srijeda, 26.10.2016.
Koji žanr fotografije odabrati?
Dok jedni fotografi odmah znaju što žele snimati, dugi su pak vrlo neodlučni - rado bi se bavili fotografijom ali nemaju ideju za koji žanr fotografije se specijalizirati (pa ostanu na tzv. "svaštarenju", i nikad ne prođu fazu "turističkih" i "dokumentarnih fotki za obiteljski album".)
Na za takve neodlučne, jedan fotograf je složio dijagram toka koji bi im trebao pomoći odabrati fotografski žanr... (naravno, uzeti sa dozom rezerve!, op.a.)
Fun Flowchart Helps You Find the Style of Photography That’s Right for You
*(BFA= bachelor of fine arts; MFA = master of fine arts)
utorak, 25.10.2016.
Dorothea Lange
Još jedna kolekcija fotografija Dorothee Lang...
ponedjeljak, 24.10.2016.
(Ne)prozirne ograde i zabrane snimanja
Vojni i policijski objekti, razni tvornički, rafinerijski i slični krugovi, a koji kakti predstavljaju "strateške objekte", često na ogradama kojima su ograđeni i na ulazima imaju izvješene znakove "zabranjeno fotografiranje".
Problem je u tome što se s jedne strane, u ime sigurnosti (tj. "opasnosti od terorizma, špijunaže ili čega-već"...) nameće takva zabrana, dok je s druge strane većina tih objekata okružena potpuno "prozirnom" (žičanom ili rešetkastom) ogradom kroz koju se bez problema izvana, sa javne površine, može vidjeti i snimiti unutrašnjost kruga, i sve što se u tom krugu nalazi ili događa, ma što god to bilo.
Nekako se, po nekoj normalnoj i praktičnoj logici nameće to, da ako netko ne želi da se nešto vidi i možebitno snimi, da to gledanje i možebitno snimanje najprije na neki način sam onemogući, tj. spriječi. A to je najlakše učiniti - neprozirnom ogradom.
Pa se tako takve kakti "strateške objekte" koje se kakti ne smije snimati, vrlo jednsotavno može zaštititi i od pogleda i od snimanja na način da se prozirna rešektasta ograda zamjeni barem 2,5 metara visokom neprozirnom ogradom, npr. od valovitih limenih ploča ili nečeg sličnog. Ili da se pogled izvana zakloni gustom neprozirnom živicom ili gustim drvoredom.
No kako se kod nas s jedne strane uvijek ide nekakvom linijom manjeg otpora, a s druge strane se gleda da kad god je to moguće represivni aparat ima posla, te da se ispiše što više kojekakvih (neka i besmislenih) kazni, jeftinije je (i potencijalno profitabilnije) samo naštancati znakove i njima "ukrasiti" ogradu, te angažirati policiju, razne zaštitare, stražare i slične "ovlaštene osobe" da natjeravaju, zadržavaju ili čak i kažnjavaju zbog "snimanja" svakoga tko se zatekne u blizini takvih objekata s fotoaparatom, iako zabrana zapravo vrijedi tek iza znaka zabrane, tj. tek ako bi se snimatelj fizički nalazio u samom krugu ili ako bi fizički gurao fotoaparat kroz ogradu (jednako kao što znak ograničenja brzine vrijedi tek kada ga vozilo s vozačem prođe).
No osim ovih strateških objekata, slična stvar se tiče i običnih građana koji imaju dvorišta, vrtove, balkone sa jednako tako neprozirnim ogradama, i koji brinu da bi ih netko sa ceste u tim vrtovima i na tim balkonima mogao snimiti dok rade što već rade.... Naravno, sve se svodi na ono famozno pitanje privatnosti.
Princip je zapravo isti. Tko ne želi da ga se vidi, prvo bi trebao biti dužan na neki način sam sebi osigurati željenu privatnost. Naime, svako pravo (uključujući i ono na privatnost) neizostavno vuče i određenu dužnost, u ovom slučaju da onaj tko želi privatnost prvo sam poduzme nešto da si je osigura.
