srijeda, 28.06.2006.

Događaj koji je inspirirao Hitchove "Ptice"

Čitajući članke na zadnjim stranicama dnevnih novina od ponedjeljka (26.06.) kad su četri pijana pelikana (smeđi kalifornijski) teturali ulicama Laguna Beacha na jugu Kalifornije i pravili pomutnju među uspaničenim Jenkijima, spomenut je i slučaj iz 61' koji je inspirirao Hitcha da snimi svoj film katastrofe. Naime ja sam još od malena znao za taj slučaj, no nisam znao niti godinu a niti mjesto tih događaja, pa zahvaljujući netu i novinama napokon saznajem ono što me je dugo sa znatiželjom proganjalo. Evo što sam otkrio:

18. kolovoza. 1961 godine
Pleasure Point i Capitola, Santa Cruz

Oko 3 sata poslije ponoći stanovnici gore navedenih područja i gradića doživjeli su invaziju od nekoliko tisuća galebova koji su preplašili stanovnike, među kojima je bilo i nekoliko povrijeđenih osoba (neke čak i teško). Sami galebovi su bili privučeni uličnom rasvjetom, a uz to bilo je maglovito jutro.
Vrlo jednostavna i lijepo izrečena teorija uglednih biologa i zoologa (poput recimo Warda Russella) koje kažu slijedeće:

"Dan prije galebovi su imali lijepu gozbu od inćuna, koji već tradicionalno obilaze obale od Pleasure Pointa do Rio del Marea (poznat je slučaj u 80-tima kad je nekoliko desetaka tona inćuna doslovce prepavilo obale,a stotine galebova se hranilo cijelu sedmicu). Stoji dalje da su dotični galebovi bili pod utjecajem otrovne domoične kiseline, koju su konzumirali preko inćuna koji su se najvjerojatnije hranili školjkama i algama (poznati po tome sadrže opaku kiselinu).
Pa su dezorijentirani i izgubleni u magli privučeni umjetno stvorenim svjetlom. Domoična kiselina je na njih djelovala tako da im je probudila agresivnost."

Vrlo lijepo razjašnjeno, no bilo bi lijepo saznati što je to točno Domoična kiselina, kako dejuluje na životinje i što to kažu kemijska škola:
"- Domoična kiselina
u određenim uvjetima nastaje u algama (npr. Chondria armata) i školjkama. Takva kiselina se javlja kod takvih organizama jer se hrane phitoplanktonom (phytoplankton).
Kod životinja ta kiselina djeluje kao neurotoksin (toksin koji djeluje specijalno i samo za nervne živce) uzorkujući pritom kratke periodične gubitke memorije, razna jača oštećenja mozga, pa u nekim slučajevima i smrt. Današnja naučna ispitivanja dokazuju da trovanje DK uzrokuje neurologička oštećenja. U samom mozgu ona uzrokuje velika trajna oštećenja hipokampusa i amigdalne žlijezde. Ošteujće neurone aktivirajući AMPA utor i kainaste receptore, urokujući dotok veće količine kalcija. Taj nekontrolirani dotok kalcija izaziva i urokuje raspad stanica. DK najviše ima u gorespomenutoj crvenoj algi, koju zovu 'domoi' ili 'hanayanagi' rasprostranjenu najviše u Japanu.

"Prodavač: "- Nešto slično ovome se dogodilo u Santa Cruzu, prošle godine. Grad je bio prekriven galebovimima." — iz "Ptice."