svi zajedno i ne pričaju baą o tim svojim dogodovątinama...a valjda će s vremenom progovorit
21.06.56 sneni: nema ľivota, čuo sam ja to već
21.07.06 Martina2: hm ja sam se ovaj put tako lijepo sredila da sam skoro sve ispite davala po 2
21.07.08 Misty: Iva kaj si htjela pitati?
21.07.34 sneni: čini mi se da sam ivu sablaznio hahaha
21.07.36 Martina2: pa da jako su pristojni i revni za sada..
21.07.42 Misty: koje si imala predmete?
21.07.48 Martina2: koliko će potrajat.. pitam se
21.08.18 sneni: jesi li čula za Caktaą
21.09.43 Misty: +
21.09.43 Martina2: Znanost o religijama, latinski, psihologiju, uvod u misterij Krista, povijest dogmi, starozavjetnu eshatologiju, logiku i spoznajnu teoriju, metodologiju, proseminar,
21.09.51 Martina2: nisam čula
21.10.09 sneni: dobro
21.10.19 Martina2: Opću povijest Crkve stari i srednji vijek
21.10.24 Martina2: a to je..
21.10.29 Martina2: ??
21.10.30 sistem: sara ulazi u sobu.
21.11.16 Misty: ja imam Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja, opci uvod u SP, Logika i spozn. teorija, filozofska antropologija, opca crkvena povijest, Uvod i egzegeza SZ-a I, Opca pedagogija s didaktikom,
21.11.20 Martina2: ...
21.11.38 sneni: ma to ti je bila velika afera
21.11.55 sneni: prije neku godinu
21.12.10 Martina2: sve to ću i ja imat samo malo drugačije raspoređeno..ima vremena u 5 godina za too
21.12.17 Martina2: da o čemu se radilo
21.12.31 Misty: hebrejski, formacija za prakticni rad s Biblijom, uvod u studij duhovnosti i duhovnog bogoslovlja,
21.12.45 sneni: o suspediranom svećeniku
21.13.02 Misty: povijest filozofije I, i jos mi nesto fali..
21.13.03 Martina2: zaąto su ga suspendirali ??
21.13.44 : theresa izlazi zbog nepisanja u 10 minuta.
21.13.49 Misty: metodologija znanstvenog rada
21.13.50 sistem: davor110 ulazi u sobu.
21.13.50 Iva: ........
21.13.54 sneni: jedna stvar je kruľila po medijima, druga u koluarima a treća je bila stvarnost
21.14.21 Martina2: kod nas su ti prve dvije godine filozofske..a ostale 3 teologija.. sve teoloąke predmete koje imamo u prve 2 godine su viąe manje izborni
21.14.23 sneni: bili smo vrlo dobri
21.14.42 Martina2: a po vama koji je bio razlog??
21.14.56 Misty: pedagogiju vjerojatno neces imati, ni duhovno bogoslovlje.. to slusaju duhovnjaci i katehete kod nas..
21.15.14 sistem: sara izlazi iz sobe.
21.15.25 sneni: ne bih baą ovako na forumu
21.15.31 Martina2: ..
21.15.37 Misty: bude sve dobro
21.15.37 sneni: ovo je javno
21.15.58 sneni: poznaą Zirduma
21.16.13 Misty: e kaj s njim?
21.16.28 sistem: maryos ulazi u sobu.
21.16.50 Iva: ljudi, odoh ja.......
21.16.50 sneni: ja i on smo pisali skripta po kojima smo učili i polagali
21.17.03 sistem: Walter ulazi u sobu.
21.17.07 Misty: kewl
21.17.15 sneni: i ja ću sada nisam ni opazio da sam gladan
21.17.20 Misty: W!
21.17.30 Misty: a ja bas idem..
21.17.50 davor110: za one iz Zagreba. Sutra pater Luka dolazi u SKAC club
21.18.06 Iva: svima
21.18.09 maryos: a za one iz splita?
21.18.31 Iva: i........ pusa
21.18.39 davor110: ne znam kada će Luka u Split
21.18.56 maryos: daj Boľe ąta prije
21.19.06 Martina2: zablokirao mi je komp iz nepoznatog razloga
21.19.10 sistem: Iva izlazi iz sobe.
21.19.41 sneni: ajde bok, martina baą mi je bilo lijepo malo s tobom pričat obnovio sam uspomene
21.20.10 sistem: Martina2 izlazi iz sobe.
21.20.12 sneni: ako te neąto zanima moľeą slobodno preko maila upitati
21.20.13 davor110: Luka je zakon
21.20.16 sistem: Martina2 ulazi u sobu.
21.20.35 Martina2: evo me ponoovo
21.20.45 Martina2: izbaci me bez razmiąljanja
21.20.47 Misty: bye Martina, idem i ja Bude sve u redu!
21.20.53 maryos: martina harakiri
21.20.55 sneni: jesi vidjela martina bilo mi je lijepo obnoviti malo uspomene
21.20.55 davor110: martina od kun nam dolazią
21.21.14 Misty: BVB!
21.21.18 sneni: ako te ąto zanima javi se mailom
21.21.22 davor110: sječam se susreta sa Lukom prije prometne
21.21.24 sistem: Walter izlazi iz sobe.
21.21.32 sistem: Misty izlazi iz sobe.
21.21.37 Martina2: Pozdrav svima vam svima baą mi je drago ąto smo se naprčali
21.21.49 Martina2: ups napričali
21.21.50 sneni: davore ja ti malo koga poznam da predloľim koga za chat
21.21.54 davor110: pun energije koja je pozitivno djelovala i na suradnike
21.22.07 Martina2: javi Vam se mailom ako bude bilo potrebe..
21.22.20 sneni: bit će mi drago
21.22.38 Martina2: baą ste me iznenadili nekako ste mi strogo djelovali na forumu
21.22.40 sneni: ajde pozdrav svima i lijepo mi spavajte
21.22.47 davor110: izgleda da će u 3 mjesecu biti Nedić sa HKR-a, sportaąi ...
21.23.11 Martina2: Davore iz Osijeka sam
21.23.15 sneni: pa forum je ipak stvar nauke
21.23.39 davor110: dolazią li na kriľni put Vinkovci - Vukovar?
21.23.48 sneni: ajde lijep pozdrav
21.23.58 Martina2: pozdrav i BVB
21.24.02 sneni: laku noć
21.24.11 sistem: sneni izlazi iz sobe.
21.24.27 maryos: svi iąli ća
21.24.29 Martina2: ee ne znam joą razmiąljam ovisi kako se ekipa bude dogovorila
21.24.31 davor110: idem i ja LAKU NOČ SVIMA
21.24.33 sistem: davor110 izlazi iz sobe.
21.24.39 maryos: a ąta ću ja sad
21.24.51 Martina2: i ja
21.24.55 Martina2: napustiąe nas
21.24.56 maryos: alo martina ne napuątaj me joą
21.25.24 maryos: daj mi svoju ruku sad...........prava ljubav veľe nas
21.25.29 Martina2: Odakle si iz Osijeka ili to os na kraju ima neko drugo značenje
21.25.57 maryos: split,os je umjetnički ha
21.26.08 Martina2: vjeruj u ljubavvv jer ljubav je sve...vjeruj u ljubav ne ľivi bez nje..
21.26.26 maryos: tako nekako
21.26.52 Martina2: eeee znam da splićani znaju pjevat ali znaju i osječani
21.27.09 maryos: ne sumnjam
21.27.22 Martina2: a ja te pozdarvljam s pjesmom u srcu... BTB
21.27.26 maryos: al splićani imaju lipąu boju glsasa
21.27.54 sistem: Martina2 izlazi iz sobe.
21.29.07 sistem: rimidub ulazi u sobu.
21.29.45 sistem: theresa ulazi u sobu.
21.30.11 sistem: theresa izlazi iz sobe.
21.31.06 rimidub: ovdje sam prvi put. Pozdrav svima
21.32.15 rimidub: Nema nas puno. Ugodna večer i laka noć.

Danas na KNI chatu gostije pater Luka Rađa.
Nakon dugo vremena ponovno je sa nama.
Ako imate vremena od 19 do 20.30 dođite.
www.katolici.org

Prenosim sa iskona

ODLAZAK LEGENDE
Umro Mladen Delić


Mladen Delić

Doajen hrvatskog sportskog novinarstva, široj javnosti najpoznatiji po svojem simpatičnom uskliku: 'Ljudi moji, je li to moguće', preminuo je nakon teške bolesti u Zagrebu u 86. godini života.


Mladen Delić rodio se u 1919. godine u Sinju.

Profesionalno se novinarstvom počeo baviti 1950. godine, kada je utemeljio sportsku redakciju Radio Zagreba, a na televiziju prelazi 1956., godine prvog izravnog televizijskog prijenosa TV Zagreba.

Potkraj studenoga 1956. za radio je iz Londona prenosio nogometni susret Engleske i Jugoslavije. Utakmica se mogla pratiti i na malim ekranima, ali sa stranim reporterom. No Delićev je glas na radost gledatelja u drugom poluvremenu uključen i u televizijsku frekvenciju.

Bio je to početak televizijske karijere tada već poznatog radijskog reportera.
"Ljudi moji, je li to moguće!", povikao je u mikrofon 22. prosinca 1983. popularni sportski komentator na samom završetku televizijskog prijenosa nogometne utakmice Jugoslavija - Bugarska u Splitu. Bilo je biti ili ne biti. U kvalifikacijama za Europsko prvenstvo Jugoslaviji je trebala pobjeda, a do posljednjih sekundi rezultat je bio neriješen (2:2).
Tada je pao odlučujući gol koji je izazvao delirij oduševljenja i Delićev nezaboravni poklik. Tako je splitska utakmica svojim preokretnim, dramatičnim završetkom ušla u povijest hrvatskog radijskog i televizijskog žurnalizma.
Kao novinar Mladen Delić je ostvario više od 1.500 prijenosa iz 36 zemalja, izvještavao s 13 Olimpijskih igara, sedam Svjetskih nogometnih prvenstava i mnogih drugih sportskih događaja.
Bio je atletski i košarkaški savezni sudac, dužnosnik u više sportskih saveza, te član Odbora za rekorde i pravila Međunarodne atletske organizacije.
Proučavao je povijest sporta i izdao nekoliko sportskih publikacija. Njegov doprinos sportu je neizmjeran, a njegov lik i djelo pamtit će generacije.
Datum pokopa Mladena Delića bit će naknadno objavljen.

IskonInternet

22. veljeće je dan NSK (Nacionalne i sveučilišne knjižnice).
Prigodna svečanost je točno u podne u predvoriju knjižnice.

Duhovna scena

HEPICENTAR: SKINI MASKU-POKAŽI PRAVO LICE 11. veljače 2004.

Mladi i svi koji se tako osjećate! U ozračju krafni i maskenbala pozivamo vas na novi 'H-epicentar' pod maskama pod nazivom «Skini masku-pokaži pravo lice!» u četvrtak, 19. veljače. od 20 sati u «Papayi» na Šalati!. Gosti ovomjesečne večeri bit će PLAVI TELEFON, a svi vi koji kupite ulaznicu sudjelovat ćete u humanitarnoj akciji pomoći udruzi «Krila» čija je temeljna djelatnost pomoć djeci i bolesnima preko terapijskog jahanja.

Program terapijskog jahanja se odvija pod stručnim vodstvom školovanih instruktora, a u programu trenutno ima 107 korisnika s različitim dijagnozama i stupnjevima tjelesnog oštećenja od kojih polovicu čine djeca od 4 do 15 godina.
Glazbenu atmosferu osmislit će DJ. Vec, dok će izbor za najbolju masku predvoditi voditeljica večeri Dijana Samardžić. Najboljim maskama uručit će se posebne nagrade službenih sponzora večeri: «Olival kozmetike», «Toveda», «Maba-coma» i «Pogleda».
Devetero najbržih koji dođu među prvih 50 posjetitelja između 20 i 21 sat dobitnici su posebnih nagrada!

Zahvaljujući odazivu mladih ove godine u našim humanitarnim akcijama pomogli smo:

- Petri Grujić (18?), oboljeloj od raka (1431 kn)
- štićenicima bolnice za kronične bolesti djece Gornja Bistra (780 kn)
- Mireli Ilek, vukovarskoj studentici u materijalnoj potrebi (2000 kn)
- deseteročlanoj obitelji Škreblin koju čini samohrana majka i devetero djece (1900kn)
- akciju «Za udrugu Krijesnica»-udrugu roditelja djece oboljelih od malignih oboljenja
(1750 kn)

Osnovna ideja 'H-epicentra' je stvoriti mjesto i vrijeme za međusobno druženje mladih različitih župnih zajednica u nesakralnim prostorima u nakani da se razvije komuniciranje, prijateljstvo i podloga za zajedničko djelovanje u svakodnevnom životu širei duh povjerenja i u prostorima poput disko-klubova.

Projekt podržavaju Povjerenstvo za pastoral mladih zagrebačke nadbiskupije, Hrvatski Caritas, HKR, IKA, «Pogled» - list mladih.

I to nije sve!

AKO ŽELITE NEKOGA POZDRAVITI ILI NEKOME NEŠTO PORUČITI, napišite
e-mail do 160 znakova. Objavite ćemo vaše poruke na LCD-projektoru tokom večeri!

naš mail: h-epicentar@net.hr

Četvrtak, 19. veljače od 20 sati. Skini masku i pokaži pravo lice!

Duhovna scena

H-EPICENTAR - Večer dobre klupske atmosfere 17. listopad 2002.

Katolička malonogometna liga i prijatelji započinju novi ciklus večeri dobre klupske atmosfere poznatog pod nazivom "H-epicentar" u utorak 22. listopada u 20 sati u diskoteci Gjuro 2.
Osnovna ideja H-epicentra je stvoriti mjesto i vrijeme za međusobno druženje mladih različitih župnih zajednica u nesakralnim prostorijama. Izbor nesakralnog prostora za organizatore je svojevrstan izazov i iskorak u svijet u želji da se pokaže kako suvremeni kršćani nisu getoizirana populacija, već da se znaju prepoznavati i širiti duh povjerenja i u prostorima poput disco klubova.
Prema programu večeri jesensko osvježenje bit će glazbeni shake DJ Veca, koji će u prvih sat vremena promovirati i duhovnu glazbu plesnog karaktera.

Novost večeri je humanitarna akcija koju provodi tim H-epicentra zajedno s Hrvatskim Caritasom. Prema dogovoru određeni iznos od prodanih ulaznica biti će uručen udruzi volontera "Pruži mi ruku" koja organizira volonterske kampove za pomoć djeci - štićenicima bolnice za kronične bolesti djece Gornja Bistra. Cijena ulaznice na prvi H-epicentar iznosit će 10 kuna.

Vjesnik

SKAC i H-epicentar pomogli Vukovarki Mireli Ilak
ZAGREB, 22. studenoga - Jelena Golubić iz organizacije H-epicentar uručila je ove subote u baru »Papaya« Katarini Šmalcelj iz Studentskog katoličkog centra (SKAC) skromnu, no ipak važnu donaciju od 2000 kuna, a koju će ona uručiti Mireli Ilak, dvadesetogodišnjoj Vukovarki i studentici dislociranog studija Visoke učiteljske škole u Vukovaru.
Mirela se, naime, stjecajem okolnosti mora brinuti o svojoj obitelji (bolesnoj mami i mlađoj sestri).
Novac je skupljen ove srijede na večeri dobre klupske glazbe u »Papayi«, a koja je posebna po tome što se svaki put odabere netko kome će se pomagati. Ovaj put se tako pomoglo Mireli koja je uz ovu donaciju dobila i oko 1400 kuna koje je SKAC skupio na javnoj tribini »Aktualni petak«, a između ostalog, ove nedjelje, u 20 sati, dogovoren je i koncert nekoliko zagrebačkih klapa i studenata Muzičke akademije. Sav prihod ide u korist Mirele.
¸>
A. N.

IKA

Novi H-epicentar u ekumenskom raspoloženju

Zagreb, (IKA) – “Ekuman & Ekuwoman” naziv je “H-epicentra” koji će se održati u tijeku Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, u četvrtak 22. siječnja od 20 sati u egzotic baru “Papaya” na zagrebačkoj Šalati. Gost ovomjesečne večeri bit će Studentski evanđeoski pokret koji će se predstaviti mladima.
Cilj djelovanja STEP-a je izgradnja zajedništva studenata/učenika kršćana (interkonfesionalno) kroz proučavanje Biblije, druženje i suradnju te promicanje Evanđelja. Ekumensko raspoloženje pokušat će približiti DJ Vec. Vrhunac večeri bit će “karaoke show” koji će voditi voditeljica večeri Diana Samardžić. Devetero najbržih posjetitelja koji dođu među prvih 50 između 20 i 21 sat dobitnici su posebnih nagrada. Svake večeri organizatori provode humanitarnu akciju, a ovaj put odlučili su pomoći akciji “Za udrugu Krijesnica” - udrugu roditelja djece oboljelih od malignih oboljenja koje provodi Križarska organizacija, a u sklopu koje se održao koncert grupe “Fides”. Ulaz je 10 kuna.

U humanitarnim akcijama “H-epicentar” je pomogao samohranim majkama, mladim studentima Vukovara, teško oboljelom dječaku Domagoju Solčanskom, pučkoj kuhinji, volonterima u dječjoj bolnici, teško oboljelom invalidu Mirku Rozgi, Vukovarki Mireli Ilek. U posljednjem H-epicentru u prosincu sakupljeno je 19.000 kuna za deveteročlanu obitelj Škreblin.

