Predstavljanje izbornih programa na forumu Pitomače.net-a (HSLS)
Nositelj liste- Siniša Siladić, dipl.inf., i profesor računarstva u Tehničkoj školi Virovitica,rođen 1971.
Završen Fakultet ORGANIZACIJE I INFORMATIKE , Varaždin, VSS.
Privatni poduzetnik, voditelj projekta obrazovanja odraslih , prema standardima EU-a iz područja informatike/računalstva. Uskoro i iz područja poduzetništva.
Suosnivač potrala Pitomača.net i jedan od suosnivača FVK "Mirko Lauš".
Od 2004 predsjednik HSLS-a , ogranak Pitomača, a od 2006 i potpredsjednik Županijske organizacije HSLS-a .
U svezi bilo kakvih pitanja oko programa, slobodno postavljajte i komentirajte preko foruma. Budite objektivni i kritični.
Program rada HSLS-a u 2007
Svim korisnicima portala želimo uspješnu Novu 2007 godinu.
Ovdje je naš program i ono što želimo u našoj Općini
IZBORNI PROGRAM HSLS-a NA IZBORIMA 2007 za OPĆINU PITOMAČA
ZA ŠTO SE HSLS ZALAŽE U PITOMAČI
1. GOSPODARSTVO – prvo i najvažnije – osnovica za sve ono što je navedeno ispod.
PRVI DIO:
a) Zalagat ćemo se da stanovništvo bude upoznato s mogućnostima i modelima samozapošljavanja kao jedinog
preduvjeta za uspješan razvoj. b) Pošto je područje Općine Pitomača izrazito poljoprivredno, posjedi su izuzetno usitnjeni i rascjepkani pa se zahtjeva izuzetno ozbiljan pristup problemu.
Što mislimo poduzeti.
Pružit pomoć pri ORGANIZIRANJU POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA
1. U zadruge – radi zajedničkog nastupa na tržištu
2. U klastere – radi okrupnjivanja potencijala za primarnu proizvodnju
3. Proizvodnja sirovinske osnove za obnovljive izvore energije [PERSPEKTIVA]
• BIODIZEL – uljana repica
• BIOPLIN - kukuruz
• ALKOHOL – ječam i pšenica
• STOČNA HRANA – soja 4. ELEKTRONIČKA I INFORMATIČKA - ponuda roba i trgovine. 5. Preko fondova Europske unije , i vlastitim snagama pripomoći da se po selima formiraju određeni oblici zadruga
(svrha je okrupnit količinu robe, a ne nikako njeno povećanje). 6. PROJEKAT VINSKE CESTE – projekt gosp. A. Mihokovića
(Pitomačanina) , HSLS-ovog vijećnika u Skupštini Vpž i pročelnika Službe za europske integracije i regionalni razvoj.
Konačan CILJ:
Ukoliko se to dogodi stvoren je izvrstan preduvjet za pokretanje i otvaranje INTERNET BURZE preko koje će se vršiti ponuda i plasman roba.
DRUGI DIO (gospodarskog programa)
1. Plan nam je pripomoći i oko aktivacije i objedinjavanja obrtničkih zanimanja radi propagiranja i mogućnosti
kandidiranja za poslove van općine.
(Nešto poput građevinskog klastera koji je formiran u Virovitici). 2. Svim obrtnicima pružit ćemo pomoć oko propagiranja i educiranja za korištenje interneta.
U današnje vrijeme nemoguće je biti uspješan obrtnik ukoliko ne koristite i suvremene tehnologije u poslovanju. 3. Aktivirat zamrle industrijske zone i ponudit ih potencijalnim ulagačima, ali i izvršit uvid u raspoloživu radnu snagu 4. Jače aktiviranje turističke zajednice za promociju i srednje škole za nova proizvodna zanimanja.
