www.fokus-tjednik.hr

Na Bijelu nedjelju (Mladi Uskrs), 18. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu održan je Uskrsfest. Ove godine navršilo se 25 godina kako je pokrenut taj najpopularniji festival duhovne glazbe. Donosimo razgovor s pokretačem te inicijative koji je 1979. godine organizirao prvi Uskrsfest. To je isusovac, otac Božidar Nagy, tadašnji studentski kateheta u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, koji je u to vrijeme već obavljao i službu postulatora za kanonizaciju bl. Ivana Merza.
• Oče Božidare, vaša ideja i inicijativa o festivalu duhovne glazbe veoma je lijepo zaživjela i razvila se tijekom ovih 25 godina. Možete li reći kako je to sve počelo? Malo bolje upućeni u povijest festivala naglašavaju da je to nadahnuće našega novog blaženika Ivana Merza?
- Bilo je to još 1978. godine kada smo krajem studenoga za blagdan Krista Kralja slavili 50. obljetnicu smrti Ivana Merza. Imali smo tri velike manifestacije: znanstveni simpozij, svečanu misu u katedrali, koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić, i potom na sâm blagdan Krista Kralja svečanu akademiju u Velikoj dvorani Dječačkoga sjemeništa na Šalati na kojoj su nastupili brojni mladi izvođači i tada postojeći katolički glazbeni sastavi. Nakon završenoga slavlja, vidjevši tolike mlade talentirane glazbenike u razgovoru s mojim suradnicima koji su mi pomogli organizirati tu svečanu akademiju, došla mi je zamisao da se svake godine organizira smotra ili festival duhovnih skladba kako bi mladi mogli pokazati svoja ostvarenja i da se tako potakne njihova kreativnost na tome području kršćanske glazbene duhovnosti.
• Nakon iznošenja vaše zamisli, kako je išlo dalje?
- Zamisao sam iznio najprije pred vjeroučitelje grada Zagreba u tadašnjemu Katehetskom centru. Zamisao je primljena pomalo s nevjericom i prihvaćena je uvjetno nakon što sam osobno preuzeo odgovornost kako ću organizirati taj prvi festival za koji je pokroviteljstvo uzeo tadašnji Katehetski centar na Kaptolu. Pozvao sam najprije glazbene sastave koji su nastupili na proslavi 50. obljetnice Ivana Merza, a potom i druge koji su postojali tada po Zagrebu u raznim župama i vjeronaučnim centrima. Bio je pozvan glazbeni sastav i zbor mladih iz Varaždina Župe sv. Fabijana i Sebastijana, koji su i pobijedili na tome prvom festivalu.
• Kako je uspio taj prvi festival?
- Može se reći više od očekivanja. Nitko se nije nadao tako velikom odzivu i tako brojnoj publici. Glas koncila pisao je da je u dupkom punoj dvorani bilo čak tisuću gledatelja. A na festivalu je nastupilo 180 izvođača iz 14 župskih zajednica, s ukupno 27 točaka; uključivao je tada i poeziju i folklor, a trajao je više od četiri sata.
• Taj prvi festival održan je na Mladi Uskrs, 22. travnja 1979. godine. Odabir datuma bila je vaša zamisao. Kako to da je odabran baš taj uskrsni termin?
- Iz jednostavna razloga: željelo se sve te stvaralačke energije mladih na polju glazbene kulture osmisliti, dati im pravi kršćanski sadržaj, da to ne bude samo pjesma radi pjesme, nego da posluži proslavi naše kršćanske vjere. A najvažniji sadržaj naše vjere jest Kristovo uskrsnuće koje treba slaviti i pjesmom i na sve druge načine. I tako sam odabrao upravo taj datum Mladi Uskrs da festival bude još u neposrednoj blizini Uskrsa. Pozornicu sam dao uresiti uskrsnom svijećom i tekstom koji sam odabrao iz uskrsnoga himna: “Život više nema kraja, s Kristom svima Uskrs svanu”. Veoma mi je drago da se taj uskrsni profil Uskrsfesta održao sve do danas.
• Taj prvi Uskrsfest bio je tada veliki crkveni događaj, pogotovo kad se uzme u obzir da je pokrenut još za komunističkoga režima. Kako su to ocijenili tadašnji katolički listovi?
- O tome je pisala Kana pod naslovom Evo može se; bio je to intervju sa mnom i mojim suradnicima, među kojima svakako treba spomenuti vlč. Andriju Kišićeka i Franceka Vranu. Zatim je pisao časopis Kateheza, potom Glasilo Postulature Ivana Merza. Glas koncila svoje opširno izvješće o tome prvom Uksrsfestu iz pera Luke Depolo zaključio je ovim riječima: “Sigurno je da ovakve smotre moraju postati redovite… Ako se ova smotra treba shvatiti, a to činimo s osobitim veseljem, kao početak nečega novog u duhovnom stvaralaštvu mladih, onda je ova večer na Šalati bila potrebna upravo ovakva kakva je bila…”
• I na kraju, s pravom možemo reći kako je to nadahnuće blaženoga Ivana Merza!
- Svakako! Bez one svečane akademije u povodu njegove 50. obljetnice iz 1978. godine, ovoga festivala u ovakvom obliku zasigurno ne bi bilo. Stoga smatram da je važno to uvijek spominjati i ne prešućivati kako je upravo naš blaženi Ivan Merz, kojega je Papa prošle godine postavio za zaštitnika i uzor mladima, stoji kao nadahnitelj ove naše najljepše manifestacije na području duhovne glazbe koja nam svake godine donosi toliko radosti i potiče tolika lijepa ostvarenja na polju duhovnoga glazbenog stvaralaštva