ponedjeljak, 14.11.2011.
Danica Ilirska
Godina V., broj 14, Subota 6. travnja 1839.
Danica Ilirska je 6.4.1839. godine objavila vijest o pronalasku dagerotipije, jednog od prvih fotografskih procesa za dobivanje slike. Štoviše, o dotičnom pronalazku Danica Ilirska izvještava u vrlo pozitivnom tonu, dok su u to vrijeme neke druge novine širom Europe ovaj pronalazak proglašavale nemogućim ili "bogohulnim"...
Najznačajnije otkriće našeg vremena
Na jednoj od posljednjih sjednica akademije znanosti u Parizu 7. siječnja tekuće godine izvjestio je Arago o prevažnom otkriću Daguerra. Poznata su djelovanja tako zvane optičke sprave camera obscura (komore tamne) i sličnost, kojom se izvana postavljeni predmeti unutra umanjeni na bijelom papiru pokazuju. Gospodinu Daguerru je sada pošlo za rukom, poslije mnogih kemijskih pokusa o prirodi svjetla i boja, onu smanjenu stvarnost, da ju tako nazovemo, uhvatiti i nepomično zadržati na papiru, koji je nekom kemikalijom premazan. Neke stvari, na primjer srebrni klorid (chlorure d'argent) imaju takvu osobnost, da, kad ih samo svjetlo obasja, promjene boju. Tako je gospodinu Daguerru pošlo za rukom, otkriti način kojim se u tamnoj komori (camera obscura) takva slika, svijetlom i sjenom prirodno otisne. Kod tog čudnovatog prikaza predmeti su iscrtani najstrožom točnošću, a boje se prikazuju preljevanjem sjene kao kod tuša. Ako tko želi kakav krajolik, okolicu ili osobu (portrait) imati, može sve to dobiti za nekoliko minuta, bez potrebe da u tome sudjeluje ruka umjetnika (osim kod sjenjčanja*), i to tako vjernog prikaza kakav umjetnost nikad ne će moći postići.
Ovim otkrićem nastat će preokret u umjetnosti crtanja i bakroreza, kojem se posljedice još ne mogu predvidjeti, budući da se tim otkrićem priroda ista u jednom trenu oka i bez pomoći ljudske ruke, kao u zrcalu ulovljena prikazuje.
Na jednoj od posljednjih sjednica akademije znanosti u Parizu 7. siječnja tekuće godine izvjestio je Arago o prevažnom otkriću Daguerra. Poznata su djelovanja tako zvane optičke sprave camera obscura (komore tamne) i sličnost, kojom se izvana postavljeni predmeti unutra umanjeni na bijelom papiru pokazuju. Gospodinu Daguerru je sada pošlo za rukom, poslije mnogih kemijskih pokusa o prirodi svjetla i boja, onu smanjenu stvarnost, da ju tako nazovemo, uhvatiti i nepomično zadržati na papiru, koji je nekom kemikalijom premazan. Neke stvari, na primjer srebrni klorid (chlorure d'argent) imaju takvu osobnost, da, kad ih samo svjetlo obasja, promjene boju. Tako je gospodinu Daguerru pošlo za rukom, otkriti način kojim se u tamnoj komori (camera obscura) takva slika, svijetlom i sjenom prirodno otisne. Kod tog čudnovatog prikaza predmeti su iscrtani najstrožom točnošću, a boje se prikazuju preljevanjem sjene kao kod tuša. Ako tko želi kakav krajolik, okolicu ili osobu (portrait) imati, može sve to dobiti za nekoliko minuta, bez potrebe da u tome sudjeluje ruka umjetnika (osim kod sjenjčanja*), i to tako vjernog prikaza kakav umjetnost nikad ne će moći postići.
Ovim otkrićem nastat će preokret u umjetnosti crtanja i bakroreza, kojem se posljedice još ne mogu predvidjeti, budući da se tim otkrićem priroda ista u jednom trenu oka i bez pomoći ljudske ruke, kao u zrcalu ulovljena prikazuje.
Originalni tekst
--------------------
* razvijanja
