astrosailor

petak, 26.10.2018.

Koma

Nakon čitanja 700 stranica "Pekinške kome" osjećam se kao da je preko
mene prošao onaj tenk kojeg svi znaju sa TV. Osim Kineza,

Ma Jian je ispričao priču na zanimljiv način, preko učesnika najužeg kruga
organizatora studentskih protesta koji su završili masakrom na trgu Tiananmen,
AD 1989, ma vraga, ADengXiaopingii78 (u Kini bi se, da je demokratska,
vrijeme brojalo od pada carstva i uspostave Republike, ovako, smislio sam
bastarda).

Glavni junak je u komi 10 godina, nakon što je dobio slučajni metak u glavu
pri kraju protesta, ali čuje sve oko sebe i osjeća mirise, donekle osjeća i
dodir. Pratimi njegov tok misli dok se oko njega događaju stvari, i njegova
sjećanja. Čak i seksualni akt, i homoseksualni, izveden na njemu.

Zapravo sam tek tokom zadnjih stotinjak stranica shvatio zašto me toliko
pogađa to što piše: bio sam u studentskom protestu u Zagrebu, mislim da
1993, bili su to prvi protesti u Hrvatskoj, ticali su se Studentskog Centra,
a čega bi...leglo lopovluka! Krenuli smo sa "Cvjetnog" prema "Savi" i onda
"Šari" i Savskom prema Centru. Policija u punoj opremi nas je zaustavila na
parkingu kod Studentskog Centra, nisu nas pustili prema Trgu. Pošteni
kordon, ne neki penzioneri, vlast nas je očito uzela ozbiljno. Kad smo
vidjeli da su se pojavili neki provokatori s parolama koje nisu spadale u
naš protest, i da policija biva sve nervoznija, pokupili smo se što dalje.

Slične situacije opisuje i Jian, borba studentskih frakcija za vlast unosi
razdor i na kraju se masa otima kontroli. Opasno, jer lako je skrenuti
pozornost mase nekom akcijom, a teško ju je onda zaustaviti.

Na sreću, nas nisu gazili tenkovima, pa nemam i takvo iskustvo, ali one na
Tiananmen jesu, i pucali su u njih bojevom municijom. Kasnije su ih uglavnom
pozatvarali u zatvore ili ludnice - u Ankankg ludnicama terapijom su ih
navodili da stvarno polude, kineska "profinjenost" ne zna granica kad je
mučenje u pitanju, imali su 5000 godina da razviju metode, i razvili su ih.

Govnar od Deng Xiaopinga si je zaslužio da gnjije u tri pakla za svoje
postupke tada, kao i ostatak Partije. Seronje.

Sramotno je da se i danas ne zna koliko ljudi je tamo izginulo, brojke su od
par stotina do par desetaka tisuća-naime, na samom trgu je manjina izginula,
više je bilo u ulicama tokom dana uličnih borbi, kad su studenti i građani
pokušali blokirati vojsci dostup do trga. Tenkovi su jednostavno pretvorili
masu u krvavu smjesu-postoje dokumentarne snimke, potražite na youtube,
istina se ne može sakriti.

U Kini se zapravo i dan-danas ne smije spomenuti Tiananmen 1989. Ne postoji,
nikad bilo, "to je sve neprijateljska propaganda." Bagra robovlasnička,
sjeme im se zatrlo!

Po tome smo ipak napredniji, ako se tako može reći. Ovaj varšavski spomenik
ljudskoj gluposti je danas samo jedna u nizu visokih zgrada na mjestu nekadašnjeg
židovskog Geta:
gf

To je bio "poklon" Staljina dragom "oslobođenom gradu". Sa crvenom zvijezdom na
vrhu, jasno.

Varšava me i dalje ponekad iznenadi, evo, prošli tjedan me iznenadio
ovaj spomenik jednom drugom Velikom Vođi usred grada, čak je i napisano tako:
gf

Ne znam što taj seronja tu ima stajati, makar i u ime FR/PL prijateljstva,
bolje bi im bilo neku lipu Francuskinjicu i/ili Francuza tu postavit, ili
bocu vina. Bilo što, a ne Pigmaliona s kancerogeno razraslim egom. Iš, iš! Fe!

Ne dajte se diktatorima, populistima, seronjama i maherima raznih masti.
Pošaljite ih na ropotarnicu Povijesti čim primjetite da im je ego veće od...
one stvari. Opasni su, u stanju su unesrećiti mnogo, mnogo ljudi.

Teške teme, očito je jesen došla i sjećanja naviru.
gf

Vrapci se udebljali, spremni su za zimu:
gf

Trave odlaze u stilu:
gf


- 20:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 13.10.2018.

Beton u glavi i u guzici

Čitanje HR novina ponekad je opasno za ugodan osjećaj, čak i kad je u pitanju jutarnja kava u sunčano
subotnje jutro. Zato to radim samo kad se zaboravim i kliknem da ipak vidim što to radite tamo daleko. I onda požalim.

Ne tako davno sam čitao sasvim kulturan članak na temu zaštite mora u kojem žena spominje kako smo u Lijepoj Njihovoj do 2000-te zacementirali 830 km obale, u odnosu na 150-ak km koliko je bilo zacementirano do 1960. Članak je na ovoj
poveznici
Bilo je zanimljivo vidjeti da se netko bavi time i znanstveno, a ne samo džeparoški.

