http://rigijev.blog.hr
utorak, 20.11.2012.
Samopromatranje
Kada pricas s nekim, da li si svjestan ili se samo poistovjecujes s razgovorom?
Kad si na nekog ljut, da li si svjestan ili se samo poistovjecujes sa svojom ljutnjom?
Kada si poslje smiren, da li se udubis u to iskustvo; pokusavas li ga razumjeti? Odakle potjece, sto ga je izazvalo? Samo ono sto se shvati moze se i promijeniti. Ono sto ne razumijemo ili cega nismo svjesni, biva potisnuto. Ne mijenja se. No kad se shvati, moze se promijeniti. Proces je cesto dug, spor i postepen. Malo po malo shvatimo neke stvari; iluzije se gube, sloj po sloj, postepeno dolazimo u dodir sa objektivnom stvarnoscu.
Ima jedna prica o lavu koji upadne u stado ovaca i tamo pronadje lava medju ovcama. Taj je lav od malena odrastao u stadu. Blejao je i kretao se kao ovca. Lav se uputi ravno k njemu i kad se lav-ovca nasao pred pravim lavom, poceo je da drhti kao prut. Lav ga upita; “Sta radis medju tim ovcama?” Ovaj mu odgovori; “Ja sam ovca”? Lav mu odgovori; “Nije da nisi. Ajde podji sa mnom.” Odveo je lava-ovcu do jednog jezera i rekao; “Gledaj!”
Kad je lav-ovca vidio svoj odraz u vodi, oglasi se mocnom rikom. U tom se trenutku preobrazio i vise nikad nije bio isti.
Ako imas srece i Bogovi su ti naklonjeni, mozes najedanput shvatiti sto je to JA, i onda nikad vise neces biti isti. Nista vise nece moci da te dotakne, i nitko nece moci da te ugrozi.
Neces se bojati nicega ni nikoga. Zivjet ces kao car, kao vladar.
Ovdje se ne radi o slavi ili bogatstvu.
Mogu se zadovoljiti i time da sam nitko i nista. Uspjeh ili neuspjeh mi ne znace apsolutno nista. Nemaju nikakvo znacenje. Cak i ako budem izvrgnut ruglu, ispadnem smijesan, to me se ne dotice.
Ovo se divno stanje moze postici postepeno samopromatranjem. I ne poistovjecivnjem sa svojim uslovljenim JA. Pritom treba mrznju zamijeniti ljubavlju, pridruziti se odbacenima i moci priznati da si pogrijesio. Mozda ce ovo u pocetku doprinjeti osjecaju deprimiranosti i potistenosti. Patit ces, plakati. No ako se ne poistovjetis s tom depresijom; ako izadjes iz samog sebe i promatras tu potistenost i ne poistovjetis se snjom i ne cinis nista da je se oslobodis – mozes i dalje da zivis dok depresija prolazi kroz tebe, dok na kraju ne iscezne. I kad te sustignu brige ti nisi uznemiren. Zabrinut si no nisi uznemiren.
Bjezeci od necega dajemo mu jos vecu moc. Samo promatraj kako prolazi. Mozes cak bit i sretan u svojoj zabrinutosti. No ne treba grijesiti u tome sto je sreca. Mozda mislis da je sreca neko osjecanje; ushicenost. Ushicen si; tako samo pripremas put za novu depresiju. Probaj da razaznas brigu iza tog osjecaja opijenosti ugodom; Sto da cinim da ovo potraje? To nije sreca. To je ovisnost.
Ne gledaj s prijekorom na ljude ovisne o drogi ili alkoholu. Mozda si i ti ovisnik koliko i oni.
Biti slobodan i drugima ne uskracivati slobodu, ni za koga ne biti poseban a voliti sve; to je ljubav. Ljubav je uvijek bila tu ali se mi nikada nismo potrudili da ju vidimo, jar smo bili previse zauzeti onim sto nasa kultura naziva ljubavlju, sa svojim pjesmama i poezijom – no to nije ljubav, to je njena suprotnost. To je ZELJA, KONTROLA, POSESIVNOST. To je MANIPULACIJA, STRAH, BRIGA – to nije ljubav.
Postoji jedan razlog zasto se ne osjecas blazeno u ovom trenutku a to je da si skoncentriran na ono sto nemas. Da nije tako, dozivio bi blazenost.
Kako stupiti u dodir sa stvarnoscu?
Promatraj sve sto je u tebi i izvan tebe, kad ti se nesto dogodi, gledaj to kao da se dogadja netkom drugom, bez komentara, prosudjivanja, stava, uplitanja, bez pokusaja da to promijenis. Samo shvati. Kad se to dogodi uvidjet ces da se postepeno distanciras; ne poistovjecujes se sa situacijom.
Ako netko boluje od raka, a ja ga ne poznajem, onda me to ne potresa previse. Ako ti treba da polozis neki ispit, to me se ne dotice. Mogu da kazem sa distance; “Sto vise brines tim gore po tebe. Zasto ne napravis pauzu umjesto da samo ucis?” No kada ja treba da polazem ispit onda stvari drukcije stoje. Tu se radi o mojoj kozi, mome tijelu, mom statusu. To je poistovjecivanje sa mojim laznim JA. Ako uspijem da iskljucim sebe i svoje zelje, teznje, interese, ciljeve iz situacije ili iz posla koji u tom trenutku obavljam onda je sansa za uspjeh daleko veca. Sjetimo se one Zen price o strijelcu, meti i medalji.
Kad nekoga slusam onda vise razmisljam o onome sto trebam reci nego o onome o cemu se govori. Vec unaprijed razmisljam kako da reagiram. Sto da kazem, da repliciram. Moja reakcija potjece od moje nesigurnosti ili potrebe da manipuliram i zelje za uspjehom odn dominacijom. Tu se moze raditi i o drugim stvarima kojih nisam svjestan. Slusati znaci iskljuciti misljenje, slusati drugoga a istovrmeno osluskivati sebe. Biti svjestan ovoga.
Listening is loving!
Kada se radi o svjesnosti onda nikada nismo odsutni duhom. Kada je svjesnost ukljucena nema rastresenosti jer smo neprekidno svjesni sebe i svega oko nas.
Etikete
Ja sam uspjesna osoba. To je poistovjecivanje sebe sa uspjehom. Uspjeh nije dio naseg JA. Uspjeh je nesto sto dolazi i prolazi; danas je tu a sutra ga vec mozda nece biti. To nije JA. Isto je ako kazem; “Ja sam propao covjek, ja sam advokat, ja sam biznismen.” Ako se poistovjetim s tim stvarima potpuno cu se vezati za njih, stalno cu se bojati kako ce one izceznuti. Otud potjece moja patnja.
Patnja je znak udaljavanja od stvarnosti. Kao sto je fizicka bol znak da u tijelu postoji neka bolest ili povreda tako patnja ukazuje da negdje postoji nesto lazno. Patnja se javlja usljed sukoba sa stvarnoscu; sukoba lazi i istine. Inace nema patnje.
Oznake: introspekcija, vezivanje, patnja, identifikacija, poistovjecivanje, ambicija, uspjeh, ovisnoat, iluzija, strah, depresija, euforija, sreca, svjesnost, ovdje i sad, transformacija, Preobrazba, identitet, kondicioniranost, lazno ja, želja, kontrola, posesivnost, manipulacija
četvrtak, 15.11.2012.
Osobnost i identifikacija sa uslovljenim JA
Ti mislis da si slobodan, no vjerojatno ne postoji ni jedan pokret, ni jedna misao, osjecaj, stav ili ubjedjenje koji ne potjecu od nekog drugog. Neke stvari u tebi izazivaju jaka uzbudjenja i ti mislis da ih ti prozivljavas. Potrebna je velika svjesnost da shvatis kako je to sto ti zoves JA samo konglomerat tvojih iskustava iz proslosti, tvoje uslovljenosti i programiranosti. Proces spoznaje je bolan; kad pocne budjenje dozivljava se jaka bol. Bolno je gledati kako se ruse osobne iluzije. Sve sto si mislio da si izgradio se pretvara u prah.
Ako kazemo; ja promatram sebe. Tko je ovdje JA i sto je to sebe?
Ako sebe kudis ili hvalis, ne blokiraj pokudu ili pohvalu nego ju promatraj. Ja sebe kudim; ja sebe osudjujem; ja sebe hvalim – promatraj i nista drugo. Samopromatranje znaci gledanje – promatranje onoga sto se dogadje u tebi i izvan tebe – kao da se to dogadja netkom drugom. To je JA koje promatra sebe. Zanimljiv fenomen za psihologe i filozofe – JA moze da promatra sebe. Zdrav razum koji promatra. Najprije se krene od stvari; svijesti o stvarima oko sebe; onda se pomaknemo ka svijesti o mislima koje predastavljaju sebe – nase uvjetovano ja i na kraju dolazimo do svijesti o onom koji misli.
Stvari-okolina, misli, mislilac.
Moze li mislilac spoznati sama sebe?
Da li su moje misli JA? Ne. Misli dolaze i odlaze; JA nisam moje misli. Kao i zelje; JA nisam moje zelje. I zelje dolaze, prolaze i odlaze. Da li sam JA moje tijelo? Kazu da se u svakom trenu milioni stanica naseg tijela mijenjaju i obnavljaju, te nakon sedam godina u tijelu ne ostane ni jedna ziva stanica od onih koje smo imali prije tih sedam godina. Stanice dolaze i odlaze, radjaju se i umiru, no JA ostaje. Tako da JA nisam moje tijelo. JA je nesto drukcije, nesto vise.
A moje ime? Da li je JA moje ime? Ne, ja mogu da promijenim moje ime, bez mijenjanja tog JA. A moja karijera? Moja ubjedjenja? Jesu li moje ime i vjera sustinski dijelovi moga JA?
JA ne predatavlja ni jednu od tih etiketa koje mu pridajemo. Etikete pripadaju nasem egu, nasem uslovljenom ja, onome koji je podlozan promjenama. Da li se pravo JA mijenja? Da li se promatrac mijenja? Kad izadjes iz samog sebe i promatras to sebe, svoj ego, onda se vise ne poistovjecujes s njim.
Patnja postoji unutar sebe i, kad poistovjecujes svoje pravo JA i to sebe, pocinje patnja.
Predpostavimo da strahujes, ili zelis nesto, ili si zabrinut. Kad se JA ne poistovjecuje s novcem, imenom, nacionalnoscu, sa prijateljima, drugim ljudima … onda tvoje JA nikad nije ugrozeno. Ono moze biti aktivno ali ne i ugrozeno.
Sjeti se necega sto ti, ili ti je nekad prije, izaziva bol, strah ili zabrinutost. Mozes li dokuciti zelju ispod tih osjecanja? Nesto ispod te patnje. Shvacas li da postoji nesto sto zarko zelis i da ti to izaziva patnju? Sto je ta zelja? Iako je to samo zelja, ona postaje poistovjecivanje s njom. Nekad si sebi poslao poruku; ono sto je dobro za moje JA odn za opsatanak mog JA, povezano je sa tom zeljom.
Patnja iskljucivo potjece iz poistovjecivanja s necim, bilo da je to u nama ili izvan nas.
Negativna osjecanja
Kada se u igru uljuce negativna osjecanja onda se gubi glava. Na scenu stupa ego – uvjetovano ja, i sve se kvari. Tamo gdje je bio jedan problem koji je trebalo rijesiti, sada su dva problema. Neki misle da se u odsustvu negativnih osjecanja; brige, sumnje, bijesa ne moze rijesavati neka situacija.
Visak ega nas prijeci da stvari vidimo objektivno – sa distance; bez uplitanja emocija. Tako nas, kada krenemo u akciju, negativna osjecanja ometaju u tome.
Oznake: jastvo, ego, kontrola, strah od gubitka, strah od napustanja, strah, emotivna ovisnost, Bol, ovisnost, osjecanja, negativne emocije, identitet, zelja, svjesnost, uslovljenost, kondicioniranost, neovisnost, sebstvo, introspekcija, um, razum, misli, patnja
ponedjeljak, 12.11.2012.
Osvrni se oko sebe_Carstvo je tu
Grupa ljudi je umirala od zedji na jednom brodu nedaleko od brazilske obale. Oni nisu znali da je voda po kojoj plove slatka. Rijeka se na tom dijelu ulijevala takvom snagom u more da je dopirala nekoliko milja ka pucini. Mogli su piti tu vodu ali nisu znali.
Na isti smo nacin okruzeni radoscu, srecom i ljubavi a da to ni ne znamo. Treba da promijenimo stav, da pokusamo gledati na stvari iz drugog kuta. Umjesto da stvari promatramo i tumacimo u svijetlu svoje uslovljenosti i programiranosti.
Jer carstvo je tu.
Nekog je partner razocarao. Bio je budala, mislio je da su ljudi dobri. No ljudi nisu dobri. Losi su kao i on sam. Kao sto smo to i mi sami. A sto ljudi traze? Svoj interes, isto kao i mi. Nema nikakve razlike medju nama.
Mozes li da zamislis koliko je oslobadjajuca mogucnost da vise nikad ne budes razocaran, nikad vise prevaren? Da se vise nikad neces osjecati napusteno, odbaceno. Zelis li da se osvjestis? Zelis li srecu? Zelis li slobodu? Onda se rijesi svojih iluzija. Svojih krivih ideja o drugima i o svijetu. Ne dozvoli da te drugi varaju. Ako ne budes varao sam sebe, neces varati ni druge. Tada ces ih voliti. U suprotnom zivjet ces u zabludi o drugima, sa svojim iluzijama, neprekidno u sukobu sa stvarnoscu.
Mozda je za vecinu nas potresno kad cujemo da treba ocekivati da su ljudi oko nas egoisti, ili da samo slijede svoj interes, na sirov ili rafiniran nacin. No ako to imas u vidu, shvatit ces da nema nicega sto bi te razocaralo i nicega sto te ne bi razocaralo. Kad si uvijek u neposrednom dodiru sa stvarnoscu, nikad ne bivas razocaran. No nama vise odgovara da druge (ni sebe) ne vidimo onakvima kakvi oni odista jesu. I zato placamo cijenu.
Svi mi volimo da se oslonimo na nekog drugog. Ne nekog za koga mislimo da je stigao na cilj. On nam uliva nadu. A sto ce nam nada? Zar nije i to jedan oblik zelje. A kada nesto previse zelimo onda smo u neprilici. Mi se nadamo necemu boljem od onoga sto trenutno imamo. U protivnom se ne bismo nadali. To znaci da zaboravljamo kako nam je i sada dobro, iako toga nismo svjesni. Umjesto usredsredjenosti na sadasnjost mi se nadamo nekoj boljoj buducnosti. A mozda je ta buducnost samo nova klopka?
Oznake: uslovljenost, programiranost, kondicioniranost, sreca, ljubav, percepcija, razocarenje, osvještenost, sloboda, iluzija, egoizam, stvarnost, realnost, osobni interesi, sadasnjost
subota, 10.11.2012.
PUT K SEBI
evo jedna poema o mraku i svjetlu koju mi je jednom u pismu poslala moja mama:
a PUT K SEBI a
IDI, IAKO JE NOC NEPROZIRNA
I NE BOJ SE STISNUTOGA MRAKA
I U NAJVECOJ TAMI ZIVOTA
JEDNA BIJELA SVJETLOST SJAJI
TA SVJETLOST SVE LJUDE RADJA
TA SVJETLOST DOBRE LJUDE SPAJA
AKO SE COVJEK U TAMI IZGUBI
ONA GA TAMO NJEZNO PRIGRLI
MRAK UMIRE KAD GA SVJETLO OGRNE
TAME NESTAJE KAD JE LJUBAV DIRNE
STRAH SE GUBI KAD NJEZNOST SE NEKOM DA
DARUJ SAMO SEBE I VIDJET CES KAKO SVJETLOST SJA
AKO JE SRCE TVOJE PUNO RADOSTI
AKO JE SRCE TVOJE PUNO LJUBAVI
RAZGRNUT CE SE NEPROHODNE MAGLE
I PREPOZNAT CES SJAJ SVJETLOSTI.
TI KRENI PUT SVOGA CISTOG SRCA
A JA CU POTRAZITI SVOJE
NA KRAJU NASEG DUGOG PUTA
SVJETLO LJUBAVI TAKNUT CE OBOJE
Oznake: svjetlost, ljubav, a, mama, pjesma
četvrtak, 08.11.2012.
Disciplina _ Erich From
Disciplina
Savladavanje odredjenog umijeca zahtijeva disiplinu. Ni u cemu necu biti dobar ako to ne cinim na discipliniran nacin; sve sto cinim samo ako sam “za to raspolozen” moze da bude zabavan hobi, ali nikad necu postati majstor u tom umijecu. Nije samo u pitanju disiplina u savladavanju odredjenog umijeca (npr svaki dan vjezbam odredjeni broj sati), vec (samo)disciplina u zivotu u cjelosti.
Kako se uvjezbava disciplina? Elementarna pravila su; ustati u odredjeno vrijeme, jedan dio dana posvetiti djelatnostima kao sto su razmisljanje, citanje, slusanje glazbe, setnja; ne prepustati se djelatnostima bijega kao sto su krimi price i filmovi, televizija, ne pretjerivati u jelu i picu. Pri tome je bitno da disciplinu ne treba uvjezbavati kao nametnuto pravilo, nego kao nesto sto je postalo izraz nase volje; da disciplinu osjecamo kao ugodnu i da se postupno navikavamo na vrstu discipliniranog ponasanja. Nakon ovoga nam vracanje starom (nediscipliniranom) nacinu zivota ne bi vise izgledalo privlacno.
Ovo je izvadak-sazetak rečenica i (Fromovih) mudrosti koje su me dirnule i inspirirale da ih objavim.
by Rigi
Oznake: From, disciplina, ljubav, dobre navike
