Fotografi svih zemalja naoružajte se...

srijeda, 22.07.2015.

Kamere za nadzor brzine

Mediji u zadnje vrijeme često pišu kako će se u nekoliko hrvatskih gradova postaviti, ili su već postavljene, kamere za nadzor brzine vožnje i automatsko ispisivanje kazni.

OD DANAS POLICIJSKI VIDEONADZOR PROMETNICA Otkrivamo na kojih vas 30 lokacija snimaju kamere

Kao glavni razlog od strane "mjerodavnih" koji su naručili, novcem poreznih obveznika platili i postavili kamere navodi se "sigurnost prometa". Međutim, ne treba biti previše inteligentan da bi se shvatilo kako će se zapravo dotične kamere koristiti prvenstveno za otplaćivanje njih samih i zatim za punjenje državnog proračuna, naplatom što više kazni za prekoračenje brzine. Kako će se tolerirati samo 10% prekoračenja (umjesto kao do sada +10km/h u naseljenom mjestu), za očekivati je da će najviše kazni biti upravo za najmanje (i zapravo beznačajne) prekršaje.

Naime, ti isti "mjerodavni" su kamere postavili upravo na mjestima koja uopće nisu "crne točke" po broju prometnih nesreća ili ugroze drugih sudionika u prometu (npr. škole, vrtići...). Štoviše, postavili su ih upravo na mjesta na kojima su upravo najčešći ti sitni prekršaji (minimalna prekoračenja brzine)... To između ostaloga tvrde i prometni stručnjaci:

STRUČNJACI TVRDE ‘Lokacije za kamere su birane da bi se ispisalo više kazni, a ne kako bi spriječili nesreće’

Uz to, kako mediji izvještavaju, dotične kamere ne samo da će kažnjavati za prebrzu (ili "prebrzu") vožnju, već će registrirati svako vozilo koje prođe, te također, pomoću softvera koji prepoznaje brojeve registarskih pločica (pitanje koliko pouzdano!?), provjeravati je li nekome istekla registracija ili je vozilo ukradeno. Uz to, pitanje je kako misle naći i kazniti one koji sudjeluju u prometu bez pločica.

POLITIKA "MJERODAVNIH"

"Mjerodavni" već dosta vremena koriste čitav asortiman demagoških floskula kojima pokušavaju uvjeriti naivne u narodu kako rade nešto po pitanju prevencije teških prometnih nesreća, i smanjenju broja poginulih na cestama. Ovaj zadnji slučaj sa postavljanjem kamera za mjerenje brzine i automatsko ispisivanje prekršaja je samo još jedna od tih "metoda prevencije", koja sa prevencijom veze nema, ali sa represijom i punjenjem proračuna ima itekako.

Počevši već od same činjenice da dotične kamere "mjerodavni" nisu postavili na mjesta koje predstsavljaju "crne točke" u prometu, odnosno mjesta gdje se događa statistički najviše prometnih nesreća uzrokovanih prevelikom brzinom, ili gdje velika brzina vozila stvarno ugrožava druge sudionike u pometu (npr. kod škola i vrtića, blizu pješačkih zona isl.) već upravo na ravne dionice gdje se događa relativno malo nesreća, gdje ima značajnog prometa, i gdjepostoji veća vjerojatnost da će se događati i prekršaji prekoračenja brzine. Jednostavna računica kaže da što više vozila prođe nekom cestom, to je statistički veća vjerojatnost da će biti više prekršaja, a više naplaćenih prekršaja znači i više novca u državnoj blagajni.

Čisto primjera radi, jedna od svakako najpoznatijih zagrebačkih "crnih točaka" je rotor kod Remetinca. U prosjeku se tamo dnevno dogodi cca jedna nesreća, uz popriličan broj potencijalno opasnih situacija (oduzimanja prednosti, nepropisnog skretanja i prestrojavanja isl). Međutim, na njemu do dana današnjeg od strane tih istih "mjerodavnih" nije postavljena niti jedna jedina nadzorna kamera, nito ona "obična" za nadzor prometa, kojima bi se točno vidjelo kako i zašto se dogodila neka nesreća, a kamoli ovih novih za snimanje prekoračenja brzine (kroz rotor, pogotovo kada je slabiji promet, neki doslovno prolete velikom brzinom.)

TOLERANCIJA BRZINE

Do sada je za brzine ispod 100km/h tolerancija bila 10km/h, a preko 100km/h tolerancija 10% brzine. Međutim, prema medijskim napisima, čini se da su mjerodavni odlučili "spustiti letvicu", te uveli toleranciju od 10% brzine i za brzine ispod 100km/h. To neće rezultirati nekim znatnim povećanjem sigurnosti, već će gotovo sigurno samo rezultirati naglim povećanjem broja prekršaja upravo u onom segmentu najmanjih tj. "najjeftinijih" prekršaja (300kn).

Štoviše, kako će to povećati broj prometnih prekršaja u policijskim statistikama, lako se može dogoditi da će "mjerodavni" to naknadno ponovo iskoristiti kao nekakav "argument" za dodatno pooštravanje zakona i "sigurnosnih mjera" po pitanju brzine, i dodatno tlačenje vozača, uz izliku da "ima jako puno takvih prekršaja", a koji se događaju upravo zbog njihovog stalnog "spuštanja letvice". (svojevrsni "kobrin efekt" - kada nametnuto "rješenje" za neki problem zapravo taj problem samo pogorša, ili izazove nove probleme).

Osim toga, takav automatizam ispisivanja prekršaja čini se da izostavlja i mogućnost tzv. pismenog upozorenja, a koje inače policijski službenici mogu ispisati za sve blaže prekršaje (gdje je kazna ispod 1000kn i nema kaznenih bodova), uključujući i one po pitanju prekoračenja brzine.

Realno gledajući, čak se i najpažljivijim vozačima može ponekad dogoditi, ako ne bulje konstantno u brzinomer (umjesto da prate promet ispred sebe), da se ili malo "opuste", ili pak da kod nekih manevara u prometu (preticanje, prestrojavanje) malo "piknu gas" da manevar obave što prije, a što naravno može rezultirati time da malo prekorače ograničenje brzine, pa budu snimljeni kamerom za mjerenje brzine. Iako zapravo uopće nemaju namjeru voziti prebrzo.

TEHNIKALIJE

Dotične kamere mogu snimati u oba smjera, odnosno mogu snimati vozila kako u dolasku sprijeda, tako i u odlasku straga. Međutim na većini lokacija na koje su kamere postavljene, one su postavljene tako da snimaju isključivo sprijeda (višetračne jednosmjerne ceste). To pak predstavlja praktični problem u nekim situacijama.

Jedan problem je svakako to kada treba snimiti motocikle, s obzirom da motocikli registarske pločice imaju straga. Štoviše, neki motocikli ih čak nemaju na držaču već se one nalaze unutar stražnjeg blatobrana, što i snimanje straga čini problematičnim.

Isto tako postavlja se pitanje što u situaciji kad na takvoj višetračnoj cesti jedno vozilo vozi ispod ograničenja brzine, a drugo iznad ograničenja brzine, i u istom trenutku se nađu u zoni snimanja kamere - jesu li te kamere tada dovoljno "inteligentne" da snime (ili na neki način označe) samo ono vozilo koje je u prekršaju ili će snimiti oba vozila kao "prekršitelje"?

Uz to, iako su kamere u stanju prepoznati registarske pločice, kako domaće tako i strane, što ako ih neko vozilo uopće nema? I što ako se radi o motociklu koji pločicu ima straga, a kamera snima sprijeda (a poznato je da pozamašan broj motociklista voli stisnuti gas)?

PROMETNI ZNAKOVI

Tu je naravno i neizbježno pitanje hoće li "mjerodavni" na prometnice postaviti i odgovarajuće prometne znakove koji bi upozoravali vozače da nailaze na kamere za mjerenje brzine (te podsjetnik koja je max. dozvoljena brzina)? Naime, sama kamera kojoj je jedini cilj naplatiti kaznu za brzu vožnju sa prevencijom (kojom se "mjerodavni" demagoški rado razbacuju) nema nikakve veze, ali sa represijom itekako.

Naime, vrlo jednostavno postavljanje dopunske ploče sa piktogramom kamere ispod već postojećeg znaka ograničenja brzine za tu dionicu ceste bi služilo kao upozorenje da se brzina nadzire kamerama; pa oni koji misle poštivati ograničenje brzine tada će doista malo više paziti na brzinu, a oni koji misle da su znakovi samo ukras pored ceste i cestu doživljavaju kao trkaću pistu... oni se ionako na znakove uopće neće obazirati. Štoviše, kada im dođe kazna braniti će se raznim glupim racionalizacijama (tipa da "imaju dobar auto", da su "veća opasnost oni koji voze po ograničenju" i slično - VIDEO)