Dnevnik bolesnika o svemu pomalo

Hvala, ali ne želimo u smeće!

Dok tražim oko papirnato plišane rodice, definitivno najvećeg simbola brodskog prosperitetnog turizma, barem jedan jesenski list, totalno sam poražen zbog toga što isti ne mogu naći u nedostatku drveta.

Zanimalo me kako su ovi ili oni iz pozicije ili opozicije pokazali skrb i brigu za potencijalne glasače u proračunu za narednu 2020. Moram priznati koliko god nevolim HDZ s velikim NE, do sad sam na svaki upit njima, koji predstavljaju nas, dobio odgovor. Naravno od kako ih spamam.

Jedini odgovor koji nisam nikad dobio to je onaj od mog Slavonskog Broda. Naša politika ionako je svedena na stand up formu s elementima drame. Kad ih vidiš ne znaš da li kake ili piške i naizmjence oboje u isto vrijeme.

Usput, aviončiće F16 nismo bili u stanju kupiti. Iskreno, zbog toga sam sretan. Ne moram gledati u nebo da ne padne dio naše avijacije koji šti naš prostor predviđen za zrakomlate/ avione/ naprave koje lete.

Sigurno su u novom proračunu odlučili poboljšati standard života osoba s invaliditetom. Poslao sam upit na email MZDOMISP. (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) Naravno zajebancije radi , opet sam se pozvao na Zakon o indormiranju. Već slijedeći dan su mi odgovorili iz zgrade MZDOMISP. Odgovor je stigao preko Whats upa; par puta su spomenuli Kolindu.

Što nam nude u novoj 2020 iz MZDOMISP su jasni i brutalno iskreni. Status quo bit će helikopteri i pokoja mrvica za nas koji se bojimo visine. Sve isto od kako pita: „Radna skupina, bit će, nema trenutno para, povjerenstvo, nacrti zakona, skice…“ Pa, hebote, jel to slikarska kolonija…. De više kakite ili piškite u gaće? Molim Vas političari pokrite se dekicom za akutnu fazu stida i stvaranja kasti/ koje znaju krasti u ovoj državi, treba dekica. Teško nas je pogledati u oči. Povlašteni su još povlašteniji, a mi ostali sve bliže kantama za smeće. Da uđemo unutra? E nećemo! Zauzeto je!

Koliko naših sugrađana, ali i osoba s invaliditetom, nema ni tih 1500 kn. Do kad će ljudi morati dokazivati da nisu gušteri i da nemaju sposobnost da im naraste novi rep? OSI ne mogu podviti rep i otići. Šutimo ne znam zašto, ali glasamo u nadi da nećemo opet popušit, ali…

Je li povećan proračun MZDOMISP u proračunu za 2020. godinu?

Proračun Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2019. iznosio je 5,9 milijardi kuna, a nakon rebalansa povećan je na 6,1 milijardu kuna. Razlog povećanja je kontinuirano uvođenje mjera kojima se želimo približiti zemljama s visokom razinom kvalitete života korisnika. Dodatna sredstva izdvojena su u svrhu isplate doplatka za pomoć i njegu, osobnu invalidninu i dodatnog roditeljskog dopusta.

Naglašavamo kako je u 2019. godini u svrhu isplate doplatka za pomoć i njegu planirano 500 milijuna kuna, a za isplatu osobnih invalidnina 544 milijuna kuna.

Proračun Ministarstva za 2020. godinu povećan je na 6,5 milijardi kuna što je za 5,1% više u odnosu na rebalansiranu 2019. godinu.

Planira li se, s obzirom na porast BDP- a, usklađenje socijalne osnovice od 500 kn na temelju kojeg se isplaćuju osobne invalidnine?

Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2018. godine pri ostvarivanju prava na osobnu invalidninu u prihod se ne uračunava plaća niti autorski honorar osobe koja podnosi zahtjev.

