kupus_vulgaris

ponedjeljak, 29.02.2016.

mreža

kao predmet spada u ribolovne alate i ima ih različitih vrsta: plivarice, kočarice, poponice, trate, migavice....itd. plivarice se koriste za izlov pretežno plave ribe, dok se mreža kočarica koristi za izlov ribe koja obitava na morskom dnu, kao npr. švoj oliti ga list. ove druge također imaju svoju namjensku primjenu pa se tako migavica koristi za izlov svega šta pliva i to na način da se opaše neka vala i sve šta se u njoj nalazi.

e ali...ima i drugih vrsta mreža pa se tako pojavila i mreža svih mreža svekolikim korisnicima znana kao internet, a u toj mreži nema čega nema. zadnjih godina je popularna internetska migavica zvana facebook, a one on line igrice mu ga dođu ka poponice. ko se u tu mrežu uvatija teško će se iz nje izvuć, pa tako ka i riba šta se više koprca to se više zapliće.

aj dobro šta one mriže koje love ribu služe u svrhu prehrane al' kaka je svrha od ovi' drugi? kažu da je facebook oliti tweet-er ka i oni instagram društvena mreža koja spaja ljude. aj dobro, ako je društvena mreža koji se kurac onda non-stop tamo svađaju? kako se ko pojavi sa drugačijim mišljenjem tako počmu salve, nedaj ti bože da si u nekoj grupi i da kritički progovoriš, omar te izbace, ka iz stranke, jer ne sljediš postulat grupe, a ako te ne izbace to znaći da se s tobom slažu ali nesmiju reći i samo čekaju kad češ se ponovno uključiti. s druge pak strane oni koji žele biti pripadnici grupe sve komentiraju u superlativima da te baca na povračanje.

i eto nas do on line igrica. ima ih raznih al' prevladavaju one ratne. pretežno ih igraju mladi a ima i onih malo starijih. obično se igraju u noćnim satima jer je mreža tada brža, dašta da je brža jer ribari su na moru, a oni šta imaju posal nimaju vrimena, andrija moj.

kako bilo da bilo triba zaokupit one šta ne znaju što bi sobom jer budu li imali puno slobodnog vrimena mogle bi in i pizdarije past na pamet. bang

29.02.2016. u 17:18 • 3 KomentaraPrint#

nedjelja, 21.02.2016.

blago

jednom davno, dok još nije bilo povratne naknade za ambalažu, prošao sam preko rive idući za svojim poslom razmišljajući što sve trebam obaviti tog popodneva kad mi pažnju privuće dvojac koji je stajao uz rub i gledao u more. on je bio čovjek u tridesetima, pogrbljen, u čućećem položaju držeči u ruci tunju i pogleda uprtog u more, a ona djevojčica od svojih 5-6 godina plave ricave kosice u svijetloj jakni. stajala je s njegove desne strane i gledala u more. iza njih se nalazila bijela plastična kesica koja bi povremeno zašuškala. kako sam se približavao primjetio sam da je čovjek trznuo ruku a djevojčica poskočila, usporio sam korak da vidim što će biti slijedeće. čovjek je povlačio tunju a ona se ušetala, čas lijevo čas desno, uzbuđena što će on izvući iz mora. kada je podigao ribicu na rivu, ne mjenjajući svoj čućeći položaj, skinuo ju je sa tunje i ubacio u plastičnu vrećicu, a ona je uzviknula "tata, imat ćemo lijepu večeru".

došavši doma dočeklala me curica smeđe ricave kosice, otprilike istih godina kao i ona sa rive, možda koju 1-2 manje i pitala "tata, jesi li mi kupio čokoladicu", svakako da jesam, jer sam po obavljenim obavezama svratio u trgovinu prije povratka kući.

kako je vrijeme prolazilo djeca su rasla a s njime i želje. nisu uvijek sve bile ispunjene, ali bi me uvijek ljutilo odraz razmaženosti, toliko da sam ne rijetko povisivao glas čak i vikao kako mogu biti "nezahvalni" kad im se nastoji pružiti što je moguće više. poslije svega počmeš lagano otupljivati i raspravu svedeš na dvije riječi "nema" i "ne može" misleći pritom kako će na taj način steći iskustvo kako u životu ne moraju sve želje biti ostvarene i da se za ono što žele moraju potruditi sami.

onda je došao povrat plastične ambalaže, ali želje su ostale. međutim čokolada više nije bila toliko slatka da bi se "sramotili" vračajući ambalažu, no tati to nije bilo teško i sve dobiveno od povrata je stavljao u jednu teglu. kada se tegla nakon dužeg vermena otvorila djevojčica je pitala "tata, što ćeš mi kupiti?" a tata je bio "grub" i odgovorio "čokoladicu, sa ostatkom će tata izvesti mamu na večeru". svakako da to nije bilo dovoljno za večeru, ali to u ovoj priči i nije bitno, bitno je ono kakvu će to sliku stvoriti.

... jer blago nije ono što donosiš već iskustvo koje ostavljaš.

21.02.2016. u 12:30 • 15 KomentaraPrint#

subota, 20.02.2016.

patetika

ljudi moji koji smo mi čudan svit, mislim mi domaći. uvik nan neki kurac smeta, ako je vruče grintamo šta je vruče, ako je hladno grintamo šta je hladno, ako se nekom poznatom posričilo kažemo "e jebiga taj ni u vrčini neće biti gladan", kad neko slomije nogu kažemo "dobro je proša, moga je slomit obadvi", ma, milina nas je slušat.

kad dođu oni stranci priko lita onda nam smetaju jer se motaju pod nogami i nemoš proč ki čovik ulicom, ako su slučajno nešto i pitali pošalju ih na krivu stranu ili u najboljem slućaju kažemo da nemamo novaca za ić po restoranima ako se interesiraju di mogu dobro poist, šta i nije neistina. kad nas vide onako okupljene na rivi usrid bila dana u onolikom broju misle da štrajkamo, šta isto tako nije daleko od istine jer bidni ljudi ne znaju da oni koji imaju posal nemaju vrimena za pit kavu na rivi u podne, itd, itd.

al zato kad čuju našu klapsku pismu onda su svi osupnuti činjenicom da usprkos šta nema instrumentalnu podlogu fenomenalno zvući. no ti bidni stranci ne znaju naški pa im sve prolazi, jer kad bi ga znali onda bi na nas gledali ka na tovara u kupusu jerbo ta naša klapska pisma u sebi ima toliko patetike da bi se i majka terezija zamislila. a šta bi bidna žena mogla i pomislit kad čuje "maslina je neobrana, nima nikog da je bere..." ili "rasulo se svud po svitu to šibensko sime..." ili "nek ti kušin bude stina..." a da ne govorin o ljubavnim jadima koje ni maldi werter nije proša.

sve u svemu bolje je da im dobro zvučimo nego da nas razume. lud

20.02.2016. u 14:02 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 16.02.2016.

ruke

mogu biti: male, velike, kvrgave, žuljave, obično imaju po pet prstiju na svakoj ruci, duge, kratke, debele, tanke, filozofske, umjetničke, a ima i onih koje služe za ukras. također mogu biti očinske, majčinske, prijateljske, a ima bogami i onih destruktivnih.

kakve bile da bile one usrećuju ili rastužuju. pisci mogu napisati umjetnička djela, ali se umjetničko djelo bez srca izraditi ne može, dok um promišlja srce rukama upravlja. ne kaže se uludo "što očima vidi, rukama napravi". ili koliko puta vam se samo dogodilo da nešto gledate a tek kada ste isto uzeli u ruke osjetili finoću izrade odnosno kvalitete, da ne govorim o tome kako ste odmah znali s koliko je ljubavi nešto izrađeno.

ne znam, ali vjerujem da je michelangelo rukama, ne očima, odabrao gromadu mramora za izradu davida kao i to da mu je dlijeto srcem bilo vođeno. zar bi leonardo bio toliki umjetnik da nije osjećao poteze svog kista na platnu, da li bi faberge napravio svoja jaja da nije bio u stanju svoj osjećaj rukama prenijeti na djelo, ili kako je gluhom bach-u pošlo za rukom skladati 9. sinfoniju, gle indicije "pošlo za rukom".

