Oganj.blog.hr

HRVATSKA: ZEMLJA UHLJEBA


Svakodnevno možemo čuti komentare da je Hrvatska zemlja uhljeba, a kada se vidi podatak koliko je Hrvata učlanjeno u političke stranke, takve izjave imaju osnova.
Svaki deseti Hrvat je član neke političke stranke, što je iznad prosjeka Europske Unije.

O konceptu i percepciji “uhljebljivanja” u državne službe, kroz političke stranke, za Glas Istre, još 16. lipnja 2019. godine, pisao je profesor javnih politika i upravljanja na Fakultetu političkih znanosti, gospodin Zdravko Petak.

Kao usporedbu naveo je stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Hrvatskoj. Tako Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja sa 65 milijuna stanovnika ima Konzervativnu stranku koja broji 120.000 članova, a primjerice HDZ, u Hrvatskoj s oko četiri milijuna stanovnika, ima 200.000 članova.

Postavlja se pitanje da li je li ovo specifično samo za Hrvatsku i da li takvo stanje i u njenom regionalnom okruženju te koje su društvene posljedice tako široke rasprostranjenosti stranačke pripadnosti među stanovništvom.

Politolozi su u posljednjih deset godina proveli istraživanja u većini europskih država, a ona su pokazala da se trend učlanjivanja u političke stranke smanjuje. U nekim državama je trend smanjenja takvih članstava izraženiji, negdje manje izražen, međutim, ukupno gledano, u zadnjih se desetak godina, u zemljama Europske unije broj članova u strankama smanjio.

Ako se gleda koliko je koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana, u posljednjim istraživanjima, on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva.
Najmanji je u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%, Španjolska 4.18%,Švedska 3,55 %)

No, ima i tu izuzetaka, primjerice Austrija. U toj zemlji političkim strankama pripada čak 13.48 % stanovništva. Istraživanja su još pokazala da je u demokratskim državama nove Europe kao što su Mađarska, Češka i Poljska, razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije.

U većini ostalih demokracija, postotak stranačkih organiziranih građana je nešto veći od navedenog modela, ali osim u slučaju Austrije nigdje ne prelazi 5% stanovništva.

Austrija je vrlo specifičan primjer, jer se navodi da je ondje članska iskaznica jako bitna za napredovanje na upravljačke pozicije u javnim službama i firmama. No, zanimljivo je vidjeti da je po posljednjem izvještaju Transparency Internationala Austrija plasirana u sam vrh najmanje korumpiranih zemalja.

Prema podacima o broju članova političkih stranaka u Hrvatskoj, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000). a više desetaka tisuća članova broje i SDP i HNS.


Politolozi su napravili i pojedinačna istraživanja o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe. Pokazalo se da je postotak uključenosti građana u političke stranke, u tim zemljama vrlo visok i jako sličan onome koji je u Hrvatskoj. Izuzetak je Slovenija u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe

Više je nego vidljivo da je unas, pripadnost vladajućoj stranci garancija osobnog probitka. A struka? Kakva struka? „ Idi bre“

Vidljivo je da je komunizam, izvorni i kripto, razorio dušu našeg čovjeka i da samozvani domoljubi, prema naputcima tuđih gospodara, a svojom korumpiranošću, to obilato koriste.

Kad ćemo to shvatiti? Samo Bog zna.


Branko Smrekar
U Brdovcu;18. veljače 2021.