IKA

"EKUman & EKUwoman"

Zagreb, (IKA) - "EKUman & EKUwoman" naslov je H-epicentra što će se održati početkom ekumenske osmine za jedinstvo kršćana u utorak 18. siječnja s početkom od 20 sati u baru Papaya na zagrebačkoj Šalati.

Gosti večeri bit će pokret Fokolara (Djelo Marijino) koji će se prisutnima predstaviti na svoj način. Organizatori su pripremili niz iznenađenja pa će tako glazbeni blok biti posvećen u većoj mjeri novim pop izdanjima, te se priređuje i nagradna igra.

Svi posjetitelji kupovinom ulaznice od 10 kuna, te slastica sudjeluju u dobrotvornoj akciji pomoći osmogodišnjoj Hermini koja od svoje treće godine boluje od tzv. neuroblastoma medijastinuma. Djevojčica je od treće godine podvrgnuta brojnim i teškim operacijama, a troškovi liječenja su vrlo veliki. Za sva pitanja otvoren je info telefon na 091 507 9544.

Osnovna je zamisao H-epicentra stvoriti mjesto i vrijeme za međusobno druženje mladih u zdravoj i poticajnoj atmosferi u nakani da se širi duh povjerenja, razvije komunikacija, potiče humanitaran rad i volonterstvo, stvaraju prijateljstva i podloga za zajedničko djelovanje u svakodnevnom životu.

Ovo je treća godina projekta. Do sada je održano 22 susreta, prikupljeno više od 30.000 kuna pomoći djeci oboljeloj od malignih bolesti, samohranim majkama, invalidima, vukovarskim studentima, višebrojnim obiteljima, slijepoj djevojčici, te drugima. Osobe kojima će se pomagati pronalazi poseban humanitarni tim koji se vodi načelom odabira ljudi iz svakodnevice s imenom i prezimenom. Na taj način H-epicentar potiče mlade ljude na socijalnu osjetljivost i solidarnost, promiče odgovorno ponašanje prema obavezama, te potiče interes za civilno društvo i volonterstvo.

www.mka.hr

ŠTO JE TO H- EPICENTAR?

Na večernjim misnim slavljima, uz ostale župne obavijesti, mogli smo čuti i poziv mladima na H- epicentar, no ako vam nije baš jasno o čemu se radi, pročitajte nekoliko sljedećih redaka.
H- epicentar jedan je od mnogih projekata Katoličke malonogometne lige, a cilj mu je okupljanje i druženje mladih u vansakralnim objektima kao što su Disco club Gjuro II ili Exotic bar Papaya. Održava se jednom mjesečno i to najčešće svaki treći utorak. Osim okupljanja mladih, H- epicentar često ima i karitativan cilj. Naime, novac koji se prikupi prodajom ulaznica nerijetko se daje za unaprijed određenu dobrotvornu svrhu.
Eto, nadam se da smo vam barem malo uspjeli približiti H- epicentar, no za potpuni doživljaj, sljedeći put, odazovite se pozivu.

www.zvornik.org.yu

EKUMENSKI H-EPICENTAR OKUPIO 350 MLADIH


"Ekuman & Ekuwoman" naziv je "H-epicentra" koji je 22. sijecnja odrzan u egzotic baru "Papaya" SRC na Salati u Zagrebu. Gosti ovomjesecne veceri bili su mladi Studentskog evandjeoskog pokreta (STEP) koji su predstaviti svoje projekte mladima, njih oko 350, koliko se okupilo te veceri. Glazbeno raspolozenje mladima je priblizio DJ Tomo, koji je te veceri i debitirao. Vrhunac veceri bile su "karaoke show" koji je i ovoga puta vodila voditeljica veceri Diana Samardzic.

Prema odluci organizatora prihod od prodaje ulaznica uputit ce se Krizarskom bratstvu koji s ovim "H-epicentrom" zakljucuju niz akcija "Za udrugu Krijesnica" - udrugu roditelja djece oboljelih od malignih oboljenja. Organizatori veceri su inicijativa mladih "Katolici na djelu" (Tim "H-epicentar"). Projekt podrzavaju Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebacke nadbiskupije, Hrvatski Caritas, HKR, IKA i "Pogled" - list mladih. /IKA/

www.ofm.hr

Drugi “H-epicentar” na zagrebačkoj Šalati

Zagreb, 15. 5. 2002. (IKA) – “H-epicentar” - večer dobre klupske atmosfere okupio je 14. svibnja, 300-ak mladih u novootvorenom egzotic baru “Papaya” na zagrebačkoj Šalati. Ulaz je bio slobodan a cijene pića snižene. Prema glazbenom programu u prvih sat vremena DJ Vec promovirao je duhovnu glazbu strane i domaće produkcije, nakon čega je nastavljeno druženje uz ritmove suvremene glazbe sve do kraja večeri. Prema programu druženje je završeno prije ponoći. Temeljna je ideja “H-epicentara” stvoriti mjesto i vrijeme za međusobno druženje mladih iz različitih župnih zajednica jednom u mjesecu u nesakralnim prostorima. Na susretu su sudjelovali i budući povjerenik za mlade Zagrebačke nadbiskupije Božo Tenšek, župnik iz Retkovca Milan Kerš, te franjevački bogoslovi. U nagradnoj igri prikupljao se novac za pučku kuhinju Sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkome Svetome Duhu.

Projekt se održava pod pokroviteljstvom Povjerenstva za pastoral mladih, a medijski pokrovitelji su “Glas Koncila” i Hrvatski katolički radio.

Online

četvrtak, 27.1.2005 16:21:07
USKRS FEST 17. TRAVNJA

Ovogodišnji festival duhovne glazbe Uskrs fest održat će se 17. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, javio je danas HKR.

Na festivalu koji organiziraju Ured za mlade Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatski katolički radio (HKR) bit će izvedeno 20 skladbi od 52, koliko ih je poslano na natječaj.

Na festivalu će nastupiti Navještenje; Ljubo Vuković; Magnificat; Marija Jaramazović; Kefa; Ben Hur; Glas; Vlatka, Lovorka and s. Tihana; Rafael; Željka, Čedo i Kefa iz Petrove; Emanuel; VIS Sperantes; Davor Terzić; Otkrivenje; Bruno Krajcar; Marijana Zovko; Apostoli mira; Dujam; Sve boje ljubavi te Ivo Šeparović i Bljesak.
Online (HINA)

K.D. Vatroslav Lisinski

Festival duhovne glazbe
USKRS FEST 2004.

Uskrs fest je najveći događaj na sceni duhovnog popularnog stvaralaštva u Hrvatskoj. Svoje korijene vuče s početka sedamdesetih, kad se u Zagrebu pokreće smotra duhovnoga stvaralaštva mladih. Ta je smotra obilježila početke popularne duhovne glazbe. Uspješnost smotre potakla je Katehetski centar na organizaciju prvog Uskrs festa koji je održan u velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati, 22. travnja 1979. godine.

Kasnije se Festival seli u crkvu Sv. Križa u zagrebačkom Sigetu i tu se najčešće odvija. Ove godine je 23. Uskrs fest po redu u tri ratne godine, 1991. - 1993. nije se pripremao). Godine 2002. doživljava novi procvat. Na čelo Festivala dolaze novi ljudi s novim idejama. Oni su uspjeli preskočiti nekoliko povijesnih stepenica Festivala i prebaciti ga na mjesto koje on istinski i zaslužuje. Ovaj događaj već je godinama izvor novih popularnih duhovnih pjesama. U prvom redu bile su to duhovne šansone koje su osvajale mlade i pisale nove stranice povijesti duhovne glazbe u nas.

Od ove godine organizatori festivala su Ured za mlade Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatski katolički radio uz suradnju s biskupijskim povjerenicima za mlade, a festival se održava pod visokim pokroviteljstvom kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Medijski pokrovitelj je Glas koncila.

Na Uskrs festu 2004. nastupaju:
Bruno Krajcar i Kumi - Blagoslov, Novo svitanje - Blagoslov s Tvog dlana, Otkrivenje - Dođi Isuse, Vis Emanuel - Emanuel, zbor mladih Sv. Nikola Tavelić - Glas, Ksenija Sobotinčić - Hvala Ti na tome Isuse, Ljubo Vuković - Ja nisam dostojan, Navještenje - Kralj svih mojih svjetova, Poklon - Moj me otac daruje, Ivo Šeparović i oktet Bljesak - Molitva duše, Čedo Antolić - Nakon svega, Nebeski grad - Post, Marko Jašek - Samo ljubav i dobrota, Vis Rafael - Stvoreni za nebo, grupa Damask - Svaki dan s Tobom, Sve boje ljubavi - Sveto srce, Željka Marinović - Tamo gdje sam te srela, Kefa - Uskrsni dan, Maja Vasilj - Vodi me, Antonija Piuković - Znak ljubavi





Produkcija: Ured za mlade Hrvatske biskupske konverencije i Hrvatski katolički radio. Cijena ulaznice 30 kn.

Crosacro

CRO SACRO - popularna duhovna glazba u Hrvatskoj
Slavko Nedić

Cro sacro, odnosno popularna duhovna glazba (ili, kako se u početku zvala, duhovne šansone) kao glazbeni je stil nastao je sredinom 60-tih godina. Među mladima se u to vrijeme javlja sve veće zanimanje za transcendentalnu stvarnost. Jedni se opredjeljuju za Krista i Crkvu, dok se drugi okreću Dalekom Istoku, tražeći ondje smisao života. Ohrabreni okretom Crkve na Drugom vatikanskom koncilu, mladi Katoličke crkve u Hrvata, kao i ostalih zemalja, pokušavaju prilagoditi liturgiju (Misu) svojim zahtjevima i željama te se uvode pjesme novijeg i živahnijeg glazbenog izričaja. U početku su to bili prepjevi crnačkih duhovnih pjesama a kasniju i vlastite pjesme. Pjesme su bile u duhu glazbe koju su slušali, izvođene su obično uz akustične i električne gitare, elektronske orgulje i bubnjeve. Tako nastaje specifična vrsta duhovne glazbe, koja je nosila raznolike nazive - duhovna šansona, spiritual song, negro spiritual, beat ili sacro rock, ovisno o stilu izvođenja i uzoru nastanka. Među prvima takvu glazbu su u Crkvu unijeli mladi bogoslovi (studenti teologije - budući svećenici) koji osnivaju nekoliko sastava - "Žeteoci", "Prijatelji", "Kristofori", "Jukić" i "Zora". U svim se gradovima diljem Hrvatske osnivaju skupine koje na misama izvode sličnu glazbu. Tako nastaju "Quo vadis" i "Jordan" u Zagrebu, "Orlandovi dječaci" kasnije "Veritas" i "Mala braća" u Dubrovniku, te "Dominik" u Splitu. Mnogi, posebice mlađi svećenici s oduševljenjem prihvaćaju takav način slavljenja mise s mladima, uvjereni da djeluju u duhu vremena. S druge pak strane, Crkva takav način pjevanja na misi službeno ne prihvaća, smatrajući ga neprikladnim i nedostojnim. Takav stav se vuče i do danas tako da se za ovu glazbenu vrstu može slobodno reći da je siroče bez oca i majke. Naime za Crkvu je previše zabavna a za estradu previše crkvena.

Sedamdesete godine označavaju nastojanje oko definiranja te glazbene vrste kao samostalne cjeline u sklopu crkvene duhovne i liturgijske glazbe. S obzirom na miješanje tih dvaju pojmova, dolazi do prvih sukobljavanja između mladih i stručnih strukovnih crkvenih institucija. Nije, naime svaka pjesma s duhovnim tekstom duhovna skladba prikladna za izvođenje u crkvi i na Misi, a upravo se to često događalo. No, bilo je kvalitetnih skladbi, kako tekstualno, tako i glazbeno. Zbog nepostojanja kordinacije između "sukobljenih" strane, a počesto i obostranog nedostatka dobre volje, stajališta su dugo ostala čvrsto razdovojena. Početkom sedamdesetih pokreće se smotra glazbenog stvaralaštva mladih, nazvana - KATOM, na čijem temelju 1979. godine nastaje najprije Festival duhovne glazbe Zagreb koji kasnije mijenja ime u "Uskrs fest" festival duhovne glazbe s najvećom tradicijom. Zahvaljujući nesebičnom zalaganju i upornosti brojnih pojedinaca i institucija, stvoreni su čvrsti temelji razvoju toga glazbenoga smjera. Duhovna glazba je svake nedjelje izvođena uživo, a Uskrs-fest i neki drugi zajednički koncerti omogućili su da popularna duhovna glazba u Hrvatskoj dobije jednu kvalitetniju, ozbiljniju i profesionalniju dimenziju. Druga značajka tog razvoja je procvat glazbeno-duhovne diskografije, posebice zaslugom zagrebačkih nakladničkih kuća "Kršćanska sadašnjost" i "Glas koncila". Hrvatska glazbeno-duhovna diskografija počinje 1969, kada grupa "Žeteoci" objavljuju LP "To nije tajna", koji se ubraja među prve dugosvirajuće (LP) ploče u Hrvatskoj. Do početka osamdesetih objavljeno je samo još nekoliko singlica (Vis "Prijatelji" 3, zatim "Žeteoci" i "Zora" po jednu) te nekoliko božićnih ploča i kaseta. Osamdesetih godina dolazi do procvata glazbeno-duhovne diskografija te svake godine izađe, ovisno o razdoblju od 3 - 5 ploča i kaseta. Spomenimo samo neka imena ("Jukić", "Milovan", "Runolist", "Kyrios", "Karizma", "Kefa", "Veritas", "Dominik", "5 D", "Emanuel", "Makovci", "Mladi Mala braća", "Zbor Gospe od zdravlja", fra Šito Ćorić, "Ujaci", "Electro spiritus" i drugi).

Nezaobilaznu ulogu u razvoju i širenju duhovne glazbe pored diskografije predstavlja i tiskanje odgovarajućeg notnog materijala. Spomenuo bih samo neke značajnije pjesmarice: "Jutro života", prva pjesmarica novijih duhovnih skladbi koju je sastavio Josip Pustički, "Ta svjetla", skupine "Prijatelji" (priredio ju je fra Petar Kinderić), "Hrvatske narodne popijevke" fra Šite Čorića. Sredinom osamdesetih načinjena je pjesmarica "Svi slavimo Gospodina" a krajem devedestih "Služite Gospodinu u veselju".

U godinama neposredno prije i za vrijeme političkih previranja Hrvatskoj duhovna glazba doživljava procvat i ekspanziju. Pojavljuju se nova imena kao "Fides", Luka, Željka Marinović, fra Ivan Matić, "Nebeski grad", "Adonai", "Psalmi", "Sinaj", Zvonko Palić, "Kristina", "Eshaton", "Božja slava bend", "Sve boje ljubavi", "Kerigma", "The Seekers" i drugi. Sve aktivnije djeluju i Čedo Antolić, "Electro spiritus", "Kefa" kasnije "Most", ponovno se okuplja "Zbor Gospe od zdravlja". U tom razdoblju duhovnom glazbom se više ili manje počinju baviti i neka imena hrvatke estrade koji su svoje početke imali vezane uz duhovnu glazbu. Glazbeno gledajući Cro sacro je poprište raznolikih glazbenih stilova - od šansone i zabavne glazbe do različitih smjerova rocka (pop-rocka, neoklasičnog rocka, heavy metala, disca, funkyja, techna...), ovisno o stilu i uzoru glazbenog nastanka. Aranžersko-produkcijska kvaliteta postaje sve bolja te danas pojedina imena duhovne glazbe (posebice angažiranjem profesionala) zvuče jednako kvalitetno kao i njihove svjetovne kolege.

K. D. Vatroslav Lisinski

USKRS FEST 2002.
Festival duhovne glazbe

Festival duhovne glazbe USKRS FEST je redovita godišnja smotra glazbenoga stvaralaštva mladih katolika iz Hrvatske i inozemstva. Prvi USKRS FEST održan je 1979. godine i redovito se održavao sve do 1990. godine, kad je došlo do trogodišnjeg prekida zbog Domovinskog rata. Inicijativom Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije ovo godišnje okupljanje mladih katoličkih glazbenika obnovljeno je 1994. godine prigodom slavlja 900. obljetnice Zagrebačke (nad)biskupije, te se otada opet redovito održava svake godine u uskrsnom vremenu.

Organizator USKRS FEST-a je Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije.
Ovogodišnji suorganizator je Hrvatski katolički radio.
Medijski pokrovitelj Festivala je Glas koncila.

