Kako Hrvatska 1.7. ulazi u EU, sutra je zadnji dan hrvatske neovisnosti, za koju smo se toliko borili prije 22 godine... No to je nama naša borba dala.
U to ime jedna borbena:
"Jednog dana, kad se probudih,
O lijepa, ćao, lijepa ćao, lijepa ćao, ćao, ćao!
jednog dana, kad se probudih,
okupator bješe tu...."
Evo nekoliko on-line kvizova o fotografiji...
** Zbirka kvizova o općem poznavanju fotografske tehnike:
Photography Quizzes
** Koji ste poznati fotograf:
Which famous photographer are you?
Kako javlja Carlos Miller, američki idiotizam (po pitanju uvjerenja kako su svi fotografi sumnjivi zbog mogućeg terorizma) ne jenjava, štoviše i dalje se širi...
Nebraska Fusion Center Compares Photographers to Terrorists in Report
Kako pišu mediji, navodno se danas, u Splitu, usred bijelog dana, odigrala pljačka u trgovačkom centru.
Filmska pljačka u Splitu: Razbojnici opljačkali banku u City Centru One!
Pljačkaši upali u City Centar i orobili banku
Iako su podaci za sada dosta šturi, vjerojatno zbog opravdanog interesa istrage, treba postaviti neka pitanja:
1. Gdje su bili zaštitari? Pri tome se misli na iste one zaštitare koji tako revno zbog "sigurnosnih razloga" tlače svakog sa malo većim fotoaparataom oko vrata - ako šeta i fotografira onda je to zbog "sigurnosti" i "prevencije pljački", a ako si želi simiti vlastitu djecu onda je glavni razlog "prevencije pedofilije" (iako samo bolestan um u fotografijama igre i šetnje ili jedenja sladoleda može vidjeti dječju pornoggrafiju)
2. Da li su počinitelji te pljačke nešto fotografirali prije, ili su jednostavno ušetali, zaprijetili i zatražili novac?
Uz to, ova situacija nekako jako sliči na onu kada u su zagrebačkoj zračnoj luci, a u kojoj i čijoj okolici isto tako redovno fotografi/planespotteri imaju "ugodne susrete" sa službama reda, kradljivca bakra iz trafostanice (koji je tom prilikom onesposobio rasvjetu piste) uhvatilo tehničko osoblje, a ne pripadnici zaštitarske službe...
Foto-arheologija je pronalaženje starih fotoaparata i fotografskih materijala (fotografija, filmova, fotografskih ploča i sličnog), među kramom, na buvljacima ili čak u prirodi....
Tako je nedavno slučajno pronađen jedan fotoaparat iz prvog svjetskog rata, a u kojemu je pronađen i film sa snimljenim fotografijama.
Images of wartime France that lay undeveloped for nearly a century are discovered inside a camera at a Los Angeles antique store
(by Kaushal Parikh)
...i zašto nema previše nade da se poboljšaju:
1. Lijenost - Razgovori o fotografiji, bilo o tehničkoj ili estetskoj strani iste, ili hvalisanje opremom (po sistemu moj je veći/skuplji/tehnički napredniji) ne mogu biti nikakva zamjena za stvarno fotografiranje. U fotografiji itekako vrijedi ono pravilo da je praksa najbolji učitelj.
2. Preveliko oslanjanje na opremu - Kao što skup, brz i velik auto ne znači nužno da je čovjek koji ga posjeduje iskusan i dobar vozač, tako ni skup, brz fotoaparat s gomilom megapixela ne znači da je čovjek zbog toga automatski i dobar fotograf. Bolji aparat može u nekim situacijama olakšati fotografiranje, no nije nikakva garancija automatskog fotografskog uspjeha.
3. Ovisnost o Photoshopu - "Fotošopiranje" nije isto što i fotografiranje. Stav "popravit ću kasnije u photoshopu" te zatim obilno "peglanje" slika u obradi samo su pokazatelji površnosti i nedostka truda da se već iz samog fotoaparata dobije što bolja fotografija, pa da se završna obrada svede na minimum. Nema tog photoshopa koji može ispraviti pogrešan fokus ili razmrljanu sliku zbog preduge ekspozicije...
4. Panično izbjegavanje Photoshopa - Photoshop je za digitalnu fotografiju isto ono što je za klasičnu (filmsku) fotografiju tamna komora. Fotografija bez završne obrade (popravak kontrasta, staruracije ili eventalno izrezivanje) je tek poluproizvod. Tvrdnje kako photoshop "uništi fotografiju" su glupost - kao da se kaže da razvijanje filma i povećanja u tamnoj komori uništi fotografiju...
