NEMANJA: SMIRENOUMLJE

petak, 14.03.2008.

Tamo gdje vječno sunce sja

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Nedavno je Nikola Visković kod Ace kazao da:

- Kosovo nije kraj Jugoslavije. Kraj će se testirati zapravo na Makedoniji, Albanci se tamo mogu sutra odvojiti ako to požele, može se ići na državni ustanak, onda bi i njih Zapad kao i Kosovo, mogao uzeti pod protektorat, samo što bi, ukoliko do toga dođe, takva situacija prijetila opstanku Makedonije – kategoričan je Visković.

29. ožujak, 1999., dakle devet godina ranije, u emisiji s generalom Tusom pitao sam:

- Što mislite, kakve su perspektive širenja rata na Makedoniju? Srbijanski su geopolitičari Makedoniju oduvijek smatrali ključem strateških odnosa na Balkanu, o čemu je, ako nitko drugi, u Hrvatskoj pisao Krleža. Sasvim je logično, dakle, da se rat za prostore SFRJ preseli i u Makedoniju, zar ne?

To sam pitanje često puta ponavljao sugovornicima vičnim geopolitici, ali, u Hrvatskoj rijetko tko misli u mjerilu širem od njegova vlastita dvorišta: Hrvatska je po sitno uređen teritorij, nešto kao gradić na Divljem Zapadu, i ovdje svaka ovakva misao biva doživljena kao dolazak Stranca - uz ogroman dramski potencijal, radnju prate strah i drhtanje! Pitanje o Makedoniji bilo je dakle drugo u emisiji; prvo je pitanje problematiziralo upravo ovu miopiju, tipičnu Hrvatsku naviku da i povijest – recimo povijest NDH razumljenu odvojeno od savezničkog historijskog obračuna s fašizmom i nacizmom – i zemljopis – recimo viziju preseljenja demontiranog Berlinskog zida na Drinu, tj. granice Zapada i Istoka qua istočne granice Hrvatske! – Hrvati vide sasvim apartno od svijetskopovijesnog mainstreama. Moje je sedmo pitanje toga interviewa ovu temu postuliralo posve otvoreno i izričito:
Mi, u Hrvatskoj, imamo običaj svoju povijest i svoja ratovanja izdvajati iz cjeline svjetskopovijesnih zbivanja - za nas je Drugi svjetski rat lokalni obračun nas i Srba u pokušaju pravnog emancipiranja Hrvatske od prve Jugoslavije: ustaše, kao biva, nemaju ništa s fašizmom i nacizmom, jer, mi smo samo htjeli svoju državu i nemamo ništa s Velikim ratom. Tako je i danas - ovdje i danas svi misle da je Hrvatska nastala nekim autonomnim koncentriranjem nacionalnih snaga, mimo činjenica pada Berlinskoga zida, sloma komunističkog epohalnoga projekta, i uspostave novih odnosa u svijetu. (BTW, zanimljiv je i kraj toga pitanja:“Što vi, dakle, gospodine Tus mislite, koliko je rat u Srbiji definitivna lekcija Amerike Rusiji koja je, i nakon pada Varšavskoga pakta, na Balkanu zadržala i čak umnažala svoj utjecaj, podržavajući Srbiju u njenom prekrajanju granica ovog dijela svijeta?)

Image and video hosting by TinyPic

Ne bih htio biti zloguk prorok, ali, bojim se – nije to tek fraza: zaista se bojim! – da rat na prostoru bivše SFRJ nije završio. U toj perspektivi čitam i sljedeću vijest:

Kriza vlade u Makedoniji

Skoplje, 13.03.2008., 15:05 | Hina

Makedonska koalicijska vlada suočena je s mogućnošću raspada, nakon što je najjača albanska stranka u Makedoniji, Demokratska partija Albanaca, najavila izlazak iz vlade zbog nesuglasica vezanih uz manjinska prava.

Demokratska partija Albanaca, koalicijski partner u makedonskoj vladi, odlučila je, na sjednici Izvršnog odbora održanoj u srijedu navečer, izaći iz vlasti, no odluku treba još potvrditi i središnje predsjedništvo stranke, čije je zasjedanje najavljeno za večeras. Time bi vlada premijera Nikole Gruevskog, čelnika VMRO-DPMNE, izgubila usku parlamentarnu većinu.
Razlog za napuštanje vlade, kako je izjavio čelnik ove strane Menduh Thaci, je neispunjavanje šest zahtjeva koje bi vlada, po njegovu traženju, trebala ispuniti do summita NATO-a u Bukureštu, a odnose na širu upotrebu albanskog jezika i zastave te na beneficije veteranima pobunjene albanske gerile. Riječ je o osiguravanju mirovina borcima ONA-e (pobunjenih Albanaca iz oružanog konflikta 2001. godine), prihvaćanju albanskog jezika kao službenog na cijelom teritoriju Makedonije, brzom priznavanju Kosova, povećanju zastupljenosti Albanaca u upravi te istovremenom isticanju makedonske i albanske zastave i zatvaranju četiri haška slučaja protiv Albanaca, koji su nedavno iz Haaga vraćeni u Makedoniju.
Dio ovih zahtjeva Demokratska partija Albanaca postavljala je i u vrijeme prošle vlade, kada je bila u oporbi, no ulaskom u sadašnju vladu nije ih spominjala. Umjesto nje, sadašnja oporbena stranka Albanaca, Demokratska unija za integraciju, reafimirala je ove zahtjeve i napustila parlament te tako izazvala krizu političkog dijaloga, što je premijeru Nikoli Gruevskom međunarodna zajednica posebno zamjerila.
Radi toga je u svibnju prošle godine održano više susreta premijera Gruevskog i čelnika DUI Ali Ahmetija, na kojima je postignuta neformalna suglasnost za rješavanje ovih pitanja. Odmah nakon toga čelnik DPA Menduh Thaci izrazio je nezadovoljstvo što je druga albanska stranka preuzela njegovu inicijativu, zbog čega je, smatra se, njegovoj stranci pao rejting. Epilog je sadašnji ultimativni zahtjev vladi da se ova pitanja odmah riješe.
Koalicijska vlada Nikole Gruevskog, čelnika VMRO-DPMNE, konstituirana je u listopadu 2006. godine, nakon parlamentarnih izbora u srpnju iste godine. Ako DPA napusti Vladu, a nezadovoljstvo vlašću iskazuje i drugi koalicijski partner, Nova socijaldemokratska partija, vlada Nikole Gruevskog nema dovoljno zastupnika, što znači da će uslijediti prijevremeni izbori. Sve se to događa u osjetljivom trenutku za Makedoniju, uoči summita u Bukureštu početkom travnja, na kojemu bi Makedonija mogla dobiti poziv za članstvo u NATO-u. Makedonski ulazak u NATO osporava Grčka, prijeteći da će to onemogućiti ne pristane li Makedonija na promjenu imena, koje Grčka smatra dijelom svoga povijesnog nasljeđa.

- 11:12 - Komentari (21) - Isprintaj - #


View My Stats