Fotografi svih zemalja naoružajte se...

četvrtak, 17.01.2013.

(Ne)logika

Bilo da se radi o diskusijama uživo ili prepiskama na internetskim forumima, uvijek se nađe onih koji nisu u stanju normalno diskutirati, jer nisu svijesni da su njihovi "argumenti" (a ponekad i kompletni svjetonazori) zapravo logičke pogreške.

Logičkih pogrešaka ima mnogo, neke se čak međusobno isprepliću, no vrlo često su glavna stvar na kojima se grade pretpostavke, koje kad su jednom formirane, ne mogu više nikakvom logikom biti suzbijene.

Iako ih ima stvarno mnogo, evo nekih najčešćih:

Cum hoc ergo propter hoc
(lat. sa tim, dakle zbog toga) Obrazac ove logičke pogreške je: A se događa istovremeno sa B, dakle, A je uzrokovalo B. U slučajevima da je B nepoželjno, potrebno je spriječiti A.

U fotografskom smislu: Danas ima velik broj fotografa, ali ima i velik broj pedofila. Da bi se smanjio broj pedofila treba smanjiti broj fotografa.

Tu se gleda samo istvremenost događanja, no uopće se ne uzima u obzir da li postoji prava međusobna zavisnot dvije pojave, tj. u gornjem slučaju to da li je povećanje broja fotografa doista samo po sebi uzrokovalo povećanje broja pedofila?

Post hoc ergo propter hoc
(lat. poslije toga, dakle zbog toga) Uzima se u obzir samo redoslijed nekih događaja, ali ne i njihova prava uzajamna povezanost, prema obrazcu: Dogodilo A, zatim se dogodilo B. Dakle, A je uzrokovalo B. U slučajevima da je B nepoželjno, potrebno je spriječiti A.

Npr: Neka zgrada je bila često fotografirana, zatim je ta ista zgrada uništena u terorističkom napadu. Dakle, ispada da je prethodno fotografiranje uzrokovalo uništenje zgrade u terorističkom napadu. S obzirom da je to nepoželjno, da bi se spriječili teroristički napdadi, potrebno je spriječiti fotografiranje zgrada.

Naravno, gleda sa samo redoslijed, no uopće se ne uzima u obzir da niti je fotografiranje samo po sebi uzrokovalo uništenje zgrade, niti mora značiti da je onaj tko je uništio zgradu bilo što prije toga tu zgradu uopće fotografirao.

"Klizava padina"
Klizava padina je logička pogreška koja se temelji na uvjerenju da će neka akcija neizbježno iza sebe izazvati veliki "domnio" efekt sa u konačnici izuzetno nepoželjnim posljedicama, kroz niz međusobno povezanih akcija, prema obrazcu: A vodi prema B, B vodi prema C, C vodi prema D.... i tako do Z, iz čega se dobiva dojam da A neizbježno vodi prema Z. Kako je Z najčešće najgori mogući (i nepoželjni) ishod, ispada da treba spriječiti A da bi se izbjeglo Z (zanemarujući sve ostale moguće varijable između).

Ipse dixit
Ipse dixit (lat. on je rekao) je naziv za nečiju dogmatsku tvrdnju za koju se očekuje da bude općeprihvaćena, iako je ta ista tvrdnja u potpunosti nedokazana i nepotvrđena stvarnim činjenicama ili bilo kakvim opipljivim dokazima.

Primjer "ipse dixit" tvrdnji su tvrdnje da "svi teroristi snimaju prije napada" ili "svi stranci koji snimaju djecu su pedofili", iako sve činjenice ukazuju upravo suprotno - da teroristi ne snimaju prije napada, i da djecu najčešće zlostavljaju oni koje djeca poznaju.

Argument autoriteta
Argument autoriteta je pogreška prema kojoj se smatra kako je nešto točno i istinito samo zbog toga što dolazi od strane nekog autoriteta, po obrazcu: A tvrdi X. A je autoritet. Dakle X je točno.

Npr. "Ako vlada tvrdi da su fotografi teroristi, onda sigurno jesu..." ili "Ako pravobraniteljica tvrdi da je fotografiranje opasno za djecu, onda je sigurno opasno..."

Argument većine
Argument većine jest vjerovanje da je nešto istinito samo iz razloga što neka većina smatra da je to nešto istinito. Npr. "Ako 50 milijuna Elvisovih fanova tvrdi da je Elvis živ, onda je to sigurno istina..."

Zamjena teza
Zamjena teza je pojava kada se posljedica nečega nastoji prikazati kao uzrok, a uzrok kao posljedica. Ovo je česta pojava u raznim racionalizacijama, poput npr. one kada se tvrdi kako u slučaju silovanja "nije kriv silovatelj, već žrtva jer je bila previše zavodoljiva". Odnsono, "nije kriv nasilnik koji je napao snimatelja", već snimatelj jer "što je on imao snimati i provocirati".

Elementarna greška pridruživanja
Ova greška (poznata još i kao generalizacija) javlja se kada se na temelju neke karakteristike sve one koji posjeduju dotičnu karakteristiku svrstava u istu skupinu, prema obrazcu: A ima karakteristiku X. B također ima karakteristiku X. Dakle sve B je A.

Npr.: "Psi hodaju na 4 noge. Mačke također hodaju na 4 noge. Dakle, mačke su psi." Ili, u fotografskom smislu: "Pedofili fotografiraju djecu. Fotografi također fotografiraju djecu. Dakle, svi fotografi su pedofili."

Argument sile
Argument sile je situacija u kojoj nečije mišljenje, stav ili akcija nastoji opravdati na način da se onima koji se protive prijeti silom, prema obrazcu: A tvrdi X. Ako B ne prihvati X onda P. P je kazna za B. Dakle X je poželjno.

Najbanalniji primjer: "Ako me snimiš, razbit ću te!"
(Usputna napomena - prijetnja nasiljem je kazneno djelo.)

Emotivni priziv
Emotivni priziv je pokušaj zaobilaženja daljnje racionalne raspave pokušajima da se utjecajem na (iracionalne) emocije diksutnata (poticanjem, straha, suosjećanja ili sličnih emocija) pridobije odobravanje vlastitog stava. U tu svrhu se, posebno u zadnje vrijeme, spominju interesi djece, npr: "Zamisli da netko snimi tvoje djete, pa bi se nešto gadno moglo njemu dogoditi..." isl.

Argument ad hominem
Argument ad hominem je logička pogreška u kojoj se umjesto samog argumenta napada izvor argmenta, prema obrazcu: A tvrdi X. B se e slaže sa X, pa tvrdi da je problem u A. Uz to, postoji i tzv. ad hominem iz okolnosti, gdje se tvrdi kako A ne može tvrditi X, ili da X ne može biti točno jer A nije u odgovarajućoj poziciji.

Npr: A: "Vi roditelji dižete preveliku paniku oko fotografiranja djece.
B: "Što se ti javljaš, ti nemaš djecu."

"Napad na slamnatog čovjeka"
Naziv dolazi iz srednjovjekovne prakse gdje se borba s protivnikom uvježbavala na slamnatim lutkama koje, za razliku od pravih živih protivnika, nisu uzvraćale udarce i koje je bilo izuzetno lako pobjediti.

Glavni obrazac ove logičke pogreške je:
Osoba A je u poziciji X. Osoba B zanemaruje poziciju X i predstavlja na prvi pogled sličnu (ali neistinitu, nebitnu, pojednostavljenu ili preuveličanu) poziciju Y. Osoba B napada Y, time pokušava dokazati da je X pogrešno ili da je problem u A (tzv. ad hominem).

Ova logička pogreška se često koristi i kao ad hominem, na način da se nekome pridaju izmišljene negativne i nepoželjne karakteristike, iako zapravo ništa ne dokazuje da osoba doista posjeduje te karakteristike, te se zatim tu osobu kritizira i napada na račun tih karakteristika (kao u pravom ad hominemu).

"Argument teksaškog strijelca"
Ova logička pogreška je dobila naziv po vicu u kojem strijelac ispuca nekoliko metaka u zid, zatim oko tih rupa nacrta metu, a nakon toga tvrdi svima da je vrhunski strijelac.

Najčešće se u tu svrhu promatra neki statistički mali uzorak, sa velikim brojem nepoželjnih pojava, da bi se nakon toga ljudima prezentiralo kao se taj reprezentativni uzorak odnosi na cjelokupno društvo.

Radi se o omiljenoj tehnici propagande, gdje se tako manipulira, iskrivljava i slobodno interpretira postojeće informacije do mjere da se publici čini da su dotične infotmacije doista povezane, da tvrdnje i zaključci doista imaju nekog smisla, te da su "pogodili u centar" problema.