Pa tako, kome je do toga da ga se ne gleda i ne snima s javne ceste dok je u vrtu, dvorištu ili na balkonu, može na potpuno jednak način onemogućiti gledanje u svoj vrt, dvorište ili balkon nekakvom neprozirnom ogradom, živicom, paravanom ili sličnim....
nedjelja, 23.10.2016.
Švedska zabranila dronove
Švedski vrhovni sud donio je presudu prema kojoj je ilegalno letjeti i snimati dronovima na javnim mjestima, jer taj isti sud smatra kako se radi o - nadzornim kamerama. A takve kamere trebaju posebnu dozvolu prema njihovim zakonima o videonadzoru, koju treba zatražiti i platiti.
Sweden Bans Flying Camera Drones in Public Places
Čisto kao podsjetnik, slične nebulozne probleme u vezi snimanja dronovima imaju i korisnici dronova u Hrvatskoj, koji moraju tražiti dozvole za snimanje i zatim sve snimljeno slati na uvid državnoj upravi... u suprotnom riskiraju nebulozno visoke kazne.
Hrvatska birokracija i snimanje iz zraka
četvrtak, 20.10.2016.
Željni snimanja na film?
U današnje "digitalno" doba, jako puno fotografa svoje prve fotografske korake radi isključivo digitalnim fotoaparatima. Bilo onima koji su ukorporirani u mobitele, bilo "pravim".
Malo tko od mlađe generacije fotografa dođe u doticaj sa filmskim aparatima, a kamoli da i sami snimanju s njima. Bilo iz razloga što im je to nekakav "bauk" (u smislu da su im radnje potrebe za snimanje na film teške i prekomplicirane), ili to smatraju glupošću jer "tko normalan bi danas snimao na film sad kad je sve digitalno"...
No ipak se tu i tamo nađe entuzijasta koji se odluče upustiti u tu "filmsku avanturu"...
This Video Shows You How to Shoot 35mm, 120, and Large Format Film
ponedjeljak, 17.10.2016.
Znanstvena metoda?
U zadnje vrijeme na sve strane letaju dronovi, pogotovo oni nadobudnih planespottera koji ih ponekad koriste oko zračnih luka i time ometaju avione, ili pak onih koji žele iz zraka snimati požarišta koje gase "kanaderi".
Sudari aviona s pticama su u zrakoplovstvu česta pojava, a to uglavnom rezultra oštećenjima trupa aviona, i oštećenjima i zagušenjima motora. Ponekad takvi sudari čak znaju rezultirati i padom zrakoplova, ili u najboljem slučaju prislinim slijetanjem.
Naravno da se prema toj logici lako može pretpostaviti da ni sudar aviona sa dronom, koji je puno "tvrđi" objekt od ptice, ne bi bio nimalo bezazlen.
Štoviše, avionski mlazni motori se, između ostaloga, u procesu proizvodnje testiraju upravo na način da se u njih ispucavaju kokoši, patke i slične ptičje crkotine različitih veličina, kako bi se vidio njihov učinak na motore, odnosno hoće li motor nakon usisavanja neke "leteće nemani" nastaviti raditi i u kojoj mjeri.
Međutim, postavlja se pitanje da li je itko istražio ili uopće pokušava istražiti točno koliko oštećenje trupa ili motora može izazvati sudar sa dronom određene veličine, s obzirom da dronova danas ima raznih vstaa i veličina (od onih stvarno minijaturnih, pa do poprilično velikih letećih sprava). Možda ne bi bilo na odmet napraviti takvo istraživanje - da se u avione i avionske motore određenom brzinom lansiraju dronovi različitih oblika i veličina, čisto radi usporedbe rezultata i referentnih vrijednosti u odnosu na "pernate" opasnosti...
nedjelja, 16.10.2016.
Fotosajam 2016.
Nekoliko fotogrfija s ovogodišnjeg Fotosajma...
(autor: Toco1980 - sva prava pridržana)
subota, 15.10.2016.
Dušebrižnička cenzura cigareta
U zadnje vrijeme sa masovno događa da se određene povijesno-dokumentarne fotografije cenzuriraju. Točnije, sa njih se retuširanjem uklanjanju - cigarete. Vrlo vjerojatno zbog nekakvih fiks-ideja antiduhanskog lobija i sličnih dušebrižnika da fotografija nekoga s cigaretom "reklamira cigarete".
Tako su nedavno u Disneylandu retuširali fotografije Walta Disneya, na kojima ovaj drži cigaretu.
Disneyland Used to Photoshop Out Cigarettes in Portraits of Walt Disney
Slična stvar se dogodila nedavno i u Velikoj Britaniji gdje su Winstonu Churchillu "izbrisali" cigaru.
Winston Churchill's cigar airbrushed from picture
Štoviše, takvih slučajeva je bilo više od nekoliko...
The Case of Missing Cigarettes
Međutim, čini se da nitko ne vodi računa da se takvim fotomanipulacijama praktički pokušava revidirati povijest...
Moderni damnatio memoriae?
U antičko doba postojalo je ono što se naziva damnatio memoriae - pokušaj uklanjanja svakog svakog traga neke nepoćudne stvari ili osobe na način da se o njima se nije smjelo čak niti govoriti, a bilo kakvi pisani tragovi (zapisi, natpisi, slike, spomenici i slične stvari) su se uništavali kako bi se dotične "izbrisalo" iz sjećanja (odnosno povijesti)...
Štoviše, takva se pojava događala i u doba totalitarnih režima. Pribjegavalo se istoj praksi, da se sa fotografija uklanjalo režimu nepodobne osobe. Pa se tako u doba Staljina, Hitlera, Mao Ce Tunga i sličnih, sa fotografija retuširanjem uklanjanlo "neprijatelje režima idržave" (PRIMJER).
Sad je po sličnom obrazcu, u kakti "slobodnom društvu", čini se došao red na cigarete i pušače.
petak, 14.10.2016.
Poznate fotografije - Skok u slobodu
Jedna od poznatijih fotografija iz doba hladnog rata, svakako je fotografija istočnonjemačkog vojnika koji preskače bodljikavu žicu na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina i bježi u Zapadni Berlin.
FOTOGRAFIJA
Najčeće publicirana verzija fotorafije je zapravo izrez iz originala.
ORIGINALNA FOTOGRAFIJA
Fotografiju je snimio fotograf Peter Leibing.
Također postoji i video zapis koji je snimio snimatelj također uhvaćen na fotografiji...
VIDEO
ponedjeljak, 10.10.2016.
Kompulzivno-opsesivni poremećaj ličnosti
Među češće poremećaje ličnosti svakako spada i kompulzivno opsesivni poremećaj ličnosti
Uglavnom, najčešće karakteristike osoba koje imaju taj pormeećaj su:
1. Stalno, gotovo fanatično, prigovaranje i pametovanje u svim situacijama u kojima smatraju da nešto "nije u redu", odnosno da bi nešto trebalo "popraviti", "ispraviti", ili" dotjerati", bez obzira koliko ta stvar zapravo bila beznačajna. (npr. razni samozvani redari koji imaju potrebu "intervenirati" svaki put kad za to osjete potrebu).
2. Opsjednuti su redom, pravilima i "savršenstvom" do mjere da nisu u stanju vidjeti širi smisao onoga čime se bave, odnosno čega su se uhvatili kritizirati. (npr. "gramatički nacisti" kojima je tipfeler, "pogrešna" riječ ili kriva interpunkcija "dokaz" autorove "nepismenosti", bez da uopće obrate pažnju na sam smisao, sadržaj i poantu teksta).
3. Traženje dlake u jajetu. Nezadovoljnost načinom i rezultatima rada drugih, inzistirajući na svojim fiks-idejama "savršenstva", odnosno nepotrebno i nerealno visokim kriterijima; štoviše očekuju od drugih da bezpogovorno zadovolje te njihove kriterije inače su "loši" ili "nesposobni" (općenito, ništa im nije dovoljno dobro, npr. nikada nisu zadovoljne svojim izgledom na fotografijama koje snime drugi, dok s druge strane katastrofalno loš selfie je za njih predstavlja "savršenstvo" iz pukog razloga što su ga oni sami snimili).
