Zapitkivalo
25.01.2012., srijeda
REFERENDUM – RAČUN I RAZMIŠLJANJA
-Drago, što kažeš na ove rezultate referenduma? – pitam moga prijatelja, profesora u mirovini – Tko bi rekao, da će toliko građana zaokružiti ZA ?
-Pa, sad, nije to sve tako bajno, kako izgleda! -Kako nije! – čudim se ja. RAČUNANJE ODNOSA U REZULTATIMA -Spustimo se „na zemlju“ i izračunajmo postignute rezultate! – uzima Drago olovku, papir i kalkulator te neki papirić s podacima. DIP je objavio neslužbene rezultate. Možemo početi od toga. Mislim, da se konačni službeni podaci ne će baš mnogo razlikovati. U cijeloj RH pravo glasa ima 4.504.765 građana. Glasovalo nas je 1.960.231. To je 43,51 %. Važećih listića bilo je 1.959.564. , ili 99,44 % - a nevažećih listića 11.066, ili 0,56 %. ZA ulazak RH u EU bilo je 1.299.008, što je 66,27 % glasalih. PROTIV je zaokružili 649.490, što je 33,13 % glasalih. Po tome je referendum uspio pokazati, da je Hrvatska „odlučila“ pridružiti se Europskoj uniji „dvotrećinskom većinom“. Koliki je dio glasača donijelo odluku Da nam sve to bude jasnije – uzmimo jedan školski primjer: Uzmimo za primjer, da je od 100 000 glasača izašlo na referendum 60 %. To je 60 000 glasova. U račun je ušlo njih 80 %, što iznosi 48 000. Prema onih 100 000 to je 48 %. Jednostavnim računom to je: (60 % glasalih x 80 % glasova od njih = 4800): 100 = 48 %. Dakle, ZA je odredilo 48 % građana s pravom glasa, a to je manje od 50%, dakle manje od pola. Sada možemo računati naše rezultate: Dakle, od nas 4.504.765 s pravom glasa glasovalo nas je 43,51 %, što je već manje od polovice. No, kako je od glasalih glasovalo ZA 66,27 %. Pitanje je, koliko je to % od svih mogućih glasača? Izračunajmo: .(43,51 % X 66,27 %) : 100 = 2883,4077 : 100 = 28,83 %. To znači, da je nas toliko zaokružilo ZA, a to nije ni trćina od svih mogućih! Slično se izračuna i % onih za PROTIV : (43,51 % X 33,13 %) : 100 = 1441,4863 : 100 = 14,41 %. Od mogućeg broja glasača Razmišljanje o tim rezultatima U Ustavu RH navodno je stajalo, da bi trebalo glasovati barem 50 % mogućih glasača plus još barem jedan. Tada bi DIP mogao donijeti odluku, da je referendum bio valjan. Prema toj odredbi ovaj referendum bi trebalo poništiti. Kako su državnici RH očekivali mogućnost veće apstinencije glasača – navodno su u Hrvatskom saboru „snizili“ tu granicu od 50 %. No, o svim promjenama u Ustavu također je trebalo provesti referendum. A, koliko je meni poznato, to nije učinjeno, pa je proglašenjem ovoga referenduma povrijeđen Ustav RH. To je potaknulo jednog pravnika na „internu“ izjavu, da bi zbog te povrede Ustava trebalo podnijeti tužbu Međunarodnom sudu... Zbog čega tolika apstinencija glasača Drago misli, da je tome više uzroka. Jedan je uzrok opći porast apstinencije u Zapadnom civiliziranom svijetu i zbog „izigravanja“ demokracije od strane državnika. Oni svakako žele provoditi svoje planove bez obzira na volju građana. Objašnjavati građanima „na dugo i široko“, što i kako bi trebalo odlučivati – za njih je zamorno... Oni radije „malo preurede“ zakonske propise.. U RH izgleda, da su ljudi već navikli na to, da ionako njihovo glasovanje nema utjecaja na odluke državnih dužnosnika. U ovome slučaju glasači su očekivali i zahtijevali opširnu javnu i dokumentiranu raspravu o Europskoj Uniji i o životu u njoj s pozitivne i negativne strane. Ali, to dužnosnici nisu učinili. Propagirali su samo ono, što njima odgovara, a protivnicima nisu omogućili na isti način u javne medije . |