OPĆI DIO PROGRAMA
1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
a) Tražit ćemo pomoć oko premještaja sadašnjeg kolektora na drugu lokaciju , jer spriječava razvoj mjesta.
b) Svako mjesno groblje mora imati minimalno jedan kontejner
c) Veća pokrivenost općine odvozom otpada
d) HSLS se zalaže za izgradnju odlagališta otpada izvan općine Pitomača. 2. GRADNJA U PITOMAČI
a) Pod hitno iznaći materijalna sredstva za izradu UPU-a (urbanističkog plana uređenja) – izrada -donošenje -
primjena. 3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
a) Uložiti sve napore da se iskoriste svi uvjeti za modernizaciju Doma zdravlja , kako bi podigli kvalitetu svojih
usluga . 4. SOCIJALNI PROGRAM
a) Zalažemo se za pružanje pripomoći roditeljima s troje i više djece , kako bi se pripomogao demografski razvoj
općine. 5. INVALIDI
a) Potrebno je pronaći i opremiti adekvatnu prostoriju za rad invalidskih udruga, radi poboljšanja kvalitete života
invalidnih osoba.
b) Na parkiralištima treba obilježiti parkirališna mjesta za vozače invalide.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
6. PREDŠKOLSKI ODGOJ
a) Općina Pitomača mora omogućiti svim roditeljima smještaj svoje djece u vrtić.
b) Zalagat ćemo se za okupljanje djece s posebnim potrebama i njihovih roditelja kroz sadržaje i programe
primjerene njihovim potrebama. 7. ŠKOLSTVO I OBRAZOVANJE
a) Mora biti u skladu s gospodarskim potrebama općine, Pitomača mora imati najjaču i najopremljeniju
poljoprivrednu školu. 8. SPORT
a) Zahtijevamo potpunu transparentnost i javnost u trošenju sredstava općine namijenjenih sportu.
b) Zalagat ćemo se za otvaranje pravog sportskog kompleksa , sa svim sadržajima na jednom mjestu.
Naše geslo je : odvojite politiku od sporta.
9. MLADI:
a) Zalagat ćemo se za racionalno korištenje prostora u vlasništvu općine za potrebe mladih. 10. KULTURA
a) Pomoći da se na selima očuva narodna nošnja i običaji , pomoć folklornim društvima da sačuvaju svoj identitet i
predstavljaju povijest i tradiciju Pitomače. 11. PROMET U PITOMAČI - ZAOBILAZNICA
a) Smanjenje gustoće prometa kroz Gajevu i Radićevu ulicu
b) Obilaznica oko Pitomače, kako bi se mirnije i sigurnije mogli kretati kroz naselje.
Ovaj program je ostvariv pod uvjetom da:
1. Sjednice Općinskog vijeća i Poglavarstva budu javne, u stvarnosti a ne na papiru. 2.Aktivno uključenje u politički život Općine mlađih ljudi bez obzira na stranku – ( jako smo mali i svi se poznajemo pa stranke baš i nisu presudne).
Listu HSLS-a čine poznati ljudi iz različitih dijelova društvenog života.
1. Siniša Siladić
2. Ivka Skender
3. Slobodanka Janeš
4. Melita Takač
5. Dražen Rakitničan
6. Zlatko Rakijašić
7. Darko Rešetar
8. Branko Giba
9. Danijel Kovačić
10. Marijan Berdin
11. Mirko Cerjan
12. Ruža Rakitničan
13. Dalibor Gelenđer
14. Ranko Posavec
15. Zdravko Jakupec
Lista br. 3
Pružite nam šansu da se oformi pravo i kvalitetno poglavarstvo čije će sjednice biti javne ,a rad za dobrobit svih nas.
Plan prezentacije programa
07.01.2007. od 13:30 do 14:30 Predstavljanje gospodarskog programa . Nositelj liste Siniša Siladić, dožupan za gospodarstvo Zvonimir Koić, pročelnik ureda europskih integracija Antun Mihoković ujedno i voditelj projekta vinske ceste, Željko Čorić predsjenik udruge seljaka i član odbora HSLS za program sela.
08.01.- od 18:00 do 18:30 -- Melita Takač (teta Melita) , Miroslav Venus direktor zavoda za javno zdravstvo –tema područje zdravstva i socijalne skrbi, Ivka Skender.
09.01. od 18:00 do 18:30 – Slobodanka Janeš, Branko Giba, Marijan Berdin, tema promet kroz Gajevu i Radićevu ulicu, --- Sustav državnih poticaja u poljoprivredi, komunalna infrastruktura.
10.01. od 18:00 do 18:30 – Gost emisije Đurđa Adlešić predsjednica HSLS-a i dopredsjednica Hrvatskog Sabora, nastup sa nositeljem liste Sinišom Siladićem.
12.01. od 19:00 Centralni skup HSLS-a u društvenom domu Stari Gradac, gost dopredsjednik HSLS , dr.sci. Zlatko Kramarić..
Nastupaju mladi pitomački bendovi.
Bez obzira dali ćete glasat za nas ili ne dođite.
POZIVA VAS BIVŠA I SADAŠNJA EKIPA HSLS-a Nositelj liste HSLS-a
dipl.inf. Siniša Siladić
U zakonskom roku izborne liste za izvanredne lokalne izbore za Općinsko vijeće u Pitomači predali su HDZ (nositelj liste Željko Grgačić), HSS/SDP/HNS (nositelj liste Zdravko Dijaković), HSLS (Siniša Siladić), HSP (Sanja Vranek) i Hrvatska stranka umirovljenika (Franjo Pankazs). Predizborna kampanja počela je u ponedjeljak, a izbori će biti održani 14. siječnja 2007. godine. Izvanredni izbori održavaju se zbog raspuštanja Općinskog vijeća koje u listopadu nije moglo održati dvije sjednice zbog nedolaska vijećnika.Vijećnici se prethodno nisu sastali tri mjeseca pa je ostvaren zakonski uvjet da Vlada RH imenuje povjerenika za Općinu Pitomača. Sredinom studenoga imenovana je mr.sc. Vesna Bedeković, koja je u međuvremenu pripremila i raspisala izbore. Kriza vlasti nastala je nakon što su dva SDP-ova vijećnika podnijela ostavke, nezadovoljni radom općinske vlasti, a u radu u Općinskom vijeću poslije toga ne sudjeluju ni vijećnici HDZ-a i HSLS-a. Vladajuća koalicija HSS/SDP/HNS optuživala je da je tome kumovao HDZ, koji je ucjenama, prijetnjama, pritiscima i korupcijom “kupovao” vijećnike. “Govorili smo o tome, ali nadležni organi nisu ništa poduzeli. Ne vidim zbog čega bi ljudi koji su u strankama 10 i 15 godina mijenjali preko noći političke opcije”, govorio je Željko Pecek, predsjednik Županijskog odbora HSS-a. U HDZ-u, pak, tvrde da njihova stranka na ovim prostorima nikada nije ni pokušavala kupovati vijećnike, niti je to činila. “Nije tu bilo nikakvih ucjena ni kupovanja, jer se radi o nezadovoljstvu višegodišnjim neradom općinske vlasti”, kaže Josip Đakić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Autor: G.GAZDEK Glas Slavonije
Predstavljanje izbornih programa na forumu Pitomače.net-a (HDZ)
Inicijativom forumaša na Pitomači.net političke stranke iz općine Pitomača počele su i na ovaj način predstavljati svoje programe za izbor članova općinskog vijeća općine Pitomača.Kako je u općini Pitomača došlo do raspuštanja općinskog vijeća raspisani su izbori za biranje novih ljudi koji će voditi Općinu.Do izbora koji će se održati 14.siječnja ostalo je pola mjeseca a žitelji Općine još nisu upoznati sa programima kandidiranih stranaka i ljudi.Da bi takav trend promjenili i u razvoj Općine uključili i mlađe ljude,forumaši su se "izborili" za predstavljanje programa na forumu Pitomača.net te za postavljanja pitanja koja zanimaju i mlađi i stariji krug ljudi u našoj Općini.Prva stranka koja je forumašima izašla u susret i prihvatila ovaj tip prezentacije svojih programa i komunikacije sa žiteljima Općine je Hrvatska demokratska zajednica čiji post sa foruma prenosimo u cijelosti.
Dragi forumovci.
Vaš forum se uistinu čita i prati, na žalost ne možemo govoriti o nekoj masovnosti jer kod nas se još uvijek relativno mali broj ljudi služi internetom, no nadamo se da će se i to promijeniti kao što i s pravom očekujemo da će se mnogo toga nabolje u općini Pitomača promijeniti od 2007. godine pa nadalje.
Pozdravljamo inicijativu Severine i ostalih da se kandidati s lista predstave sa svojim programima i to ćemo ovom prigodom i učiniti.
Kao što ste mogli primjetiti, ja namjerno pišem u množini, jer, oprostite vi stalno baratate s imenima nositelja lista, budućih načelnika. Naš stav je, a mislim da bi trebao biti i stav većine, da programe provode ljudi, a ne jedan čovjek. (Uostalom kada smo nudili suradnju sada već bivšoj općinskoj garnituri načelnik je trebao ostati Zdravko Dijaković, bez obzira na to što se u mnogim stvarima ne slažemo, ipak bi nam svima na prvom jestu trebala biti Pitomača ).