Iako socijalna osnovica nije rasla, ovim izmjenama iznos osobne invalidnine u punom iznosu povećan je sa 250% osnovice (osnovica je 500 kuna) na 300% osnovice i iznosi 1.500 kuna. Visina doplatka za pomoć i njegu u punom iznosu sa 100% osnovice povećana je na 120% što znači da iznos doplatka za pomoć i njegu u punom iznosu umjesto 500,00 kuna iznositi 600,00 kuna.

Sukladno raspoloživim sredstvima u ovom trenutku nije moguće planirati povećanje osnovice u sustavu socijalne skrbi budući bi isto iziskivalo osiguravanje iznimno velikog povećanja u proračunu za sva prava u sustavu socijalne skrbi koja su vezana uz navedenu osnovicu.

Inkluzivni dodatak, koji je krajnji rok za donošenje zakona i zašto se stalno prolongira donošenje istog?

Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku intenzivno radi na nacrtu te su održana tri sastanka na ovu temu na kojima su predstavnici osoba s invaliditetom iznosili svoje prijedloge i moguća rješenja. Vodeći računa o obvezama sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa nije moguće odgovoriti na pitanje o krajnjem roku donošenja ovog zakona.

Jesu li udruge osoba s invaliditetom proaktivno uključene u izradu zakona vezano za problematiku s kojom se svakodnevno susreću?

Predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom kontinuirano su uključeni u izradu nacrta prijedloga navedenog zakona kao i ostalih zakona u nadležnosti ovog Ministarstva. U radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku primjerice pored predstavnika tijela državne uprave, znanstvenih institucija uključeno je i 19 predstavnika osoba s invaliditetom među kojima su i osobe s invaliditetom koji u komunikaciji sa svojim članstvom predlažu sadržaj ovog zakona i moguća rješenja.

U odnosu na ostale članice EU, gdje je Hrvatska u materijalnim pravima prema osobama s invaliditetom?

Kao i sve zemlje članice EU tako i Republika Hrvatska sukladno svojim financijskim mogućnostima kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom ne samo kroz materijalna prava već i kroz širenje mreže potrebnih usluga korištenjem svih raspoloživih financijskih sredstava: Državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću, Europskog socijalnog fonda i Europskog regionalnog razvojnog fonda.

Sukladno navedenom kontinuirano se povećava broj korisnika usluge osobnog asistenta, tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, videćeg pratitelja, ali ostalih potrebnih usluga u zajednici.

Za usluge asistencije Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na godišnjoj razini izdvaja gotovo 126 milijuna kuna pored ostalih osiguranih usluga.

Također, korištenjem sredstava Europskog socijalnog fonda i Europskog regionalnog razvojnog fonda u svrhu provedbe procesa deinstitucionalizacije do sada su ustanove koje skrbe o osobama s invaliditetom ugovorile 90,04 milijuna kuna, a centri za socijalnu skrb 22,21 milijun kuna kako bi osigurali dodatno potrebne stručne kadrove i unaprijedili infrastrukturu u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom i njihovog života u zajednici.

Koje su sankcije za ne pridržavanje lokalnih jedinica samouprave u slučaju nepoštivanja ratificirane Konvencije o pravima osoba s invaliditetom?

Sukladno završnim odrednicama Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine u koju su najvećim dijelom implementirane obveze po Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom navedeno je sljedeće:

