Dnevnik bolesnika o svemu pomalo
Neka više
Biti razočaran državom, pnašanjem pojedinaca normalno je. Tu kod nas šutjeti je običaj, a one koji laju kao j bez zubiju trreba ušutkati ili dati im protezu. Pošto ne grizemo.
Nemalo sam se iznenadio kad sam danas u medijima vidio da bi ravnatelj bolnice Josip Samardžić, dr med, mislim da ima titule i s lijeva i s desna trebao postati ministar zdravstva. Pomislio sam Vau naš čoek napokon. Sposoban kirurg što je je. Upitao sam se treba li ministarstvo bit kirurgija. Naravno da treba bit sređeno kao kiruška sala.
Naravno onda sam se sjeti dotičnog doktora/ direktora koji je ustanovio da je unutrašnja kontrola u mome slučaju utvrdila " sve je u pravilima struke". Natavno ja kakav jesam počeo sam se pitati što je to i tko je unutarnja kontrola. Naravno ona je bila dr Nenad Pandak liječnik koji me skoro fatalno liječio, ali zeznuo sam i preživio sam, Spor je postao moj život, a spomenuti ravnatelj nikad baš nikad nije pitao kako sam i s čim ilil kim životarim. Luksuz pitanja ili priznanje vlastite greške uz pitanje kako moje kćeri spada u domenu znanstvene fantastike. Nisu dobro, uzeli ste im zdravog tatu i krivim Vas. Pare su prolazne, ali i moj život je. Na moju sreću pravomočno sam dokazao sebi najbitniji dio tužbe, a on je Gospodo krivo ste me liječili, ako Vam nije jasno živ sam . Ne nisam partijski orjentiran i ne želim pomoću kartica napredovati. Dobro nema ništa protiv Azurne obale u Monopolu. Apsolutno Vas krivim što ste mojoj majci oduzeli trečeg sina, kćerima mi dali oca koji je 100 % i invalid stidite se bez isprike naravno. Za ispriku treba prpčitati jednu tešku knjigu koja se zove Bonton. Iz Brodske bolnice otišli su najbolji liječnici( kardiolozi, neutolozi.....) i hvalite se sposobnostu, ali stidite se. Da ponovim dijelite ako hočete moj malo oštriji status. Sram Vas bilo o da, Vi ste i u politici gdje je i kad će Osnovna škola Milan Amruš za našu djecu. Do tad ponovite pravomočno što ste mi napravili. Odlično delate, ali neka više....
" Na tako valjano utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno
primijenio materijalno pravo iz čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - dalje
ZOO ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) kada je prihvatio
tužbeni zahtjev tužitelja pravilno utvrdivši da su djelatnici 2. tuženika Opće bolnice dr.
J. Benčević iz Slavonskog Broda postupili protivno pravilima liječničke struke da je
stoga došlo do pogreške u liječenju 1. tužitelja.
16. Naime, pojam liječničke greške, sukladno čl. 120. st. 1. Zakona o zdravstvenoj
zaštiti ("Narodne novine", broj 121/03, 44/05, 48/05 i 85/06) i čl. 2. Zakona o
liječništvu ("Narodne novine", broj 121/03) mogao bi se odrediti kao postupanje
liječnika suprotno (odnosno nije u skladu) s pravilima i metodama rada zdravstvene
struke i/ili znanstvenim spoznajama, a kojima se ugrožava život i zdravlje ljudi
odnosno kao nepoštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.
17. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da iz izvedenih dokaza proizlazi da je
prilikom dijagnostike i liječenja 1. tužitelja kod 2. tuženika došlo do više pogrešaka,
koje pogreške su dovele do štetnih posljedica kod 1. tužitelja.
18. Nije osnovan žalbeni navod 2. tuženika da nije utvrđeno postoji li uzročna veza
između liječenja 1. tužitelja kod 2. tuženika i posljedica zaostalih kod 1. tužitelja.
Naime, sud prvog stupnja proveo je vještačenje po Medicinskom fakultetu u Zagrebu
te je iz navedenog vještačenja utvrđeno da je kod postupanja 2. tuženika prilikom
prijema 1. tužitelja u bolnicu došlo do niza grešaka. Na usmenom očitovanju na
prigovore iznesene od strane tuženika, vještaci su izrijekom izjavili da su posljedice
koje su opisane u nalazu i mišljenju isključivo rezultat liječničke pogreške. Stoga je
pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je za vrijeme liječenja 1. tužitelja kod 2.
tuženika došlo do ranije navedenih liječničkih pogrešaka, neovisno o zbivanjima prije
hospitalizacije koje su rezultirale teškim narušenjem njegovog zdravlja, čime je jasno
utvrđena uzročno posljedična veza između propusta ili grešaka 2. tuženika i
posljedica koje je pretrpio 1. tužitelj.
