Ljubiteljima zavičajne povijesti

utorak, 11.08.2015.

U posljednje vrijeme sve se više susrećemo s ljudima koji istražuju svoje korijene želeći doznati tko su im bili preci, iz kojih prostora potiču, čime su se bavili i kakav su imali životni put. Mnogi to smatraju pomodarstvom, ali po tom pitanju ipak zaostajemo za mnogim europskim državama. Svi oni koji žele istražiti prošlost svoje porodice sigurno pokazuju i interes za zavičajnu povijest jer se te stvari isprepliću. Među takve spadam i ja.

Interes za zavičajnu povijest pratila me od djetinjstva, a povećale su ga mnoge životne spoznaje tijekom odrastanja. Cijeli sam radnih vijek, punih 42 godine, proveo kao predavač povijesti na osnovnim i srednjim školama. Kao povjesničar brzo sam spoznao da sam učenicima malo predavao o prošlosti daruvarsko-grubišnopoljskog prostora u kojem sam proveo svoje djetinjstvo, mladenačke dane i veći dio radnog vijeka. Mnogi su mislili da ova područja nemaju ništa zanimljivo iz svoje prošlosti, da nisu imali nikakvu važnost. Nažalost, to nije točno jer su ova područja prolazila kroz burna povijesna razdoblja u kojima su zbog brojnih ratova nekadašnji stanovnici napuštali svoja ognjišta i trajno pronalazili novi život u nekim drugim sredinama. Takvih migracija bilo je i tijekom 20. stoljeća pa i današnji „starosjedioci“ ovog prostora čine uglavnom potomci obitelji koje su se ovamo doselile krajem 19. i tijekom 20. stoljeća.

O svemu ovome trebalo bi se doznati iz naše zavičajne povijesti, ali o kojoj se malo doznalo u nastavi povijesti viših razreda osnovne ili u nastavi povijesti srednjih škola jer to nije sadržano u propisanim školskim programima. Stoga su današnji naraštaji na našem području osakaćeni u znanju prostora u kojem su odrastali, živjeli ili žive.
Kod nas se često se govori o domoljublju, ali zaboravljamo da se ono u nama počinje tkati u ranom djetinjstvu u obitelji i nastavlja u razdoblju odrastanja u zavičajnom prostoru. Dobro satkane niti iz tog razdoblja svatko onda odnosi u život. U kasnijoj životnoj dobi ili starosti, gdje god bili, da li u zemlji ili negdje u tuđini, svatko se u mislima vraća u rodni kraj, zamišlja ga onakvog kakav je nekad bio i rado ga posjećuje. Takvi ljudi koji su se tako odgajali sigurno su domoljubi jer ukoliko vole svoj rodni kraj, oni će voljeti i svoju domovinu, zemlju u kojoj su se rodili. Domovina je zapravo mozaik sastavljen od lokalnih zajednica; da bi se voljela domovina, mora se voljeti i svoj zavičaj.

Upravo ovakve postavke ukazuju na potrebu da stanovnici jednog prostora upoznaju njegovu prošlost. Nije dostatno poznavanje samo jednog njenog segmenta, nego cjeloviti prikaz. Vezivati, primjerice, daruvarsku povijesti samo za Jankoviće, a zaboraviti na brojna zbivanja iz 20. stoljeća, primjer je lošeg pristupa proučavanju zavičajne povijesti. Ovakve zablude bit će jednom uklonjene, ali se zbog njih koči povijesno istraživanje, dostatno da mnogi noviji događaji padnu u zaborav.

Stoga svi moji dosadašnji radovi imaju za cilj da se bogata prošlost ovih prostora obrani od trajnog zaborava. Jedan od takvih je moj rukopis za knjigu U sjeni prošlosti: Veliki i Mali Zdenci iz kojeg sam odabrao samo neka poglavlja kako bi ukazao u skraćenom obliku sadržaj rukopisa koji je zgotovljen već prije dvije godine, ali do sada se nije našao nakladnik koji bi preuzeo obavezu da se taj rukopis objavi u jednoj knjizi. Knjiga je jedino sredstvo da se mnogi cijenjeni podaci nekog prostora sačuvaju od zaborava.

Hoće li u tome pripomoći prilozi s ovoga bloga, doznat će se u skoroj budućnosti.

U SJENI PROŠLOSTI: VELIKI I MALI ZDENCI

Recenzent: dr.sc. Željko Karaula
Suradnici: Zlatko Mađeruh,Zlata Mađeruh Bratković, Nenad Matijašević, Marija i Marica Kosihajda, +Vlasta Horina Mađeruh, Snježana Seliš, Ksenija Čubrilović.

Lektor: Ksenija Čubrilović

Skeniranje slika: Denis Singer
Za blog pripremila: Mira Barberić
Sponzori: ???
Uz tekst su korištene obiteljske slike te slike iz Arhiva Saveza Čeha i Jednote.

(Ovaj sam rad posvetio selima u kojima sam proveo svoje djetinjstvo i mladenačke dane. Darujem ga na uspomenu svim njihovim vrijednim ljudima od kojih sam mnoge osobno poznavao. Svi su oni živjeli od rada svojih ruku, a oni koji u tome nisu uspijevali, otišli su u veće gradske sredine ili nekamo u tuđinu gdje i danas žive oni ili njihovi potomci. Među onima koji su ostali bilo je dosta takvih koji su se isticali u kulturnom, sportskom ili nekom drugom obliku društvenog rada. Njihova imena nisam ovdje navodio jer bih sigurno nekoga zaboravio, a to sam htio izbjeći. Ona je posvećena svima koji su u tim selima živjeli i još danas žive. Imena onih koji su mi u radu pomagali imaju također nekih poveznica za zdenački prostor pa i njima dugujem zahvalu za suradnju tijekom pisanja ovog rada. Da li sam u tome uspio, svoju će prosudbu dati budući naraštaji.

Vjenceslav Herout
Daruvar, 2015.)

Sadržaj

Predgovor (Željko Karaula)
1. Zdenački prostor - nijemi svjedok prošlosti
1. 1. Uvodni dio
1. 2. Kratka prošlost zdenačkog kraja
1. 3. Stanovništvo zdenačkog prostora
1. 4.. Na prijelazu dvaju stoljeća

2. Zdenačka domaćinstva i svakodnevni život
2. 1. Stambeni i gospodarski objekti
2.2. Interijer stambenih zgrada
2.3. Napredak graditeljstva
2.4. Gospodarske zgrade
2.5. Svakodnevna ishrana
2.6. Pripremanje mesne hrane

3. Od šikara do uzornog gospodarstva
3.1. Od stočarstva prema ratarstvu
3.2. Od sjetve do vršidbe
A. Priprema za sjetvu
B. Jesenska sjetva
C. Radovi nakon sjetve
D. Žetva
E. Dovoz i vršidba žitarica

4. Svakodnevni život i ostali ratarski poslovi
4.1. Svakodnevni poslovi
4.2. Proljetni poslovi
4.3. Ljetni poslovi
4.4. Ususret jeseni

5. Od lana i konoplje do gotovih tekstilnih proizvoda

5.1. Sjetva i žetva lana i konoplje
5.2. Riljanje
5.3. Namakanje
5.4. Nabijanje lana i konoplje
5.5. Radovi na trlici
5.6. Radovi na grebenu
5.7. Predenje
5.8. Motovilo
5.9. Vitlanje
5.10. Snovanje
5.11.Tkanje
5.12. Tekstilne rukotvorine
5.13. Odjeća, obuća i „ moda“ zdenačkih ratara

6. Zdenački ratari - svestrani zanatlije
7. Govor i zdravstveno stanje zdenačkog stanovništva
8. Svakodnevni život
8.1. Vjerske prilike u zdenačkom kraju
8.2. Božićni i uskršnji blagdani
8.3. Proštenja- kramovi
8.4. Od kola do plesnih zabava
8.5. Od zaruka do svatova i krstitki

9. Predaje iz prošlosti zdenačkog kraja

9.1. Turčin i lisica
9.2. Turci i crkvena zvona
9.3. Tajna zdenačkog blaga
9.4. Legenda o bandama
9.5. Šumar i odmetnici
9.6. Šandor i sirotinja
9.7. Šandor i grof Janković

10. Zdenačko školstvo

Bilješka o autoru
Literatura i izvori

Oznake: zavičajna povijest, domoljublje, povijest, Veliki Zdenci, Mali Zdenci

11.08.2015. u 13:05 • 0 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

<	kolovoz, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Priče iz prošlosti

utorak, 11.08.2015.

Ljubiteljima zavičajne povijesti

Opis bloga

Linkovi

Brojač

Pretraživač