Obrada digitalne fotografije u nekom od programa za obradu, najčešće "photoshopu", može se usporediti sa razvijanjem klasične filmske fotografije u tamnoj komori. Ona služi za to da bi se u konačnici dobila slika željenog izgleda.
No jednako kao što se nekada u tamnoj komori moglo upropastiti "analognu" fotografiju prilikom razvijanja, i to na više od nekoliko načina (predugo ili prekratko razvijanje, upotreba papira pogrešne gardacije, kriva temperatura kemikalija isl...) a što se događalo ljudima koji nisu baš previše vješti u tome, na sličan način se može upropastiti i digitalnu fotografiju obradom na računalu. Opet, od strane ljudi koji nisu vješti u tome, česte su tzv. početničke greške prilikom obrada slika u "Photoshopu", a koje su uglavnom mogu svesti ili na premalo ili na previše obrade.
Ovo su neke od najčešćih početničkih "fotošoperskih" grešaka:
Neobrađivanje slike
Korištenje slike onakve kakva je izašla iz aparata. Naime, pojedinci koji jako zaziru od obrade slike u "photoshopu", ne razumiju da je neobrađena slika tek "poluproizvod". Uvjereni da "da se sliku ne smije obrađivati", često kao rezultat te svoje "filozofije" imaju slike sa nedovoljnim kontrastom, ispranim bojama, krivim balansom bijele boje i sličnim "anomalijama", ili pak neravnim neravnim horizontom, nečijim uletom u kadar i tome sličnim, a štose u većini slučajeva može riješiti obradom.
Presnimavanje preko originala
Originali se ne diraju! Nikad ne snima preko originalne datoteke fotografije (tj. one koja je izašla iz aparata), već se bilo kakva "dotjerana verzija" obavezno sprema kao nova datoteka (naredbom "save as.../spremi kao..."), te se na njoj dalje rade sve naknadne promjene. Naime, original uvijek mora ostati "sirov", jer omogućava da se u slučaju potrebe krene iz početka, bilo ak se u obradi nešto zabrlja, bilo da se želi imati više verzija obrade, odnosno verzija slike. Ili pak u najgorem slučaju, ta "sirova" slika služi kao dokaz autorstva.
Vjerovanje monitoru
Vjerovanje da slika u stvarnosti (kada bi ju se ispisalo na papir) izgleda onako kako izgleda na monitoru je još jedna greška koju rade početnici i ujedno najlakši recept za katastrofu i razočaranje. Pogotovo ako monitor nije kalibriran. Naime oni koji se ravnaju isključivo po prikazu na monitoru, kasnije se često znaju čuditi da im boje, svjetlina i kontrast na ispisu nisu baš ono što su vidjeli na monitoru (boje su malo "pomaknute", a ispis na papiru obično "pretaman"). Prilikom obrade se bolje ravnati po tzv. histogramu nego samom prikazu na monitoru, uz uvijet da ga se zna pročitati.
Pretjerani kontrast
Početnici vole "automatske" opcije obrade, pa rado korste naredbe tipa "auto levels", "auto contrast" i slično, uvjereni da su time napravili najbolje, jer slika na prvi pogled doista djeluje kontrastnije. No zapravo tim naredbama ne samo efikasno izgube sve detalje u najtamnijim i najsvijetlijim djelovima fotografije, već i dobar dio međutonova. Korisno se prilikom podešavanja boja i kontrasta ravnati po histogramu, a kontrast, svjetlinu, zasićenost boja i ostalo podešavati ručno. Ponekad, ako je slika pretamna ili presvijetla, ne mora uopće biti problem u svjetlini ili kontrastu, već u tzv. "srednjim tonovima".
Nerazlikovanje RGB i CMYK sustava boja
Kod kolor fotografija, RGB i CMYK su dva različita načina mješanja boja, a fotoaparati snimaju u RGB modu. No malo tko o tome uopće vodi računa. Za prikaz na monitoru koristi se RGB, ali je u CMYK dobro prebaciti ako se ide raditi isprint kolora u foto studiju. Ako se misli slati sliku u tiskaru, tada ona mora obavezno biti u CMYK modu.
Crno-bijela konverzija
Često se u namjeri da se iz kolor-fotografije dobije crno-bijela, to čini tako da se samo prebaci sliku iz RGB moda u "grayscale", ili pak upotrijebi opcija "desaturate". Iako ovo funkcionira, puno je bolja opcija, sa puno više kontrole kod takve konverzije, koristiti "channel mixer" ili "gradient map".
Pretjerano izrezivanje (i povećavanje)
Ovo neki nazivaju i "mesarenje"; kad se izrezom iz neke fotografije vadi tek jedan mali detalj (ostatak slike se odbacuje), a zatim se taj izrez pokušava "povećati" odnosno "rastegnuti" na domenzije originala. Naime, slika kod velikih povećavanja gubi na oštrini i detaljima (jer kompjuter pri tome mora doslovno izmišljati pixele koji ne postoje), što je veće povećanje i taj efekt je jači.