Na USKRS FEST-u 2002. nastupaju:
Božja slava band
Čedo Antolić
Davor Terzić
Electro Spiritus
Fides
Ivo Šeparović i oktet Bljesak
Kefa
VIS Logos
Magnificat band
Miljenko Galić
Navještenje
Nebeski grad
Prior
Sion
Sve boje ljubavi
Tau
Te Deum
Bogoslovski VIS Vir
Zrno
Željka Marinović






Produkcija Nadbiskupija zagrebačka. Cijena ulaznica 15 kn. Ulaznice se prodaju na blagajni Dvorane i u Povjerenstvu za pastoral mladih, Kaptol 31

JUBILARNA SMOTRA STVARALAŠTVA MLADIH
Veritas

»USKRS FEST 2001.«
Festival duhovne glazbe »USKRS FEST 2001.« održan je 28. travnja u prepunoj kino-dvorani Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Na ovogodišnjem Festivalu, dvadesetom po redu, sudjelovalo je 24 skupina i pojedinaca iz cijele Hrvatske, od čega u samom natjecateljskom dijelu njih 18. Treće mjesto i nagradu - snimanje pjesme u studiju HKR-a - osvojila je Željka Marinović s pjesmom »Svjetionik«. Druga nagrada, također snimanje pjesme u studiju HKR-a, pripala je grupi Fides iz Zagreba s pjesmom »Sveti plam«. A prvu nagradu Uskrs festa i snimanje u studiju HKR-a te vrijednu umjetničku sliku Josipa Vile osvojili su mladi glazbenici iz Istre i Rijeke s pjesmom »Molitva«. Tekst i glazbu pobjedničke pjesme napisala je Kristina Jurman, a kod slavodobitničke skupine mladih glazbenika posebno je zanimljivo da se okupila iznimno za ovu prigodu, tj. inače ne nastupa zajedno kao sastav.

* * *

Uskrs fest je amaterski festival s dugogodišnjom tradicijom koji redovito okuplja velik broj mladih glazbenika. Prvi Uskrs fest održan je 1979. godine, i od tada se održava redovito, gotovo svake godine. Organizatori Uskrs festa je i ove godine Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, a kako su se izvođači popularne duhovne glazbe ove godine okupili po dvadeseti, jubilarni, put, evo i kratkog blic-osvrta na proteklo razdoblje, ili kako je sve izgledalo u počecima...

Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, pod vodstvom isusovca p. Božidara Nagyja, pokreće 1978. smotru glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih u povodu obljetnice Ivana Mertza. Potaknut odazivom i uspjehom smotre, p. Nagy sa suradnicima sljedeće godine, 22. travnja 1979., u Dječačkom sjemeništu na Šalati, organizira prvi Uskrs fest pod nazivom Festival duhovne glazbe Zagreb 1979. Bila je to smotra stvaralaštva mladih - glazbe, poezije te ritmike. Program je trajao oko pet sati, a u njemu je sudjelovalo približno 180 izvođača. Sljedeće je godine odlučeno da smotra bude festivalskoga tipa, tj. da se na njoj izvode samo novoskladane pjesme. Kako dvorana Dječačkog sjemeništa postaje pretijesna, Uskrs fest 1982. seli u crkvu u Sigetu, gdje će se dalje redovito održavati, osim godine 1989., kada je bio na otvorenom, u dvorištu Dječačkog sjemeništa. Prvi »javni« prostor u kojem je Uskrs fest održan bila je Cibonina dvorana 1990., a zatim - zbog rata - slijedi »stanka«. Obnavlja se 1994. godine, na inicijativu glazbenih zaljubljenika, te nastavlja ponovno u festivalskom obliku.

Uskrs fest, kao smotra glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih, bio je poprište raznolikih glazbenih stilova - od šansone i zabavne glazbe do različitih smjerova rocka (pop-rocka, neoklasičnog rocka, heavy metala, disca, funkyja, techna...), pravo glazbeno šarenilo. U njegovom su okrilju niknuli i neki, na današnjoj hrvatskoj glazbenoj sceni, vrlo popularni pjevači(ce).

Organizaciju festivala od početka vodi Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegovi ravnatelji.

N. G.

Hrvatska glazbena unija

Uskrs-fest, festival koji 1999. obilježava dvadesetogodišnjicu postojanja, doista zavređuje da mu posvetimo poseban dio ovoga serijala.


Ohrabreni okretom Crkve na Drugom vatikanskom koncilu, mladi Katoličke crkve u Hrvata, kao i ostalih zemalja, pokušavaju prilagoditi liturgiju svojim zahtjevima i željama. Uvode se beat-mise u kojima mladi s električnim orguljama, gitarama i bubnjevima pripremaju liturgiju na sebi svojstven način. S obzirom na to da u početku nisu postojale konkretne smjernice što i kako izvoditi, svatko se snalazio na svoj način - što je često dovodilo da buke i galame koje mnogima, posebice onima zalutalima na takvu vrstu liturgije, nisu odgovarale. Budući da je svaka zajednica mladih pripremala liturgiju na svoj način, došlo se do ideje o prezentaciji glazbenog stvaralaštvo i izvan svoje zajednice, na zajedničkoj smotri. U početku sedamdesetih pokreće se smotra glazbenog stvaralaštva mladih, nazvana - KATOM.


Smotra se održavala u zagrebačkoj Crkvi Sv. Marka Križevčanina, a na njoj su se, uz zajednice mladih i tada vrlo popularne VIS-ove Žeteoce, Kristofore i Quo vadis, istaknuli i kantautori, među njima i Ivica Percl.

Po uzoru na KATOM, Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, pod vodstvom isusovca p. Božidara Nagyja, pokreće 1978. smotru glazbeno-duhovnog stvaralaštve mladih u povodu obljetnice Ivana Mertza. Potaknut odzivom i uspjehom smotre, p. Nagy sa suradnicima sljedeće godine, 22. IV. 1979., u Dječačkom sjemeništu na Šalati, organizira prvi Uskrs-fest pod nazivom Festival duhovne glazbe Zagreb 1979. To je, po uzoru na KATOM, bila smotra stvaralaštva mladih - glazbenoga stvaralaštva (autorskog i reproduktivnog), poezije te ritmike. Program je trajao oko pet sati a u njemu je sudjelovalo približno 180 izvođača. Sljedeće je godine odlučeno da smotra bude festivalskoga tipa, tj. da se na njoj izvode samo novoskladane pjesme. Kako dvorana Dječačkog sjemeništa postaje pretijesna, 1982. Uskrs-fest seli u crkvu u Sigetu, gdje će se dalje edovito održavati, osim godine 1989., kada je bio na otvorenom, u dvorištu Dječačkog sjemeništa. Cibonina je dvorana 1990. bila prvi prostor u kojem je održan Uskrs-fest izvan crkvenih prostora; potom slijedi pauza, prouzročena ratnim zbivanjima. Na inicijativu nekolicine entuzijasta, 1994. obnavlja se Uskrs-fest, te godine samo kao smotra, a sljedeće opet u festivalskom obliku.
Uskrs-fest, kao smotra glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih, bio je poprište raznolikih glazbenih stilova - od šansone i zabavne glazbe do različitih smjerova rocka (pop-rocka, neoklasičnog rocka, heavy metala, disca, funkyja, techna...), bilo je to pravo glazbeno šarenilo. Većina je pjesama bila namijenjena izvanliturgijskom izvođenje ali je bilo i pokušaja da se u liturgiju specijaliziranog oblika unesu neki od glazbenih elemenata današnjice.

U proteklih 19 godina nastupilo je mnoštvo izvođača, nemoguće bi ih bilo sve nabrojati, stoga ćemo, kao zanimljivost, navesti samo neke, danas poznate članove Uskrs-festa.

Danijela Martinović osvojila je 1989. nagradu za ukupni dojam izvodeći skladbu Nikše Krpetića Sv. Pričest (Duo Hosana). Damir Lipošek, gitarist Prljavog kazališta, kao član Karizme 1983. osvaja prvu nagradu ocjenjivačkoga suda sa skladbom Gospodin je, a nastupao je i 1982. godine. U Karizmi su, od 1983. do 1988., svirali mnogi danas vrhunski glazbenici hrvatske rock i jazz scene, a nastupali su i na Uskrs-festu: Kruno Levačić, Jura Nenad Vrandečić, Miroslav Kadoić, Gordan Dorvak, Nenad Rožić, Miljenko Vuić i Tomislav Vlašić. Tomislav Brajša je 1988. godine osvojio treću nagradu ocjenjivačkoga suda skladbom Nikše Krpetića Ti Kriste sam si. Toni Cetinski se 1989.i 1990. pojavljuje na Uskrs-festu kao bubnjar riječke skupine Sion. Jezgro Big Banda St. Joseph činili su Borivoj Vincetić, Bruno Kovačić te Mario Kapetanić. Šef zabavnih glazbenjaka Hrvatskoga radija Ivica Antunović pojavljuje se na Uskrs-festu 1983. godine kao skladatelj skladbe Uskrsli Gospodin koju je izvela stenjevačka zajednica mladih. Aranžer i bubnjar Joža Cvitanović nekoliko je godina nastupao kao glazbenik Čede Antolića, gitarista Branimir Novak već nekoliko godina nastupa sa Hosanom, a Branko Požgajec već je nekoliko godina član ocjenjivačkoga suda.

Uskrs-fest je ipak mnogo više bio smotra glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih nego klasični festival, no, bez obzira na to, ocjenjivački je sud izdvajao skladbe koje bi trebale biti uzor kvalitetne glazbe, teksta, ideje, izvedbe ili inovacije. Najviše nagrađenih skladbi imaju Slavko Nedić (šest kao skladatelj, nagrada za aranžman te posebna pohvala za najoriginalniju skladbu), Čedo Antolić (pet nagrađenih skladbi te nagrada za tekst i izvedbu), Nikša Krpetić (četiri nagrađene skladbe), slijede Forte Piano Club (za tri nastupa - tri nagrade), pa Emilio Kutleša, Fides i Electro Spiritus. Slavodobitnici su bili i dubrovački Mladi Mala braća, Željka Marinović, Crisinus, 5 D, Gospa od Zdravlja iz Splita, riječki Sinaj i Noa, sarajevski Pax, janjevačka Oaza...

Organizaciju festivala od početka vodi Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegovi ravnatelji - najprije p. Božidar Nagy, poslije vlč. Andrija Kišiček, a od 1994. vlč. Zvonimir Kurečić. Ipak, mnogi se i danas sjećaju zlatnih vremena Uskrs-festa, kada je glavnu riječ pri organizaciji, u ime Glasa koncila kao glavnog pokrovitelja, imao vlč. Mijo Gabrić, i sam bio glazbenik - bubnjar legendarnih Žeteoca.

Premda se u posljednje vrijeme pojavilo nekoliko novih festivala duhovne glazbe, od kojih valja izdvojiti FRAMA-fest, Uskrs-fest ostaje festival razrađene i potvrđene kvalitete te jasnih ciljeva, a što se organizacije tiče - nadamo se boljim vremenima, prisjećajući se dobrih starih, kada su ga radili oni koji su ga istinski voljeli! Kolumna je rađena u suradnji s emisijom Sacro ritam, koju možete slušati svakoga petka 20, 30 do 22,00 na valovima Hrvatskoga katoličkog radija.

Duhovna scena

Uskrsfest 2000. - (pre)više nagrađenih
Ovogodišnji, dvadesetprvi po redu festival duhovne glazbe, Uskrsfest, održan 6. svibnja pred punom kino-dvoranom zagrebačkog Studentskog centra.

Bilo je to ugodno provedeno večer uz zvuke nove duhovne glazbe, ali i veče iznenađenja. Najveće iznenađenje je zacijelo bila odluka tročlanog žiria, o dva prva mjesta, jednom drugom mjestu i čak četiri treća mjesta! Tročlani žiri u sastavu vlč. Marjan Gradinščak, povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, glavni organizator ovogodišnjega Uskrs fest-a i predsjednik žirija, Slavko Nedić, glazbeni urednik Hrvatskoga katoličkog radija i Mario Mihaljević, glazbenik i novinar, objasnio je to ovako; svaki je od njih trojice tijekom festivala bodovao pjesme, a kada su shvatili da pobjednika ima više nego što je predviđeno, zaključili su da ne bi bilo pošteno naknadno mijenjati broj bodova…



I tako prvo mjesto djele grupe "Electro Spiritus" i "Glasnici nade" - nagrada je snimanje u u tonskom studiju Hrvatskoga radija te snimanja video-spota za pobjedničku pjesmu u produkciji Redakcije programa religiozne kulture HRT-a. Drugu nagradu, također snimanje u tonskom studiju Hrvatskoga radija osvojila je grupa "Logos", a treću nagradu, snimanje u tonskom studiju Hrvatskoga radija, zaslužili su Čedo Antolić, Željka Marinović, te grupe "Fides" i "KUMI".

Uskrsfest je održan u organizaciji povjerenstva za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije. Za kraj spomenimo se svih izvođača koji su nastupila u natjecateljskom dijelu programa nastupili su Božja slava band iz Zagreba, "KUMI" iz Pazina, "Magnificat band" iz Grubišnoga polja, Željka Marinović iz Zagreba, "Electro Spiritus" iz Zagreba, VIS "Logos" iz Zagreba, dr. Goran Škerlep iz Manheima, FRAMA bend "Libertas" iz Novoga Marofa, Vokalni sastav sv. Marka Križevčanina iz Križevaca, VIS "Hrvatski Nazaret" iz Rijeke, "Most" iz Zagreba, "Fides" iz Zagreba, "Advocata Croatiae" iz Zagreba, "Psalmi" iz Rijeke, "Glasnici nade" iz Zagreba, "Vita nova" iz Pakraca, Bruno Krajcar iz Pule, Mladen Tonković iz Požege, VIS "Martyrius" iz Zagreba, Čedo Antolić iz Zagreba i Zbor mladih Sv. Mihajla iz Dubrovnika. U revijalnome dijelu nastupili su Milivoj Mišel Briški i dječji zbor "Jarunski lopoči", "Bljesak" iz Okučana, "Toranj" iz Banja Luke, "Damask" iz Zagreba i "David" iz Zagreba.
Za kraj recimo da su organizatori obećali da će cijeli ovogodišnji Uskrsfest uskoro biti dostupan i na cd-u, koji je istina trebao izaći prije Uskrsfesta, no, tko radi taj i griješi. Nadamo se da će ovaj festival, u budućnosti zasigurno i još bolje organiziran, doprinijeti širenju i popularnosti duhovne glazbe, pogotovo kod mladih naraštaja, te što je još važnije - širenju poruke Evanđelja.

Davorka Gašparović

Duhovna scena

Uskrsfest 2001. - duhovna fešta u SC-u!
Festival duhovne glazbe "USKRS FEST 2001." održan je 28. travnja u prepunoj kino-dvorani Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Na ovogodišnjem Festivalu, dvadesetom po redu, sudjelovalo je 24 skupina i pojedinaca iz cijele Hrvatske, od čega u samom natjecateljskom dijelu njih 18.



Treće mjesto i nagradu - snimanje pjesme u studiju HKR-a - osvojila je Željka Marinović s pjesmom "Svjetionik". Druga nagrada, također snimanje pjesme u studiju HKR-a, pripala je grupi Fides iz Zagreba s pjesmom "Sveti plam". A prvu nagradu Uskrs festa i snimanje u studiju HKR-a te vrijednu umjetničku sliku Josipa Vile osvojili su mladi glazbenici iz Istre i Rijeke s pjesmom "Molitva". Tekst i glazbu pobjedničke pjesme napisala je Kristina Jurman, a kod slavodobitničke skupine mladih glazbenika posebno je zanimljivo da se okupila iznimno za ovu prigodu, tj. inače ne nastupa zajedno kao sastav.

Uskrs fest je amaterski festival s dugogodišnjom tradicijom koji redovito okuplja velik broj mladih glazbenika. Prvi Uskrs fest održan je 1979. godine, i od tada se održava redovito, gotovo svake godine. Organizator Uskrs festa je i ove godine Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije

Novi list


Natječaj za festival duhovne glazbe »Uskrs fest 2002.«



ZAGREB – »Uskrs fest«, najstariji festival hrvatske popularne duhovne (Cro sacro) glazbe, održat će se 7. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu. U tu svrhu organizatori festivala raspisali su natječaj koji je otvoren do 2. veljače. Skladbe tematski moraju biti nadahnute radosnom viješću evanđelja, ne smiju biti već objavljene niti javno izvođene, a trajanje skladbe ne smije biti duže od 4 minute.
Prijava na natječaj mora sadržavati notni zapis osnovne melodijske linije pjesme s potpisanim tekstom i s akordima u dva primjerka, tekst pjesme u dva primjerka, s uredno potpisanim autorima glazbe, teksta i aranžmana, oglednu demo snimku pjesme na audiokazeti ili CD-u. Snimka ne mora biti studijska, ali glazbeno-produkcijski treba biti što sličnija izvedbenoj verziji. Osim toga, potrebno je priložiti kraću biografiju izvođača sa svim potrebnim podacima.
Izvođači čije skladbe ocjenjivački sud uvrsti u program festivala, trebaju studijsku snimku dotične skladbe dostaviti najkasnije do 9. ožujka na adresu: Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, za USKRS FEST, Kaptol 31, p.p. 553, 10001 Zagreb. (Hina)

Vjesnik

Uskrsfest 18. travnja u Lisinskom
ZAGREB, 17. veljače – Na ovogodišnjem Uskrsfestu nastupiti će sedam debitanata koji su uspjeli nadmašiti mnogo poznatija estradna imena, a kriteriji po kojima je odabrano 20 od prijavljenih 65 pjesama bili su vrlo strogi.
Dapače, po njima, a i po grafičkom dizajnu autorice Mirjane Vincek predstavljenom u ponedjeljak ujutro na konferenciji za novinare u Hrvatskoj Biskupskoj Konferenciji (HBK), ovaj se festival duhovne glazbe bez ikakvih dvojbi može, prema riječima vlč. Roberta Šretera, direktora Hrvatskog katoličkog radija, uvrstiti među bolje hrvatske festivale.
»Naravno, nama možda nisu isti kriteriji odabira pjesama, jer na festivalu prije svega želimo proslaviti Boga i ne nametati neki natjecateljski duh, ali je činjenica da 20 anonimno odabranih nisu imali nikakve druge preporuke, osim svoje glazbe i teksta«, rekao je Robert Šreter.
Umjetnički direktor festivala i glazbeni urednik na Hrvatskom katoličkom radiju, uvelike slušanom među hrvatskim klerom i starijim pučanstvom, objasnio je da će ove godine po prvi put nastupiti i mladi iz Subotice, kojima je to vrlo važno, kako za njih same, tako i za sredinu iz koje dolaze. Naime, kako je pojasnio Nedić, ove su se godine institucionalizirala neka dosad uvriježena, ali nepismena pravila festivala, pa će tako svaka skupina trebati navesti iz koje kršćanske zajednice dolazi, bez obzira radi li se o katoličkoj, protestantskoj ili kojoj drugoj denominaciji,
Uskrsfest se u Hrvatskoj održava od 1978., kad je pod vodstvom oca Božidara Nagyja, a u povodu smrti Ivana Mertza, održana smotra glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih. Pauza je u održavanju ovog danas svijetu okrenutog festivala nastala baš nakon početnog hrvatskog zanosa 1991.-1994., i to zbog rata, a od prošle je godine organizaciju ovog festivala preuzeo Nacionalni ured za mlade HBK pod predsjedanjem Dijane Mlinarić te Hrvatski katolički radio.
Festival će se u dvorani Vatroslav Lisinski održati 18. travnja ove godine, a večer prije, u subotu, izvođači će se međusobno bolje upoznati u druženju koje će za njih organizirati HBK.
Zrinka Boršić

Veritas

Uskrs fest 2004.

