|
astrosailor
nedjelja, 30.12.2018.
Ultima Thule
U novogodišnjoj noći čeka nas zanimljiv događaj 6.5 milijardi km od nas.
Sonda New Horizons NASA-e će projuriti pored objekta MU69 iz Kuiperovog
pojasa, nazvanog i Ultima Thule, najdaljeg objekta koji ćemo tako, kao
vrsta, "posjetiti".
Sonda će doslovno projuriti, jer sa 14km/sec, na 3500km od površine objekta
veličine 30-40 km. Fotometrijska mjerenja napravljena
sa Zemlje, metodom okultacije zvijezda, ukazuju da se MU69 sastoji od dva
slijepljena veća objekta, s još jednim mnogo manjim objektom koji kruži oko
njega na orbiti od 400-500 km.
Tokom prolaza sonda će snimati i mjeriti što se da mjeriti...obično su to
mag.polje i eventualna atmosfera, fotometrija. Ako sve pođe u redu, bit će
to par GB podataka, koje će sonda zatim slati tokom idućih godinu i pol-
zbog ograničenja potrošnje energije odašiljača, brzina slanja je svega kB/s.
Kamera bi s te udaljenosti morala razlučiti objekte do 33m veličine.
Nije poznato kako izgleda objekt koji će biti proučavan, ali pretpostavka je
da je riječ o vrsti objekta od kojih je početni Sunčev sustav izgrađen.
S vremenom je vjerojatno "izgorio" od bomardiranja visokoenergetskim
česticama i zračenjem, pa se očekuje tamna površina, izduženog oblika,
stijene i prašina slijepljeni ledom.
Ali to je sve teorija. Za par dana ćemo, uz malo sreće i puno tehničke
magije, znati više. S udaljenosti na kojoj je sonda, bilo kakva interakcija
treba 6 sati i 8 minuta, dakle, potpuna automatizacija je bitna. A Ultima
Thule je toliko daleko i toliko je mala da ju nije lako točno
"naciljati"...zato i je pronađena tek pred 4 godine, drugim tehničkim
draguljem na nebu, svemirskim teleskopom Hubble (HST).
New Horizons je pokazala svoju vrijednost prilikom dostizanja svog primarnog
cilja, Plutona, pred par godina. Ultima Thule je izabrana kao slijedeća meta
jer ju se dalo dosegnuti uz male prepravke u putanji, za koje je sonda imala
dovoljno goriva.
Online možete pratiti na New Horizons
|
četvrtak, 20.12.2018.
Vonnegutova kolijevka
"Kolijevka za macu" sam prvi put čitao pred više od 20 godina, a sada sam, u
seriji "čitajmo originale" obnovio Knjige Bokonona. S guštom, Vonnegutov
smisao za humor mi se uvijek sviđao.
Što je autor htio reći? Led-9 nije bitan, imamo mnoge načine uništavanja
svijeta, Led-9 je bio samo metafora nečeg totalnog. Za razliku od Bombe, ovo
asocira na hladno, ali taj "led" čak nije ni hladan. Više je stvar u
okamenjivanju svega što u sebi ima imalo vode. Totalnom.
Dakle, priča je više o ljudskoj genijalnosti, a ujedno i gluposti. Tipična
hladnoratovska tema.
Možemo li danas "s visine" gledati na te dane i misliti da smo ih
prevazišli? Ni slučajno! Dovoljno je pročitati o jednom ljubavnom plesu
Trumpa i Kima da znamo da su danas stvari gotovo opasnije-nekad su o
crvenim tasterima za ispaljivanje raketa odlučivali vojni timovi i tek nakon 3
ključa od 3 različite odobe se nešto takvog moglo dogoditi..a danas je
dovoljno da idiotu u nekoj Bijeloj Kući dođe žuta minuta i fijuuuu!
Baš smo napredovali!
|
subota, 08.12.2018.
Kometa 46P/Wirtanen
U rujnu sam uputio one koje je zanimalo kako da nađu kometu P26.
Sada dajem upute za nalaženje druge, koja bi trebala biti još svjetlija.
Upute su prema web stranici theskylive
gdje pomoću "kalkulatora" s desne strane stranice možete naći aktualne podatke za
vrijeme kad ćete promatrati.