19. Vezano uz žalbeni navod 2. tuženika da sud prvog stupnja nije mogao svoju
odluku temeljiti na nalazu i mišljenju vještaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, jer je
isti nepotpun i proturječan, valja istaći da je sud prvog stupnja najprije proveo dva
vještačenja (vještačenja po vještaku specijalistu infektologu dr. Ivanu Puljizu, a potom
i vještacima fizijatru dr. Meliti Uremović, neurologu dr. Mariji Bošnjak Pašić i psihijatru10 Poslovni broj 16 Gž-293/2021-7
dr. Branki Vidrih, jer je nalaz i mišljenje dr. Puljiza u odnosu na postojanje liječničke
greške bio nedovoljno precizan i jasan) te je na prijedlog svih parničnih stranaka
vještačenje odlučio povjeriti Medicinskom fakultetu u Zagrebu imajući u vidu čl. 252.
st. 4. ZPP-a i na tom dokazu utemeljio svoju odluku, a ranije provedena vještačenja
nije uzeo u obzir (čl. 261. st. 2. ZPP-a). Pri tome je sud prvog stupnja nalaz i
mišljenje Medicinskog fakulteta dostavio strankama ali usmeno saslušao vještake,
koji su na ročištu dana 20. veljače 2017. (list 494-498 spisa) vrlo jasno i detaljno
odgovarali na prigovore stranaka, te iako je 2. tuženik nakon održanog ročišta i
nadalje ostao nezadovoljan odgovorima vještaka, nije predlagao nikakve daljnje
dokaze.
20. Prvostupanjski sud je nalaz Medicinskog fakulteta u Zagrebu prihvatio kao jasan,
objektivan i stručan, a sa kojom ocjenom je suglasan i ovaj drugostupanjski sud.
21. Nije osnovan žalbeni navod 2. tuženika da sud prvog stupnja nije obrazložio niti
odlučio o prigovoru 2. tuženika u svezi doprinosa 1. tužitelja nastanku štetnog
događaja. Naime, prvostupanjski sud je valjano u svojoj presudi obrazložio da iz
nalaza i mišljenja vještaka, koji je sačinjen na temelju uvida u zdravstveni karton,
medicinsku dokumentaciju i pregled tužitelja, proizlazi da su u obzir uzete samo
posljedice koje su nastale kao ishod pogreške prilikom postavljanja dijagnoze i
liječenja 1. tužitelja. Točno je da se 1. tužitelj javio u bolnicu (kod 2. tuženika) nakon
što je imao temperaturu unatrag 3 mjeseca, ali su sudski vještaci (u nalazu i mišljenju
Medicinskog fakulteta u Zagrebu) jasno razgraničili posljedice od onih koje su nastale
prije hospitalizacije kod 2. tuženika te svoj nalaz i mišljenje vezano uz posljedice do
kojih je došlo kod 1. tužitelja isključivo temeljili na posljedicama koje su rezultat
pogreške 2. tuženika. Stoga nije osnovan žalbeni navod 2. tuženika da sud prvog
stupnja nije obrazložio prigovor doprinosa tužitelja zbog nepravovremenog javljanja u
bolnicu, jer je ova okolnost izuzeta od strane vještaka prilikom iznošenja mišljenja o
posljedicama koje su rezultat liječničke pogreške. Naime, pravilno je sud prvog
stupnja utvrdio da pri ocjeni štetnih posljedica koje su nastale 1. tužitelju, nisu uzeta
u obzir oštećenja koja je pretrpio do primitka u bolnicu 2. tuženika, koja su već
nastala kao posljedica tromboemboličnih septičkih incidenata, već samo one
posljedice koje su nastale kao ishod pogreške prilikom postavljanja dijagnoze i
liječenja 1. tužitelja kod 2. tuženika. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je i
ovaj drugostupanjski sud, te je stoga neosnovan prigovor doprinosa 1. tužitelja
nastanku štetnih posljedica koje je pretrpio.
22. Nije osnovan žalbeni navod 2. tuženika da je tuđa pomoć i njega previsoko
određena, jer da je 1. tužitelj pokretan i može obavljati osobne higijenske potrebe
samostalno. Naime, potrebu za tuđom pomoći i njegom sud je utvrdio temeljem
nalaza i mišljenja sudskih vještaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, sud prvog
stupnja je navedeni nalaz Medicinskog fakulteta u Zagrebu prihvatio kao jasan,
objektivan i stručan, a sa kojom ocjenom je suglasan i ovaj drugostupanjski sud.
Stoga navedeni žalbeni navodi 2. tuženika predstavljaju samo njegovu interpretaciju
činjenica te njegove osobne zaključke u odnosu na postojanje određenih činjenica,
ne mogu se prihvatiti utemeljenim, jer nemaju uporišta u izvedenim dokazima. Uz to
valja upozoriti da relevantne činjenice prvostupanjski sud utvrđuje prema svom
uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih
dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je
stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu izvedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i11 Poslovni broj 16 Gž-293/2021-7
logičnim razlozima kako bi se moglo provjeriti da li ocjena izvedenih dokaza izvršena
po sudu prvoga stupnja ima pravnu i činjeničnu osnovu, a čemu je u konkretnom
slučaju u cijelosti udovoljeno. Osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda i na
osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica, 2. tuženik u žalbi iznosi vlastitu analizu i
tumačenje sadržaja izvedenih dokaza, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda
predstavljaju subjektivni i jednostrani prikaz sadržaja dokaza izvedenih tijekom
postupka koji nema objektivno uporišta u sadržaju spisa.
23. Ostali vrlo opširni žalbeni navodi 2. tuženika koji se odnose na nalaz i mišljenje
sudskih vještaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predstavljaju njegovu ocjenu
dokaza koja ocjena se suprotstavlja ocjeni suda prvog stupnja i ne utječe na
pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.
24. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 1088. st. 1. i 2.
ZOO-a kada je prihvatio tužbeni zahtjev 1. tužitelja i naložio 2. tuženiku da plati iznos
"
