Zivot u Zabolandu
13.02.2013., srijeda
od karnevala, preko vjerske tolerancije do coffie-shopa
|
Karneval se slavi iskljucivo na jugu Zabolanda. Zasto na jugu? Zato sto je jug tradicionalno bio katolicki, pogotovo provincije Brabant i Limburg, dok je iznad dvaju velikih rijeka Rajne i Maas (grubo uzeto linija Rotterdam - Nijmegen) Zaboland tradicionalno bio protestantski. A kako je do toga doslo? Nekada su naravno svi bili katolici i nije bilo problema. No protestantizam se u 16. stoljecu iz Njemacke prosirio i u Zaboland (tocnije gradove, vojvodstva i grofovije na podrucju danasnjeg Zabolanda) i zahvatio dio stanovnistva, ali jos ne i vecinu. U tom istom stoljecu Zaboland potpada pod Habsburgovce, a oni su bili katolici i aktivno su sudjelovali u protureformaciji, sto je uzrokovalo progonima, lomacama i mucenjima ne-katolika. To lokalnom stanovnistvu (protestanskom i katolickom) bas nije imalo nekog smisla, ali naredjenja du se morala izvrsavati. Sve dok ti progoni i novi porezi spanjolskog kralja (Filip II Habsburg) nisu doveli do ustanka protiv Spanjolaca - katolika. Mnogi gradovi i sela su tako preko noci postali protestantski. Na kraju je taj ustanak doveo do potpisivanja Utrechtske unije 1579 izmedju Sedam provincija, sto je bio zacetak kasnije Republike Sedam Provincija. Ugovor iz Utrechta je bio nesto poput ustava i jedna od znacajnih tocaka je bilo pitanje vjerske slobode. U ugovoru je zajamceno da niti jedan pojedinac ne smije biti progonjen zbog svoje vjere. To je bio zacetak vjerske tolerancije. No Spanjolci se nisu samo tako odrekli svojih provincija i borba je trajala jos desetljecima, s time da su juzne provincije Brabant i Limburg „oslobodjene“ tek mnogo kasnije i zato je tamo lokalno stanovnistvo ostalo gotovo potpuno katolicko. I eto se danas tamo slavi karneval. Sloboda vjeroispovjesti je bila razlog zasto je u kasniju Republiku Zaboland doslo puno religijskih pokreta i manjina, koji su ostalim dijelovima Europe bili proganjani. Sloboda vjeroispovijesti medjutim nije automatski znacila da je svatko javno mogao iskazivati svoju vjeru. Pogotovo se to moglo uzeti za zlo katolicima i zato su nastale“ skrivene crkve“. Skrivene crkve su izvana izgledale kao obicne zgrade za stanovanje, a kada udjes unutra ogroman prostor sa oltarom, kipovima, kapelicama... Naravno da se znalo da se ondje skriva „katolicka“ crkva, ali to se dozvoljavalo. I to je jezgra one prakticne tolerancije, po kojoj je Zaboland kasnije postao poznat i sto je jos i dan danas vidljivo u drustvu. Najbolji primjer su coffie-shopovi u kojima se moze kupiti marihuana.Iako je zakonom zabranjeno uzgajati i kupovati vece kolicine marihuane, svi znaju da vlasnik coffie-shopa negdje mora nabaviti „travu“, ali zbog toga ga se ne kaznjava, nego se to eto dozvoljava. Druga je strana medalje sto je ta deklarativna tolerancija u drustvu skriva netoleranciju, koja je kroz cijelu povijest, pa i danas prisutna u Zabolandu ali to je za neku drugu pricu. |