Fotografi svih zemalja naoružajte se...

utorak, 03.05.2011.

Camera obscura

Camera obscura ("tamna soba") je primitivna preteča svih današnjih fotoaparata. Prve bilješke o cameri obscuri javljaju se još u Kini i staroj Grčkoj, no detaljan princip rada, te njene mogućnosti korištenja kao slikarskog pomagala, opisao je Leonardo da Vinci u 15. stioljeću.

U početku se doslovno radilo o tamnoj prostoriji (bilo fiksnoj ili prenosnoj) u koju je kroz maleni otvor propuštana svjetlost. Zbog loma svijetlosti, na zidu suprotnom od onoga na kojemu je otvor, ocrtavala bi se mutna i okrenuta slika. Iako nije omogućavala zadržavanje uhvaćene slike (s obzirom da tada nisu bile poznate fotoosjetljive tvari), camera obscura je omogućavala slikarima točnije iscrtavanje proporcija.

Prva ikad snimljena prava fotografija, koju je 1826. snimio Nicéphore Niépce, snimljena je upravo camerom obscurom. No kako su se ubrzo nakon toga za snimanje počele koristiti kamere s lećama koje su davale puno svijetliju i oštriju sliku, camera obscura je istisnuta iz upotrebe i gotovo zaboravljena.

Međutim, čini se da u zadnje vrijeme zbog svoje jednostavnosti, camera obscura ponovo dobiva na popularnosti. Kako je sama konstrukcija vrlo jednostavna, cameru obscuru je moguće sastaviti od priručnih sredstava (kutija, limenki isl.), te snimati na film ili fotoapapir. Štoviše, moguće je čak i moderni (digitalni) SLR aparat pretvoriti u svojevrsnu "cameru obscuru" pomoću odgovarajućeg "objektiva" s rupicom.

Jedina mana camere obscure u odnosu na "klasične" fotoaparate s lećama, je što prilikom snimanja, zbog male količine svijetla koje je rupica u stanju propustiti, zahtjeva znatno duže vrijeme ekspozicije.