Fotografi svih zemalja naoružajte se...

subota, 14.01.2017.

Dežurni pljuvači po zimskoj službi

Dođe zima, padne snijeg, i odmah medije i društvene mreže preplave fotografije snijegom zametenih cesta, zatrpanih vozila, ili prometnih nesreća nastalih zbog klizanja po snijegu i ledu, uglavnom uz natpise kako je "na cestama kaos zbog snijega" ili da je "snijeg iznenadio zimsku službu", bez da se od strane onih koji serviraju takve napise uopće uzmu u obzir i drugi važni faktori poput količine i intenziteta snijega koji pada, vozačke vještine vozača i opremljenosti vozila kojima sudjeluju u prometu, itd... Jednako tako, ispod tih napisa se javljaju i komentatori s vrlo omalovažavajućim komentarima.

Međutim, prema onome što dotični pišu, može se zaključiti da po zimskoj službi najviše pljuju i sraćkaju oni koji...:

1) ...nemaju pojma kako zimska služba uopće funkcionira: Zimska služba "for idiots"

2) ...imaju u glavi utopističke fiks-ideje, kao i potrebu za komocijom, do mjere da očekuju kako bi se po zimi, bez obzira na vremenske uvjete (snijeg, led, mećava...) moralo moći prometovati na potpuno jednak način kao i ljeti. Jednako tako im je zbog komocije problem samima uzeti lopatu u ruke.

3) ... su uvjereni da snijeg mora sa ceste biti uklonjen praktički i prije nego je pao. I što im se od strane političara po pitanju toga više obećava, to imaju i veća očekivanja od zimske službe.

4) ... ne znaju voziti ni po čemu drugome osim po čistom i suhom asfaltu; problematično je već i kad kiša padne pa je cesta vlažna ili mokra, a o klizavom snijegu i ledu da se ne govori. Uglavnom zato jer su uvjereni da "znati voziti" znači "voziti brzo". Ako uopće i imaju vozačku.

5)... nemaju zimske gume na autu, kao niti ostalu zimsku opremu (lance, lopatu...), te je normalno da im zbog toga auto zapinje u snijegu, kliže po ledu i stvara kaos i kolone na cesti. I onda su naravno svi drugi krivi (u ovom slučaju zimska služba) samo ne oni sami. (Jedan video usporedbe ponašanja zimskih i ljetnih guma na snijegu)

6) ... i inače nemaju nikakvog drugog posla u životu (npr. jer su u penziji), pa razbijaju monotoniju i liječe vlastite komplekse na način da gotovo opsesivno sraćkaju po nekome i pametuju o tuđem poslu (o kojem nemaju pojma) izigravajući dežurne redare, valjda kako bi se osjećali "važno" i "pametno".