VAZALI
Hrvatska u zadnjih sto godina, nikad nije bila neovisna. Nije bila neovisna u SHS-u, ni u prvoj Jugoslaviji, ni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ni u drugoj Jugoslaviji, a pogotovo ne danas, nakon ulaska u Europsku Uniju, u nikad ovisnijoj, neovisnoj državi. Hrvati nikad o sebi nisu odlučivali samostalno. Neke su si tegobe sami odredili. Tako je i s predstavnicima nacionalnih manjina. Prema podacima Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju većina država članica EU-a nema predstavnika nacionalnih manjina u svojim parlamentima i to: Belgija, Italija, Austrija, Finska, Grčka, Češka, Estonija, Francuska, Irska, Nizozemska, Španjolska, Litva, Luksemburg, Portugal, Švedska, Velika Britanija. Zanimljivo je da Italija u svom ustavu naglašava kako “svaki zastupnik u parlamentu predstavlja naciju”. I dok Latvija s 38.9, Luxenburg 36.9, Češka 35.5, Estonija s 31,3 % pripadnika manjina, nemaju za njih zagarantiranih mjesta u parlamentima, Hrvatska, s 9.68 % ima čak 8 privilegiranih, zagarantiranih mjesta u Saboru Republike Hrvatske. Dvadeset i dvije nacionalne manjine imaju pravo biti zastupljene U Hrvatskom Saboru, dok domicilni Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori takvu prigodu nemaju. U pravednom izbornom sustavu, to ne bi bilo moguće. Izborni zakon treba promijeniti, makar referendumom. Od 8 pripadnika nacionalnih manjina tri pripadaju Srbima. Koliko su srpski predstavnici u Saboru Republike Hrvatske volja Srba u Hrvatskoj, najbolje pokazuju rezultat posljednjih parlamentarnih izbora: od 189.441 naših Srba s pravom glasa, za današnje srpske predstavnike glasovalo je 13.551 birača ili samo 7,1 %. Dokaz je to da Srbi u Hrvatskoj ne žele biti jednakiji. Sadašnji Zakon je nepravedan. On dopušta da stranka koja ima 16,7 % potpore birača, uz presudni utjecaj 0,7 % birača koji se opredjeliše za izabrane zastupnike srpske nacionalne manjine, ima apsolutnu vlast. U pravednom izbornom sustavu, pitanje nacionalnih manjina rješavalo bi se na drugačiji način: stvaranjem međoosobnog povjerenja i uvjeta za zajednički život, a ne takozvani suživot, koji svima šteti.. Po popisu stanovništva 1991. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.784.385 stanovnika, od čega, uz ostale, 3.736 356 Hrvata i 581.663 Srba. U Domovinskom ratu, Hrvatsku je obranilo oko 500.000 hrvatskih branitelja, od kojih 25.000 Bošnjaka (muslimana), 3.000 Čeha, 2.500 Albanaca, Slovaka, Mađara, Talijana… i oko 10.000 Srba. To znači da je Hrvatsku branilo preko 10 % Hrvata i drugih narodnih manjina i samo 1.7 % Srba u Hrvatskoj. Svim tim častnim junacima svaka čast i zahvalnost, a poginulima dao Bog mir Božji. Na okupiranom području Hrvatske, u samozvanoj Republici Srpskoj krajini, 1991. godine, živjelo je 549 083 stanovnika, od čega je pobunu podržavalo ili aktivno vojno napadalo 287 830 (52,4%) Srba, dok su Hrvati i drugi „ne-Srbi“ većinom bili protjerani. Na popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 3.874.321 Hrvata i 410.568 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 186.663 Srba. I na kraju, razvidno je je da svi predstavnici nacionalnih manjina navijek glasuju, kako to odredi gospodin Pupovac, sa svojom nepromijenjenom taktikom: malo jamranja, malo špotanja vladajuće stranke, malo patetike, malo cendranja, malo cmizdrenja, malo dobrih ideja, vječnog, često izmišljenog, potenciranja ugroženosti Srba, stalnog izmišljanja ustaške opasnosti u Hrvatskoj, malo naglašavanja osobnog značaja, ali na kraju nedvojbenom potporom vladajućoj stranci, koja ionako ovisi o njemu, što mu daje mnogo više utjecaja nego što bi to bilo pravedno. Obzirom na navedeno, do radikalne promjene Izbornog zakona, bilo bi korisno da se drugih 7 zastupnika manjina, povuku iz Sabora i ovlaste gospodina profesora Pupovac da odlučuje i u ime njih. Ništa se ne bi promijenilo, a godišnje bi se državne troškove smanjilo za nešto manje od četiri milijuna kuna. Rezultat dosadašnjeg biranja vlasti i njihovo nekompetentno vladanje doveo nas je u stanje kojim smo, po većini statističkih podataka, pri ili na dnu Europske Unije. Hrvatska treba preokret svoje politike. Bože pomozi! |
| < | travanj, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv