Voyager-nova generacija

subota, 01.08.2015.

Petar I Karađorđević

Prvi vladar Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca je bio Petar I Karađorđević. Tko prati moje postove mogao je primijetiti da sam ja zaključio da je to u stvari Velika Srbija ostvarenje ideje iz načertanija, koje su zasnovane na Garašaninovoj ideji o velikoj Srbiji za vrijeme vladavine oca Petra Karađorđevića.

Petar I Karađorđević rođen je u Beogradu 1844, kao peto dijete u oitelji kneza Aleksandra I i kneginje Perside. Sin kneza Aleksandra (vladao Srbijom 1842.–1858.), unuk vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa.
Do dvanaetse je godine živio u Beogradu kada je smijenjen njegova otac i za kralja ustoličena obitelj Obrenovića. Obrenovići su Srbiju približili zapadu i Austro-Ugarskoj, međutim to nije odgovaralo velikim silama, poglavito Rusiji a kasnije Velikoj Britaniji i Francuskoj pa su u velikom prevratu 1903 smaknuti Obrenovići i ustoličeni Karađorđevići o čemu sam pisao par postova.

Petar Karođorđević se školovao u Beogradu, Ženevi, Parizu i Metzu, gdje je 1867. završio višu vojnu školu. U redovima francuske vojske borio se u francusko-pruskom ratu 1870.–1871. Odlikovan za hrabrost ordenom legije časti. Za ustanka u Bosni i Hercegovini 1875.–1876. četovao protiv Turaka u Bosanskoj krajini, pod imenom Petar Mrkonjić (nekadašnji slavni hajdučki vođa).

Oženio se kćekom crnogorskog knjaza Nikole Petrovića i s njom živio na Cetinju 1883.–1890., a zatim u Ženevi, do izbora za kralja Srbije. Do toga je došlo nakon što su kralj Aleksandar Obrenović i njegova supruga Draga bili ubijeni u uroti grupe časnika u noći 28.-29. svibnja 1903.

Ključni su se događaji za vladavine Petra I. odvijali u vanjskom politici. On je prekinuo orijentaciju Obrenovića prema Austro-Ugarskoj; tako je započet konflikt koji eskalira sve do Prvog svjetskog rata. Iako je mala država između dva carstva, Srbija vodi aktivnu, samopouzdanu politiku. Nasuprot željama Austro-Ugarske da proširi svoju vlast i utjecaj na Balkan, na račun umirućeg Otomanskog carstva, Srbija, uz oslon na Rusiju i Francusku, postaje regionalna sila u usponu, koja i sama razvija osvajačke aspiracije ne samo prema jugu (Makedonija) nego i prema zapadu (Bosna i Hercegovina).

Konfliktni su bili odnosi sa svim susjedima.

Nastojanje da se Turci istjeraju s Balkana uz istovremeni antagonizam s Bugarskom oko Makedonije.
Carinski rat s Austro-Ugarskom 1906.–1910. Nakon sklapanja carinskog saveza Srbije i Bugarske, Austro-Ugarska je zabranila svaki uvoz iz Srbije, što je teško pogodilo nerazvijeno srpsko gospodarstvo. Srbija se povezuje s Francuskom, Italijom i Rusijom. Uspjeva naći nova tržišta za svoje poljoprivredne proizvode, a u Srbiju ulazi francuski kapital koji potiče razvoj industrije. Bugarska se pak zbog spora sa Srbijom oko Makedonije približava Austro-Ugarskoj i Njemačkoj.
Kriza zbog austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1908. To je dovelo do duboke diplomatske krize u Europi i zaprijetio je rat između Srbije, te Rusije kao njenog saveznika, protiv Austro-Ugarske. To je imalo i ozbiljne posljedice za hrvatsku politiku (Veleizdajnički proces). Sile Antante su 1909. priznale aneksiju, pa je to morala i Srbija. Austrougarska nastoji proširiti svoja osvajanja prema Kosovskom vilajetu (još pod turskom vlašću).
Pobjede protiv Turske u Prvom i protiv Bugarske u Drugom balkanskom ratu 1912.–1913.
Sarajevski atentat i početak Prvog svjetskog rata.
Kada ujesen 1915. austro-ugarska, njemačka i bugarska vojska osvajaju Srbiju, povlači se sa vojskom preko Albanije na Krf. Živio je u inozemstvu do srpnja 1919. Prijestolonasljednik Aleksandar preuzeo je kao regent sve ovlasti i Petar više nije imao utjecaja na politička zbivanja. Ostao je međutim visoko uvažavan.

Aleksandar, nažalost, nije imao u sebi ništa od očeve tolerancije i širine duha; od početka nastupa kao despot. Duh ustava iz 1903./1888., usmjerenog na jačanje vlasti parlamenata i slabljenje vlasti kralja, unio je u svoj nacrt Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Stojan Protić. »Protićev ustavni nacrt odisao je sav idealizmom predratne demokracije, iskustvom državničkim i proicavošću za svu unutrašnju problematiku nove države.«Ta je težnja međutim u radu Ustavotvorne skupštine bila posve odbačena.

Stvarnost Srbije od 1903. bila je proturječna, sa "balkanskom" brutalnošću, despotizmom i neobaziranjem na načela "pravne države", koje tanak sloj uzdižuće inteligencije i liberalno-demokratske forme nisu mogli suzbiti. U novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca od tih je formi ostalo vrlo malo, a kasnije, uvođenjem Šestosiječanske diktature, nimalo. Ne samo Srbi prečani kao Svetozar Pribićević, nego i neki liberali u Srbiji (npr. Dragoljub Jovanović) postepeno su uviđali da su i sami žrtve despocije, pa je vladavina Petra I. 1903.–1914. postala tema nostalgičnih prisjećanja i idealiziranja. Kralja se često nazivalo – Petar I. Veliki Oslobodioc.

01.08.2015. u 17:06 • 8 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2015 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Listopad 2018 (1)
Rujan 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Travanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Prosinac 2016 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (1)
Srpanj 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Travanj 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (1)
Listopad 2015 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (2)
Veljača 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Studeni 2013 (1)
Listopad 2013 (1)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Kolovoz 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (1)

Komentari da/ne?

Opis bloga

istraživati čudne nove svjetove, tražiti nove životne oblike i nove civilizacije, hrabro ići tamo gdje još nitko nije bio.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr