Dvorci, crkve i stari gradovi
16.11.2021., utorak
Zlatna bula
|
U ime svetog Trojstva i nerazdjeljivog jedinstva. Amen. Bela milošću Boga Ugarske , Dalmacije, Hrvatske, Bosne, Srbije, Galicije, Lodomerije i Kumanije kralj zauvijeke. Uzvišenost kraljevska zahtjeva i visočanstvo duguje časti, da toliko uživa u mnoštvu naroda, koliko ovo ugledom nadvisuje. Odatle slijedi , da toli sadašnjima, koli budućima ovime očitujemo, da kad se našoj volji svidilo, da u Zagrebu, na brdu Griču uredimo slobodnu varoš i onamo prizovemo goste i onaj dio kraljevstva utvrdimo i učvrstimo za sigurnost granice i druge pogodnosti, pošto smo se posavjetovali s dragim i vjernim našim Dionizom banom cijele Slavonije i s drugim prvacima kraljevstva, koji su ovu našu nakanu i volju jednodušno odobrili, izveli smo našu nakanu, dozvoljujući da na spomenutom brdu bude varoš , pridolaze gostovi, imadu zemlje i posjede, preimućtva i slobode od nas doznačene i niže popisane drže i ne povrijeđene čuvaju. Preimućstva dakle i slobode građana na rečenom brdu stanujućih i sabranih, koje su oni međusobno uredili, a mi ih odobrili , jesu sljedeće : Ako bi isti gosti u području Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije bili orobljeni od razbojnika ili inih zločinaca, dužan je gospodar zemlje , u kojoj su orobljeni, pošto se po sudu dobrih ljudi i prisegom sugrađana procijeni količina novca, ili oteto povratiti ili zločinca označiti. Zatim nijesu dužni ni na kojem mjestu u granicama kraljevskim plaćati daće. Zatim, koji god građanin drugoga građanina pogrdi psovkama , pogrdama ili psinama , te ako zbog toga bude odsuđen , neka plati uvrijeđenomu deset pensa , u općinske troškove 100 denara , koji, ako se iza trokratnoga ispravljanja ne poboljša , pošto mu se sve stvari u općinske svrhe priklope , neka se kao nepoštenjak sramotno iz varoši protjera. Ako bi također tko drugome dao ćušku, ili ga zlobno za vlasi vukao , neka trpi istu kazan . Ako bi tko koga nožićem, mačem, kopljem ili strijelicom ili kojim takovim načinom ranio, a ranjeni se oporavio bez štete na udovima, neka plati liječnika ranjenikova, a ranjenomu neka plati 5 pensa , a pet u varoške svrhe. Bude li pako osakaćen na kojemu od uda , ima platiti liječnika ranjenikova, i ranjenomu deset maraka i za varoške potrebe 10 pensa.Ako pako umre, imadu dva dijela njegova imetka pripasti roditeljima ubijenoga, treći dio varoši. Bude li pako ulovljen ima se po običaju kazniti, osim ako je tko koga ubio u igri bez zle nakane, u ovom bi slučaju neka usmrtitelj dade u ime otštete sto pesna rođacima ubijenoga , dvadeset pako pensa za općinske svrhe ; ako mu imetak ne bi bio dovoljan , neka se prepusti presudi građana. Ako bi pako tko od stranaca, ulazeći u varoš , budi na cesti, budi u kući ili na trgu slično , kako gore zabilježeno počinio, neka mu sudi sudac varoši i odsuđen neka trpi iste kazni. Ako bi pako tko od stanovnika varoši , ili stranaca bio ulovljen u krađi ili razbojstvu unutar međa varoških, neka se po gradskom sucu kazni. Zatim, ako bi koji stranac , kojega iz varoši hotio pozvati na sud zbog novca ili nanesene nepravde, neka ga kod suca tuži; i nikoja parnica ne smije se suditi na dvoboj, već ima dovršiti po svjedocima i prisezi, bila ona sa strancima ili domaćima. Svjedoci pako imadu se uzeti takova preimuštva , slobode , koje su ovi; na isti način, bilo da nađe stranac kod stanovnika, ili stanovnik kod stranca konja ili vola, ili neke ukradene stvari , uvijeke se imadu postaviti svjedoci, kako smo gore spomenuli . Zatim, građani spomenute varoši ili kmetovi po selima, koja ovoj pripadaju, koja su blizu teritorija iste varoši, nijesu dužni stajati na sudu ikoga osim varoškoga suca; pak, ako bi sudac bio sumnjiv, i tužitelj bi ustvrdio zakoniti otklon, to, pošto se zazovu sve starješine varoši pod predsjedanjem samoga suca, neka se riješi stvar, o kojih presudi, ako bi se još sumnjalo, i nezadovoljan ih tužitelj izazvao pred kralja, ima sam sudac za sve ostale do kralja.Na isti način , kad bi zbog kojemu drago parnica tkogod gradskog suca i građane, ili samo građane pozvao pred kralja , nije dužan poći drugi van sam gradski sudac .Iako bi tko kojega građanina ili građane, ne tražeći prije pravicu od gradskoga suca, izazvao pred kralja, za onoga ili one je dužan poći sudac , i njemu će izazivač namiriti izdatke, za to , što je prezrevši ugled kraljevskog povlastice , koju je poznavao, ne potraživši gradskoga suca , ovoga uzalud trudio poslovima i troškovima . Građani pako neka imadu slobodnu vlast izabrati varoškoga suca odakle god hoće, koji se ima nama predložiti, i svake ga godine izmijeniti po sudu svoje volje. Zatim ako bi tko iz varoši umro bez nasljednika, neka ima slobodnu volju sve svoje pokretnine raspoložiti kome hoće. Nekretnine bo, kuće,dvor, vinograde, zemlje i zgrade , posavjetovavši se sa svojim sugrađanima, neka ostavi svojoj ženi ili kome od rođaka svojih, nu tako, da se ove ni po njemu, ni po ženi, ni po rođacima ne mogu otuđeti vlasti varoškoj, niti izuzeti ili otkinuti. Zatim umre li tko bez oporuke , a ne bude imao ni sinova ni žene ni rođaka , imadu se dva dijela njegova imetka po povjerljivim muževima , za to po vijeću građana određenima podijeliti siromasima i crkvi iste varoši, treći pako dio neka se pridrži u korist varoši. Onda određujemo , da se u istoj varoši obdržava svečani sajam na dva dana u sedmici, naime u ponedjeljak i četvrtak , a osim toga dnevno dnevni sajam. Obćina pako gore spomenute varoši, obvezana je nama na slijedeće službe : Kad bude kralj ugarski hotio povesti vojsku u primorske strane ili na korušku ili Austriju, dužni su rečeni građani poslati 10 vojnika opremljenih vojničkim oružjem . Osim toga dužni su dati kralju, kad se zbude , da on amo pođe, za objed 12 volova, 1000 kruhova, četir bačve vina. Hercegu pako cijele Slavonije, ako je od kraljevske djece, dužni su polovinu rečenoga dati. Banu pako koji bude ,ali ne podbanu , nisu dužni ništa drugo plaćati, nego na početku njegova banovanja: jednoga vola, sto kruhova, bačvu vina, jednom dok god bude banom. Zapravo od svih ovih služba biti će 5 godina slobodni i prosti; nakon izminula petgodišta budu obvezani na plaćanje. Nadalje, isti građani dobrovoljno, na se uzeše , da vlastitim troškovima rečeno brdo Grič dobro utvrde čvrstim zidom. Za uzdržavanje pako gostova , koji stanuju na rečenom brdu, dali smo zemlju oko toga brda Griča, koju smo istim gostima po našem dragom i vjernom Dionizu banu cijele Slavonije, pod izvjesnim i razlučenim međama uručili , da ju zauvijeke posjeduju, koje zemlje međe ovako teku; prva je međa na luci Save, koja se