Američki vukodlak u Londonu (1981)
Produkcija: Lycanthrope Productions/Polygram
Režija i scenarij: John Lanndis
Spec. Efekti i šminka: Rick Baker
Glume: David Naughton…..David Kessler
Jenny Agutter……..Alex Price
Grifin Dunne……...Jack Goodman
John Woodvine… Dr. Hirsch
Film je pušten u kina 21. 08. 1981 godine.
Trajanje: 93 minute
Buđet: 10 miliona $
Zarada: 34 miliona $
Nagrade:
1982 godine
- osvojen Oskar za najbolju šminku
- osvojena Saturn nagrada za najbolji horor film i najbolju šminku
- nominacija za Saturn nagradu za najbolji scenarij i najbolju glumicu (Jenny Agutter)
SADRŽAJ:
«- Dva prijatelja studenta David i Jack nalaze se na proputovanju Engleskom. Tijekom tog putovanja bivaju napadnuti od strane velikog vuka. Jack bude ubijen, a David samo lakše ranjen i spašen od lokalnih seljana. David se budi u bolnici, gdje mu pomaže lijepa bolničarka Alex, no on sam se osjeća čudno i zbunjeno, te ga prati osjećaj da mu se tijelo nekako izmijenjeno. Rane zadobivene u borbi sa vukom čudesno nakon par dana čudesno zarašćuju, no uz vrlo popratne i uznemirujuće efekte: užasne noćne more i sablasno pojavljivanje duha njegovog ubijenog prijatelja Jacka. Baš mu Jack objašnjava da ih je napao vukodlak, te da je David zaražen prokletstvom vukodlaka. Također Jack ga nagovara da izvrši samoubojstvo prije nego nastupi noć punog mjeseca jer će se David pretvoriti u krvožednog vukodlaka i početi ubijati, a uz to i Jack je pogođen popratnim efektom vukodlakovog prokletstva jer je njegov duh osuđen da luta u limbu između života i smrti među živima, i to sve dok je vukodlak u Davidu živ. David je u dvojbi: vjerovati tvrdnjama Jackovog priviđenja (koje svakim danom sve više truli i pretvara se u raspadnuti leš) ili lijepoj bolničarki Alex, koja tvrdi kao i Dr. Hirsch da su to traume uzrokovane napadom vuka. No, noć punog mjeseca se vrlo brzo primiče, a vremena za odluku što učiniti je vrlo malo…
RECENZIJA:
«- Po meni je ovo najbolji film o vukodlacima i istinsko remek djelo horor filma, te najbolji Landisov uradak (ne zaboravimo da je to njegov vrlo osobni projekt u koji je unio i srce i dušu više nego u ijedan svoj drugi projekt). Nakon uspjeha «National Lapoon's Animal House» (1978) i «The Blues Brothers» (1980) John je mogao birati projekt koji je god želio napraviti, te se odmah odlučio ostvariti svoj davno snivani san – film o vukodlacima. Tog ljeta 1981 godine kad je izašao u svjetska kina film je odredio novi standard i pogled za moderne filmove o vukodlacima (prvenstveno bi se to moglo odnositi na odlične «Ginger Sanps» trilogiju i fenomenalnog «Dog Soliders»). Film je odmah zadobio mnogo fanova širem svijeta i to zbog odlično sročene priče, te ponajviše najboljih prikaza vukodlaka ikada, a sve zahvaljujući legendi Ricku Bakeru (njegova djela od spe. efekata je i «Totalni Opoziv» i nenadmašni Carpenterov «Stvor)), koji je te 82' zasluženo odnio Oskara za najbolje specijalne fekte (najbolje ikad rekao bih ja i bez obzira na današnje CGI).
Pa da kažemo nekoliko riječi o filmu. Za početak struktura priče i nije baš nešto originalna, te poneke rupe u scenariju (poput odlaska Dr. Hirscha u krčmu «The Slaughtered Lamb» i prebrzog kraja) ne utječu u finalu na doživljaj u filmu. Ipak, scenarij vrlo dobro složen jer film ima iznenađujuću vrlo dobru mješavinu humora i jeze, koji se zajedno dobro upotpunjuju. Baš taj balans humora i šok prizora potvrđuje Landisa kao odličnog režisera koji zna kad treba zauzdati uzde a da sve ne ode u neku negativnu krajnost i pretjerivanje (recimo kao vrlo slabi 'nastavak' «Američki vukodlak u Parizu» (koji i nema baš veze sa Landisovim uratkom) koji je otišao što se humora tiče prešao taj balans). Tako humorne scene tijeraju na smijeh, a scene koje šokiraju govore da je ovo ipak film strave i užasa. Zato se Američki vukodlak može svrstati u onu malu grupu filmova kojima je taj balans smijeha i strave uspio u potpunosti (npr. «Zla Smrt», «BrainDead» ili «Return of the Living Dead»).