Naravno da je bitno tko je načelnik. Mi smo napravili dobar izbor, izbor mladog, odgovornog i nadsve poštenog čovjeka koji je sve u životu stvorio svoji radom, nastavljajući poštenu obrtničku tradiciju svojih prethodnika, a to je ŽELJKO GRGAČIĆ.
No naš glavni adut bit će stručno i odgovorno poglavarstvo, sastavljeno od uistinu stručnih ljudi za svako od područja djelovanja. Bez obzira na to hoćemo li biti u mogućnosti sami formirati općinsko poglavarstvo, a uvjereni smo da ćemo to s obzirom na rezultate izbora koje očekujemo moći, naš je plan slijedeći: 1. S naše liste dat ćemo četiri član poglavarstva i to u slijedećim područjima djelovanja:
- šport
- turizam i predpristupni fondovi EU
- poljoprivreda
- financije 2. Jedan član ići će izvan liste i to za područje djelovanja urbanizma, graditeljstva i komunalne infrastrukture 3. Dva mjesta mislimo ponuditi stručnim ljudima bez obzira na stranačku pripadnost.
Nije zgorega za naspomenuti da mi na našoj listi pored toga što na području općine Pitomača ima oko 550 članova HDZ-a imamo 4 NESTRANAČKA KANDIDATA. Prosjek godina kandidata s liste HDZ-a je 38,5 godina
Dragi forumovci prenesite ovo i svojim prijateljima i poznanicima koje ne čitaju postove na ovom forumu, a Vama svima zajedno s moderatorom želimo uspješniju i bolju 2007. godinu. Otvoreni smo za dijalog preko foruma.
SLIJEDI PROGRAM: OBEĆAVAMO: 1. Da ćemo u povjerenom nam mandatu općinom Pitomača upravljati, stručno, odgovorno i nadasve pošteno 2. Da ćemo formirati Općinsko poglavarstvo od najkompetentnijih osoba za pojedina područja i time opravdati slogan PITOMAČA OPĆINA ZNANJA 3. Da ćemo najmanje 75% komunalne naknade utrošiti u projekte i programe Mjesnih odbora na čijem je području ona ostvarena 4. Da ćemo po pojedinim područjima rada pokrenuti slijedeće projekte: PROSTORNO UREĐENJE I INFRASTRUKTURA:
- izraditi urbanistički projekt uređenja centra Pitomače( s osobito brigom za zelene površine)
- Otvoriti nove ulice i otvoriti mogućnost formiranja zona za namjensku gradnju
- modernizirati sve ceste koje spajaju naselja općine Pitomača
- Dovršiti izgradnju vodoopskrbnog sustava i aktivirati projekte za nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava u Pitomači
- Uz minimalno učešće omogućiti priključak na plinsku mrežu
- pokrenuti projekte nominirane od strane Mjesnih odbora
OBRAZOVANJE I KULTURA:
- Izraditi projekte i nominirati izgradnju nove srednje, još jedne osnovne i područnih škola
- Dograditi i obnoviti Dom kulture u Pitomači
- Otkupiti stari Farof, pretvoriti ga u muzej i time pomoći dovršetak novoga
- Urediti i opremiti prostor za Glazbenu školu u Pitomači
- materijalno i kadrovski pomoći Udrugama
SPORT:
- Formirati općinski savez sportova i transparentno i pošteno financiranje sportskih aktivnosti na području cijele općine
- Aktivnije te materijalno i kadrovski pomoći sportske aktivnosti najmlađih
POLJOPRIVREDA:
- Materijalno poticati sadnju trajnih nasada
- Pokrenuti projekt prerade voća ( sušenje i kandiranje) te time i novo zapošljavanje
- Financijski pomoći pri uslugama veterinarske službe ( vraćanje sredstava za pregled trihineloze i sl.)
- Financijski i svrsishodno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ( revizija zakupa zemljišta u vlasništvu RH)
GOSPODARSTVO:
- nastaviti izgradnju Industrijske zone u Kladrama
- Stvoriti pozitivno ozračje za atraktivna ulaganja poduzetnika
- poticati zapošljavanje smanjenjem obveza prema općini
- aktivirati zapuštene i neaktivne prostorne kapacitete ( Duhanprodukt ). ZA SVE OVO IMAMO PODRŠKU VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE, ŠTO JE GARANCIJA DA ĆEMO OBEĆANO I OSTVARITI.
