Fotografi svih zemalja naoružajte se...

nedjelja, 02.02.2014.

10 isprika za krađu

Mnogo ljudi je uvjereno kako sve fotografije koje nađu na internetu mogu slobodno kopirati i postavljati na vlastite web stranice, blogove, profile na društvenim mrežama, ili pak korsititi u publikacijama, katalozima, plakatima i općenito gdje god požele. Čak je bilo i onih koji su tuđe fotografije pod svojim imenom slali na fotografske natječaje.

Takvi ili uopće nisu svijesni da time vrlo vjerojatno krše autorska prava, ili se pak nadaju da to nitko neće primjetiti.

Iako je malo vjerojatno da će netko ići dizati sudske tužbe za povredu autorskih prava ako je u pitanju nekakva "viralna" slika (tipa "lolcat" i slično), s druge strane to je vrlo lako moguće ako se radi o fotografiji skinutoj iz nečijeg on-line foto-albuma, portfolia, ili sa stranica neke kompanije. Iako domaći zakon o autorskim i srodnim pravima čak i dozvoljava upotrebu autorskih djela i bez dozvole autora u nekim iznimnim i točno određenim situacijama, u većini slučajeva ipak je autor taj koji određuje gdje će se i kako njegovo dijelo (tj. fotografija) koristiti.

Ovo je 10 najčešćih (i besmislenih) isprika kojima se pokušavaju opravdati ljudi koji koriste tuđe fotografije sa interneta:

1. "Nigdje na slici ne piše 'copyright' niti išta drugo..."

Ne mora pisati "copyright" ili "sva prava pridržana". Svaka fotografija smatra se da je zaštićena copyrightom (tj. autorskim pravima) već od trenutka njenog nastajanja, a vlasnik copyrighta je osoba koja je stvorila sliku pritiskom na okidač aparata. Drugim riječima, ako ništa ne piše, može se pretpostaviti samo da su sva prava pridržana.

2. "Slika je na internetu, znači da je svatko može koristiti"

Da li je fotografiju lako kopirati kad je na internetu? Da. Da li na fotografiju prestaju vrijediti autorska prava čim je uploadana na internet? Ne.

Autorska prava na fotografiju ne prestaju vrijediti samo zato jer je ona uploadana na internet, niti slika time ulazi u javnu domenu. Autorska prava i dalje pripadaju autoru (fotografu), i tek nakon zakonski predviđenog roka nakon njegove smrti slika ulazi u javnu domenu.

3. "Našao sam ju na Google-u, znači da se smije koristiti"

Google je internet tražilica, a ne agencija koja se bavi distribucijom besplatnih stock fotografija, i nije vlasnik fotografija koje prikaže prilikom pretraživanja. Štoviše, uz svaku sliku koju Google izbaci prilikom pretraživanja piše napomena da je moguće da je slika zaštićena autorskim pravima.

4. "Na Facebooku je, a sve na Facebooku je javna domena"

Nije. I slike na Facebooku podlježu autorskim pravima.

5. "Ne namjeravam zarađivati na slici, to je samo za moj blog/web stranicu/facebook profil"

Nema veze je li u pitanju komercijalna upotreba ili nekomercijalan upotreba, ako se slika koristi bez odobrenja autora, svejedno predstavlja kršenje autorskih prava.

6. "Na slici je fotografov potpis/logo/e-mail, zato da ga se može reklamirati..."

Ne. Većina onih koji stave logo na sliku čine to upravo zato da spriječe takvu upotrebu fotografija, da se vidi odakle je uzeta fotografija.

7. "Slika nije dovoljno kvalitetna, pa ne može bit zaštićena"

Je li slika kvalitetna ili ne, u pogledu zaštite autorskih prava je potpuno nebitno. Fotografija bijelog papira na bijelom stolu za vrijeme snježne oluje koju snimi neki anonimus iPhone-om biti će potpuno jednako zakonski zaštićena autorskim pravima kao i fotografija neke poznate osobe koju snimi poznati fotograf opremom vrijednom 200.000 dolara.

8. "Ja sam na slici, znači da je mogu koristiti!"

Iako ovo zvuči logično, nije tako. Zakonski, autorska prava na fotografiju ima fotograf koji ju je snimio. Fotografija neke osobe je samo fotografova interpretacija te osobe.

Ako je slika snimljena na nekom javnom skupu, i na njoj ima mnogo ljudi, svejedno je fotograf taj koji odlučuje gdje i kako će se ta slika korsititi.

Naravno, ako je netko baš unajmio fotografa da nešto snimi (npr. formalni portret ili neki događaj), vrlo vjerojatno će autor prepustiti pravo na korištenje fotografije naručiocu. No svejedno autor i dalje im neka autorska prava.

9. "Potpisao sam autora ispod fotografije. To mu je reklama..."

Samo vlasnik autorskih prava odlučuje gdje i kako će se fotografija krosititi. Takvo "reklamiranje" nije nikakvo zakonsko opravdanje za korištenje fotografije bez dozvole. Štoviše, čak je zakonski obvezujuće navesti autora ispod fotografije, čak i u slučajevima gdje se plaća za korištenje fotografija.

10. "Svi ljudi to rade."

Tipični (i invalidni) argument većine. To što mnogo ljudi čini nešto što je ilegalno, ne znači da je samo zbog toga to automatski postalo legalno.


--------------------------------------------------
(prevedeno, prilagođeno i objavljeno uz dozvolu autora:
Francis Vachon: 10 bogus excuses that people use when they steal a photo from the Internet )