Danas sam pročitao o bandi džeparoša koja nas u bestidnoj samopromociji (ili je novinar potpuno sišao s uma pred par zelembaća?) uvjerava kako je njihova zarada u našem interesu:
poveznica
Mala caka je da im moramo dati 250-ak hektara terena uz more. Mislim, isplatit će to oni ono par ljudi koji tamo imaju zemlju, gradskim moćnicima će kapnuti za koje novo nabrijano auto, nema frke...ali slijedećih 8 km obale će se od "zapuštenog pašnjaka" i grmlja i "beskorisnog" kamena kao čudesnom rukom dotaknuto pretvoriti u živi izvor...novca! $$ i $$ i $$ u okicama i svi nastavljaju dupeta i ližu nogu (i poviše) ruke koja "daje". Vrapca daje, uzima ovcu! A razlika u njegov džep.

Pazi ga, tamo u članku slikica projekta, nastat će "autohtono Dalmatinsko naselje", vidi, ima i crikvu, a jel protestantska ili je to možda autohtoni dalmoški scijentološki hram, kao onaj u San Francisku? Koga oni zaj...?

I još bi mi kao morali bit zadovoljni što će američke bogate guzice u takvom resortu zaposjesti dio naše obale. Jer će u tom naselju oni radnici koji će ga graditi, zamislite, i živjeti. Valjda kao sobari i jebari za te silne bogataše! A zapravo će oni radije uvesti svoje, ili pak platiti filipinke, indijce, na koje su navikli, što se davit s nekim tu balkancima, to je sve bagra, dokazano!

Mislim, znam, znam, ne treba se Amera bojati, na sreću to je samo još jedan probisvjetski plan lokalnih da neurbanizirano urbaniziraju (na ime "velike investicije") i onda kad bogati govnar podvuče rep pred lokalnim preprekama iduće garniture vlasti (jer tko bi to sve zadovoljio, i Sv. Duh bi rekao "basta!") njima lijepo ostane urbanizirano zemljište...ali toga se već treba bojati, jer znamo što slijedi, već viđeno na toliko mjesta uz svjetska mora, ne samo Sredozemno.

Čak me ni to ne šokira, nego činjenica da se to može prodavati u novinama kao pozitivno. I nikom ništa.

Meni je to uvredljivo, smatraju nas budalama. Vjerojatno opravdano, kad se promisli o onom što se vidi novoizgrađenog uz obalu Lijepe Njihove. I onda naši vrsni navijači i 'rvatine bacaju banane pred igrače koji im ne pašu na šahovnicu...a sami imaju bananetinu, samo betonsku, usrid pozadine. I još bi ju i nama ugurali, i htjeli da ju primimo s osmijehom. Strašno!

Ovdje je primjer jedne (još) nezabetonirane obale, iako se lokalni trude zadnjih 50 godina.
gf

Na sreću su toliko isposvađani i jalni da se, nadam se, nikad neće dogovoriti oko ikakve investicije ovdje. Evo i neke neposredne koristi od nesloge! Živjela!

- 18:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 05.10.2018.

Hayabusa 2

Ovih dana se dogodio jedan zanimljiv događaj za povijest
ljudskih istraživanja sunčevog sustava, koji je prošao
čudno ispod radara. Hayabusa 2, Japanska sonda-u suradnji
sa Nijemcima (i Francuzima)-je spustila 3 uređaja na asteroid
Ryugu. Spustit će još 2.

Da je to napravila NASA, udaralo bi sa naslovnica svih časopisa.
JAXA je mnogo diskretnija, kumunikacija ne malog uspjeha uglavnom
ide preko Twittera-možda i zbog činjenice da je prva Hayabusa
prošla neslavno pred par godina. Nakon hrpe grešaka, ispunila je
cilj, dospjela na asteroid Itokava i poslala na Zemlju uzorak...ničega.
Nakon cijele zavrzlame da dospiju tamo, poklopac kutije za uzimanje
uzorka se nije otvorio. Svejedno, poslali su kutiju na Zemlju,
nadajući se da je bar nešto mikroskopske prašine ostalo na njoj.

Ali ni slijetanje nije prošlo bez problema, pa je kutija bila pošteno
izudarana i spaljena-u biti je pala slobodnim padom na Zemlju.
Sve što je moglo poći po krivu, pošlo je.

Hayabusa 2 je niskobudžetna misija koja ima za pokazati da su naučili
nešto na primjeru prethodne. Za sad im ide izvrsno. Let, orbitiranje
i spuštanje automatiziranih sondi na površinu su prošli bez greške.

Dobili smo tako snimke sa površine asteroida Ryugu:
gf

U idućih par mjeseci bit će spuštena još jedna mikro-sonda, a onda
će i sam orbiter sletjeti na Ryugu. Na asteroidu će biti izbušena
rupa za uzimanje uzorka, koji će onda biti poslan na Zemlju, na analizu.

Mjerenja i fotografije Ryugu imaju za zadatak istražiti ovaj arheološki
uzorak sunčeva sustava. Naime, na Ryugu možemo proučiti pramaterijal
od kojeg su nastale planete. Uz istraživanje ugljikovih spojeva, glavno što
će znanstvenici pokušati ustanoviti je da li na njemu ima vode vezane u
stijene. Ako ima, pružilo bi to dodatni argument za teoriju po kojoj su objekti iz
svemira donijeli vodu na Zemlju.

Naime, znamo da je prvotna voda na Zemlji bila isparena tokom razvoja naše
zvijezde, Sunca. Ne znamo otkud nam današnja voda. Iz stijena? Prema
trenutnim saznanjima, ne. Dakle, preostaje nam jedino mogućnost
da nam je pala sa neba, iz svemira.

Na kometama, pokazalo se prilikom sličnih misija, ima dosta vode.
Ima li je i na asteroidima? Ova misija će, među ostalim, dati odgovor
na to pitanje.

Više na linku službene stranice.

- 03:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< listopad, 2018 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (7)
Ožujak 2023 (6)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (4)
Studeni 2022 (6)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (5)
Srpanj 2022 (3)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (4)
Ožujak 2022 (9)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (9)
Prosinac 2021 (7)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)
Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org