Većina kritičara je kritizirala Davidovu glumu kao previše uštogljenu i drvenu (pa što su očekivali pobogu od glumca koji je prije ovog filma glumio u reklami za «Dr. Pepper»?!), no baš ta njegova gluma dozvoljava gledatelju da se suživi sa glavnim glumcem i da njegov lik doživljavao kao 'običnog'. Također je lijepo vidjeti iskusne britanske glumce na djelu, a lijepo ubačena romanca između seksipilne Alex (J. Agutter tad u naponu svoje glumačke karijere) i Davida funkcionira sasvim solidno i ne zasjenjuje glavnu bit priče, pa tako imamo još veći razloga da navijamo za našeg Davida da se riješi prokletstva. Film je došao u kina 6 mjeseci prije «Urlikanja» Joa Dantea (režiser koji ima sličan opus filmova kao Landis) i koji je bio glavni konkurent u borbi pozicije najboljeg filma o vukodlacima. Najviše prepirki fanova doživjele su prelijepe transformacije čovjeka u vukodlaka, no za mene osobno su obje odlične pa bih samo malo stao na stranu Landisovog filma (fotofiniš!!). Iako su počeci 80-tih bili rezervirani za 'slasher' filmove ipak se je John sa svojim filmom uspio ugurati i osvojiti dio box office kolača (to je slično napravilo i «Urlikanje/Howlling» i isto tako odlični «Wolfen», pa možemo reći da je ta 81' bila vrlo plodna godina za odlične predstavnike vukodlak žanra, baš kao što je famozna 85' bila odlična za filmove o zombijima). Film je prepun seksualnih aluzija. Sam Landis i njegova karijera su izbljedeli (nešto slično poput Carpentera i Dantea), te jedini pravi spomena vrijedan uradak mu je «Innocent Blood» iz 1992 godine, gdje je opet dočarao onaj prelijepi balans humora i strave (netko će se sjetiti i njegovog «Draga smanjio sam djecu» iz 1997 na tragu jednog Spilberga i Dantea)
.
Zanimljivosti u vezi filma (Trivia):
1) Sve pjesme u filmu imaju 'mjesec' u naslovu.
2) Landis je scenarij napisao sa nepunih 19 godina.
3) Na odjavnoj špici je prikazana čestitka princu Charlesu i Lady Diani u pogledu njihovog vjenčanja.
4) Landis je želio da u filmu budu još dvije pjesme «Moonshadow» Cata Stevensa i verzija «Blue Moon» Boba Dylana, ali su oba izviđača to odbila.
5) Na odjavnoj špici je pisalo: «- Svaka sličnost sa bilom kojom osobom, živom, mrtvom ili nemrtvom je slučajna. Taj isti natpis se pojavio i na videospotu Michaela Jacksona «Thriller» (1983), gdje je Landis bio režiser spota a Baker je bio zadužena za efekte. Tad najskuplji spot.
6) Landisov cameo: na kraju filma, on je onaj bradati čovjek kojeg pogodi automobil i baci ga kroz stakleni prozor na Piccadilly Circusu.
7) 1997 godine film je prerađen kao radio drama od strane Audio Movies Limited za BBC Radio 1 u engleskoj. Prijenos je bio tijekom Noći Vještica te godine. Brian Glover, John Woodvine i slatka Jenny Aqutter su reprizirali svoje uloge iz filma.
8) Glavešine studija su željeli u glavnim ulogama Dana Aykroyda i Johna Belushija, no Landis je to odlučno i pametno odbio.
9) John je ideju za film dobio na snimanju «Kellyevih Heroja / Zlato za odvažne» (1970) u tadašnjoj Jugoslaviji. Promatrao je ciganski sprovod (gdje su u lijes stavili vijenac češnjaka da leš ne bi pobijegao) i pitao se kako bi zapadna kultura reagirala da netko od njih bude posječen od strane mrtvog prijatelja.
10) Kad se David telefonski pokuša javiti svojim roditeljima u Americi on operatoru daje broj 516-472-3402, koji sadrži Long Island, New York pozivni broj. To je jedan od rijetkih slučajeva da se netko u filmu služi pravim telefonskim brojem.
11) Londonska podzemna željeznica je Aldwych. Zatvorena je 1994 godine i sad služi kao set za druge major filmove.
12)Lokacija snimanja ispred i okolo Alexinog stana je snimana oko ulice Lupus u Pimlico, London (Lupus je na latinskom vuk).
13) Epizoda «The Muppet Show» (1976) koja se prikazuje na TV-u tijekom Davidove noćne more je u stvari prava epizoda, koja nikada nije prikazana u SAD-u. Zbog toga ljudi u Americi misle da je to lažna epizoda (uz to su Miss Piggy i žabac Kermit na kraju filma kreditirani).
14) David Naughton je rekaoda mu je najteža scena bila «bolnički krevet u šumi». Zbog toga što su tada koristili staklene kontaktne leće koje su mu izritale sluznice na očima.
15) Rick Mayall (serije «Šljam» i «Državnik novog kova») pojavljuje se kao jedan od šahista u krčmi «Zaklano Janje».
THE SCENA:
« - Jedino što još bolje pali od Davidove transformacije je scena Davidove noćne more, koja sa svojom noćna mora u noćnoj mori efektom zbunjuje gledatelja, koji od straha više ne zna što da očekuje u sljedećoj sceni tj. gledatelj više nije siguran što je san ili java (gubi dodir sa stvarnošću)…»
Davidova mora
Najbolji specijalni efekt ikad – Davidova transformacija
travanj, 2006 | > | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv