|
ponedjeljak, 21.07.2008.
Za koga da navija Hrvat iz Bosne i Hercegovine kada igraju BiH i Hrvatska?


Dragi čitatelju,
Počinje naš letnji literarni konkuras!
Pasioniranom je čitatelju Vaseljene već zacelo poznato da mi zgodimice priređujemo turnire duha i poetska nadmetanja, pa tako i sada, u ovom strašnom času, kad film "Buick Riviera" redatelja Gorana Rušinovića po romanu Miljenka Jergovića u "Jutarnjem listu" ima tretman kao svako drugo delo sedme hrvatske umetnosti, umesto da dobije primeren zaseban prostor kako i dolikuje klasiku, otvaramo natecanje u književnim dostignućima na temu: Za koga da navija Hrvat iz Bosne i Hercegovine kad igraju BiH i Hrvatska?
Tema je, vidi se na prvi pogled, vanvremena, iako je neposredni povod za nju, kao što ilustruje donji primer, dao predsednik Vlade RH, dr.Ivo Sanader, u razgovoru s jednim čovekom iz Bosne i Hercegovine. Za premijera je to strašno teško i zanimljivo pitanje, na koje on nema odgovor. To stoga jer mu je teško staviti se u kožu bosanskohercegovačkog Hrvata, jer taj čovjek živi dvojnost, koja se mora poštovati. On je Hrvat, a Bosna i Hercegovina je njegova domovina. Tom dvojnošću ne bi se smjela previše baviti politika, kaže premijer Sanader. Prije je riječ o jednoj duboko književnoj temi, koja se samo preko književnosti i da apsolvirati.
Stoga očekujem da vi meni odgovorite na ovo pitanje.
Vaši radovi mogu da budu u formi kratke crtice, priče, novele ili pesme, do par iljada znakova, od kojih, dakako, niti jedan ne sme da bude swastika ili srk i čepić.
Ne znam šta bi više trebalo da se kaže: evo vam dolje primera, pa ako vam svejedno nešto nije jasno, onda ste imbecil i uopšte ne može da sudelujete na ovom konkursu, i njegove su vam propozicije ionako nekorisne.
PITALICA

Za koga da navija Hrvat iz Bosne i Hercegovine kada igraju BiH i Hrvatska?
- E, vidite, to je strašno teško i zanimljivo pitanje, na koje ja nemam odgovor. Teško mi je staviti se u kožu bosanskohercegovačkog Hrvata, jer taj čovjek živi dvojnost, koja se mora poštovati. On je Hrvat, a Bosna i Hercegovina je njegova domovina. Tom dvojnošću ne bi se smjela previše baviti politika. Prije je riječ o jednoj duboko književnoj temi, koja se samo preko književnosti i da apsolvirati. Stoga očekujem da vi meni, i kao književnik i kao Hrvat iz Bosne i Hercegovine, odgovorite na ovo pitanje.
OBJAŠNJENJE PITALICE

Kakva besramna ljiga - u državi kojoj prijeti gospodarski kolaps premijer koji ne govori fraze izjavljuje "bit će bolje". Prejeben je ovaj razgovor likova koji su izgubili osjećaj za stvarnost.
Iz ove splačine izdvajam sljedeće:
Majmunko: Za koga da navija Hrvat iz Bosne i Hercegovine kada igraju BiH i Hrvatska?"
Jovan: Prije je riječ o jednoj duboko književnoj temi, koja se samo preko književnosti i da apsolvirati. Stoga očekujem da vi meni, i kao književnik i kao Hrvat iz Bosne i Hercegovine, odgovorite na ovo pitanje.
Trebali bi pitati Hrvate iz BiH što misle o "Hrvatu" Jergoviću i europejcu Sanaderu koji se dobrano ogrebao za njihove glasove u predizbornoj kampanji. Sanader ih danas svrstava u književnost, dakle Hrvati iz BiH su fiktivni likovi.
Sva je sreća da Jergović ima frizuru kao četku za klozet da Sanader ima s čim očistiti govna iz šolje.
inhibitor 19.07.2008. 22:10
Odličan ti je ovaj opažaj, Kizo: Sanader ih danas svrstava u književnost, dakle Hrvati iz BiH su fiktivni likovi.
Ako oni mogu biti likovi fikcije, onda je vasceli Jergosov opus zakurac, budući da i Ruta i Srda, na neki volšeban način, žive.
Ako pak Ruta i Srda žive, premise su tih romana pogrješne, a sami su romani suvišni.
Q.E.D.
(Hvala što si mi pomogao u ovoj Jorgeovskoj etidi.)
PRIMJER ODGOVORA

Sinoć je u prepunoj dvorani DKH održano predstavljene nove knjige uglednog književnika Miljenka Jergovića- "Željezni čar zapadnog kolodvora". U njemu se pripovijeda o uglednom sarajevskom sveučilišnom profesoru dr. Hermanu Fišeru, cijenjenom lingvistu i ozbiljnom znanstveniku njemačkog porijekla, koji je u predratnom Sarajevu bio sinonim austrougarke uljuđenosti i građanske pristojnosti, no imao je jednu pravu balkansku strast. Naime svake Nedjelje Herman bi se utopio u gomili na stadionu Grbavica, gdje bi sudjelovao u vrevi gomile na tribini, ponašajući se kao i svaki Željin navijač, vičući na protivničke i svoje igrače te suce, kao da je pomoćni radnik u TASu, a ne ugledni akademik. Paralelno s njegovom pričom pratimo i onu Mehmeda Muzurevića, robusnog beka Želje, koji je mogao ostvariti i svjetsku karijeru da nije bilo njegovih, u najmanju ruku nesportskih, navika. U drugom dijelu priče njihove će se sudbine na neobičan način spojiti. Fišer će početkom rata napustiti Sarajevo i otići u Berlin, prihvativši mjesto predavača u jednoj uglednoj sveučilišnoj ustanovi. Mehmed pak završi kao branitelj grada, biva ranjen, ali srećom se dobro oporavi i završi kao trener lokalnog njemačkog trećeligaša. Fišer, iako Nijemac i nogometni zaljubljenik, u svojoj se pradomovini osjeća kao u egzilu i ne može probuditi svoju nogometnu strast, "guilty pleasure" iz bosanskih dana. Naime, on jednostavno ne može navijati za Njemačku reprezentaciju, a ni bosansku jednostavno više ne osjeća kao svoju. Zatim slijedi jedan niz neobičnih i pomaknutih događaja na kraju kojih, jedne čudne i usamljene noći, Fišer zaluta u jednu kavanu gdje se okupljaju njegovi bivši sunarodnjaci i on, prvi put otkako je u novoj/staroj domovini, probudi u sebi one čudne gotovo demonske porive, koji su do tada izlazili iz njega samo na utakmicama. U toj burnoj pijanoj noći upozna i Mehmeda koji je, ne moramo to naglašavati, čest gost te kavane, a kojega je nekada davno gledao sa tribine i upućivao mu povike. Nakon toga, probudi se nešto od one stare strasti i Fišer od sada postane strastveni navijač Mehmedovog trećeligaša, koji igra na malom stadionu kraj Westbanhofa. I tako je Fišer naučio da se i tamo u daljini može za nekoga navijati, uostalom on bar može psovati na besprijekornom i tečnom njemačkom, zbog čega se prvi put otkako je stigao, tek tu na tribini, prestao osjećati strancem.
Prikladni uvodni govor prilikom predstavljana održao je premijer republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, koji se ispričao što zbog državničkih obaveza ne može ostati na cijelom događaju, ali je tom prilikom naglasio da je ovoj roman međunarodne težine, i da će se osobno svojim kanalima potruditi da knjiga nađe put do nekog ozbiljnog njemačkog izdavača, jer bi roman, s obzirom na tematiku, mogao izazvati interes njemačke čitalačke publike.
svijet u boci 21.07.2008. 12:42

DRUGI PRIMJER
Ćiro, koji je svoj nadimak dobio po jednom patuljku nekog trbuhozborca u rodnom Travniku, kaže kako je još u šoku zbog novonastale situacije te da tek čeka odlazak u Sarajevo radi sređivanja administrativnih stvari.
Odmah je prstom pokazao na zagrebačkog gradonačelnika:
„Čini mi se kako je Milan Bandić imao glavnu ulogu u mom izboru. On je izravno razgovarao s generalnim sekretarom i kako se on dogovorio tako je meni naredio da moram ići. Bandić pretendira da to nije samo športski efekat nego i politički.“
„I Bandić dolazi s tog područja i shvatio sam da je njegova velika želja da taj postojeći antagonizam, ako on uopće i postoji, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane.“
Ćiro smatra kako će zbog njega većina ljudi koji su iz tih krajeva došli u Hrvatsku početi navijati i za Bosnu i Hercegovinu.
„Vrijeme je učinilo svoje i tenzije su se smanjile što je vjerojatno najvitalniji razlog da više nema političke opozicije i ljudi koji smatraju kako nisam podoban za izbornika BiH.“
„Vjerujem kako ću uspjeti stvoriti nacionalni naboj, jer i Hrvati i Srbi, htjeli to oni ili ne, priznaju državu koja se zove Bosna i Hercegovina. Oni moraju imati svijest i odgovornost da brane boje svoje države“, osvrnuo se Ćiro na podijeljenost kada je u pitanju navijanje za pojedine reprezentacije u BiH.
|
- 14:33 -
Komentari (14) -
Isprintaj -
#
Nemanjo, jasno mi je zašto te gosn Milenko toliko inspiriše, ali nije mi jasno zašto si prećutio Milana milenog. ili to tek sledi? ili te Milan mileni toliko baš i ne interesuje kao slučaj? (stroke 21.07.2008. 20:59)
Ma jebeš Štrljića, to je kao da oružaru Dinama predbacuješ igru Balabana! Jednostavno, zna se tko je tu impresario: ako bi trebalo pisati o tom razbacivanju mesinom, onda treba pisati o Selemu! Štrljić je samo mali od kužine. Taj mi je slučaj, Stroke, sasvim degutantan: riječ je o prvoj lopti, i artistički - bacanje mesa itd. - i politički - provokacija Sanaderovim govorom, što je passe koliko to samo može biti - i stoga me i ne interesira previše. Ima jedna druga stvar koja me i inače odbija od zauzimanja za ta govna, glumce - naime, u sezoni za njih nije ni čuti, naprosto zato jer uglavnom proizvode sasvim irelevantan teatar dostojan vatrogasnih domova panonske provincije, ali ljeti, kad treba mukte namakati muda u šene blau Jadranu, onda se dosjete nevjerojatno provokativnih i angažiranih komada, od Lenke Udovički - koja i mojim novcima poreznog i prireznog obveznika režira i ljetuje na Brijunima iz sezone u sezonu kao da je Peter Brook križan Maxom Reinhardtom osobno - pa do tih bogaca po Dubrovniku, Jupe i škvadrice, koji iz godine u godinu reinterpretira Držića kao da je Kubrickov monolit! A sve zato jer je bagra u socijalizmu naučila zabadžabe ljetovati! I onda se jedni dosjete izgnanstva, pa Furlanica šmira Medeju, iako je prije toga ljeta, mogu se kladiti u sve na svijetu, nikada u životu nije čitala, a Frljić frlji Euripidove “Bakhe”. Sanader ih je, na koncu konca, sve zajebao: naredivši umjetničku slobodu, tj. Milenome da ukine cenzuru, osujetio je svu kritičku oštricu te nevjerojatno banalne i bukvalne provokacije, koja bi mogla imati samo jednu svrhu: dajte siromasima to meso kojim se razbacujete, bagro badavadžijska!
Nego, ima nešto puno zanimljivije: Malić sugerira u sutrašnjem JL-u da je Kikaš - iako ga ne imenuje ali na njega aludira - naredio 'opamećivanje' Igora Rađenovića! Razmislio sam kaj to može biti, koji je krajnji telos sve te harange protiv Bandića i Ljubičića, i mislim da sam shvatio: izgleda da se Farkašu treba omogućiti privatizacija Holdinga. Ako sam i ovaj put u pravu, odoh ja iz ove zemlje, jer, zaista mi je pun kurac toga da po pola godine unaprijed vidim stvari koje onda moram, silno se dosađujući, čekati da se odigraju iako odavno prokazane. (NEMANJA 21.07.2008. 21:13)
Moram ukazati na nezakonitost ovog natječaja. Naime, temeljem Zakona o javnoj nabavi (NN, 10/07), ovdje može doći jedino do direktnog ugovaranja a nikako do otvorenog javnog natječaja. Naime, sam investitor rekao je: "Stoga očekujem da vi meni, i kao književnik i kao Hrvat iz Bosne i Hercegovine, odgovorite na ovo pitanje." Iz rečenog proizlazi da se priča očekuje samo i jedinog od Miljenka Jergovića. Svi ostali uratci ne bi trebali ući u izbor. Ako pak Povjerenstvo za praćenje odbije (odbaci ?) moju primjedbu, spreman sam svojim skromnim uratkom dati doprinos ovoj, naizgled hvalevrijednoj, akciji. (Herostrat 22.07.2008. 08:09)
Tko navija, taj razjeban je svat. Navijati se ne mora - ni sat.
Kad Jergosi svijeta prestanu srat Čovjek će čovjeku postati brat. (doktor Jatogen 22.07.2008. 08:14)
Kakvo šugavo stihoklepstvo... (doktor Jatogen 22.07.2008. 09:10)
Jutros sam počeo pisati pjesmu "Svaki doktor ima svoga pisca", ali sam se nešto spetljao. (markiz 22.07.2008. 10:16)
Sinoć je ovdje bio nečiji podulji tekst o Bakhama. Đe nestade? (kućna pomoćnica 22.07.2008. 10:55)
Markiže, dozvolite jednu nježnu sugestiju: pokušajte temu obraditi u četiri pjevanja. Ovako: 1. Povijest bolesti (uvodno i najduže pjevanje); 2. Dijagnoza (prijelaz jasan i logičan); 3. Recept (zaključak kratak i ubojit); 4. Sudbina u tijelu (epilog u kojem se postavlja pitanje: tko tu zapravo koga?). (doktor Jatogen 22.07.2008. 11:04)
- Za koga da navija Hrvat iz Bosne i Hercegovine kada igraju BiH i Hrvatska? - uleti pitanje prijatelju od prijatelja dok su sjedili na zidu između Zapadnog i Istočnog Mostara. - Zajebano je to pitanje, pomalo je, kako da kažem, filozofsko - odgovori Milan - u nazivu BiH se krije Hercegovina, a ja sam Hrvat. To ti je čista, kako da kažem, filozofija, isto štono se kaže, da se ne može prnut i stisnut. - Ali kada bi ti neko prislonijo pištolj, i reko, moraš ili prnut ili stisnut, a ako ostaneš u dvojbi, moraćeš skočit s mostarskog na radnički skok, a mislim da znaš što je to radnički skok, kad prsa jebeno bole, i sa peset cenata, a ne sto i peset metara koliko je ovo naše znamenje, a, šta bi jonda reko? - upita Miro zvani Internazionale, jer je uporno tvrdio, da je puno ime Intera, Internazionale, za što u Mostaru, bogami, nitko nikada nije čuo. - Ček da malo razmislim, uvatio si me sad, znaš - Milan će zamišljeno - baš je to, štono bi se reklo, filozofski - doda sebi u bradu. Prođe dosta vremena, da vam pobližim, tri Nagiba, a to nije baš uobičajeno ime u Mostaru, su se, dok je Milan razmišljao, spustila niz nagib do Neretve, da zapale. I taman kad se mrak