10.02.2006., petak
Takozvani prijeglas
Surfajući webom, naišao sam jučer na hrvatsku Wikipediju i dio koji se bavi pravopisnim pitanjima. Kako se (i) ondje mogu pročitati savjeti koji više štete nego što koriste, zbog čega sam i reagirao, evo posta o takozvanom prijeglasu (tekst prenosim s te stranice, da ne pišem dvaput).
Nabrojit ću nekoliko imenica muškoga roda čija osnova završava na nepčanik odnosno palatal (č, ć, đ, dž, ž, š, nj, lj, j), a u kojima se zbog toga što u osnovi već imaju jedno -e ne provodi prijeglas pa nastavak nije -em nego -om:
Beč - Bečom
Senj - Senjom
muzej - muzejom
kelj - keljom
crtež - crtežom
trofej - trofejom.
Ako su pak imenice trosložne ili četverosložne, prijeglas se provodi bez obzira na prijašnje pravilo pa gramatički morfem ostaje uobičajeni -em, unatoč samoglasniku e u osnovi:
neprijateljem
gledateljem
slušateljem.
|
- 12:20 -
Prokomentiraj (72) -
Ispiši -
#
09.02.2006., četvrtak
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
U jučerašnjem i prekjučerašnjem Večernjem listu objavljena su dva teksta o jeziku, "Treba li se preplašiti nasmrt ili na smrt?" i "Hrvatski i srpski (ni)su jedno" Mirjane Jurišić. Još nisam pročitao današnje novine, ali postane li to uobičajena praksa - što dakako podržavam - napisat ću redak-dva i o fenomenima obrađenima u spomenutom dnevniku.
Onako uvodno (jer ne stignem proučiti cijeli problem), pisao bih "nasmrt", zato što je riječ o prilogu načina (mogli bismo koga pitati: Kako si se preplašio?), a ne o vezi prijedloga i imenice (ne postoji mogućnost da pitanje glasi: Na što si se preplašio?), i to je vrlo dobro uočio profesor Pranjković.
Isto tako, pišem "nažalost". Ali i "na posljetku". Zašto?
Leksemi se u hrvatskom jeziku pišu rastavljeno. To je prvo načelo. A drugo je da sastavljeno pisanje mora tvoriti novu riječ, koja je po vrsti drukčija. Time joj se, naravno, mijenja i značenje.
Teško da bi se veza prijedloga "na" i imenice "posljedak" (rezultat, učinak, plod) mogla nazvati prilogom. Jednostavno zato što je smisao isti, pisali sintagmu rastavljeno ili sastavljeno. A time se vraćamo na prvo načelo.
No što ćemo s primjerima poput "otprilike", ali i - "po prilici"? Taj gordijski čvor možemo presjeći prilično proizvoljno pa tako i Ladan piše "naposljetku", po vlastitu jezičnom osjećaju. Zato je u pravu i profesor Katičić kada kaže da je time stvoreno veliko područje nesigurnosti.
I što onda? Kako dalje? Priznajem, ne znam. Ali istražit ću koja su rješenja najbrojnija, a time - po nekoj logici - i najbolja.
|
- 13:47 -
Prokomentiraj (20) -
Ispiši -
#
04.02.2006., subota
Ekonomija i gramatika
Još na početku ovoga bloga bavio sam se (pogrešnim, jezičnom normom nepriznatim) skraćivanjima pojedinih izraza.
Spomenuh tada uzročni veznički skup budući da, koji se katkad neopravdano svodi na sam glagolski prilog (budući). I znalac, lingvistički majstor Tomislav Ladan zadrijemao je tako prevodeći Aristotelovu Fiziku: “Budući je svako gibanje u vremenu, i u svakome vremenu moguće je kretati se, te sve što je pokrenuto može se kretati i brže i sporije, u svakom će se vremenu moći kretati i brže i sporije.”
A to nije dobro ne samo zbog toga što se time narušava sustav. Izostavljanje veznika da može prouzročiti i obavijesni nesporazum. Pogledajmo primjer: “Budući su u prednosti, pustimo ih na miru.”
Znači li to: neki iz budućnosti su u prednosti ili – jer su u prednosti?
Ipak, ne skraćuju se samo veznici, problem postaju i prijedlozi od i do. Pa iako nitko ne govori i ne piše: “Živim daleko grada”, nerijetko ćemo pročitati: “Živim nedaleko grada”. Ili: “U roku pet dana...” Ili pak: “U iznosu/vrijednosti 400 kuna…”
Kamo je nestao prijedlog? Jer, pravilno je: “Živim nedaleko od grada.”
“U roku od pet dana…”
“U iznosu/vrijednosti od 400 kuna…”
Pogrešno je, k tomu, i vezivati prijedloge (usporedite kako je profesorica Opačić naslovila tekst o križu koji sam objavio u lipnju sa sljedećim rečenicama): “Uredili su sve u i oko škole.” “Nije bio ni za ni protiv tog izbora.” Zašto? Zato što ne valja sročnost. Povezati se smiju samo prijedlozi koji zahtijevaju isti padež riječi uz koju stoje:
“Nisam ga vidio ni prije ni poslije nastave.”
“Prošli smo ispod i iznad mosta.” (u oba slučaja imenica je u genitivu)
U svakoj drugoj prilici treba reći: “Uredili su sve u školi i oko škole.” (lokativ i genitiv)
“Nije bio ni za taj izbor, a ni protiv tog izbora.” (akuzativ i genitiv)
Želite li izbjeći ponavljanje, može i: “Uredili su sve u školi i oko nje.”
Odnosno: “Nije bio ni za taj izbor, a ni protiv njega.”
Isto tako, benzin ne “poskupljuje 20 posto” nego “za 20 posto”, jer slijedi neizgovoreno “od svoje cijene” pa je jasno da će se ona za toliko povećati.
|
- 10:57 -
Prokomentiraj (33) -
Ispiši -
#
|