5. Previsoko mišljenje o sebi - Najbolji način da netko dobije previsoko mišljenje o sebi, (osim one urođene prepotencije koju neki posjeduju), jest da svoje fotografije stavlja na internet, počevši od društvenih mreža poput Facebooka, do servisa poput Instagrama i njemu sličnih, a na kojima s ne može dobiti nikakva prava kritika na fotografiju, već jedino "lajkovi" koji nisu nikakav pokazatelj kvalitete fotografije. No većina takvih ni ne podnosi ikakvu, a kamoli ozbiljniju kritiku...
6. Nedostatak samokriticnosti - U fotografiji, kvaliteta je daleko važnija od kvantitete. Osim što je potrebno snimiti mnogo slika da bi se našlo nekoliko dobrih, isto tako nema šanse da u toni smeća nekoliko dobrih fotografija dođe do izražaja. No da bi se razvio osjećaj samokritičnosti, potrebno je znanje o kadru i "onaj osjećaj" da niti jedna snimljena fotografija nije dovoljno dobra, a što tjera čovjekad a se nastavi truditi. S druge strane, doživljaj vlastitih fotografija da su "sve dobre" je prvi znak početka nazadovanja i nedostatka truda i želje za napretkom.
Jedna vrlo zanimljiva strana Facebooka je ta što se može dobiti dobar uvid u nečije mentalno stanje (i zdravlje), pogotovo kad su u pitanju ljudi koji su po svaku cijenu željni pažnje. Takve je na Facebooku (i sličnim društvenim mrežama) lako uočiti ...
1. Stavljanje mnogo slika - Ljudi željni pažnje gotovo svakodnevno stavljaju slike sebe kako bi drugima pokazali "gdje su bili, što su radili i kako su izgledali", makar kvaliteta takvih slika (i tehnički i estetski) bila katastrofalna. I naravno, ide se na kvantitetu - što više slika to bolje, pa makar se radilo o nekom totalno beznačajnom događaju poput npr. odlaska u dućan...
2. Nedostatak kriterija selekcije slika - Dotični će gotovo uvijek nakeljiti na facebook sve slike koje su nekom prilikom snimili, bez da rade ikakvu selekciju. Tako će npr. staviti 5 vrlo sličnih fotografija, umjesto da od njih odaberu samo jednu najkvalitetniju, ili nijednu ako nema kvalitetnih.
3. Tagirani su na svakoj slici na kojoj se nalaze - Bez obzira da li ih se stvarno vidi na slici ili tek dio nebitbnog "inventara" u pozadini, a ponekad čak i ako ih uopće nema na slici (ali je slika popularna), moraju biti tagirani na njima. Dok će svi normalni ljudi uvijek ukloniti tag sa slika na kojima ih nema , sa slika koje ne smatraju bitnima ili gdje su uhvaćeni u nekoj jako nezgodnoj pozi (ako ih je netko drugi tagirao), željnima pažnje takve stvari nimalo ne smetaju.
4. Dominacija self-shotova - Self-shotovi, bilo pojedinačni ili grupni, omiljena su zanimacija uglavnom ženskog djela Facebook populacije. Poziranje pred ogledalom sa mobitelom (rijeđe pravim aparatom) u ruci, uvjerene kak zbog izbačene stražnjice i "duckface"-a izgledaju "neodoljivo" i "zanosno" (iako je često upravo suprotno).
5. Izuzetna osjetljivost na bilo kakavu kritiku - Dok naravno uvijek prolaze "lajkovi" i komentari tipa "wow", "super", "divno", "krasno", "<3" i slični... bilo kakve negativne komentare (pa makar se radilo o ironiji i sarkazmu) brišu, komentatore napadaju da su "oni na njih ljubomorni" i tome slično (uglavnom neki ad hominem), ili ih u najgorem slučaju miču sa frend liste.
6. "Javna privatnost" - Dotičnima su postavke privatnosti gotovo uvijek na "public". Rijetko kad da nisu, ali u tom slučajU to kompenziraju time da imaju tonu "frendova", od barem nekoliko stotina, pa do nekoliko tisuća, od kojih veliku većinu jedva da poznaju uživo, ako uopće. Naravno, velik broj frendova osigurava veliku količinu pažnje i velik broj "lajkova". Uz to zanemaruju ono da se na internet ne bi trebale stvaljati fotografije koje se i inače nebi pokazivale potpuno nepoznatim ljudima, štoviše neki čine upravo suprotno.
7. Uvijek tvrde kako se "ne vole slikat" - Čim se u njihovoj blizini pojavi fotoaparat, oni su prvi koji se bune, najčešće samo da bi dodatno na sebe skrenuli pažnju. Pogotovo u situacijama gdje ima više ljudi i gdje se nitko drugi ne buni... Štoviše, kad su u pitanju mlađe generacije, oni koji se najviše bune su najčešće upravo oni koji na Facebooku i internetu općenito imaju najviše svojih fotografija. Ima čak i onih koji će se u jednom trenutku buniti, a u drugom trenutku izvaditi svoj aparat i snimati (uglavnom sebe)....
< | lipanj, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Fotoaparat nije oružje, a fotografiranje nije zločin. Međutim, nakon terorističkih napada u New Yorku (2001.) i Londonu (2005.), i pojave zloupotrebe interneta i fotografije, demagogijom i djelovanjem raznih "velikih moralista", dušebrižnika, birokrata i drugih lažnih autoriteta, fotografi i videografi su od hobista, umjetnika, turista i profesionalaca, u očima javnosti pretvoreni u "teroriste", "voajere", "pedofile" i "dežurne krivce za sva zla koja se događaju u svijetu".
Mole se svi koji imaju potrebu komentirati da se drže teme posta i bontona! Svi nesuvisli i nebulozni komentari, te komentari koji budu sadržavali uvrede, omalovažavanja, provokacije, trolanje, spam i slično će biti obrisani bez pardona, a komentatori blokirani.
(Napomena: Moguće je da u starijim postovima nedostaju slike i videi, i da linkovi na slike, videe ili druge web stranice ne rade, zbog toga što su u međuvremenu te stranice, slike, ili videosnimke uklonjene, preimenovane, ili je onemogućeno njihovo linkanje)
Važniji članci na blogu
Hrvatski zakoni
131. vs 144.
Vrste nasilja nad fotografima
Birokratsko nasilje
Kome i zašto smetaju kamere
Razlikovanje pojmova za idiote #1
Razlikovanje pojmova za idiote #2
Za domaće pilote dronova
Zašto je dobro imati auto-kameru
Murphijevi zakoni fotografije
Murphijevi zakoni fotografije 2
Zašto takav naziv bloga?
Fotografski blogovi
Bablfotograf rip
Bergaz naopačke rip
Delicatus
Fotografske priče
Geomir
hawkeye_1306
Klik-Po Europama rip
Kojekakve rip
Let lastavica
Nachtfresser
Nepoznati Zagreb
Splitkarenje u po bota rip
VladKrvoglad
Ostali blogovi
Alexxl
Čarapa Floyd
Euro smijeh
Plastično je fantastično
Saddako's apprentice
Semper contra rip
U zvijezdama piše
Ostali linkovi
Blog.hr
Google
Kontakt
toco1980blog(at)net.hr
Copyright © Toco1980
Sva prava pridržana.
Nije dozvoljeno korištenje materijala s bloga bez odobrenja autora, osim onih dijelova koji su zasebno označeni kao (cc) creative commons ili public domain.
Listopad 2024 (1)
Kolovoz 2024 (2)
Srpanj 2024 (2)
Lipanj 2024 (2)
Svibanj 2024 (5)
Travanj 2024 (2)
Ožujak 2024 (2)
Siječanj 2024 (3)
Prosinac 2023 (6)
Studeni 2023 (1)
Listopad 2023 (1)
Rujan 2023 (3)
Kolovoz 2023 (5)
Srpanj 2023 (4)
Lipanj 2023 (9)
Ožujak 2023 (1)
Veljača 2023 (4)
Siječanj 2023 (13)
Prosinac 2022 (10)
Studeni 2022 (12)
Listopad 2022 (3)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (6)
Lipanj 2022 (8)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Ožujak 2022 (10)
Veljača 2022 (10)
Siječanj 2022 (13)
Prosinac 2021 (8)
Studeni 2021 (10)
Listopad 2021 (15)
Rujan 2021 (5)
Kolovoz 2021 (7)
Srpanj 2021 (9)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (5)
Travanj 2021 (10)
Ožujak 2021 (15)
Veljača 2021 (8)
Siječanj 2021 (14)
Prosinac 2020 (12)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (9)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (10)
Srpanj 2020 (17)
Lipanj 2020 (4)
Početak