Fotografi svih zemalja naoružajte se...

petak, 01.07.2016.

Degradacija fotografske umjetnosti

Postoji nekoliko razloga zbog kojih se u današnje vrijeme fotografe i fotografiju sve manje cijeni kao vještinu i umjetnost... čak štoviše, počinje ju se na svakom koraku zanemarivati, omalovažavati i prezirati te doživljavati kao nešto negativno.

1. DOSTUPNOST FOTO OPREME

Danas si fotoaparat može priuštiti svatko. Gotovo da i nema osobe koja danas ne posjeduje nekakvu spravu za snimanje slike, makar se pod time podrazumjevao i mobitel s ugrađenom kamerom. Naravno, ima i onih koji umjesto mobitela s kamerom imaju i "ozbiljniji" fotoaparat.

Iz toga proizlazi da su danas praktički svi ljudi nekakvi "fotografi".

No samo posjedovanje fotoaprata čini čovjeka fotografom jednako koliko ga i posjedovanje motorne pile čini drvosječom.

2. TEHNOLOGIJOM PROTIV ZNANJA

Danas se u velikoj mjeri zanemaruje fotografska edukacija. Mnogima je posjedovanje "pametnog mobitela s kamerom" ili "skupog profesionalnog fotoaparata" dovoljno, s obzirom da su digitalna i računalna tehnologija omogućile takvu automatizaciju, da doslovno svatko, bez ikakvih (fotografskih) znanja o ekspoziciji, estetici, načinu nastanka slike i dr., pukim pritiskanjem okidača može proizvoditi fotografije. "Pametna" automatika odrađuje sav posao umjesto (neukog) "fotografa" čiji se rad svodi samo na to da objektivom zahvatiti kadar.

Zahvaljujući tome, danas svatko, bez ikakvih bitnih fotografskih znanja i vještina, može biti fotograf. No, istovremeno, većini onih koji gaje pristup fotografiranju upravo na način "da njima teorija ne treba" jer "imaju dobar/pametan fotoaparat", bilo kakva starija fotografska oprema predstavlja veliku enigmu po pitanju korištenja, ili im pak uopće nije jasno zašto je neka slika dobra ili nije.

Štoviše, koliki je naglasak na tehnologiji i koliko se zanemaruje znanje, dovoljno govori da danas oni koji se žele ozbiljnije baviti fotografijom uglavnom prvo postave pitanje "koji fotoaparat kupiti?", umjesto "iz koje knjige se može naučiti osnove fotografije?".

3. KVANTITETA NAUŠTRB KVALITETE

Zahvaljujući digitaliji, moguće je snimati puno više fotografija nego što je to bilo moguće za vrijeme klasične, filmske fotografije. To je pak dovelo do hiperprodukcije fotografija, a što je pak dovelo do generalnog pada kvalitete objavljenih fotografija. Pogotovo onih kakve se viđaju na društvenim mrežama.

U moru fotografija koje su uglavnom u kategoriji fotografskog smeća ili jedva gledljive dokumentaristike, pokušaj pronalaska kvalitetnih fotografija svodi se praktički na traženje igle u plastu sijena. Kvantiteta je doslovno pojela kvalitetu.

Štoviše, javlja se neka čudna tendencija da ljudi kriminalno loše fotografije samo zbog gomile lajkova smatraju "remek-djelima", a kvalitetne radove uopće ne doživljavaju...

4. MEDIJSKA DISKRIMINACIJA

Mediji, bilo tiskani, bilo elektronski, iako se uglavnom oslanjaju na fotografiju (u fotoreporterskom i ilustrativnom smislu) u zadnje vrijeme jako malo izvještavaju o fotografima i fotografskim događanjima. Takve stvari se tek tu i tamo usput spominju.

S druge strane mediji nimalo ne štede na prostoru ako se radi o nečemu što nema veze sa fotografskom umjetnošću, npr. novom selfiju neke "poznate osobe" (iz čega pokušavaju stvoriti neviđenu senzaciju), ili pak spominjanju fotografije i fotografiranja u nekom negativnom kontekstu (npr. slučajevima voajerizma, ucjenivanja, pornografije i slično). Uz to, takve stvari se obavezno stavljaju na naslovnice.

Zbog takvog medijskog pristupa narod neizbježno dobiva dojam da su fotografi isključivo negativci, nekakvi "voajeri", "zabadala", "lešinari", "paparazzi", potencijalni teroristi i slično... te da je općenito fotografija nešto loše i negativno.

5. DUŠEBRIŽNIŠTVO, DEMAGOGIJA I "RAD DRŽAVNIH INSTITUCIJA"

Zbog izoliranih slučajeva, koji čak ni nemaju prave zročno-posljedične veze sa fotografijom, izmišljaju se "sigurnosne mjere" i "preporuke" koje se uglavnom svode na ograničavanje ili zabranjivanje fotografije i fotografiranja, kako bi se nekoga ili nešto "zaštitilo" od neke hipotetske ili imaginarne opasnosti.

Uz to, dušebrižništvom i demagogijom se pokušavaju progurati nebulozni zakoni (koje sastavljaju uglavnom ti isti dušebrižnici i demagozi, izigravajući lažne autoritete, bez ikakvih konzultacija sa strukom), a koji u konačnici rade više štete fotografima nego koristi onima koje deklarativno "štite od opasnosti". I, štoviše, samo služe kao pokriće ljudima koji vole maltretirati fotografe...

01.07.2016. u 20:17 • 1 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>



< srpanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Blog za promicanje kulture fotografije, prava fotografa i borbe protiv ljudske gluposti

Fotoaparat nije oružje, a fotografiranje nije zločin. Međutim, nakon terorističkih napada na WTC u New Yorku (2001.) i podzemnu željeznicu u Londonu (2005.), te nakon pojave interneta i digitalne fotografije, fotografi i fotoreporteri su demagogijom raznih "velikih moralista", dušebrižnika i drugih lažnih autoriteta, od hobista, umjetnika, turista i profesionalaca, pretvoreni u "teroriste", "voajere", "pedofile" i "dežurne krivce za sva zla koja se događaju u svijetu".

Mole se svi koji imaju potrebu komentirati postove da se drže teme i bontona. Nesuvisli komentari, te komentari koji budu sadržavali uvrede, provokacije, trolanje, spam i slično će biti brisani bez pardona.

(Napomena: Moguće je da u starijim postovima nedostaju slike ili videi, odnosno da linkovi na slike, videe ili druge web stranice ne rade, zbog toga što su u međuvremenu stranice, slike, ili videosnimke ukonjene, preimenovane ili je onemogućeno njihovo linkanje)

Linkovi

Važniji članci na blogu
Hrvatski zakoni
131. vs 144.
Za domaće pilote dronova
Zašto je dobro imati auto-kameru
Murphijevi zakoni fotografije
Murphijevi zakoni fotografije 2
Zašto takav naziv bloga?

Fotografski blogovi
Bablfotograf
Bergaz naopačke
Fotografske priče
Geomir
Klik-Po Europama
Kojekakve
Nachtfresser
Nepoznati Zagreb
Splitkarenje u po bota

Ostali blogovi
Alexxl
Bitke kroz povijest
Euro smijeh
Plastično je fantastično
Saddako's apprentice

Ostali linkovi
Blog.hr
Google

Kontakt
toco1980blog(at)net.hr

Copyright

Copyright © Toco1980
Sva prava pridržana.

Nije dozvoljeno korištenje materijala s bloga bez odobrenja autora, osim onih dijelova koji su zasebno označeni kao (cc) creative commons ili public domain.

Arhiva

Siječanj 2020 (1)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (6)
Rujan 2019 (5)
Kolovoz 2019 (14)
Srpanj 2019 (11)
Lipanj 2019 (9)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (7)
Ožujak 2019 (14)
Veljača 2019 (10)
Siječanj 2019 (10)
Prosinac 2018 (13)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (19)
Rujan 2018 (14)
Kolovoz 2018 (12)
Srpanj 2018 (20)
Lipanj 2018 (18)
Svibanj 2018 (25)
Travanj 2018 (20)
Ožujak 2018 (19)
Veljača 2018 (23)
Siječanj 2018 (23)
Prosinac 2017 (22)
Studeni 2017 (29)
Listopad 2017 (30)
Rujan 2017 (25)
Kolovoz 2017 (19)
Srpanj 2017 (30)
Lipanj 2017 (29)
Svibanj 2017 (31)
Travanj 2017 (31)
Ožujak 2017 (26)
Veljača 2017 (25)
Siječanj 2017 (31)
Prosinac 2016 (16)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (13)
Rujan 2016 (13)
Kolovoz 2016 (15)
Srpanj 2016 (15)
Lipanj 2016 (13)
Svibanj 2016 (7)
Travanj 2016 (7)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (19)
Siječanj 2016 (23)

Početak