Izvor: IKA Informativna katolička agencija - http://www.ika.hr
-------
Zagreb, 14. travnja 2004. (IKA) - Jedan od najstarijih festivala popularne duhovne glazbe u Hrvatskoj Uskrs fest, koji ove godine organiziraju Ured za mlade HBK i Hrvatski katolički radio, održat će se 23. put na Bijelu nedjelju 18. travnja u 19 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, najavili su organizatori priredbe na konferenciji za novinare 14. travnja u Tajništvu HBK. Dvadeset skladbi na festivalu izvest će Željka Marinović; Čedo Antolić; Otkrivenje; Bruno Krajcar i Kumi; Ivo Šeparović, Ivanka Boljkovac i oktet Bljesak; Antonija Piuković; Ljubo Vuković; zbor mladih Sv. Nikola Tavelić; Maja Vasilj; grupa Damask; Kefa; Sve boje ljubavi; Ksenija Sobotinčić; Novo svitanje; Poklon; Marko Jašek; VIS Rafael; Navještenje; Nebeski grad i VIS Emanuel. Festival je natjecateljskog karaktera. Tako će nagrade za prvo, drugo i treće mjesto dodijeliti stručni ocjenjivački sud, dodijelit će se nagrada za najbolju pjesmu koju će međusobno odabrati sami izvođači, nagradu za najbolji tekst dodijelit će Glas Koncila, a prvi puta će se dijeliti nagrada slušatelja radija koji za skladbu mogu glasovati na broj telefona 060 310 600 te putem web stranice www.uskrsfest.hbk.hr. Ove godine će se dodijeliti i posebna priznanja i to skupini Žeteoci u povodu 35. obljetnice objavljivanja LP "To nije tajna", a riječ je o prvoj dugosvirajućoj ploči duhovnih šansona u Hrvatskoj, te Viktoru Lenertu u čast 35. obljetnice izvedbe prve Beat Mise koju su na Uskrs 1969. godine u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku izveli Olandovi dječaci, kasnije poznatiji kao Veritas.

Izvršna direktorica festivala Dijana Mlinarić govorila je o povezanosti festivala s Nacionalnim susretom katoličke mladeži, rekavši da će festival u stvari biti uvod u susret u Šibeniku. Tako će u revijalnom dijelu klapa Teuta izvesti himnu nacionalnog susreta, a domaćin toga događaja šibenski biskup Ante Ivas pozvat će mlade u Šibenik. Najavila je da će se svi izvođači okupiti u svetištu Sveta Mati slobode na Jarunu na misno slavlje koje će u subotu u 19 sati predvoditi ravnatelj Hrvatskoga katoličkog radija Robert Šreter, a sudjelovat će svi izvođači. Nakon mise uslijedit će druženje na kojemu će svatko od izvođača izvesti po jednu pjesmu.

Umjetnički direktor festivala Slavko Nedić najavio je da će se prvi puta pjesme puštati u eter prije festivala, vjerujući da će pjevačima biti ugodno na nastupu, kad publika bude zajedno s njima pjevala.

CD Uskrsfest 2004. objavljen je u suradnji HKR-a i Croatia Recordsa. Zamjenik predsjednika Uprave Croatia Recordsa Želimir Babogredac kazao je da je želja da taj CD dođe na mjesta na koja možda prije nije mogao doći.
-------
Veritas, 16. travnja 2004

Fokus


U Zagrebu je na Bijelu nedjelju, 27. travnja, u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga odr?an 22. Uskrsfest pod visokim pokroviteljstvom zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozani?a. Organizator je Povjerenstvo za pastoral mladih zagrebačke nadbiskupije, a suorganizator Hrvatski katolički radio. Predsjednik Organizacijskoga odbora je vlč. Bo?idar J. Ten?ek, a umjetnički direktor Slavko Nedi?. Glavni medijski pokrovitelj je Glas Koncila, a ostali su Radio Mir Me?ugorje, Duhovna scena i Pogled. I ove je godine televizija snimila natjecateljski dio koji je emitiran tjedan dana nakon Uskrsfesta.
Uskrsfest je podr?ao hvalevrijednu akciju Hrvatskoga Caritasa za suzbijanje ovisnosti - Budi slobodan od alkohola i droge. Slabost te vodi u ovisnost. Stoga je na samomu početku pu?ten dojmljiv audiozapis svjedočenja jednoga biv?eg ovisnika koji, iz vlastita iskustva, preporučuje duhovne komune koje su najbolji način odvikavanja jer pribli?uju ovisnika Bogu i vjeri, te preporučuje da se odaberu sloboda, ljubav, hrabrost i pobjeda. Tako?er je na početku drugoga dijela programa pantomimom Kutija čokoladnih bombona podr?ana ta Caritasova akcija. Izveo ju je Slaven Juri?a.
Izvrstan primjer mladima je budu?i bla?enik laik Ivan Merz, apostol katoličke mlade?i. Za njega je smisao ?ivota bila ljepota, radost, uzvi?enost ljubavi Bo?je, ?to je jedan od načina kako se oduprijeti svakoj ovisnosti. Povezanost Ivana Merza i Uskrsfesta postoji jo? od 1978. godine kada je obilje?ena 50. obljetnica njegove smrti. Tada je Katehetski ured zagrebačke nadbiskupije organizirao smotru glazbeno-duhovnoga stvarala?tva pod vodstvom isusovca Bo?idara Nagyja. Ove su godine, u povodu skoroga progla?enja bla?enim, u himan posve?en Ivanu Merzu Miljeniče Bo?ji utkani stihovi i misli o njemu, a pjesmu je prije natjecateljskoga dijela izveo Ivo ?eparovi? uz oktet Bljesak.
Koncertna dvorana bila je prepuna mladih iz svih područja Hrvatske iz kojih su stigli natjecatelji kako bi podr?ala svoje sumje?tane. Tako je sve vrijeme vladalo ozračje radosti, veselja, mladosti, natjecateljskoga i navijačkoga duha. Nazočni su bili i mnogi sve?enici, časne sestre, te uglednici iz crkvenoga i javnoga ?ivota. U ime nadbiskupa Bozani?a bio je nazočan pomo?ni zagrebački biskup Josip Mrzljak koji je proglasio pobjednika.
Ove je godine na natječaj pristiglo 76 skladba iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Njemačke, od toga je odabrano dvadeset. Na ?alost, jedna se natjecateljica iz Rijeke razboljela, te je izvedeno 19 skladba. Iznad pozornice postavljena su dva panoa na kojima su se mogli bolje vidjeti izvo?ači, a na njima je s vremena na vrijeme bio i logotip Uskrsfesta koji je izabran i usvojen pro?le godine. Sve su pjesme dobre, poletne, nadahnute uskrslim Gospodinom, glazbeno vedre, vrlo pijevne i vjerojatno ?e biti brzo upam?ene. A stigle su ve?inom iz Zagreba, te Splita, Rovinja, Istre, Zadra, Samobora, Bosne i Hercegovine i Njemačke. Ve?ina izvo?ača je ve? poznata po dosada?njim nastupima poput: ?eljke Marinovi?, ?ede Antoli?a, Kefe, Sve boje ljubavi, Elektro spiritusa, Otkrivenja, a bilo i ugodnih iznena?enja kvalitetnih novih izvo?ača.
Ove su godine bile dvije novosti glede nagrada. Tjednik Glas Koncila od ove godine dodjeljuje nagradu za najbolji tekst. Njihov je ?iri prvu takvu nagradu dodijelio ?edi Antoli?u za stihove pjesme I uvijek je novi dan u izvo?enju ?eljke Marinovi?, a uručio mu je direktor Glasa Koncila vlč. Nedjeljko Pintari?. Drugo, prvi put su natjecatelji birali najbolju skladbu glasuju?i za jednu pjesmu, ne računaju?i svoju. Tako su izabrali lijepu skladbu To je On koju je jako dobro otpjevala grupa Poklón iz Istre.
Slu?beni ocjenjivački sud u sastavu: p. Tonči Trstenjak, Danijela Toma?i?, Bruno Kovači?, Marija Husar i Marija Krznari? istoj je skladbi, To je on, dodijelio tre?u nagradu. Druga nagrada pripala je kantautoru ?edi Antoli?u za pjesmu Izvor, a pobjednici su simpatična mlada mnogobrojna splitska grupa Rafael pjesmom Znak pobjede koji su se iskreno i uzbu?eno zahvalili na nagradi te ponovno otpjevali vrlo pijevnu pobjedničku pjesmu. Tako su ove godine tri skladbe progla?ene najboljom, svaka u svojoj kategoriji.
Sve su pjesme snimljene na nosačima zvuka, na CD-u i audiokaseti, te je izdana pjesmarica s notnim zapisom. Kroz program su vodili Tanja Popec i ?ime Bubica.
Marijana Jakovljevi?

Radio vatikan

Na Bijelu nedjelju ili Mladi Uskrs, 18. travnja u Dvorani Lisinski u Zagrebu održan je USKRSFEST, smotra duhovne glazbe. Ove godine navršilo se 25 godina kako je pokrenut kod nas ovaj najpopularniji festival duhovne glazbe. Zamolili smo za razgovor pokretača ove inicijative koji je 1979. godine organizirao prvi Uskrsfest. To je isusovac otac Božidar Nagy, tadašnji studentski kateheta u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, koji je tada već vršio i službu postulatora za kanonizaciju bl. Ivana Merza.
Oče Božidare, Vaša ideja i inicijativa o festivalu duhovne glazbe veoma je lijepo zaživjela i razvila se kroz ovih 25 godina. Možete nam međutim malo reći kako je to sve počelo. Malo bolje upućeni u povijest festivala naglašavaju da je to nadahnuće našeg novog blaženika Ivana Merza?
BN: Bilo je to još 1978. godine kada smo koncem studenog za blagdan Krista Kralja slavili 50. obljetnicu smrti Ivana Merza. Imali smo tri velike manifestacije: znanstveni simpozij, svečanu Misu u katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić i potom, na sam blagdan Krista Kralja, svečanu akademiju u Velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati na kojoj su nastupili brojni mladi izvođači i tada postojeći glazbeni sastavi. Nakon završenog slavlja vidjevši tolike mlade talentirane glazbenike u razgovoru s mojim suradnicima koji su mi pomogli organizirati ovu svečanu akademiju došla mi je ideja da se svake godine organizira smotra ili festival duhovnih skladbi kako bi mladi mogli pokazati svoja ostvarenja i da se tako stimulira njihova kreativnost na tom području kršćanske glazbene duhovnosti.
I nakon što ste dobili ideju kako je išlo dalje?
BN: Ideju sam iznio najprije pred vjeroučitelje grada Zagreba u tadašnjem Katehetskom centru. Ideja je prihvaćena pomalo s nevjericom i uvjetno nakon što sam osobno preuzeo odgovornost da ću organizirati taj prvi festival za koji je pokroviteljstvo uzeo tadašnji Katehetski centar na Kaptolu. Pozvao sam najprije one glazbene sastave koji su nastupili na proslavi 50. obljetnice Ivana Merza, a potom i druge koji su postojali tada po Zagrebu u raznim župama i vjeronaučnim centrima. Bio je pozvan glazbeni sastav i zbor mladih iz Varaždina, iz župe sv. Fabijana i Sebastijana, koji su i pobijedili na tom prvom festivalu.
I kako je uspio taj prvi festival?
BN: Može se reći preko očekivanja. Nitko se nije nadao tako velikom odazivu i tako brojnoj publici. Glas Koncila je pisao da je u dupkom punoj dvorani bilo čak tisuću gledatelja. A na festivalu je nastupilo 180 izvođača iz 14 različitih zajednica, s ukupno 27 točaka; uključivao je tada i poeziju i foklor, a trajao je više od 4 sata.
Taj prvi festival održan je na Mladi Uskrs 22. travnja 1979. I izbor datuma je bila vaša ideja. Kako to da je odabran baš taj uskrsni termin?
BN: Iz jednostavnog razloga: željelo se sve te stvaralačke energije mladih na polju glazbene kulture osmisliti, dati im pravi kršćanski sadržaj, da to ne bude samo pjesma radi pjesme, nego da posluži proslavi naše vjere. A najvažniji sadržaj naše vjere jest Kristovo uskrsnuće koje treba slaviti i pjesmom i na sve druge načine. I tako sam izabrao upravo taj datum Mladi Uskrs, da festival bude još u neposrednoj blizini Uskrsa. Pozornicu sam dao ukrasiti s uskrsnom svijećom i tekstom iz uskrsnog himna: “Život više nema kraja, s Kristom svima Uskrs svanu”. Veoma mi je drago da se taj uskrsni profil Uskrsfesta održao sve do danas.
Taj prvi Uskrsfest bio je tada veliki crkveni događaj pogotovo kad se ima u vidu da je pokrenut još za vrijeme komunističkoga režima. Kako su to ocijenili tadašnji katolički listovi?
BN: O tome je pisala Kana pod naslovom “Evo može se”; bio je to intervju sa mnom i s drugim mojim suradnicima među kojima svakako spominjem vlč. Andriju Kišićeka i Franceka Vranu. Od ostalih spomenuo bih svakako Glas Koncila koji je svoj opširan izvještaj o tom prvom Uksrsfestu iz pera Luke Depola zaključio ovim riječima: “Sigurno je da ovakve smotre moraju postati redovite… Ako se ova smotra treba shvatiti, a to činimo s osobitim veseljem, kao početak nečega novog u duhovnom stvaralaštvu mladih, onda je ova večer na Šalati bila potrebna upravo ovakva kakva je bila…”
I na kraju, s pravom možemo reći da je to nadahnuće blaženog Ivana Merza!
BN: Svakako! Bez one svečane akademije na njegovoj 50. obljetnici iz 1978. god. ovoga festivala u ovakvom obliku sigurno ne bi bilo. Stoga smatram da je važno to uvijek spominjati i ne prešućivati da upravo naš blaženi Ivan Merz, kojega je Papa prošle godine postavio za zaštitnika i uzor mladima stoji kao nadahnitelj ove naše najljepše manifestacije na području duhovne glazbe koja nam svake godine toliko radosti donosi i potiče tolika lijepa ostvarenja na polju duhovnog glazbenog stvaralaštva.
Donijeli smo razgovor s isusovcem ocem Božidarom Nagyjem koji je prije 25 godina, tj. još 1979. godine, po nadahnuću blaženog Ivana Merza pokrenuo održavanje festivala duhovne glazbe i poezije koji se danas naziva Uskrsfest.