zove Kraljev prijevoz do velike ceste , i po njoj se stere do potoka, koji se zove Zoiska, koji potok prolazi preko mosta ; onda po istoj cesti pruža se prema sjeveru, prelazeći vodu, koja se zove Mlaka i dolazi na brežuljak, uz koji je zemljani međaš , koji dijeli zemlju kraljevskih pučana s tistočne strane ; zatim prelazeći manju Mlaku dolazi na veliku cestu, koja se općenito zove Eteven, po kojoj dolazi do potoka Cirkvenića , tamo je most, odovuda gore istim potokom uz brdo Grič polazi ravno međom prema sjeveru , sezući do izvora , koji se zove Kubulkut , uz koji je zemljašni međaš , od kojega gore uz potok Cirkvenić prema sjeveru dolazi do potočića , koji se zove Sopotnika , oduvuda prelazeći brdašće pada, u neku dolinu , kojom prelazi k potočiću, koji se zove Lomski potok, zatim se uspinje k međi zagrebačkoga Kaptola, druga je gostova gričkih , treća sinova Dobča od plemena Aga, zatim polazi na vrh istoga brda po imenu Medveniča, prema zapada i dolazi k međi sinova Mikula, koja se zove Plešivica, do koje je zemljani međaš, zatim prelazeći od vrhunca istoga brda prema južnoj strani uz međaše ka kestenovom drvu , do kojega je križ i uz ovo je zemljani međaš; zatim silazi do glave vrela , koje se zove Čičerja, koje vrelo dijeli zemlju Andrije od zemlje prije spomenute, i tako silazeći po njemu skreće ponešto prema zapadu k brdu, i ondje je drvo kestenovo označeno križem, do kojega je zemljani međaš, zatim na vrh ovoga brda polazi prema jugu dijeleći zemlju zagrebačkoga Kaptola ; zatim na okrug prema zapadu nešto skreće i ondje prelazi potočić, koji se zove Neznić potok , i odonud penjući se gore od zemlje Andrijine po dolini k vršcu jednoga brda , tamo je međa, odavde dijeleći po starim međašima zemlju Gremlu silazi k drvu, koje se zove javor, i tamo je međaš , i pada k cesti, koja polazi iz sela Gremle, zatim po istoj prema jugu polazi do polja k zemljanom međašu odonud nešto skreće na lijevo po cesti i dolazi do močvara, koje se zovu Mlaka , tamo je međa do iste Mlake s lijeve strane polazi do orahova drva , tamo je međaš, onda k bazgru , pod kojim je međaš zemljani , otuda po međašima ide i pada na rijeku Savu, odavde spušta se na prvotni međaš i tako dovršava. Da dakle ova naša rečena odredba i sloboda rečenih gostova čvrsta i nepovrijeđena ustraja , ovu smo im povlasticu podijeliti potvrđujući je vječnom krepošću našega zlatnoga pečata. Dano kod Verevče kroz ruke meštra Benedikta prepošta stolno biogradskoga , dvora našega kancelara , izabranoga nadbiskupa kaločkog; za vrijeme Bartola pečuhskoga, Kleta jegarskoga , Stjepana zagrebačkoga , Bartola ( nitranskoga) Blaža čanackoga , Benedikta varadinskoga i predloženoga gjurskoga, Stjepana vackoga i predloženoga za nadbiskupa ostrogonskoga, biskupa, koji su upravljali crkvama ; za vrijeme dragoga našega rođaka Ivana Angela gospodara Srijema i župana bačkoga, Ladislava Palatina, Mateja meštra tavernika i župana šopronskoga , Rolanda Stolnika i župana nitranskoga , Mavricija meštra Peharnika, Stjepana meštra konjušara Arnolda , župana simeškoga , Pavla župana stolnogradskoga, koji su obnašali poglavarstva i županske časti.Godine od utjelovljenja gospodnjeva tisuču dvijesto četrdeset i druge, šesnaestog kalenda decembra, kraljevstva našega godine osme.  Oznake: zlatna bula, Zagreb, povijest |