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom određuju se koordinatorima provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine.
Tijela državne uprave na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi mjere iz Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine, u cilju unapređenja položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju izrađene lokalne strategije/programe u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, dužne su izraditi iste.
Sva tijela državne uprave na nacionalnoj razini i jedinice područne (regionalne) samouprave dužni su u roku 3 (tri) mjeseca nakon donošenja, imenovati koordinatore za provedbu mjera Nacionalne strategije.
Sva se resorna ministarstva zadužuju da, po donošenju ove Nacionalne strategije, upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s činjenicom njezina donošenja i svrhom donošenja, te da osiguraju njezinu dostupnost, kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njezine dosljedne primjene.
Sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije obvezna su izraditi propise za provedbu mjera iz svoje nadležnosti i objaviti ih na svojim internetskim stranicama.
Sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije obvezna su do 31. siječnja svake godine dostaviti Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će do 1. travnja svake godine Vladi Republike Hrvatske dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera zadanih Nacionalnom strategijom.
Sva tijela zadužena za provedbu mjera ove Nacionalne strategije dužna su ih uvrstiti u svoje godišnje planove, te za svaku godinu osigurati sredstva iz državnog proračuna za njihovu provedbu.
Za slučaj ne provođenja mjera i aktivnosti navedenih u dokumentu nisu definirane sankcije. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ulozi koordinatora periodično održava radionice s nositeljima i sunositeljima mjera kako bi ih potaknulo na što kvalitetniju provedbu i praćenje provedenih aktivnosti. Navedene radionice provedene su tijekom siječnja i veljače 2019. godine sa svim provoditeljima mjera i aktivnosti iz Nacionalne strategije među kojima su bili i predstavnici udruga osoba s invaliditetom.

Ima li ministarstvo predviđena sredstva za realizaciju gore navedene konvencije?

Kao i svako tijelo državne uprave tako i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u okviru državnog proračuna i korištenjem ostalih izvora financijskih sredstava osigurava financijska sredstva za provedbu definiranih mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Za 2018. godinu u svrhu provedbe mjera i aktivnosti definiranih Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine ukupno je utrošeno 647 milijuna kuna i sredstva redovne djelatnosti tijela državne uprave. Dodatno su JLP(R)S, utrošile 260.milijuna kuna i sredstva redovne djelatnosti. Sveukupno su iskazana utrošena sredstva na nacionalnoj i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u 2018. godini iznosila 907 milijuna kuna. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za provedbu mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti ukupno je utrošilo 345,5 milijuna kuna.

S poštovanjem,

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Napomena: Hvala ažurnoj djelatnici/ku iz zgrade MZDOMISP na odgovorima, ali…, popušili smo.

21.11.2019. u 09:45 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Travanj 2024 (2)
Veljača 2024 (3)
Siječanj 2024 (3)
Prosinac 2023 (4)
Listopad 2023 (1)
Kolovoz 2023 (1)
Svibanj 2023 (1)
Travanj 2023 (2)
Ožujak 2023 (2)
Siječanj 2023 (2)
Prosinac 2022 (2)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (5)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (4)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (6)
Travanj 2022 (8)
Ožujak 2022 (2)
Veljača 2022 (1)
Siječanj 2022 (3)
Prosinac 2021 (3)
Studeni 2021 (5)
Listopad 2021 (4)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (1)
Lipanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (2)
Ožujak 2021 (1)
Veljača 2021 (1)
Siječanj 2021 (1)
Prosinac 2020 (2)
Studeni 2020 (1)
Listopad 2020 (2)
Rujan 2020 (1)
Kolovoz 2020 (2)
Srpanj 2020 (4)
Lipanj 2020 (2)
Travanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Lipanj 2019 (2)
Veljača 2019 (1)
Studeni 2018 (1)
Rujan 2018 (1)

Opis bloga

Bok, dolazim iz Slavonskog Broda, zovem se Vanja Krnić i žrtva sam pogrešnog liječenja.Imam 43 godine. Preživio sam bakterijski endokarditis, , ugradnju mehaničkog zaliska, dva moždana itd.Ovim blogom pokušat ću na svoj način) opisati sudski proces.., svoju bitku za zdravlje..Liječnik , inaće bivši šef brodske zaraze Nenad Pandak mi je liječio tuberkolozni meningitis( otišao u susjedni Oman, ako mu se tamo ovako omane...), a od tubekoloze nije bilo ni t.Pobjegao je nakon dugih 14 pravomoćno je presuđeno da mi je život uništen liječničkom greškom, a moj život?
Živjela naša divna Hrvatska!

Kontakt

krnic1980@gmail.com

facebook stranica

Dnevnik bolesnika

Dnevnik bolesnika o svemu pomalo