www.fokus-tjednik.hr

Na Bijelu nedjelju (Mladi Uskrs), 18. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu održan je Uskrsfest. Ove godine navršilo se 25 godina kako je pokrenut taj najpopularniji festival duhovne glazbe. Donosimo razgovor s pokretačem te inicijative koji je 1979. godine organizirao prvi Uskrsfest. To je isusovac, otac Božidar Nagy, tadašnji studentski kateheta u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, koji je u to vrijeme već obavljao i službu postulatora za kanonizaciju bl. Ivana Merza.
• Oče Božidare, vaša ideja i inicijativa o festivalu duhovne glazbe veoma je lijepo zaživjela i razvila se tijekom ovih 25 godina. Možete li reći kako je to sve počelo? Malo bolje upućeni u povijest festivala naglašavaju da je to nadahnuće našega novog blaženika Ivana Merza?
- Bilo je to još 1978. godine kada smo krajem studenoga za blagdan Krista Kralja slavili 50. obljetnicu smrti Ivana Merza. Imali smo tri velike manifestacije: znanstveni simpozij, svečanu misu u katedrali, koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić, i potom na sâm blagdan Krista Kralja svečanu akademiju u Velikoj dvorani Dječačkoga sjemeništa na Šalati na kojoj su nastupili brojni mladi izvođači i tada postojeći katolički glazbeni sastavi. Nakon završenoga slavlja, vidjevši tolike mlade talentirane glazbenike u razgovoru s mojim suradnicima koji su mi pomogli organizirati tu svečanu akademiju, došla mi je zamisao da se svake godine organizira smotra ili festival duhovnih skladba kako bi mladi mogli pokazati svoja ostvarenja i da se tako potakne njihova kreativnost na tome području kršćanske glazbene duhovnosti.
• Nakon iznošenja vaše zamisli, kako je išlo dalje?
- Zamisao sam iznio najprije pred vjeroučitelje grada Zagreba u tadašnjemu Katehetskom centru. Zamisao je primljena pomalo s nevjericom i prihvaćena je uvjetno nakon što sam osobno preuzeo odgovornost kako ću organizirati taj prvi festival za koji je pokroviteljstvo uzeo tadašnji Katehetski centar na Kaptolu. Pozvao sam najprije glazbene sastave koji su nastupili na proslavi 50. obljetnice Ivana Merza, a potom i druge koji su postojali tada po Zagrebu u raznim župama i vjeronaučnim centrima. Bio je pozvan glazbeni sastav i zbor mladih iz Varaždina Župe sv. Fabijana i Sebastijana, koji su i pobijedili na tome prvom festivalu.
• Kako je uspio taj prvi festival?
- Može se reći više od očekivanja. Nitko se nije nadao tako velikom odzivu i tako brojnoj publici. Glas koncila pisao je da je u dupkom punoj dvorani bilo čak tisuću gledatelja. A na festivalu je nastupilo 180 izvođača iz 14 župskih zajednica, s ukupno 27 točaka; uključivao je tada i poeziju i folklor, a trajao je više od četiri sata.
• Taj prvi festival održan je na Mladi Uskrs, 22. travnja 1979. godine. Odabir datuma bila je vaša zamisao. Kako to da je odabran baš taj uskrsni termin?
- Iz jednostavna razloga: željelo se sve te stvaralačke energije mladih na polju glazbene kulture osmisliti, dati im pravi kršćanski sadržaj, da to ne bude samo pjesma radi pjesme, nego da posluži proslavi naše kršćanske vjere. A najvažniji sadržaj naše vjere jest Kristovo uskrsnuće koje treba slaviti i pjesmom i na sve druge načine. I tako sam odabrao upravo taj datum Mladi Uskrs da festival bude još u neposrednoj blizini Uskrsa. Pozornicu sam dao uresiti uskrsnom svijećom i tekstom koji sam odabrao iz uskrsnoga himna: “Život više nema kraja, s Kristom svima Uskrs svanu”. Veoma mi je drago da se taj uskrsni profil Uskrsfesta održao sve do danas.
• Taj prvi Uskrsfest bio je tada veliki crkveni događaj, pogotovo kad se uzme u obzir da je pokrenut još za komunističkoga režima. Kako su to ocijenili tadašnji katolički listovi?
- O tome je pisala Kana pod naslovom Evo može se; bio je to intervju sa mnom i mojim suradnicima, među kojima svakako treba spomenuti vlč. Andriju Kišićeka i Franceka Vranu. Zatim je pisao časopis Kateheza, potom Glasilo Postulature Ivana Merza. Glas koncila svoje opširno izvješće o tome prvom Uksrsfestu iz pera Luke Depolo zaključio je ovim riječima: “Sigurno je da ovakve smotre moraju postati redovite… Ako se ova smotra treba shvatiti, a to činimo s osobitim veseljem, kao početak nečega novog u duhovnom stvaralaštvu mladih, onda je ova večer na Šalati bila potrebna upravo ovakva kakva je bila…”
• I na kraju, s pravom možemo reći kako je to nadahnuće blaženoga Ivana Merza!
- Svakako! Bez one svečane akademije u povodu njegove 50. obljetnice iz 1978. godine, ovoga festivala u ovakvom obliku zasigurno ne bi bilo. Stoga smatram da je važno to uvijek spominjati i ne prešućivati kako je upravo naš blaženi Ivan Merz, kojega je Papa prošle godine postavio za zaštitnika i uzor mladima, stoji kao nadahnitelj ove naše najljepše manifestacije na području duhovne glazbe koja nam svake godine donosi toliko radosti i potiče tolika lijepa ostvarenja na polju duhovnoga glazbenog stvaralaštva

www.zvornik

USKRSFEST 2004.
”Uskrsfest” je festival duhovne glazbe koji se tradicionalno održava svake godine u Uskrsnom vremenu. Početak Uskrsfesta seže u daleku 1979. godinu kada je sve to započelo kao smotra duhovnih pjesama na kojoj je nastupilo oko 180 izvođača u Dječačkom sjemeništu na Šalati. Tijekom godina festival je sve više rastao i mijenjao lokacije. Sad je već ovaj festival toliko dobio na popularnosti da se posljednje tri godine održava u eminentnoj koncertnoj dvorani ”Vatroslav Lisinski” u Zagrebu.

Uskrsfest 2004. održan je 18. travnja u organizaciji Ureda za mlade HBK i Hrvatskoga katoličkog radija a pod visokim pokroviteljstvom kardinala Josipa Bozanića. Na natječaj je pristiglo 65 skladbi od kojih je stručna komisija izabrala 20 najboljih koje su bile izvedene na festivalu.

Među tih dvadeset i Subotičani su imali svoju predstavnicu. To je bila Antonija Piuković s pjesmom ”Znak ljubavi”, za koju je stihove i glazbu napisao Nikola Jaramazović, a aranžman potpisao Viktor Kesler. Antoniju je pratio jedan autobus navijača koji su pružali ogromnu podršku. Subotičani se na ovom festivalu pojavljuju još osamdesetih godina, ali ovo je prvi nastup od kako postoji samostalna Hrvatska.

Festival je počeo u 19 sati, a izravni radijski prijenos su omogućile mnoge radio–postaje. Lisinski je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, atmosfera je bila odlična, pjesme izvrsne. Publika je doista uživala u svakom trenutku.

Kako je festival natjecateljskog karaktera, dodijeljene su i nagrade. Bilo je doista puno nagrađenih. Po izboru stručnog žirija skladba ”Moj me otac daruje” u izvedbi skupine ”Poklon” pobjednica je ovogodišnjeg Uskrsfesta. Drugo mjesto je dobio VIS ”Rafael” s pjesmom ”Stvoreni za nebo”, dok je treće mjesto pripalo Ivi Šeparoviću i ”Bljesku” za pjesmu ”Molitva Duše”. Drugu godinu zaredom i sami izvođači biraju najbolju pjesmu. Izvođači su većinu glasova dali grupi ”Poklon”. Nagrada za najbolji tekst koju dodjeljuje Glas Koncila pripala je pjesmi ”Svaki dan s tobom” grupe ”Damask” za koju je tekst napisala Ana Ostojić. Ove godine je prvi puta bio korišten Televoting sustav. Prije festivala na raznim radio postajama bile su puštane festivalske pjesme, te su slušatelji mogli glasovati za svojeg favorita putem telefona ili interneta. Ova nagrada je pripala skupini ”Sve boje ljubavi” za pjesmu ”Sveto srce”.

Ovogodišnji festival je povezan s Nacionalnim susretom hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku. U revijalnom dijelu festivala izvedena je himna susreta, a domaćin biskup Ante Ivas pozvao je mlade na taj susret.

igorcelikovic

Glas koncila

U ZAGREBU ODRŽAN USKRSFEST 2004.

Novi val mladenačkoga stvaralaštva


Proglašenjem pobjedničke pjesme »Moj me otac daruje« u izvedbi skupine »Poklon« iz Istre, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga je na Bijelu nedjelju, 18. travnja, završen festival popularne duhovne glazbe »Uskrsfest« koji je donio novi val mladenačkoga glazbenog stvaralaštva. Nagradu pobjedničkoj pjesmi uručio je šibenski biskup mons. Ante Ivas koji je pozvao mlade da se u što većem broju odazovu Nacionalnom skupu mladih u Šibeniku koji se održava 24. i 25. travnja. Stihove nagrađene pjesme i glazbu napisao je Danijel Damjanović, a aranžman je potpisao Olja Dešić.

U organizaciji Ureda za mlade Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskoga katoličkog radija, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika HBK zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, na tom jedinstvenom festivalu u Hrvatskoj, koji je održan 23. put, u punoj dvorani poklonika duhovne glazbe dvadeset izvođača predstavilo se sa svojim skladbama. U posebnom ugođaju predstavljanja glazbenog stvaralaštva u nazočnosti biskupa Ivasa, generalnog vikara zagrebačke nadbiskupije mons. Vladimira Stankovića, vikara za pastoral Mije Gorskoga te brojnih svećenika, redovnica, članova župnih zborova, prema stručnom sudu druga nagrada dodijeljena je VIS-u »Rafael« za pjesmu »Stvoreni za nebo«. Tekst i glazbu potpisuje Mario Žuvela a aranžman Alfred Limić. Ivo Šeparović dobitnik je treće nagrade za izvedbu pjesme »Molitva duše«. Za najbolji tekst nagradu Glasa Koncila, koju je predao ravnatelj Nedjeljko Pintarić, dobila je pjesma Ane Ostojić »Svaki dan s tobom«, koju je izvela skupina »Damask«. Po izboru slušatelja najboljom pjesmom proglašena je »Sveto srce« koju je izvela skupina »Sve boje ljubavi«, dok je skupini »Poklon« dodijeljena i nagrada po izboru izvođača za pjesmu »Moj me Otac daruje«.

Za ovogodišnji Uskrsfest od 65 prijavljenih skladaba izvedeno je dvadeset, a nastupili su: Željka Marinović sa skladbom »Tamo gdje sam te srela«, Čedo Antolić s pjesmom »Nakon svega«, »Otkrivenje« je izvelo »Dođi Isuse«, a Bruno Krajcar i KUMI »Blagoslov«. Ivo Šeparović i oktet »Bljesak« izveli su pjesmu »Molitva duše«, a »Znak ljubavi« izvela je Antonija Piuković. Ljubo Vuković nastupio je s pjesmom »Ja nisam dostojan«, Zbor mladih sv. Nikole Tavelića otpjevao je pjesmu »Glas«, dok je Maja Vasilj izvela pjesmu »Vodi me«. Skupina »Damask« predstavila se s pjesmom »Svaki dan s tobom«, »Kefa« s »Uskrsni dan«, a »Sve boje ljubavi« nastupile su s pjesmom »Sveto srce«. Ksenija Sobotinčić publici se predstavila pjesmom »Hvala ti na tome, Isuse«, »Novo svitanje« s »Blagoslov s Tvoga dlana«, skupina »Poklon« izvela je pjesmu »Moj me otac daruje«, a Marko Jašek »Samo ljubav i dobrota«, dok je VIS Rafael« predstavio pjesmu »Stvoreni za nebo«. S pjesmom »Kralj svih mojih snova« predstavila se skupina »Navještenje«, »Nebeski grad« s pjesmom »Post«, a posljednji VIS »Emanuel« s pjesmom »Emanuel«.


Posebno priznanje na festivalu dodijeljeno je skupini »Žeteoci« povodom 35. obljetnice objavljivanja LP »To nije tajna«. To je prva dugosvirajuća ploča duhovnih šansona u Hrvatskoj, a priznanje je primio Mato Dukić. Priznanje je uručeno i Viktoru Lenertu u čast 35. obljetnice izvedbe prve »Beat mise« koju su na Uskrs 1969. godine u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku izveli »Orlandovi dječaci«, kasnije poznatiji kao »Veritas«. Za stvaralaštvo na području duhovne glazbe u Hrvatskoj uručeno je priznanje umjetničkom direktoru festivala Slavku Nediću.
U revijalnom dijelu festivala nastupila je klapa »Teuta« s kojom su svi izvođači izveli himnu Nacionalnog susreta mladih u Šibeniku. I biskup Ivas s klapom »Teuta« otpjevao je pjesmu o Gospi Vrpoljskoj.

Uoči Uskrsfesta u crkvi Sveta Mati slobode na Jarunu služena je misa za sve sudionike Uskrsfesta. (Č)

www.hrvati.de

Uskrsfest tradicionalni festival duhovnih pjesama 18.042004. u Zagrebu. Tisuću kilometara za papu.

USKRS FEST je najstariji i najveći hrvatski festival popularne duhovne glazbe ili kako to voli reći urednik Glazbenoga programa HKR-a Slavko Nedić - CRO SACRO glazbe. Organizatori Festivala su: HRVATSKI KATOLIČKI RADIO i URED ZA MLADE HBK. Ovogodišnji Uskrs fest održat će se u nedjelju, 18. 04. u KD "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu, s početkom u 19:00. Izravni prijenos moći ćete pratiti na valovima HKR-a, a cjelovitu snimku prikazat će HTV u nedjelju 25. 04. CD i kasetu zajedno su izdali HKR i Croatia records, a možete ih potražiti u svim boljim prodavaonicama nosača zvuka. Ove godine uveli smo i neke novitete: - već tijekom ovoga tjedna možete čuti sve festivalske skladbe u programu HKR-a - za svoga favorita možete glasovati na broj telefona: 060 310 600. Vaši glasovi odlučit će o tome kome će pripasti festivalska nagrada slušatelja. Na Uskrs festu 2004. nastupaju (po redoslijedu nastupa): 1. ŽELJKA MARINOVIĆ Tamo gdje sam te srela 2. ČEDO ANTOLIĆ Nakon svega 3. OTKRIVENJE Dođi Isuse 4. BRUNO KRAJCAR I KUMI Blagoslov 5. IVO ŠEPAROVIĆ, IVANA BOLJKOVAC I BLJESAK Molitva duše 6. ANTONIJA PIUKOVIĆ Znak ljubavi 7. LJUBO VUKOVIĆ Ja nisam dostojan 8. ZBOR MLADIH SV. NIKOLA TAVELIĆ Glas 9. MAJA VASILJ Vodi me 10. DAMASK Svaki dan s tobom 11. KEFA Uskrsni dan 12. SVE BOJE LJUBAVI Sveto srce 13. KSENIJA SOBOTINČIĆ Hvala ti na tome Isuse 14. NOVO SVITANJE Blagoslov s tvoga dlana 15. POKLON Moj me Otac daruje 16. MARKO JAŠEK Samo ljubav i dobrota 17. VIS RAFAEL Stvoreni za nebo 18. NAVJEŠTENJE Kralj svih mojih svjetova 19. NEBESKI GRAD Post 20. VIS EMANUEL Emanuel -------------------------------------------------------------------------------- Druga obavijest vezana je uz našega Domagoja Pejića i skori početak njegovog hodočasničkog putovanja u Rim. On će ove subote sudjelovati u misnom slavlju u zagrebačkoj katedrali u 9:00 te nakon toga krenuti na put kojega smo nazvali "1.000 kilometara za Papu". Vi koji živite u Zagrebu, a u mogućnosti ste, dođite na misu da se zajedno pomolimo i ispratimo Domagoja. Sve ostale još jednom potičem da čitavo vrijeme dok Domagoj pješači prema Rimu, na poseban način molimo za Ivana Pavla II. jer to je prvotna Domagojeva nakana i motiv s kojim on kreće na hodočašće. Ako još niste, pošaljite svoju poruku ili rođendansku čestitku Papi za njegov 84. rođendan na adresu: HRVATSKI KATOLIČKI RADIO, Voćarska c. 106, 10000 Zagreb ili ne e-poštu: papa@hkr.hr. Svima koji su to već učinili, iskreno zahvaljujem. Sve će te poruke doista i završiti u papinim rukama 19. svibnja. Proslijedite ovu poruku svojim prijateljima i znancima, da informacija dođe do što većeg broja ljudi. Uz srdačan pozdrav, Robert Šreter, ravnatelj HKR-a

Pogled

Modrave 2004
Duhovno-rekreacijski ljetni kamp za mlade
SKAC

Ovo ljeto SKAC drugu godinu za redom kreće u realizaciju projekta Modrave u periodu od 20. lipnja do 05. rujna 2004. godine. Prema već utvrđenom rasporedu, u trajanju od 7 (sedam) dana, izmijeniti će se 11 grupa od po osamdesetak osoba, koje će činiti učenici, studenti i mladi intelektualci iz svih krajeva zemlje i inozemstva. Sveukupno gotovo 900 mladih. Oni će boraviti u šatorskom naselju podignutom uz morsku obalu na rtu Ovanj, područje Modrava, koje je vlasništvo Šibenske biskupije.

Duhovna scena

Sagledavajući situaciju u društvu, posve je očito da se pitanju mladih u Hrvatskoj treba posvetiti veća pozornost – te od analiza o problemima i verbalne podrške preći na konkretno djelovanje. U tom smislu pokrenut je projekt «Duhovno-rekreacijskog susretišta mladih – Modrave», pod pokroviteljstvom šibenske biskupije.

