Radio vatikan

Na Bijelu nedjelju ili Mladi Uskrs, 18. travnja u Dvorani Lisinski u Zagrebu održan je USKRSFEST, smotra duhovne glazbe. Ove godine navršilo se 25 godina kako je pokrenut kod nas ovaj najpopularniji festival duhovne glazbe. Zamolili smo za razgovor pokretača ove inicijative koji je 1979. godine organizirao prvi Uskrsfest. To je isusovac otac Božidar Nagy, tadašnji studentski kateheta u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, koji je tada već vršio i službu postulatora za kanonizaciju bl. Ivana Merza.
Oče Božidare, Vaša ideja i inicijativa o festivalu duhovne glazbe veoma je lijepo zaživjela i razvila se kroz ovih 25 godina. Možete nam međutim malo reći kako je to sve počelo. Malo bolje upućeni u povijest festivala naglašavaju da je to nadahnuće našeg novog blaženika Ivana Merza?
BN: Bilo je to još 1978. godine kada smo koncem studenog za blagdan Krista Kralja slavili 50. obljetnicu smrti Ivana Merza. Imali smo tri velike manifestacije: znanstveni simpozij, svečanu Misu u katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić i potom, na sam blagdan Krista Kralja, svečanu akademiju u Velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati na kojoj su nastupili brojni mladi izvođači i tada postojeći glazbeni sastavi. Nakon završenog slavlja vidjevši tolike mlade talentirane glazbenike u razgovoru s mojim suradnicima koji su mi pomogli organizirati ovu svečanu akademiju došla mi je ideja da se svake godine organizira smotra ili festival duhovnih skladbi kako bi mladi mogli pokazati svoja ostvarenja i da se tako stimulira njihova kreativnost na tom području kršćanske glazbene duhovnosti.
I nakon što ste dobili ideju kako je išlo dalje?
BN: Ideju sam iznio najprije pred vjeroučitelje grada Zagreba u tadašnjem Katehetskom centru. Ideja je prihvaćena pomalo s nevjericom i uvjetno nakon što sam osobno preuzeo odgovornost da ću organizirati taj prvi festival za koji je pokroviteljstvo uzeo tadašnji Katehetski centar na Kaptolu. Pozvao sam najprije one glazbene sastave koji su nastupili na proslavi 50. obljetnice Ivana Merza, a potom i druge koji su postojali tada po Zagrebu u raznim župama i vjeronaučnim centrima. Bio je pozvan glazbeni sastav i zbor mladih iz Varaždina, iz župe sv. Fabijana i Sebastijana, koji su i pobijedili na tom prvom festivalu.
I kako je uspio taj prvi festival?
BN: Može se reći preko očekivanja. Nitko se nije nadao tako velikom odazivu i tako brojnoj publici. Glas Koncila je pisao da je u dupkom punoj dvorani bilo čak tisuću gledatelja. A na festivalu je nastupilo 180 izvođača iz 14 različitih zajednica, s ukupno 27 točaka; uključivao je tada i poeziju i foklor, a trajao je više od 4 sata.
Taj prvi festival održan je na Mladi Uskrs 22. travnja 1979. I izbor datuma je bila vaša ideja. Kako to da je odabran baš taj uskrsni termin?
BN: Iz jednostavnog razloga: željelo se sve te stvaralačke energije mladih na polju glazbene kulture osmisliti, dati im pravi kršćanski sadržaj, da to ne bude samo pjesma radi pjesme, nego da posluži proslavi naše vjere. A najvažniji sadržaj naše vjere jest Kristovo uskrsnuće koje treba slaviti i pjesmom i na sve druge načine. I tako sam izabrao upravo taj datum Mladi Uskrs, da festival bude još u neposrednoj blizini Uskrsa. Pozornicu sam dao ukrasiti s uskrsnom svijećom i tekstom iz uskrsnog himna: “Život više nema kraja, s Kristom svima Uskrs svanu”. Veoma mi je drago da se taj uskrsni profil Uskrsfesta održao sve do danas.
Taj prvi Uskrsfest bio je tada veliki crkveni događaj pogotovo kad se ima u vidu da je pokrenut još za vrijeme komunističkoga režima. Kako su to ocijenili tadašnji katolički listovi?
BN: O tome je pisala Kana pod naslovom “Evo može se”; bio je to intervju sa mnom i s drugim mojim suradnicima među kojima svakako spominjem vlč. Andriju Kišićeka i Franceka Vranu. Od ostalih spomenuo bih svakako Glas Koncila koji je svoj opširan izvještaj o tom prvom Uksrsfestu iz pera Luke Depola zaključio ovim riječima: “Sigurno je da ovakve smotre moraju postati redovite… Ako se ova smotra treba shvatiti, a to činimo s osobitim veseljem, kao početak nečega novog u duhovnom stvaralaštvu mladih, onda je ova večer na Šalati bila potrebna upravo ovakva kakva je bila…”
I na kraju, s pravom možemo reći da je to nadahnuće blaženog Ivana Merza!
BN: Svakako! Bez one svečane akademije na njegovoj 50. obljetnici iz 1978. god. ovoga festivala u ovakvom obliku sigurno ne bi bilo. Stoga smatram da je važno to uvijek spominjati i ne prešućivati da upravo naš blaženi Ivan Merz, kojega je Papa prošle godine postavio za zaštitnika i uzor mladima stoji kao nadahnitelj ove naše najljepše manifestacije na području duhovne glazbe koja nam svake godine toliko radosti donosi i potiče tolika lijepa ostvarenja na polju duhovnog glazbenog stvaralaštva.
Donijeli smo razgovor s isusovcem ocem Božidarom Nagyjem koji je prije 25 godina, tj. još 1979. godine, po nadahnuću blaženog Ivana Merza pokrenuo održavanje festivala duhovne glazbe i poezije koji se danas naziva Uskrsfest.