počeo spuštati na mostarsku kotlinu, Milan ispali: - Za znanost, Internazionale, dabome, Hrvat iz BH-a treba navijati za znanost! - Kakvu, bolan, znanost? - začuđeno će ovaj. - Objasnit ću ti - krene Milan - znaš Eugena, to ti je onaj sin od Fasade. E pa moraš ga znat, ako znaš Fasadu. Fasada jedina u Mostaru ima nekretnine u množini. Kupio joj Andreas kao alimentacijski polog... - Znam ga, kako ga ne znam - prekine ga Internazionale - dobio je ime po evropskoj uniji, jel da? Fasada se na ljetovanju u Makarskoj poprčila sa Andreasom iz Švicarske, a bili jebiga, plodni dani, i zanjela. Mislila se jadna koje će mu ime da dadne, taj nije bio muslimanske vjere, pa se sjetila da je iz EU, i da su mu geni iz Eu, također, pa sinu dala ime Eugen, a to ime može značit više vjera, jel tako? - Dakako - složi se Milan - vidim da ga znaš, e pa da nastavim, zašto za znanost. E pa radi Eugena upravo. - ? - Znaš da je Eugen pametan momak, ipak za razliku od nas, ima gene iz Evrope, ali ima i balkanske gene, pa tako i mane, kockar je, znaš? - Znam. - Znaš li kad su ono igrali Velež i Zrinski? Zrinski prvi na tablici, Velež zadnji, ali igra se pod Bijelim brijegom, Velež domaćin, koeficijent 1.05 na Velež da će dobit, a Velež zadnji, razumiš? I dođe Eugen do poslovođe kladionice i kaže da tu nema logike, i da se ovo kosi sa svim mogućim zakonima matematike i fizike, i da će ako ga ne poslušaju i to ne promijene, on dignut strašnu lovu. A poslovođa mu odgovori da neka ne sere, da šta on zna, da on nema pojma da gost nikada u povijesti Premijer lige nije dobio utakmicu, a Premijer liga se igra godinama... Ali Eugen bješe uporan i uplati Fasadine nekretnine na pobjedu Zrinskog, lidera na tablici, jer mu to bješe, nekako logično, nimalo, kako da kažem, filozofski, to, zašto je, autsajder. I jebo mi ti mater, stvarno Zrinski pobijedi 1-0, iako je Velež imo tri penala, dva obranila stativa, a jednoga, ne bi vjerovo, ptica. I obogati se, a svi vikaše da kako je to mogo znati. Kako je mogo znati za ovaj povijesni trenutak? A on je odgovaro da je to znao znanstveno. Eto zašto trebamo navijati, mi Hrvati, za znanost, kada igra Hrvatska i BiH. Da se obogatimo. BONUSTRACK Malo je poznato da je na mostarskom zidu, između Istočnog i Zapadnog Mostara, svirao Pink Floyd. Taj je koncert bio dan prije utakmice Veleža i Zrinskog. U publici je bio i Eugen. Njegovi geni su voljeli muziku iz EU. Slušao je Floyde, uživao i razmišljao kako će sutra na utakmicu staviti nekretnine na x. Legenda kaže da su Floydi u trenutku njegovih promišljanja izvodili pjesmu Careful with that axe Eugene, Eugen se prepao, odigrao dvojku, a ostalo je povijest. (Marole 22.07.2008. 11:07)
U skladu s Ane X-om, Zakona o javnoj nabavi (111/2007) moguće je sudjelovanje pravnih i fizičkih osoba na koje se neizravno apelira svakim pozivom državnog dužnosnika, njegova šogora, jetrve ili pašanca, u natecanjima od opšteg značaja i ranga objavljenim u javnim glasilima Republike Hrvatske, ili drugde. (NEMANJA 22.07.2008. 11:57)
..dottore, ja bih sugerirala da ovu vasu tocku 1. rasclanite malo, sa posebnim naglasom na anamnezu ( sto je pisac htio reci ? ) i heteroanamnezu ( kako nam se cini ? ).
Hvala na paznji. (cveba 22.07.2008. 12:35)
Cveba, ne bih rekao da ovdje ima mjesta za heteroanamnezu! (NEMANJA 22.07.2008. 12:45)
Vlada: Jutarnji list izmislio intervju s premijerom Sanaderom
Hrvatska Vlada tvrdi da je intervju izmišljen
Sinoć je ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske priopćio kako je intervju s premijerom i predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom objavljen u Jutarnjem listu, pod mottom ''dr.Sanader – premijer s ljudskim licem'', u cijelosti izmišljen. ''Predsjednik Vlade Ivo Sanader nije dao intervju klasiku Miljenku Jergoviću Jorgosu niti je posljednjih dana imao bilo kakvih kontakata s njim'', dodaje se u priopćenju. Hrvatska Vlada istaknula je kako je ovakvo izmišljanje intervjua krajnje neprofesionalan, neetičan i nedobronamjeran čin koji može imati i posljedice na dostignutu razinu demokratskih odnosa u hrvatskom društvu, a i šire.
Bivši glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss je priopćio kako utvrđuju sve činjenice koje su dovele do objavljivanja intervjua, a nakon njihova utvrđivanja izvijestit će o rezultatima istrage i "potezima koje će temeljem te istrage povući". Vjerojatno će to biti potez top na d3. U današnjem Jutarnjem listu, autor spornog intervjua Miljenko Jergović ustvrdio je da je u srijedu ujutro premijeru Sanaderu poslao SMS sa zamolbom za intervju. Jergović nadahnuto piše kako je nakon nekoliko sati, s drugog broja, dobio odgovor da će Sanader razmisliti o intervjuu te da je popio kahvu, malo zamezio, da bi u četvrtak, nakon još nekoliko razmijenjenih poruka, dobio SMS da mu pošalje pitanja i da će odgovoriti emajlom, a za ostalo da ne brine! Rečeno-učinjeno, i odgovori su stigli u četvrtak kasno navečer, napisao je uz ostalo klasik. „Bilo mi ja malo čudno što neće da se slikamo, ali šta je – tu je. Kad ono, oko pet, pet i trideset izjutra, šta je moglo bit, nije bilo ni šest sati, kad zovu mene iz protokola Vlade RH, kaže da se fotografišemo. E, vazda neke šege, mislim si ja, kud ću ovakav, ta kaktusi ne vole biti premještani, moraju biti u određeno vrijeme zalijevani i umiru kad ih se otpremi u podrum. Ipak, odem ja do premijera, šta ću, nema se kud, i uslikalo me. Eto, to ti je.“, čapri Jergović.
U "Večernjem listu" objavljen je članak o 23-godišnjaku koji je, kako tvrdi, Jergoviću odglumio Sanadera, a da su komunicirali SMS-porukama i preko e-maila. Mladić kaže kako se iznenadio kada je u četvrtak dobio SMS s pozivom na intervju, te da nije mogao vjerovati da će intervju biti objavljen s obzirom da se radilo o potpuno anonimnoj komunikaciji. "Sve je bilo previše ludo. Jednostavno sam želio vidjeti dokle će ići. Nisam mislio da su me shvatili ozbiljno. Pa nisam se predstavio ni svojim imenom, a kamoli premijerovim!", izjavio je 23-godišnjak. Podsjetimo, nakon što je sinoć Vlada izdala priopćenje u kojem stoji kako je Jutarnji list u cijelosti izmislio subotnji intervju s premijerom Ivom Sanaderom, danas se očitao i sam Jutarnji kazavši: "Jutarnji list provodi punu istragu o tome kako je došlo do upada u elektronsku komunikaciju prilikom nastanka intervjua s premijerom Ivom Sanaderom", stoji u očitovanju Jutarnjeg lista. "Iako u autentičnost objavljenog intervjua nismo imali razloga posumnjati, ispričavamo se čitateljima i predsjedniku Vlade", navodi uredništvo Jutarnjeg lista. (NEMANJA 22.07.2008. 13:03)
|