Radi se o organiziranom ljetovanju mladih na rtu Ovnja na području Modrava između Pirovca i Draga, ne jedan, malo drugačiji način. Naime, to je područje posve nenastanjeno, turistički ne devastirano, oaza mediteranske vegetacija, starih maslinika, suhozida… Upravo takav teren sam od sebe nameće i ideju sačuvanja tog ambijenta, poziva na suživot, budi ekološku svijest, oplemenjuje duh. Odčitavajući poruku samih Modrava ona je: molitva, rad, ljubav prema zemlji i odmor.

Tako je kroz srpanj i kolovoz 2003. tamo podignuto šatorsko naselje u kojem je kroz ta dva mjeseca boravilo oko 450 osoba. Dnevni program bi bio podijeljen na: molitvu, rad i rekreaciju. Popravljali su se stari putovi, suhozidi, kultivirale masline, popravlje staze uz more. Rekreativni program se sastaojao od plivanja, sunčanja i odmaranja, a većer je okupljala mlade uz pjesmu i druženje.

Kao i svakog ljeta izvođaći duhovne glazbe pretežno sele sa kontinenta prema moru. Tako je i u ovom kampu bilo mnogo članica i članova zborova mladih iz raznih krajeva Lijepe naše. U kampu se pretežno izvodila duhovna šansona koja je za mlade prihvatljivija i koju mladi vole slušati i pjevati. More, predivna priroda i sve što se događa u kampu oblikuje jedan predivan mozaik svakome koji boravi u kampu. Ljepo je znati da je i duhovna glazba jedan kamenčić u tom mozaiku.

Za Duhovnu scenu sa Modrava
Davor Seljan

Radio Vatikan

U organizaciji Studentskoga katoličkog centra Palma iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom Šibenske biskupije, u tijeku srpnja i kolovoza održat će se duhovno-rekreacijski program za mlade "Modrave 2003". Program se sastoji od molitve, rada i rekreacije, a namijenjen je mladim kršćanima od 18. do 30. godine. U Modravama, među maslinicima u vlasništvu stanovnika otoka Murtera, obalnom pojasu koji graniči sa župom Drage u Zadarskoj nadbiskupiji, boravit će grupe od 50 osoba po tjedan dana, a preko biskupijskih povjerenika za mlade pozvani su mladi iz svih biskupija.

Novi list

U GOSPIĆU ZAVRŠENI TRODNEVNI SUSRETI BOGOSLOVA I SJEMENIŠTARACA
Upoznavanje s radom i životom u biskupiji

Bila je to još jedna prilika da se bogoslovi i sjemeništarci upoznaju i s novom vrstom rada s mladima

GOSPIĆ – Tradicionalni susreti bogoslova i sjemeništaraca koje svake godine od svog osnutka organizira Gospićko-senjska biskupija, jučer su završeni. Tijekom tri dana boravka u Gospiću zadarski su sjemeništarci zajedno sa studentima riječkog Bogoslovnog fakulteta imali prigodu bolje se upoznati, razmijeniti mišljenja i dosta toga naučiti. Generalni vikar Gospićko-senjske biskupije vlč. Tomislav Rogić zadovoljan je ovim susretima jer se uvijek pokažu kao prilika za nova iskustva.
– Ovo su treći susreti što ih organiziramo i glavni cilj i smisao je da se naši kandidati upoznaju sa životom i radom u biskupiji. Osim toga bila je to još jedna prilika da se upoznaju s novom vrstom rada s mladima, kazao nam je vlč. Rogić. Naša biskupija sada ima šest sjemeništaraca, pet bogoslova i jednog studenta iz Njemačke. Dakle, dvanaest mladih ljudi koji su željni znanja i upoznavanja novih ljudi i krajeva. Uz zadaće vezane za učenje i duhovnu obnovu, program smo koncipirali tako da obiđemo i mnoge znamenitosti Like. Bili smo na jezeru Kruščica, na Baškim Oštarijama, u Cerovačkim pećinama i u Lukovu, a imali smo i jedan izlet do Murtera. Boravili smo u prekrasnom kampu Modrave gdje se u ekološki sačuvanoj prirodi priređuju programi namijenjeni mladim kršćanima. Tamo se spava na zemlji, ima mjesta i vremena za sport, molitve, kupanje... Dakle jedan divan i oplemenjen prostor što jednostavno vapi za životom. U Modravama smo se susreli sa sedamdesetak mladih, pa je cijeli program, ambijent i osjećaj boravka uz čisto more nešto što vrijedi iskusiti.
– Dakako, po povratku u Gospić ponovno nije nedostajalo sadržaja, rekao je vlč. Tomislav Rogić. Jedan od posebnih doživljaja sjemeništarcima i bogoslovima bio je i susret s biskupom dr. Milom Bogovićem koji je svakoga od njih ponaosob primio na razgovor.
Treći susreti budućih duhovnih učitelja okončan je sinoć u Senju gdje su sudjelovali u velikoj procesiji u povodu blagdana Gospe Karmelske, moleći se za mornare. Nakon procesije sudjelovali su u liturgiji i molitvom završili još jedan posjet Gospićko-senjskoj biskupiji.
M. SMOLČIĆ

Slobodna dalmacija

LJETNI PROGRAM U MODRAVAMA KOD ŠIBENIKA POČINJE 20. LIPNJA
U duhovni kamp stiže 900 mladih
MODRAVE - Duhovno-rekreacijski ljetni kamp za mlade u Modravama kod Šibenika ove godine započinje 20. lipnja i traje do 5. rujna. Inicijativa je to koju je prošle godine zamislio pater Luka Rađa, a ostvarili su je Studentski katolički centar (SKAC) Palma iz Zagreba pod pokroviteljstvom šibenske biskupije te u suradnji s Uredom za mlade Hrvatske biskupske konferencije.
Ovo ljeto, prema već utvrđenom rasporedu u trajanju od sedam dana, u Modravama će se izmijeniti 11 grupa od po osamdesetak osoba, koje će činiti učenici, studenti i mladi intelektualci iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Sveukupno gotovo 900 mladih. Za razliku od lani, u skupinama može boraviti više ljudi, a dodana su i dva nova termina koncem lipnja za vrijeme kojih će sudionici biti većinom srednjoškolska mladež. U kampu se boravi u šatorskom naselju podignutom uz morsku obalu na rtu Ovanj, područje Modrava, koje je vlasništvo Šibenske biskupije.
Šibenski biskup msgr. Ante Ivas u dobrodošlici mladima ističe kako su Modrave zemlja blagoslovljena znojem, žuljevima i suzama, ljubavlju i molitvom hrvatskih težaka i mornara, mjesto koje je stoljećima rađalo tisućama blagoslovljenih maslina. "Neka iz svetih korijena starih maslina izniknu nove mladice za novo vrijeme i novu budućnost našega naroda i Crkve. Neka bude ulja za sve naše uljanice da svijetle na svim putovima i pučinama. Dođite, idemo na Modrave!", poručuje biskup šibenski, ujedno predsjednik Povjerenstva za mlade HBK.
Organizatori iz SKAC-a, na čelu s odgovornim voditeljem projekta Modrave 2004., paterom Ivicom Musom, navode kako su Modrave više nego mjesto ili događaj, one su ideja oko koje žele sabrati idealizam, stvoriti oazu normalnog života po mjeri mladih, dokazati da se isto može i na drukčiji način. Plesati se može i na suncu, pjevati i bez alkohola; može se umivati i u moru, spavati na zemlji, sjediti na kamenu, jesti s tanjurom u rukama, rad, osobito oko maslina, doživjeti kao odmor.
Jednostavno: Modrave su da sebe radom izgradiš, molitvom produhoviš, zabavom razveseliš, odmorom obnoviš.
Svi zainteresirani (od 17 do 30 godina) koji još žele doći na Modrave, za tjednu cijenu od svega sto kuna, moraju se u svojim (nad)biskupijama javiti povjerenicima za mlade, ili direktno u SKAC Katarini Šmalcelj ili Nikolini Mustać, tajnici odnosno koordinatorici projekta Modrave 2004., na mobitel 091/4803-007. Internet stranica je www.skac.hr@modrave.

I. UGRIN

Prenosim sa Don Bosco danas

Modrave 2003. Ljetni kamp za mlade

Ove je godine prvi puta na području Hrvatske organiziran kamp za mlade. Projekt pod nazivom "Duhovno-rekreacijsko susretište mladih" održan je na području rta Ovnja, točnije na području Modrava, izmedu Pirovca i Drage. Skupina mladih iz župe Duha Svetoga s Jaruna sastavljena od 48-ero entuzijasta odlučila je upustiti se u istraživanje gesla "Daj ruku, dodaj kamen, sagradi Crkvu."

Iz Zagreba smo krenuli u subotu navečer kako bismo do nedjelje popodne stigli do otoka Murtera gdje su nas u 16 sati čekali čamci kao prijevozno sredstvo do Modrava. Približavajući se Modravama, uzbuđenje i znatiželja (radoznalost) naglo su rasli. Stupivši na tlo nakon 20-ak minuta vožnje, dobili smo upute od naših animatora.

Program je započinjao sutradan buđenjem u 7.30. Slijedila je jutarnja molitva, a zatim (i) obrok koji snagu daje. Fizički dio programa svakodnevno je započinjao oko 9 sati. Kroz vrijeme koje je bilo predviđeno za fizičke poslove popravljali smo suhozide, stare putove, obrađivali masline. Svladani umorom, znali smo smo da je vrijeme za ručak iza kojeg je slijedila popodnevna molitva za zdravlje p. Luke Rađe. Nakon molitve se odmaralo, plivalo, sunčalo i družilo. Za večernje je mise bio zadužen don Damir Stojić koji nas je obogaćivao svojim propovijedima. Večernji program po grupama vodili su animatori, a obrađivale su se teme vezane uz svakodnevni život i problematiku mladih. Dan je završavao u 23.30 kada bismo se upućivali prema svojim vrećama za spavanje i od umora ubrzo utonuli u san. Pokroviteljstvo i duhovnu podršku mladima davala je šibenska biskupija, a medijski pokrovitelj bio je Hrvatski katolički radio koji je svake srijede u 13 sati izvještavao slušatelje o novostima s Modrava.

Kako vidite malo sam promjenio dizajn stranice. Nadam se da vam se sviđa i da ćete i dalje dolaziti na ove stranice

Prenosim iz Slobodne Dalmacije

Sela u snijegu
VRGORAC - Poslije sniježne blokade koju je nakratko prekinula zimska služba Županijskih cesta Split, led i poledica u utorak su naprosto okovali planinska sela Poljica, Žlibinu i Mijaca u Vrgorcu. Stanje pogoršava i novi snijeg koji i dalje pada pa postoji opravdan strah da će naredna noć donijeti i nove nevolje.
Naime, ralica Županijskih cesta u ponedjeljak je u večernjim satima prokrčila put zasut snijegom do tih udaljenih sela ali se zbog niskih temperatura koje su nastupile kasno u noći na kolniku stvorila ledena kora i poledica koje prijeće prometovanje. Nije pomogla odvažnost ni zimska oprema na automobilu kao i iskustvo Mate Vranješ iz Poljica, pa je sve ostalo samo na pokušaju da se domogne Vranješa gdje živi njegova majka. Bez posipanja soli teško da će se itko moći kretati tamošnjim cestama, u što se uvjerio i Slavko Kurtović s postavljenim čavlaricama na sva četiri automobilska kotača, namjeravajući doprijeti do svoje kuće u istoimenom zaseoku.
Bojazan da novi snijeg može dodatno zakomplicirat život u Žlibini natjerala je Nediljka Vuletića Diku da unajmljenim terenskim vozilom ide do deset kilometara udaljenog Drinovačkog brda gdje je najbliža trgovačka radnja mješovitom robom i tamo se opskrbi najnužnijim potrepštinama.
— Ispred kuće na kamenom stolu izmjerio sam točno 23 cm snijega — reće nam Nediljko Vuletić Miškanovac koji je odustao do odlaska u Krstatice gdje kod Stipe Ivanovića Roše ima stado ovaca, kojima je došlo vrijeme za janjenje.
U Žlibini se temperatura spustila čak sedam stupnjeva ispod ništice, a u tamošnjim kućanstvima zbog slaboga napona električne struje više ne mogu pratit ni televizijski program. Iva Roso izvješčuje nas da u Mijacama već tri dana nemaju kruha, jer je prekinuta dostava iz Slivna i Ljubuškog, a prema riječima Slavka Antunovića Čoke iz Kozice to bi se i njemu dogodilo da se na vrijeme nisu opskrbili brašnom. Svi prilazi tom kraju preko Krivića, Miline zaside, Kose, Bliznica, Tilova umca i ostalih su neprohodni zbog poledice.

Igor MAJSTROVIĆ

Prenosim iz Slobodne Dalmacije

VRGORAČKA I IMOTSKA KRAJINA
Donja Zečevina:
Starci odsječeni od svijeta
IMOTSKI - Snijeg je okovao Imotsku krajinu. U urbanim sredinama gdje su prometnice čiste i prohodne i ne predstavlja problem nego zadovoljstvo najmlađima. No, u brdskih područja Imotske krajine snijeg je poremetio ionako oskudan i težak život tamošnjih stanovnika.
Tako je jučer bilo i u zaseoku Donja Zečevina u Krstaticama u općini Zagvozd. Iz dimnjaka desetak kuća obgrljenih bjelinom, gotova da i dima nema. A i kako bi ga bilo kada u zaseoku živi petero starih i gotovo nemoćnih ljudi.
Jedna od njih je i devedesetrogodišnja Anđa Zec. Živi sama u kući, a snijeg i led okovao sve, dokle se pogledom seže. Je, sine moj, vako ti je kada si star i nemoćan. Moraš sve sam. Očistila sam jutros malo sniga oko kuće i dva puta posrnula. Još su četri stare žene i jedan stari čovik nemoćan. Najteže je kada je snig. Nitko ne navrati osim našega dobrog poštara, Bog mu da zdravlje, priča nam stara Anđa kada smo je pitali kako podnosi zimu.
Vrijeme je bilo ručku pa pitamo Anđu što će kuhati jer na štednjaku nismo vidjeli ništa.
Staračkim rukama izvadila je malu tavicu, u nju stavi dvije šačice brašna, zaprži ga na vatri, zalila vodom, promiješa i stvori se kašica. Dodala je kap-dvije ulja, soli i 93-godišnjoj Anđi to je zimski ručak.
- Sutra ću staviti u peć dva-tri kumpira, preksutra ,ako budem živa, opet ću kašicu, veli Anđa kada smo odlazili do prometnice Krstatice-Zagvozd. No, ostade zima tu negdje oko srca. Zbog stare Anđe i njezine zimske kašice.

Braco ĆOSIĆ

Prenosim iz Slobodne Dalmacije

"CESTAR" U AKCIJI JUČER OD RANA JUTRA

Ralice na ulicama

Djelatnici "Cestara" jučer su već od 7.30 sati raščišćavali splitske prometnice, na kojima je bilo povremenih zastoja, posebno na kritičnim usponima kao što je dio Ulice Matice hrvatske, potom dio Velebitske prema zgradi Belvedere i Zagorski put prema Pujankama. Tek napadani snijeg s prometnica se uklanjao ralicama, a potom su se dijelovi kolnika posipali mješavinom soli i pijeska, doznali smo od Ante Jakoliša, voditelja održavanja prometnica u "Cestaru".
Bilo je i nekoliko intervencija zbog gradskih autobusa koji nisu bili odgovarajuće pripremljeni za zimske uvjete, što je povremeno izazivalo prometne zastoje, neposredno nakon što je pao snijeg. Već oko 9 sati situacija se normalizirala, a dežurne su ekipe u pripravnosti za eventualne nove intervencije, kaže Jakoliš.

Prenosim iz Slobodne Dalmacije

SNIJEG SPLITU ZA DOBRO JUTRO
Djevičanska bjelina iznenadila je Splićane jučer ujutro, kada su sneni otvorili ponistre i bacili prvi jutarnji pogled prema zasnježenim gradskim ulicama. Po drugi put ove godine, guste pahulje zabijelile su padine Marjana, na kojem je u samo dva prijepodnevna sata napadalo neuobičajenih šest centimetara snijega. Dok su vozači sirenama pokušavali zatomiti nervozu zbog nesnalaženja u zimskim uvjetima, po kaletama stare gradske jezgre vladala je blažena tišina, jer su snijegu ususret pohitali samo najhrabriji i najradosniji, na čelu s brojnim mališanima.
Međutim, ni neobični atmosferski gost nije spriječio splitske policajce u obavljanju redovite dužnosti, pa smo redarstveno budno oko zatekli na početku Ulice Domovinskog rata, i to s povećom grudom snijega u rukama. Nesvakidašnje vremenske prilike očito su i pozornike podsjetile na djetinjstvo i neka veselija vremena, a njima pod ruku mogli su ići i poštari koji su se motociklima probijali kroz snježne "nanose" kod Osnovne škole "Dobri".
Spuštajući se laganim ritmom prema Pjaci i Rivi, među rijetkim šetačima susreli smo samo "pretplatnike" pozicija za ćakulu na središnjem gradskom trgu.
— Ma, ne bi nas ni mećava zaustavila u điru po gradu. Običaj je običaj i triba ga poštovat. Di ima lipše stvari od razgovora s prijateljima. Biće da je ovi snig Hajduku za rođendan? Tko će ga znat — kazao nam je meštar Toni iz Omiške ulice na Lučcu.
Premda je ulični folklor pritom bio primjereniji ličkim krajolicima nego sunčanoj Dalmaciji, dio naših sugrađanki nije odstupio od uobičajene pomodne obuće s visokim potpeticama koje su bile kao naručene za pad na uglačanim pločama Bosanske, Krešimirove ulice ili, pak, Marmontove ulice. Znatno prikladnije zato su se obukli gimnazijalci iz Realke na Pazaru, koji su školski odmor iskoristili za partiju grudanja u Đardinu.
— Pustilo nas je iz škole, pa smo se malo zabavili. Je, ljudi se u prvi tren naljute kad ih kao slučajno pogodimo grudom, ali nam ipak oproste. Razume i oni da ne pada snig svaki dan — priča nam Ivan iz V. gimnazije.
Bio je to jedan od rijetkih živahnih detalja snježnog splitskog jutra koje je opustjelo ulice, terminale i šetnice. Mir i tišina vladali su inače užurbanim gradskim ulicama i trgovima. Mediteranski duh uzeo je mali predah i prepustio svoje mjesto alpskom ugođaju, čisto radi promjene koja će, poručuju meteorolozi, potrajati još danas, kada bi nam snijeg opet mogao zaželjeti dobro jutro.

Gordan ZUBČIĆ

Inaće ovo su slike sa www.janjina.croatia1.com .
Tamo sam jedino uspio nači slike.

Kad ga nema kod nas u Zagrebu ima ga na Pelješcu.
Našao sam samo ovo.
Za prometovanje cestama po poluotoku Pelješcu, D414 Ston-Orebić i D415 Donja Banda-Trpanj, obvezna je zimska oprema.

KORČULA - Snijeg koji je pao i na Korčuli uzrokovao je zatvaranje glavne otočke ceste od Korčule do Vele Luke sve do jedanaest sati i petnaest minuta kada je cesta očišćena i posuta te puštena u promet. Dotad su glavnom cestom propuštani samo autobusi i kamioni sa zimskom opremom dok su automobili preusmjeravani na zaobilaznu cestu kroz Pupnatsku luku.

Autobus na redovnoj liniji iz Zagreba za Korčulu zbog blokirane ceste preko Pelješca, koja je otvorena u jedanaest sati i trideset minuta, u Korčulu je umjesto u šest sati ujutro stigao tek u jedanaest a popodnevni autobus za Zagreb nije niti krenuo. Korčulanskom snijegu, koji je pao i u Žrnovu, tek tri kilometra udaljenom od Korčule i morske obale, najviše su se ipak razveselila djeca.

Na njihovu veliku radost snijeg ih je iznenadio za trajanja školskih praznika pa je livada na Dubovu u unutrašnjosti otoka, gdje ga je i napadalo najviše, već ujutro bila prepuna djece koja su pohrlila uživati u zimskim radostima sve do poslije podne kada se snijeg počeo topiti a promet normalizirati.

Sutra u srijedu 16.2.2005. NSK radi do 18 sati.

Krapinafest 2005. festival duhovne glazbe održat će se u nedjelju 29. svibnja 2005. u Festivalskoj dvorani u Krapini u organizaciji Zbora mladih Krapina, Radija Kaj i Udruge Kajscena a pod pokroviteljstvom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

U tu svrhu Organizacijski odbor Festivala raspisuje:

NATJEČAJ
za nove skladbe

UVJETI NATJEČAJA:

SKLADBA TREBA BITI:
• Kršćanskog duhovnog karaktera s jasnom vjerničkom porukom
• Neobjavljena na nosaču zvuka i službeno neizvođena
• u trajanju (dužini) do 3:30 minuta

PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI:
o Notni zapis osnovne melodijske linije skladbe s potpisanim tekstom, te natpisanim akordima
o Tekst skladbe
o Demo-snimku skladbe snimljenu na CD-u ili u MP3 formatu poslanu e-mailom minimalnom rezolucijom od 128 kbps
o Biografiju izvođačo a
o Imena (s potpisima) autora skladbe – tekst, glazba i aranžman
o Kontakt osobu, adresu, broj telefona, e-mail, web

Natječaj je otvoren do 31. ožujka 2005.
 
RADOVE SLATI POŠTOM NA ADRESU:
RADIO KAJ
(za Krapinafest)
Frana Galovića bb p.p. 36
49000 Krapina
KONTAKT:

Ivan Benc - 098 893 603
info@krapinafest.com 
Napomene:
Prijave koje neće ispunjavati gore navedene uvjete neće biti razmatrane od strane stručne komisije.
Autori slanjem skladbe na natječaj jamče za njezinu originalnost. Skladbe upitne originalnosti neće biti razmatrane od strane prosudbene komisije.
Izvođači čije skladbe ocjenjivački sud uvrsti u program festivala, trebaju studijsku snimku skladbe, matricu bez glavnog vokala, te instrumentalnu matricu dostaviti najkasnije do 30. travnja 2005. godine.

Radujemo se novim skladbama i susretu s vama!

Organizacijski odbor

"Papafest" je glazbeni susret crkvenih vokalno-instrumentalnih grupa koji je osnovan kao tradicionalni spomen na pohod sv. Oca Ivana Pavla II. hrvatskoj i njegov nezaboravni susret s hrvatskom katoličkom mladeži u Solinu 1998. godine.
Festival se održava već šest godina i valja napomenuti da nije natjecateljskog karaktera.

Natječaj za prijavu pjesama otvoren je do 17.travnja 2005. godine. Mole se svi izvođači koji žele sudjelovati na festivalu da pošalju svoje pjesme do naznačenog datuma uz slijedeće uvjete:

UVJETI NATJEČAJA:

1. Izvođač sudjeluje na "Papafestu" s jednom autorskom skladbom koja ne smije biti već objavljivana niti javno izvođena.
2. Skladba mora imati kršćanski karakter i ne smije trajati više od četiri minute.
3. Kod prijave svaki izvođač treba priložiti:
a) dvije kopije notnog zapisa osnovne melodijske linije pjesme s potpisanim tekstom i napisanim akordima
b) tekst pjesme u dvije kopije
c) uredno potpisani autori glazbe, teksta i aranžmana
d) ogledna demo-snimka pjesme na audio-kazeti ili CD-u. (snimka ne mora biti studijska, ali glazbeno-produkcijski treba biti što sličnija izvedbenoj verziji)
e) kraća biografija sastava sa svim potrebnim podatcima (gdje redovito pjeva, koliko godina nastupa, nastupi izvan župe, s kojim instrumentima izvodi odabranu pjesmu za "Papafest" te koliko solista i pratećih vokala pjeva odabranu pjesmu)
4. Tekstovi pjesama moraju biti u potpunosti na hrvatskom jeziku osim izraza koji su univerzalnog crkvenog-liturgijskog karaktera (npr. aleluja, hosana, shallom…)
5. Glazba pjesme mora biti studijski snimljena na matrici dok solisti i prateći vokali moraju nastupiti u živo
6. Pjesma koju Stručni odbor festivala odobri za izvođenje mora biti studijski snimljena
(kompletna pjesma: glazba i vokali) najkasnije do 30.lipnja 2005.god da bi se na vrijeme mogla snimiti audio kazeta i CD "Papafesta".
7. Prijave koje ne budu ispunjavale gore navedene uvjete neće uopće biti razmatrane od stručnog festivalskog odbora
8. Redoslijed na "Papafestu" određuje Stručni festivalski odbor
9. Članovi sastava moraju biti dolično i pristojno odjeveni. Neka svaki sastav odabere dio odjeće uniformno-jednak (npr. majice)
10. Vrijeme održavanja sedmog "Papafesta" je nedjelja, 2. listopada 2005. u 19 sati
11. Mjesto održavanja "Papafesta" je športska dvorana u Solinu na Bilankuši
12. Kao završetak i finale "Papafesta" svi sudionici festivala (VIS-ovi) okupljaju se na pozornicu i pjevaju himnu "Papafesta"
13. Planira se i nastup nekog od estradnih poznatih umjetnika koji bi s prikladnim skladbama nastupio kao gost "Papafesta"
14. Sadržaj "Papafesta" bit će zabilježen na DVD-u i svaki će je sastav dobiti nakon festivala.
15. Pokrovitelji "Papafesta" su Nadbiskupski Ordinarijat Split i poglavarstvo grada Solina

Svim izvođačima unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju, sudjelovanju i odazivu!
Neka Gospodin blagoslovi i stostruko nagradi vaš trud.


Organizacijski odbor




KONTAKT:

Don Vinko Sanader
021/210-646

Darko Božanić
021/488-820

Don Božo-Bobo Delić
021/220-983

Još pedesetak godina prije nego li su nakon Drugog svjetskog rata prve »čaršijske« djevojke po bosanskim mahalama počele skidati feredže dajući tako »pozitivan« primjer ostalim djevojkama, praksa poligamije, i do tada iznimno rijetka pojava, u potpunosti je iščezla s prostora susjedne nam Bosne i Hercegovine. No, čini se kako se život s više životnih »suputnika«, s dolaskom »arapskog« elementa u BiH vratio na velika vrata, barem sudeći prema potezu Mirsada Hasanića, zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji je aktualizirao pitanje staro nekoliko godina.
Ovih dana je Hasanić, kako sam naglašava, u svoje osobno ime, a nikako ne i u ime stranke koju u Parlamentu zastupa, putem amandmana zatražio legalizaciju poligamije u BiH, i to onaj češći oblik – poliginiju, mnogoženstvo, odnosno brak jednog muškarca s više žena istodobno. Hasanić tvrdi kako bi se time ozakonilo trenutno stanje na terenu, ali takav »teren« bilo je iznimno teško pronaći pa smo pokušali kontaktirati Hasanića kako bismo ga zamolili da nas uputi na neki od brojnih primjera. No, čini se kako je do Hasanića ovih dana poprilično teško doći. U sarajevskom sjedištu SDA rekli su nam kako nemaju telefonski broj gospodina zastupnika, te kako njega kontaktiraju isključivo preko zastupničkog Kluba u Parlamentu. Tajnica tog Kluba također nam nije mogla pomoći, pa smo upitali nju zna li za takav primjer, na što nam je odgovorila sljedećim riječima: »Možda kod gospodina Hasanića u Maglaju ima takvih slučajeva, ali ja za takve ne znam.« Maglajski SDA također je bilo nemoguće dobiti iz čega se može izvesti samo zaključak kako na maglajski SDA, na čelu s Hasanićem traje novinarska opsada. No, ipak brojni telefonski pozivi i kontakti s brojnim poznanicima urodili su plodom te smo napokon pronašli dva slučaja mnogoženstva u BiH. Oba u kladuškom kraju, jedan u Golubovićima, a drugi u Mrceljima.
Da bi se došlo do Golubovića zatrpanih u više od pola metra snijega bilo je potrebno više puta silaziti s glavnih na sporedne ceste, a sa sporednih na uske kolničke putove s debelim slojem utabanog snijega. Tamo smo napokon na kraju svih putova pronašli Hasiba Čuturića, 82-godišnjaka koji je svojevremeno istodobno živio s čak tri žene, dugih 17 godina. No, nije se tada Hasib povodio vjerom, živio je s njima jer je tako mogao. Bilo je novaca, a Hasib kao bogati poljoprivrednik poznat u tom kraju imao je mogućnosti izdržavati tri žene u isto vrijeme. Između ostalog on je veliki ljubitelj žena. Dvije od tri Hasibove žene umrle su, a jedna ga je napustila i otišla u inozemstvo.
Širok osmijeh i zlatan zub prvo je što vam odvuče pozornost na tom vitalnom i dobroćudnom starcu, kojeg je osim nesretne sudbine sa ženama, zadesila i ratna zla kob. Naime, nakon ovoga zadnjeg rata nedaleko od svoje kuće nagazio je na minu i ostao bez desne noge. Ali ipak, ne da se Hasib i još uvijek, kada ga vrijeme posluži, bez ikakvih problema, sjedne na svoj motorić i uputi se na tržnicu u sat vožnje udaljenu Kladušu.


Svaka je imala svoju noć

– Imao sam tri žene, pa i Abraham je imao tri žene, zar ne? Oženio sam se još 1946. godine, a onda sam kasnije u kuću doveo još dvije žene. Ženio bih ja i njih, zašto ne, ali za Titinog vremena to se nije moglo, a vala nek' i nije. U cijelom ovom kraju ja ne znam za slučaj kao moj, pa čak ne znam da je itko imao dvije žene istovremeno. Sada je to i nemoguće, jer današnje vrijeme je drugačije, modernije. Žene više nisu iste, sada one hoće voditi glavnu ulogu u kućanstvu. Sjećam se, kada sam ja pričao s nekim, nije bilo tog Boga da se moja žena uključi u razgovor dok joj ja to ne dopustim, a sada samo one pričaju, sa smiješkom nam govori Hasib, koristeći priliku da svoju životnu priču ispriča do u detalje. Dodaje i kako nikome ne bi preporučio život s više žena, jer takvo što teško se »održava u redu«.
– Imao je ovaj jedan moj rođak dvije žene istovremeno, ali on to nije mogao kontrolirati. Nije im mogao »zapovidit«, pa je tu neprestano dolazilo do svađa, a »hlače« u kući nije nosio on, nego one. Ja recimo nikoga nisam maltretirao. Kod mene ti je uvijek bila ona – ako ti ne valja samo kaži, slobodno. Ne treba ona bježati od mene, kaže mi u čemu je problem i ja ću je pustiti da ide, i ne samo to, dat ću joj sve što je sa sobom u kuću donijela. Eto, to je bio moj stav i one su me slušale, skupa su radile u njivi i koji god bi posao trebalo raditi one su htjele uvijek biti zajedno. Jednako sam ih pazio, svaka je imala svoju noć u postelji, uvijek istim redom. Ponedjeljak jedna, utorak druga, srijedu treća, pa ispočetka. I garantiram ti da je znalo proći po godinu dana, a da niti jednom nisam propustio red. Tako moraš, da se ne bi koja uvrijedila. Sve su me voljele, ali ova srednja nekako najviše, ona bi mi svaku noć noge prala, što je velika čast.
Za kraj je još istakao Hasib koji je imao trinaestero djece, od kojih mu je danas nažalost ostalo samo troje, kako bi opet sve isto ponovio da može početi iz početka.


Neplodnost jedini razlog

Nakon Golubovića, uski puteljci su nas nanijeli do još jednog poliginijskog slučaja. U Mrceljima, mjestu udaljenom desetak kilometara od magistralne ceste Velika Kladuša – Cazin, s dvije žene živi 50-godišnji Osmo Erdić. No, niti on se ne povodi za vjerom, njegovi problemi bili su nešto praktičnije naravi. Naime, ovaj, kako sam kaže, uvjereni SDP-ovac, sa svojom suprugom Katkom, desetak godina nije mogao imati djece, zbog čega je odlučio pronaći još jednu ženu. I našao je Refiku, koja mu je rodila troje djece.
– U ovom kraju ja sam jedini ovakav slučaj. Bio je, kao što znate, nekada i Hasib Čuturić, ali njegovi motivi bili su sasvim drugačiji, a tada je bila i druga »nafaka«, drugo vrijeme, znate. Meni djeca jako mnogo znače i nisam mogao podnijeti da umrem ne ostavivši nikoga iza sebe. Zato sam se dogovorio sa svojom ženom da u kuću dovedem Refiku, da se »udružimo«. I eto, tako već 15 godina živimo zajedno i lijepo nam je. Refika mi je rodila troje djece, dvije curice i jednog dečka. U postelji pazim na svaku, jednu noć sam kod Katke, a drugu kod Refike, iako iskreno, na to puno ni ne mislim, govorio nam je Osmo, koji se također kao i Hasib bavi poljoprivredom, te kako sam kaže, solidno mu ide, sve dok ima dobre volje bit će i njegovih 150 ovaca.
Kako je stanje stvari zbilja takvo potvrdila nam je i njegova vjenčana supruga Katka.
– Lijepo nam je zajedno, brzo smo se navikle jedna na drugu, jer smo se znale od prije. Sve radimo zajedno i nikada se nismo porječkale. Njenu djecu volim kao da su moja, priča 46-godišnja Katka.
– Sve je tako kao što Katka kaže. Slažemo se, fino nam je ovdje, sami smo svoji gazde. Vidite i sami da ste nas zatekli kako zajedno radimo i razgovaramo. Nikada nije bilo nikakvih problema, napominje nam i 41-godišnja Refika.
– Vidite, kao što sam vam rekao, nikada svađe nije bilo, sa smijehom nam dovikuje razgovorljivi Osmo, koji tvrdi kako dvoje starije djece čak više vole Katku, koja im nije prava majka, nego rođenu majku Refiku, dok najmlađi potomak Erdića ipak više voli svoju majku. Kako ne bi bilo nikakve zabune zovu se imenima, dok je samo za Osmu rezervirano uvijek isto ime – babo. Osvrnuo se u ratu dva put zarobljavani Osmo i na predloženi amandman u parlamentu, pa kaže:
– Meni to, prvom ne treba, to treba samo ovim novim muslimanima i vehabijama, koji su pustili brade i misle da su bliže Bogu nego ja. Izglasavanje tog zakona nikako ne podržavam i nadam se da ga neće podržati niti zastupnici u Parlamentu. Za čovjeka je samo jedna žena, osim u slučajevima kao što je moj, gdje nema izbora, jer ponavljam, ja sam se oženio samo radi djece, ni zbog čega drugog. Znate, tradicija i kultura je sada nešto drugačija, mi živimo u Europi i više-manje tako razmišljamo i nema potrebe da se povodimo za nekim tamo »istočnim« primjerima, elaborira Osmo, inače prije rata zaposlen kao referent nabave u Topuskom. Napuštajući njegovo skladno kućanstvo dobacio nam je iste riječi što smo ih čuli i od Hasiba Čuturića – ipak, koliko god sve lijepo bilo, ne bih nikome preporučio da živi s više žena.
Napuštajući nanose snijega kakve Krajina nije vidjela već tridesetak godina i opraštajući se od neuobičajeno otvorenih, simpatičnih i gostoljubivih ljudi, još nekoliko puta smo se prisjetili Osminih riječi – Drugima naš život nije normalan, ali nama jeste.