Riječ je o 46P/Wirtanen koja je upravo vidljiva i na našem nebu. Ja sam ju još nisam
vidio, a pitanje je i hoću li, jer oko mene je velik i svijetao grad i nebo nije baš dobro
za ikakve astronomske opservacije, čovjek je sretan ako vidi neku zvijezdu.
Maksimalna vidljivost bi morala biti idućih dana. Upotrijebite li dvogled ili tako nešto,
šanse da ju pronađete su uvelike povećane. Položaj u subotu: produžite udaljenost
dvije donje zvijezde u Orionu 4 puta u desno. Probajte! Ako vam uspije, molim
napišite u komentaru, baš me zanima hoće li stvarno biti vidljiva golim okom, kao što
su neki predviđali.
|
subota, 01.12.2018.
Kvaka 22
Ima knjiga koje i predugo ostaju na "pročitati" listi. Za neke, kao ova, mi
je drago da su pričekale da ih čitam u originalu.
Prethodna takva za mene je bila "Brave New World" Huxleya, koju sam
pokušavao čitati na dva-tri jezika prije originala, ali mi ni na jednom nije
išlo, bilo mi je nečitljivo. A original je odmah progovorio tako da nije
bilo problema, dobro smo se razumjeli.
Catch-22 Josepha Hellera me je uvijek odbijala i svojom slavom-što slavnija
knjiga, meni ju se manje hoće čitati. Mora pričekati u redu iza nekih definitvno
manje slavnih. Ova je čekala, i dočekala, a valjda u tome i jest štos.
Dakle, nakon skoro pola stoljeća, da, dobra knjiga. Tako se piše o ratu i o
tome da je to sve sranje s marcipanom i višnjom na vrhu, i da je jedino
bitno izvući živu glavu...i ostati čovjek, da možeš pogledati u ogledalo
ostatak života.
Sistem, jasno, radi sve da ti se živo j... za taj odraz u ogledalu. Razni
bravari, bageristi, kamiondžije, šverceri, psihijatri, povjesničari,
profesionalni političari i slična ogavna bagra su oberkommando i ti ima
bre da slušaš i da vešaš to ordenje ili će tebe bre da obese na prvu granu.
Bre.
Monty Python je ultraklasična opera u režiji štićenica samostana Sv. Klarise
u odnosu na realnost koju se prodaje prije, tokom i nakon rata na temu
domoljubne dužnosti, dok višespomenuta bagra ladi muda uz svoje jahte i vrti
lovu na gluposti raje.
Čitao sam donekle ostale pisce iz perioda kad je nastala ova knjiga. Nastajala
je gotovo cijele 1950-te, štampana je 1961-ve. Čime odudara? Time da je
ponudila "fuck off" pogled na cijelu tu priču. Izašla je u pogodno vrijeme,
taman da se publika zagrije za nju do vijetnamskog rata i da posluži za
njegovo obezvrijeđivanje, ogoljavanje moralne bijede cijele te ratne priče.
I ne samo te.
Kroz cijelu urnebesnu priču bombarderske jedinice koja mora letiti previše
misija i događa im se poprilično toga što ni Alice u Zemlji Čuda ne bi
bilo čudno, provlači se nit brutalne ratne stvarnosti sa krvavim ranama,
smrtima i komadićima ratnih drugova razbacanih jednih po drugima. Ludilo je
svakodnevno i opće, stvarnost nije normalna. Negdje pred kraj je par
stranica gdje glavni lik luta bombardiranim Rimom i vidi ono što je
(kasniji zaslužni nosioc ordena "Seronja prve klase") Borivoje Đorđević
otpjevao prije rata u "Pogledaj dom svoj, anđele". Dobro misli Yossarian da
je "Kristov moment" upravo to, taj pogled na svu bijedu naokolo.
Čitao sam izdanje za 50-godišnjicu prvog izdanja, u kom je bilo dosta
materijala na temu nastanka i prvih kritika knjige. Zanimljivo-i u tome je
zapravo riječ o vrlo modernoj knjizi-je da je zapravo riječ o proizvodu,
stvorenom i lansiranom na tržište u najboljoj maniri američke reklamne
mašinerije. Ali o dobrom proizvodu, jer, ne zaboravimo, ima i takvih. Teško
za povjerovati usred sveg tog sranja koje nam prodaju, u kom će nas utopiti
samo da zarade neku siću, ali ima.
I pored svega toga zabavna lektira, i upravo u tome i jest majstorija pisca,
pretvaranje kamenja u zlato.
|
|
|