ako su oči ogledalo duše onda su ruke odraz ljubavi. yes a ovo je za moju dušu cerek



16.02.2016. u 15:34 • 5 KomentaraPrint#

petak, 12.02.2016.

plemenitaši

lord, grof, baron, sir....neman pojma kako se redaju, al ovi sirevi se slažu sa onim našim od plemenite pljesni, ti su najbolji toliko su se usplisnavili da im ni smrdljive bičve nisu ravne. najpoznatiji iliti najrazvikaniji je onaj šta se odaziva na poziv gorgonzola, biće ga neki plemenitaš imena gorgonzola izmislija!? je moš mislit šta je on izmislija, prije mi se čini da mu se kmetstvo potužilo da mu se sir usplisnavija i da nemaju od čega platit danak pa se on dosjetio i prodao ga kao sir sa "plemenitom pljesni".

kako bilo da bilo sir je na kraju ispa dobar, čak vrlo ukusan tako da su i drugi počeli po istoj recepturi radit sireve sa plemenitom pljesni samo šta se nisu smili zvat gorgonzola jer je plemeniti povuka veze i zaštitija produkt svog misaonog rada kao intelektualno vlasništvo.

aj dobro šta se tiće sireva, al šta su ovi lordovi, grofovi i baruni smislili? očito ništa. a je, bile su svojeveremeno cigarete lord pa biće od imena ubirali danak, al šta su ovi baruni i grofovi od svoje titule naplatili u današnjem svitu? ili su se, silom prilika, povezali sa kriminalom koji kao i oni žele živjeti na grbači tuđeg rada ili su svojim nekorisnim titulama dodali nove: dr, mr, jur... ili su se dali u spisateljske vode pa je aleksandar duma mapisao grofa monte cristo, a ostalima je prostao samo pjesnički izražaj kao i jesenjinu koji se oženio tolstojevom unukom (da svojim pjesmama da malo plemenitaškog štiha) ikao je na kraju napravio trostruko samoubojstvo. ej. čoviče, trostruko samoubojstvo! taj je stvarno bija ukurcu!

sve u svemu od ovih plemenitih, običnom puku niš koristi, kriminal je kažnjiv a pjesme unovčit ne možeš. moš se jedino, ako ne misliš živit od plodova svojeg rada, bavit politikom i pravom jer je to za sada još u sivoj zoni. headbang

12.02.2016. u 15:30 • 9 KomentaraPrint#

nedjelja, 07.02.2016.

da nebi

kažu neki da bi se rado vratili u mladost sa ovom pameti!?
kako da ne! toliko još nisam skrenija! moš mislit šta bi to bilo. da iman 18-22 godina, da o svemu vodim računa, kako ću, šta ću, je li plača sila, jesu li režije plačene, jesi kupija pelene,.....brrrrrr. to bi bilo isto ka da slušam mog didu kad mi je u tim godinama govorija da je on sa 14 ranija familiju. ne fala, ja nebi!

kad bi tako bilo onda se nebi jednog dana smijali ludostima koje nikada ne bi radili da je bilo ove pameti. zamislite da je sve bilo ka po špagu, ili nedaj bože, da smo u svemu slušali roditelje? pa čoviče, ne onda nego danas, život bi mi bio dosadan, sve bi svača ozbiljno, prolupa bi prije 40.

ajd ima san sriče, da se tako izrazin, da me u 40-im nisu zvali dida. štono bi se reklo da i nisan bija toliko blesav. da sam, ajmo reč bolje iskoristija vrime i mogućnosti danas bi vjerojatno priča ka ona gastarbajterica u njemačkoj, odnosno ka moj dida, i nebi se ima čega sičat, ovako se bar iman čemu smijat jer kako oliver to lipo kaže "ča je život vengo fantažija" party

07.02.2016. u 09:23 • 11 KomentaraPrint#

subota, 06.02.2016.

vikend



jučer je bio petak.

06.02.2016. u 09:52 • 7 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 01.02.2016.

lumen

svaki put kad čujem ono "pametnom dosta" promislim 'aha, evo ga, test inteligencije'. eto, ne kupujem namirnice iz biološkog uzgoja, uopće ne gledam jel gmo i koji je E broj, a za takvo što postoji više razloga. ka prvi razlog oni E broj je na deklaraciji pisan u fontu 1 tako da ga nemoš vidit ni povečalom a dok ja izvadim čorluke zaboravim koji je ono broj na kojeg triban pazit. e onda će neko kazat "nosi sa sobom spisak" je, nosin ja sa sobom spisak, al onoga što triban kupit jer više od tri artikla ne pamtim ako uzmen još i onaj sa E brojevima misliću da sam zaboravija uplatit loto. zato najviše obračam pažnju na ono šta dobro vidim, dal je 9,99 ili 19,99, pametnom dosta.

al, to nije sve, gledaš reklamu na tv o novim paketima mobilnih opetatera i zaključiš kako i nije puno dati 150,00 kunića za novu tarifu uz novi uređaj. je, al ti nisu rekli da je to bez pdv-a, pametnom dosta, glup si, jer ne čitaš mala slova. onda otiđeš u apoteku uzest mast za reumu pa te apotekarka pita "očete onu od 100 g. ili 50 g.", misliš se aj daj onu manju da proban pa ti naplati 66,99 kunića i misliš kako si ovaj put ispa pametan, al gle zajeba, mast ne pomaže pa moraš uzest još jednu.

odeš se životno osigurat pa te agent osiguranja pita "jeste li pušać" ti kažeš da jesi a on odgovori "u tom slučaju premija osiguranja vam se povečava za 25 %". pametnom dosta, nemoš popušit više nego šta jesi.
onda upališ tv i dok čekaš svoju omiljenu seriju pogledaš kraj dnevnika gdje se taman vrti dnevni pregled vijesti i čuješ da je mlijeko pojeftinilo 00,50 kunića, promisliš 'aj neka je bar nešto pojeftinilo' al zakurac nisi čuo početak vijesti u kojima su objavili povlačenje naknade od 00,50 kunića za plastične boce od mlijeka, pametnom dosta, pušiš i dalje.

staneš pa počmeš dumat. jebote jesan ja ukurcu, glup, šta li? ako se hoću zravo hranit moran platit duplo, ako oću bit u trendu moran platit duplo, ako se ostavim pušenja ne moram se ni osiguravat itd. zaključiš kako mora bit da nemaš IQ za bavit se politikom i nastaviš gledat seriju, pametnom dosta smokin

01.02.2016. u 15:28 • 13 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2016 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Veljača 2024 (2)
Siječanj 2024 (4)
Prosinac 2023 (4)
Studeni 2023 (2)
Listopad 2023 (3)
Rujan 2023 (3)
Kolovoz 2023 (3)
Srpanj 2023 (6)
Lipanj 2023 (12)
Svibanj 2023 (13)
Travanj 2023 (10)
Ožujak 2023 (8)
Veljača 2023 (8)
Siječanj 2023 (7)
Prosinac 2022 (10)
Studeni 2022 (12)
Listopad 2022 (9)
Rujan 2022 (11)
Kolovoz 2022 (10)
Srpanj 2022 (11)
Lipanj 2022 (3)
Svibanj 2022 (4)
Travanj 2022 (2)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (2)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (5)
Studeni 2021 (7)
Listopad 2021 (10)
Rujan 2021 (7)
Kolovoz 2021 (6)
Srpanj 2021 (10)
Lipanj 2021 (8)
Svibanj 2021 (11)
Travanj 2021 (7)
Ožujak 2021 (6)
Veljača 2021 (9)
Siječanj 2021 (15)
Prosinac 2020 (9)
Studeni 2020 (7)
Listopad 2020 (13)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (9)
Srpanj 2020 (5)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (11)
Travanj 2020 (7)
Ožujak 2020 (5)

Opis bloga

svekolike konteplacije o smješnoj strani povijesti i inim stvarima