Potok42

srijeda, 04.06.2025.

u mračnom hodniku

sunce se iskazuje u potpunom sjaju i snazi,
hlad se nudi kao spas za izbjeći njegovu
vlast, sjene su štitnik od vreline koja raste.

sjede u javnom zaklonu, na terasi kafića;
jedan ispija mineralnu iz čaše s aromom sline
prethodnika, pije kao iz staklenog groba užitka.

u razgovoru nema prostora za poniranje
u svijest, ni poriva za sijanjem zrna obnove,
za teme o ezoterijskoj i mitološkoj tradiciji.

obojica, dvije postarane duše, pričaju običnosti
u mračnom hodniku i ne čuju zagonetni
udarac bubnja što poziva na klanjanje svitanju.