4. Stalno zanovijetanju i prigovaraju, imaju potrebu sve konstantno kontrolirati, te su nefleksibilni i tvrdoglavi; nisu u stanju prihvatiti kritike okoline da su zbog tog pretjerivanja u "perfekcionizmu" do bola iritantni.
četvrtak, 06.10.2016.
Rođeni za čuđenje
Postoje ljudi koji se beskonačno čude kad god se u blizini njih nešto događa, ili kad god netko u njihovoj blizini nešto radi, a oni ne znaju točno što se i zašto se događa. To čuđenje je često razultat toga kada se to nešto ili ne uklapa u neke njihove fiks-ideje, uvjerenja i svjetonazora, ili im pak na neki način kvari komociju (tj "smeta im").
To svoje čuđenje iskazuju glasnim komentiranjem. Bilo retorički, tj. da "razgovaraju sami sa sobom", bilo da komentiraju to svoje čuđenje nekome tko je tog trena u njihovoj blizini ili društvu...
Iako je primjenjivo praktički u svim životnim situacijama, često fotografi imaju priliku slušati takva čuđenja od osoba u svojoj blizini...
Pa se te osobe čude...:
...što tu netko ima snimati?
...zašto netko ima fotoaparat?
...zašto snima?
...za koga snima?
...dal uopće smije snimati?
...kak netko može "to" snimati?
...kak to da se nitko ne buni što snima?
i tome slično.
No zanimljivo da ti ljudi "rođeni za čuđenje", uglavnom ostaju samo na tome da glasno komentiraju (valjda radi privlačenja pažnje na sebe), čak i kada su u mogućnosti doznati što se radi i o čemu se radi; dovoljno je samo postaviti jedno ili nekoliko vrlo jednostavnih pitanja, ali takav poduhvat nikada ne poduzimaju. Štoviše iz tih svojih čuđenja ponekad pokušavaju implicirati da fotograf ne bi trebao snimati, odnosno da tim svojim snimanjem on čini nešto što ne bi trebalo, ili pak da se zbog snimanja radi o nekakvoj u najmanju ruku čudnoj ili "nenormalnoj" osobi...
No opet, ako se krene od toga da fotografi i fotoaparati uglavnom smetaju samo muljatorima, kompleksašima i paranoicima (uklučujući i razne dušebrižnike), lako se osobe "rođene za čuđenje" može svrstati u jednu od te tri kategorije...
ponedjeljak, 03.10.2016.
Fotići i gljive
Jedan od većih problema koji može zadesiti objektiv fotoapaata jest da se u objektivu fotoaparata nastane gljivice. One se manifestiraju u obliku manjih ili većih sivkasto-zelenkasto-smećkastih mrljica ili "paučinastih" tvorbi...
Primjeri objektiva napadnutih gljivicama: SLIKA 1, SLIKA 2...
Kada i zašto objektiv napadaju gljivice?
Glavni razlog pojave gljvica u objektivima je vlaga. Gljive vole vlagu. Ako je objektiv dugo vremena pohranjen u toplom i vlažnom okruženju, lako se može dogoditi da ga napadnu gljivice.
Koji se problemi javljaju kada gljivice napadnu objektiv?
Ako se gljivice nisu jako proširile po lećama, neće biti nekog prevelikog utjecaja na kvalitetu slike (no to ne znači da se činjenica da u objektivu ima gljivica smije zanemariti) . U ekstremnijim slučajevima može se dogoditi mutna slika (kompletna ili samo dio), odnosno razni "flekavi" ili mutni artefakti na slici.
Dodatni je problem taj što gljivice u objektivu mogu oštetiti zaštitne i antirefleksne premaze na lećama, a u nekim ekstremnijim slučajevima i čak i nagristi leće... Isto tako, mogu u nekim slučajevima čak "zaraziti" i druge objektive ili sam fotoaparat (jer se spore gljivica prenose zrakom).
Kako spasiti objektiv od gljivica?