Prenosim sa www.vecernji-list.hr

Ako su zdravi, imaju obitelj, prijatelje i stan, Hrvati su sretni. Za sreću im ne treba mnogo, pa ipak, u usporedbi s drugim europskim narodima, nisu pretjerano sretni. Zaključak je to nizozemskog sociologa sreće Ruuta Veenhovena, koji subjektivan osjećaj sreće proučava već 20 godina u više od 120 zemalja. Svoje je rezultate unio u Svjetsku bazu sreće, koja sadrži podatke iz 126 zemalja.
Hrvati se na listi najsretnijih zemalja u razdoblju od 1990. do 2004. godine nalaze u sredini. Na skali od 1 do 10, zadovoljstvo životom i sreću u posljednjih 14 godina ocijenjuju sa 5,9. Od prvog mjerenja 1962. godine, kada su svoju sreću ocijenili s ispodprosječnih 4,8, Hrvati su iz godine u godinu bivali sve sretniji, a na posljednjim mjerenjima imali su prosječnu ocjenu 6,3.
Većih iznenađenja nema: zdravlje je imperativ. Kao drugi najvažniji faktor sreće, barem na deklarativnoj razini, Hrvati ističu djecu.
U stvarnom životu baš i nije tako. Najsretnije je razdoblje Hrvatima vrijeme neposredno nakon vjenčanja, no s dolaskom djeteta zadovoljstvo životom i subjektivni osjećaj sreće naglo opadaju kaže Veenhoven i objašnjava:
Supruzi, nepripremljeni, gube najveći dio slobodnog vremena. Usto, obuzima ih i nevjerojatno deprimirajući osjećaj odgovornosti za dijete.
Dotad skladni bračni odnosi naglo se ruše, čime se ruši i osjećaj sreće. Time se Hrvati ne razlikuju od ostalih naroda, osim Brazilaca, kojima je dijete tijekom cijelog života prvi faktor sreće.
U bogatim je zemljama situacija još gora jer dijete tamo uvijek znači i žrtvovanje karijere jednog roditelja ističe Veenhoven.

Prijatelji i alkohol
Prijatelji su drugi najpotrebniji faktor Hrvatima da bi se osjećali sretnima. I ne samo prijatelji: bilo kakvo društvo. U osami, poput ostalih mediteranskih naroda, padaju u depresiju. Za razliku od Amerikanaca, Nijemaca i Britanaca, u osami im ne pomažu niti "vjerni prijatelji" televizor i radio. Na prijatelje i druženja nadovezuje se i alkohol kao važan čimbenik za što intenzivniji osjećaj sreće. Taj podatak, začudo, nema veze s "alkoholnim veseljem". Razlog je potpuno drukčiji. Hrvati alkohol rijetko piju sami. Poziv na piće dio je balkanske tradicije, kaže Veenhoven, ali ne da bi se nekoliko poznanika ili kolega opilo nego da bi lakše započeli razgovor. Pušenje, pak, Hrvatima ne utječe na osjećaj sreće.

Sreća s kirurgije
Hrvatice i Hrvati podjednako su sretni, a vrhunac sreće različit im je s obzirom na dob. Žene su sretnije u mlađoj dobi, do četrdesete godine, dok su muškarci sretniji u zrelijoj dobi.
Muškarci su manje sretni u mladosti jer ih žene ignoriraju. Njihove vršnjakinje, u pravilu, zainteresirane su za muškarce zrelije dobi. To ih prilično frustira. Žene su pak frustrirane, a samim time i manje sretne, nakon 40., kada njihovi vršnjaci bace oko na mlađe žene. Usto, one žive nekoliko godina dulje od muškaraca pa starost najčešće dočekaju same - objašnjava Veenhoven ističući podatak da ženama nimalo ne imponiraju njihovi ostarjeli partneri.
U razvijenim europskim zemljama situacija je ponešto drukčija: ženama u pedesetima naglo raste subjektivan osjećaj sreće. Veenhoven taj trend, sve izraženiji u posljednjih petnaestak godina, objašnjava estetskim zahvatima.
U pedesetima najveći broj žena podvrgava se estetskim zahvatima. Pozitivnu promjenu izgleda doživljavaju kao drugu mladost. I eto vam nevjerojatne količine sreće. I muškarci se podvrgavaju estetskim zahvatima, no učinak nije ni približan. To je samo znak da je kliše "muškarcima fizički izgled nije bitan" doista točan poentira Ruut Veenhoven, jedini sociolog sreće na svijetu.
Uvriježeno je mišljenje kako se s godinama smanjuje osjećaj sreće. Veenhoven to najodlučnije opovrgava. Istina, djetinjstvo je najsretnije, neki ga znanstvenici nazivaju čak i vrhuncem sreće, tada osjećaj sreće slabi te se oko 40. godine života nalazi na najnižoj razini, gdje ostaje tridesetak godina, kada opet raste.
Jedan je od bitnih uvjeta za sreću mjesto stanovanja. Najsretniji ljudi u Europskoj uniji žive u malim mjestima, daleko od betonskih blokova milijunskih gradova. Suprotno tome, Hrvate veseli život u što većim gradovima. Razlog tome nisu želja za gradskom vrevom, razlog je mnogo jednostavniji u malim mjestima nema komfora nedostaju prodavaonice, radna mjesta, pošte, banke...

Sretni manje umorni
Najzanimljivija činjenica dugogodišnjih istraživanja "srećkovića" Veenhovena jest da se osobe s invaliditetom, od šest do dvanaest mjeseci nakon što završe, primjerice, u invalidskim kolicima osjećaju sretnije od prosječnog zdravog čovjeka.
Ti ljudi znaju cijeniti ono što imaju, i to je tajna natprosječne sreće osoba s invaliditetom objašnjava sociolog sreće.
A osnovni je cilj svakog čovjeka upravo da bude sretan. Kada se osjeća sretnim, čovjek je zdraviji, teže se umara i lakše oprašta, zaključuje Veenhoven, tvrdeći da formula za sreću ne postoji.
Postoje samo male stvari, kaže, koje osobni doživljaj sreće mogu intenzivirati. Humanitarni rad uveseljava, šetnje u društvu opuštaju, a pokoji vikend u krevetu jednostavno čovjeka čini sretnim. Slično je i s malim darovima "nama od nas". Usto, ljudi koji se smatraju sretnima uspješniji su u poslu. Nekoliko američkih istraživanja pokazalo je i da sretni ljudi lakše rješavaju matematičke zadatke, spretniji su i žive, u prosjeku, od dvije do pet godina dulje od onih koji se smatraju nesretnima.

Prenosim sa www.iskon.hr

Moralna policija Saudijske Arabije zabranila je prodaju crvenih ruža i drugog crvenog cvijeća kako bi zaljubljenim parovima onemogućila proslavu Valentinova.


Vijeće za promicanje morala i sprečavanje poroka zabranilo je prodaju bilo kakvog crvenog cvijeća u danima uoči 14. veljače.

Cvjećari tvrde da je riječ o redovitoj godišnjoj kampanji kojom se Saudijce želi spriječiti u slavljenju običaja koji se ne uklapaju u strogu vahabitsku doktrinu islama.

"Oni prolaze dva do tri puta dnevno kako bi provjerili imamo li bilo kakvo crveno cvijeće", rekao je jedan pakistanski cvjećar u glavnom saudijskom gradu Rijadu. "Vidite, nema crvenog cvijeća", rekao je pokazujući svoj cvjetni asortiman.

Saudijska vahabitska verzija islama priznaje samo dva praznika godišnje - Ramazan Bajram i Hadž.

Prenosim sa www.hej.hr


WASHINGTON - Amerikanka koja je posljednjih 20 godina bila u komi probudila se i može govoriti, javljaju američki mediji.

Sarah Scantlin je imala 18 godina kada je stradala u prometnoj nesreći nakon koje je ostala u poluvegetativnom stanju, svjesna onoga što se događa oko nje, ali bez sposobnosti govora ili kretanja. Otad je smještena u centru za njegu u državi Kansas.

Sarahini su roditelji primili telefonski poziv prošlog tjedna iz centra za njegu gdje je bila smeštena njihova sada već 38-godišnja kćer. I umjesto da prime poziv vezan za Sarah bio je to poziv od Sarah.

"Bok mama", bile su riječi koje je Sarah kazala majci. Liječnici kažu da se Sarah Scantlin oporavlja svakodnevno otkako se probudila. Nemaju objašnjenja za iznenadno poboljšanje njezina stanja.

U subotu 12.02.2005. djevojke otvaraju proljetni dio sezone 2004/05. "KOL Bl. Ivan Merz" u dvorani III. gimnazije u Zagrebu.


Satnica:
11.15 Sveta Mati Slobode - Bl. Alojzije Stepinac Velika Gorica
12.15 Zaprešić united - B.D.M. Žalosna (Špansko)
13.15 Blaženi Ivan XXIII - Bl. Augustin Kažotić
14.15 Sv. Antun Padovanski - sv. Ivan Nepomuk
15.15 Sv. Ivan Nepomuk - Mater Libertatis

RačeFest je festival krščanske duhovne ritmične glazbe. Nije natjecateljske naravi, njegov glavni cilj je stvarati i širiti duhovnu ritmičnu glazbu, upućivati na kršćanske spoznaje na moderan način, ponuditi događanje svim generacijama, a naročito obiteljima i mladima, omogučiti druženje i zabavu u duhu ljudskih i duhovnih vrijednosti bez alkohola; surađivati sa drugim krščanskim crkvama, te pomoću zarade od posjetioca pomoći pri rješavanju socijalnih problema. RačeFest je neprofitan festival. Opširnije informacije o festivalu možete naći na internet stranici www.racefest.net


UVJETI NATJEČAJA:
1. Izvođači mogu sudjelovati s četiri skladbe. Od toga 3 skladbe moraju biti autorske (vlastite) i jedna preuređena koju mladi dobro poznaju.
2. Riječi pjesama moraju imati krščanski duhovni sadržaj.
3. Na pozornici može nastupiti najviše 10 članova izvođačke skupine.
4. Glazba mora biti izvedena u cijelosti u živo, bez upotrebe unaprijed snimljene zvučne pratnje.
5. Preuređene skladbe se neće dvostruko izvoditi (osim ako će biti izrazito posebne i dojmljive). Prednost će imati izvođač koji će prije poslati prijavu, odnosno izvođač sa izvornijom verzijom, ako budu prijave poslane istovremeno.
6. prijava mora sadržati:
-ime izvođača,
-kontaktnu adresu, telefon, GSM, adresu el. pošte
-kratku biografiju s tehničkim opisom grupe
-podatke o svim skladbama (naslov, autori glazbe, riječi i aranžmana i izvor priređene skladbe)
-riječi svih pjesama
-konačne ili demo snimke svih pjesama dostaviti isključivo na CD-u
7. prijavu pošaljite na adresu:
Kolpingovo društvo Rače
za RačeFest
Ptujska cesta 6
2327 Rače
Slovenia

8. Natječaj je važeči od dana raspisivanja do zaključno 16. svibnja 2005. Bit će uvažene sve potpune prijave koje će stići s datumom poštanskog žiga do zaključno 16. svibnja 2005. Nepotpune prijave se neće uvažiti. Radovi se ne vraćaju.
9. Biti će izabrano 10 izvođača. Izbor je bez objašnjenja konačan.
10. O odluci organizatora će izvođači biti obavješteni do 8. lipnja 2005.
11. RačeFest će biti u subotu, 3. rujana 2005. na gradu (tvrđava) Rače i to u cjelosti na velikom podiju.
12. Organizator garantira i nudi kvalitetnu organizaciju i profesionalnu tehniku, te djelomično pokriva troškove i VIP prostore s hranom i pićem.
13. Moguće je da izvođači na nastupu imaju vlastite ton majstore.
14. Organizator ima pravo da objavi pjesme u pjesmaricama i u promocijske svrhe.
15. Organizator može tražiti da glazbenici budu gosti i izvan ovog natječaja.
16. Dodatne informacije na: www.racefest.net ili na info@racefest.net i 031/299-656 (Tadej)


Tadej Vindiš
predsjednik organizacijskog odbora

U župi Navještenje B.D.M. u Velikoj Gorici večeras počinje Biblijsko bdjenje. Kroz pet dana i pet noći izčitavat će se Biblija od korice do korice. Pozivam sve da se uključite. Slobodnih termina ima još.

Prenosim sa www.gorica.hr

Poglavarstvo donijelo odluku o potpisivanju ugovora sa ZET-om
Na današnjoj sjednici Poglavarstva donesena je odluka o potpisivanju ugovora sa ZET-om o pružanju usluga javnog prijevoza za razdoblje od 01. siječnja do 31. kolovoza 2005. godine. Tim je ugovorom predviđeno i zajedničko brojanje putnika na području grada u mjesecu ožujku, jer se podaci ZET-a razlikuju od podataka koje posjeduje Grad prema studiji koju je izradila tvrtka “Prometis” iz Zagreba. Otvorena je i mogućnost odabira drugog prijevoznika u slučaju raskida ovog ugovora.

Prenosim sa www.gorica.hr

Također će se, prema zaključku Poglavarstva, potpisati ugovor o prijevozu učenika osnovnih škola sa poduzećem Autoturist – Samobor. Dosadašnji prijevoznik, Čazmatrans, koji je djecu prevozio u dotrajalim autobusima, najavio je poskupljenje svojih usluga, nakon čega je Grad raspisao javni natječaj. Kao najpovoljniji ponuđač istaknuo se Autoturist – Samobor, koji se obavezao da će djecu prevoziti u autobusima koji neće biti stariji od deset godina. Grad će potpisivanjem ugovora s novim prijevoznikom uštedjeti oko milijun i pol kuna. Autoturist – Samobor počet će prevoziti učenike već u ponedjeljak, 7. veljače.

U subotu 5.02.2005. navečer u SKAC clubu održan je dobrotvorni koncert povodom zaključenja radio-akcije Zrno dobrote, Udruga brojnih obitelji "Alojzije Stepinac".
Na koncertu su nastupili Čedo Antolić i Željka Marinović, a svoje pjesme je kazivao Nikola Kuzmičić. Tokom večeri se u nekoliko navrata obratila i Nada Golubić predsjednica udruge brojnih obitelji "Alojzije Stepinac". U ime domaćina prisutnima se obratio i vlč Ivica Musa predsjednik SKAC-a. Voditelj večeri bio je Ante Novak.
Prilozi su se skupljali prodajom ulaznica, slastica, knjiga Nikole Kuzmičića, ... . Ukupno je skupljeno preko 1000 kuna.
Orgarnizatori večeri bili su SKAC i udruga brojnih obitelji "Alojzije Stepinac".
Ovo nije sve jer akcija službeno traje do 1.3.2005. U pripremi je donatorska večera čiji će sav prihod ići za ovu akciju a koja bi trebala biti u subotu 26.2.2005. godine. Sve informacije bit će na vrijeme objavljene.

"Kraljica mira", prvi brod iz flote SEM Marine Company koji je više od jednog desetljeća održavao pomorsku vezu između hrvatske i talijanske obale, u nedjelju 6. siječnja iz splitske Sjeverne luke isplovit će posljednji put u Indiju. Taj je brod poznat i po tome što je na prijelazu iz ratne 1993. na 1994. godinu prevozio humanitarnu pomoć i izbjeglice iz BiH. Odlaskom u rezalište završava pomorska karijera feribora starog četiri desetljeća, sagrađenog u Njemačkoj, koji je svoje najvitalnije godine proveo na Jadranu povezujući Split, Zadar i otoke Hvar i Vis s Anconom.

Prvi u predstavljanju autobusnih prijevoznik pripao je meni najboljoj kompaniji. AP Varaždin.
Surađuju sa Craoagom, AP Šibenik.
Često voze prema Dalmaciji i Zagorju, dobri autobusi, najbolja linija za Međugorje, osoblje u busevima za svaku pohvalu.

Ovaj prijevoznik vozi po cijeloj Lijepoj našoj a i šire. Dobri autobusi. Česte linije za Njemačku.

Ako idete za Zadar najbolje riješenje je Contus. Savršeni autobusi, usluga i brzina.
Održavaju linije Zadar - Zagreb - Zadar i Zadar - Split - Zadar.

Ovaj prijevoznik je jedan od najskupljih u Lijepoj Našoj. Ono što se kod njih sviđa je broj polazaka iz Zagreba prema Kvarnetu i otocima. Sve veze iz Zagreba imaju adekvetna poklapanja sa linijama koje ne voze do Zagreba.