MATIJEVIĆI I NERETVA
30.12.2013., ponedjeljak
KAKVA JE UGROŽENOST DOLINE NERETVE OD POTRESA I TKO TREBA BITI VIŠE NA OPREZU?
|
Dolina Neretve se nalazi na seizmički aktivnom području koje je kroz povijest bilo pod udarom većeg broja potresa. Prema podacima Seizmološke službe RH, na području doline Neretve u posljednjih 125 godina zabilježeno je 33 potresa intenziteta V stupnjeva po MCS („prilično jak potres“ - Mercalijeva skala) i 12 potresa intenziteta VI stupnjeva MCS („jak potres“). Jači potresi od toga na ovom području nisu zabilježeni, te se ni u jednom slučaju nije radilo o znatnijoj šteti na stambenim objektima ni na infrastrukturnim objektima. Zadnji potres koji se jače osjetio u dolini Neretve je onaj od 05. rujna 1996. godine s epicentrom u Stonu (na stonskom području je uzrokovao 8,2 milijuna USD štete dok u Neretvi nije izazvao štetu vrijednu spomena). Kako se dolina Neretve se nalazi na području za koje se procjenjuje da bi moglo jednog dana doći u najgorem scenariju pod udar potresa jačine VIII MCS (razorni potres), za takav maksimalno predviđeni potres za ovo područje razrađene su i projekcije eventualnih razaranja i žrtava od strane ovlaštene tvrtke Alfa testa d.o.o. Naročito velika oštećenja očekivala bi se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihovu širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih. Na području doline Neretve postoji dio objekata izgrađen od klesanog prirodnog kamena bez armirano-betonske konstrukcije, kao i objekti od neobrađenog kamena. U slučaju potresa većeg intenziteta za očekivati je da bi naročito na ovim objektima nastala veća oštećenja i rušenja istih. Postojeće građevine u dolini Neretve (kao i u RH) se dijele u 3 kategorije prema čvrstoći i otpornosti na potrese: Tip – A: Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline. Tip – B: Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena. Tip – C: Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade. Tipovi građenja u dolini Neretve po gradovima/općinama: Na primjeru općine Kula Norinska koja je izradila plan ugroženosti, a koji je po izračunatom modelu i postotku vrlo sličan ostalim područjima doline Neretve (osim mjesta Ploče koje ima u prosjeku moderniju gradnju od ostalih naselja), možemo vidjeti kakvo je stanje i u ostatku doline Neretve. Na području Općine Kula Norinska ima: „Tip-A“ - 38 objekata „Tip-B“- 290 objekata „Tip-C“ – 311 objekata Naselja po tipovima građevina u Općini Kula Norinska Objekti Tipa „A i B“ znatno su osjetljiviji na potrese te se može računati da pri intenzitetu potresa od VIII stupnjeva po MCS ljestvici (razorni potresi) na 4 objekta u općini Kula Norinska nastala razorna oštećenja i potpuna rušenja (oni najslabiji od „Tip-A“). Srećom u objektima „Tip-A“ u općini Kula Norinska nema stanovnika (stare su i napuštene kuće), pa bi na njima bila samo materijalna šteta. Na 39 objekata nastala bi teška i razorna oštećenja (ostatak od „Tip-A“ i par kuća „Tip-B“), te na 136 objekata („Tip-B“) nastala bi umjerena i teška oštećenja. Od objekata „Tip-B“, u 10 % objekata nitko ne živi, a u preostalih 90 % živi oko 700 osoba, pa bi se tu mogla očekivati ozljeđivanja i manji broj smrtnih slučajeva. U objektima „Tip-C“ stalno živi oko 1200 stanovnika i u takvim objektima se može očekivati ograničena materijalna šteta i eventualno lakša ozljeđivanja. Dakle pri takvom potresu bi na području Općine Kula Norinska u slučaju potresa intenziteta VIIIo po MCS ljestvici bilo ugroženo oko 639 objekata i svo stanovništvo u različitim stupnjevima ugroze. Kuće tipa B (srednja čvrstoća gradnje) prevladavaju u cijeloj općini uz iznimku Krvavca II gdje zbog novije gradnje prevladavaju kuće čvrste gradnje najotpornije na potrese. Najugroženije su kuće u Krvavcu gdje ima veći broj kamenih kuća. U naseljima starije gradnje gdje su objekti građeni isključivo od klesanog kamena, s drvenom međukatnom strukturom očekivao bi se veći broj osoba s težim povredama kao i smrtno stradalih osoba. Najveće i najgušće naseljeno takvo naselje na području Općine je naselje Krvavac. U objektima starije gradnje u općini živi oko 700 osoba (od ukupno 1900) i one bi u slučaju potresa intenziteta od VIII. stupnjeva MCS bile najugroženije. Tu se može računati na oko 5% smrtno stradalih osoba, tj. oko 35 osoba. Može se računati da bi bilo 10% teže povrijeđenih osoba, tj. oko 70 osoba i oko 15% lakše ozlijeđenih, tj. oko 110 osoba. Usljed potresa je moguć nastanak požara koji bi pored ljudskih života ugrozili i materijalna dobra. Ostala područja Općine Kula Norinska spadaju u područja gdje su stambeni i gospodarski objekti uglavnom građeni u novije doba, te su korišteni kvalitetniji materijali gradnje, a samim tim spadaju u zonu manje ugroženosti stanovnika. Također razlog povećane sigurnosti je manja gustoća naselja. U tim bi se objektima manje opasnosti našlo oko 1200 osoba za koje se može pretpostaviti da bi bilo oko 2% smrtno stradalih tj. oko 12 osoba, 5% teže povrijeđenih osoba tj. 60 osoba i oko 10% lakše povrijeđenih osoba, tj. oko 120 osoba. |