Prvo treba reći da je svakako bolje je spriječiti nego "liječiti". Objektive bi, ako ih se ne koristi, trebalo držati na suhom mjestu, i mjestu gdje nema puno prašine. Futrole za objektive su vrlo dobra investicija, jednako kao i paketići (male papirnate vrećice) silika-gela.
No, kad jednom gljive napadnu objektiv, one se najčešće ne nalaze samo na površini nego i u unutrašnjosti objektiva, na unutarnjim lećama, a kako bi ih se odstranilo i očistilo leće, treba doslovno "raskopati" objektiv.
Prva, skuplja opcija, je nositi objektiv u servis. Druga, jeftinija opcija, je pokušati objektiv očistiti u kućnoj radinosti, no upuštanje u takav pothvat je samo za one koji se u to razumiju, jer se u suprotnome može napraviti više štete nego koristi...
Jedan takav "uradi sam" tutorial:
How to Remove Fungus from a Lens
subota, 01.10.2016.
Poziv na linč fotografa!?
Prije nekoliko dana, održana je misa zadušnica za ubijene časnike i druge dužnosnike nekadašnje NDH. Međutim, umjesto čisto vjerskog obreda mise zadušnice (a na što nakon smrti ima pravo svaka u crkvi krštena osoba, bez obzira tko ona bila), ponovo se ta prigoda s jedne starne iskoristila za ekstremno desničarsko veličanje te iste NDH, a s druge strane kao povod ljevice za lamentacije o antifašizmu i osudu tog događanja (u dobroj domaćoj političkoj tradiciji beskonačnog i besmislenog lijevo-desnog prepucavanja u kojem lijevi predbacuju desnima to što su desni i da su loši zato što su desni, a desni lijevima to što su lijevi i da su loši to što su lijevi, bez da se u 70-i kusur godina odmaklo od toga gdje je tko bio '45. i '91. op.a.)
Međutim, nakon te mise, gomila tzv. "domoljuba" i "velikih katolika" se na društvenim mrežama obrušilo na jednog od prisutnih fotoreportera (kojih je na mjestu događaja bilo više od nekoliko). Razlog? Isključivo njegov ekscentrični izgled (dreadlocks i poveća brada).
Naime, dotični su, samo na temelju izgleda dotičnog fotoreportera (a moguće i zbog toga što je fotoreporter, tj. što ima fotoaparat oko vrata i snima ih), ovoga počastili svom silom neuvislih etiketa i uvreda. Pa su tako, osim što su dotičnoga proglasili "partijskim evidentičarom", uz to još pozivali na nasilje prema dotičnom fotoreporteru, uz opise "kako bi oni njega" i "što bi mu trebalo napraviti"...
Štoviše, kako neki mediji prenose, čak je i u jednoj informativnoj emisiji objavljena tjeralica za dotičnim, a dotični je navodno počeo dobivati i prijetnje fizičkim nasiljem!
Pojedini mediji izdali potjernicu za Dubrovčaninom koji je fotografirao ustašku misu
Telegramovo priopćenje u povodu potjernice sa slikom našeg fotografa koju su objavili opskurni desni mediji
Naravno, sada se postavlja pitanje hoće li naše famozne "institucije" (policija, DORH i ostali koji bi se takvim slučajveima trebali baviti...), a koje bi kao "trebale raditi svoj posao" reagirati na putem interneta i drugih medija izrečene klevete, prijetnje, pozive na nasilje i linč dotičnoga...!? Ili će se poduzeti jedno veliko ništa, i ostaviti dojam da su takvi obrazci ponašanja (prijetnje i pozivi na nasilje) dopustivi...?
A isto tako, postavlja se pitanje kako bi svi ti "domoljubi" i "veliki katolici" (a koji se, iz viđenog u ovom slučaju, ponašaju u potpunoj suprotnosti sa onime što im vjera propagira!) reagirali na pojavu dotičnoga da se ovaj kojim slučajem, sa istom frizurom i bradom, ispred crkve pojavio zaogrnut u hrvatsku zastavu ili u majici sa grbom NDH i natpisom "Bog i Hrvati"?