Pretjerano izoštravanje
Lijepo je kada je slika oštra, međutim samo do određene granice. Kako iz pojedinih aparata slike ponekad budu "mutne", bilo zbog prirode samog fotoaparata i objektiva, bilo zbog netsabilnosti prilikom snimanja, ljudi naknado "izoštravaju" sliku. No kod pretjeranjog izoštravanja u pokušaju da se jako mutnu sliku učini oštrom (ili "šarpanja", kak se to često zove) može se dogoditi čitav niz neželjenih efekata, kako što su razni obrubi oko objekata na slici (halo efekti), pojačanje zrnatosti na slici i tome slično.
Ubacivanje "umjetničkih" filtera
Upotrebom raznih "kreativnih" filtera pojedinci često misle da će time njihova, često totalno nezanimljiva slika, automatski postati "umjetnička". No takvo korištenje filtera je zapravo glavni pokazatelj onih koji ne da ne znaju ništa o obradi fotografija, već se ni ne trude...
< | studeni, 2016 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Fotoaparat nije oružje, a fotografiranje nije zločin. Međutim, nakon terorističkih napada u New Yorku (2001.) i Londonu (2005.), i pojave zloupotrebe interneta i fotografije, demagogijom i djelovanjem raznih "velikih moralista", dušebrižnika, birokrata i drugih lažnih autoriteta, fotografi i videografi su od hobista, umjetnika, turista i profesionalaca, u očima javnosti pretvoreni u "teroriste", "voajere", "pedofile" i "dežurne krivce za sva zla koja se događaju u svijetu".
Mole se svi koji imaju potrebu komentirati da se drže teme posta i bontona! Svi nesuvisli i nebulozni komentari, te komentari koji budu sadržavali uvrede, omalovažavanja, provokacije, trolanje, spam i slično će biti obrisani bez pardona, a komentatori blokirani.
(Napomena: Moguće je da u starijim postovima nedostaju slike i videi, i da linkovi na slike, videe ili druge web stranice ne rade, zbog toga što su u međuvremenu te stranice, slike, ili videosnimke uklonjene, preimenovane, ili je onemogućeno njihovo linkanje)
Važniji članci na blogu
Hrvatski zakoni
131. vs 144.
Vrste nasilja nad fotografima
Birokratsko nasilje
Kome i zašto smetaju kamere
Razlikovanje pojmova za idiote #1
Razlikovanje pojmova za idiote #2
Za domaće pilote dronova
Zašto je dobro imati auto-kameru
Murphijevi zakoni fotografije
Murphijevi zakoni fotografije 2
Zašto takav naziv bloga?
Fotografski blogovi
Bablfotograf rip
Bergaz naopačke rip
Delicatus
Fotografske priče
Geomir
hawkeye_1306
Klik-Po Europama rip
Kojekakve rip
Let lastavica
Nachtfresser
Nepoznati Zagreb
Splitkarenje u po bota rip
VladKrvoglad
Ostali blogovi
Alexxl
Čarapa Floyd
Euro smijeh
Plastično je fantastično
Saddako's apprentice
Semper contra rip
U zvijezdama piše
Ostali linkovi
Blog.hr
Google
Kontakt
toco1980blog(at)net.hr
Copyright © Toco1980
Sva prava pridržana.
Nije dozvoljeno korištenje materijala s bloga bez odobrenja autora, osim onih dijelova koji su zasebno označeni kao (cc) creative commons ili public domain.
Listopad 2024 (1)
Kolovoz 2024 (2)
Srpanj 2024 (2)
Lipanj 2024 (2)
Svibanj 2024 (5)
Travanj 2024 (2)
Ožujak 2024 (2)
Siječanj 2024 (3)
Prosinac 2023 (6)
Studeni 2023 (1)
Listopad 2023 (1)
Rujan 2023 (3)
Kolovoz 2023 (5)
Srpanj 2023 (4)
Lipanj 2023 (9)
Ožujak 2023 (1)
Veljača 2023 (4)
Siječanj 2023 (13)
Prosinac 2022 (10)
Studeni 2022 (12)
Listopad 2022 (3)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (6)
Lipanj 2022 (8)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Ožujak 2022 (10)
Veljača 2022 (10)
Siječanj 2022 (13)
Prosinac 2021 (8)
Studeni 2021 (10)
Listopad 2021 (15)
Rujan 2021 (5)
Kolovoz 2021 (7)
Srpanj 2021 (9)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (5)
Travanj 2021 (10)
Ožujak 2021 (15)
Veljača 2021 (8)
Siječanj 2021 (14)
Prosinac 2020 (12)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (9)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (10)
Srpanj 2020 (17)
Lipanj 2020 (4)
Početak