Rođene zdrave i vesele četvorke
Piše: Boris Kovačev Foto: Dragan Matić Presretni roditelji Lidija i Ivica Peterfi dobili su tri dječaka i jednu djevojčicu
Fran, Roko, Ivan i Jana, imena su četvorki koje je u četvrtak ujutro u Petrovoj bolnici poslije medicinski potpomognute oplodnje, strogo čuvane trudnoće i carskog reza, rodila presretna 28-godišnja majka Lidija Peterfi iz podravskog sela Grabrovnice.
Nakon što je u rujnu jedna Sinjanka rodila četvorke, ovaj rijedak slučaj višeplodnog poroda ponovio se je jučer u 8 sati i 50 minuta u Petrovoj, kada su u samo pet minuta carskim rezom u 35. tjednu trudnoće na svijet došla potpuno zdrava tri dječaka i jedna djevojčica. Ovaj rijedak slučaj je nesvakidašnji i zbog činjenice što nijedna beba nema nikakvih zdravstvenih problema i sve samostalno dišu, iako će ostati neko vrijeme u inkubatorima na intenzivnoj pedijatrijskoj njezi zbog porođajne težine koju trebaju nadoknaditi. Prvorođeni Fran koji se rodio u 8 sati i 50 minuta, težio je 1,92 kilograma i bio je dugačak 43 centimetra, a drugorođena Jana sa 1,38 kilograma bila je dugačka 40 centimetara. Roko i Ivan težili su i bili dugački gotovo kao brat; Roko 1,85 kilograma i 44 centimetra, a Ivan 1,9 kilograma i 43 centimetra.
Roditelji Lidija i Ivica Peterfi su presretni i ne mogu dočekati trenutak kada će se vratiti s bebama u Grabrovnicu pokraj Pitomače gdje će živjeti u obiteljskoj kući. - Naravno da sam sretna, pogotovo nakon svih teških trenutaka i bolova koje sam imala u trudnoći. Sada je sve u redu i jedva čekam da vidim svoje bebe i da se malo oporavim. Dugo sam ležala u bolnici jer je trudnoća bila visokorizična i jako me veseli što su sve bebe zdrave - ispričala je Lidija, koja je inače medicinska sestra na dječjem odjelu virovitičke bolnice. Na pitanje jesu li kupili odjeću i igračke za djecu, roditelji su kroz smijeh odgovorili da se nisu previše pripremali i da će uskoro morati sagraditi novu kuću jer se boje da će im trenutačna biti malo pretijesna. Otac Ivica, koji je po struci elektrotehničar, a trenutačno je zaposlen u Croatia osiguranju u Virovitici, naglasio je da nije bilo svađe oko odabira imena jer je djece bilo dovoljno da se ostvare želje obaju roditelja. Djelatnici Petrove bolnice zadovoljni su što je trudnoća sretno završila i ističu da je punih 35 tjedana trudnoće za četvorke prilično rijedak slučaj. Jutarnji list
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Četverci Jana, Roko, Fran i Ivan rođeni u samo pet minuta
Grabrovnica, mjestašce od petstotinjak ljudi pokraj Pitomače, od jučer je brojnije za čak četiri bebe, za tri dječaka i djevojčicu. To su Fran, Roko, Ivan i Jana! Zdravi četverci rođeni su u 35. tjednu trudnoće jučer ujutro carskim rezom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, u samo pet minuta. Prvorođeni dječak zaplakao je točno u 8.50, za njim njegova sestrica, za njom njihov brat te na kraju u 8.55 sati maloj se Jani rodio i treći brat.
Dobra trudnica
Sve su bebe imale apgar 10, samostalno dišu, ali zbog porođajne težine, koju sada moraju nadoknaditi, smještene su na intenzivnu pedijatrijsku njegu u inkubatore.
Djeca su iznenađujuće dobro. Prvi su sati njihova života prošli dobro, nijedno dijete nema nikakvih zdravstvenih problema i, što je vrlo važno, spontano dišu zadovoljno nam govori neonatologinja dr. Mirna Pleša. Dodaje i to da o njihovoj tjelesnoj težini ovisi koliko će bebe biti u inkubatoru.
Ne bude li problema, jača će djeca intenzivnu skrb moći napustiti već za četiri, pet dana, a ona s nešto nižom porođajnom težinom za dva do tri tjedna kaže dr. Pleša. A dok ne odu u svoj dom, pričekat ćemo da dostignu težinu od barem 2200 grama.
Četverci Fran, Roko, Ivan i Jana, zahvaljujući svojoj majci Lidiji Peterfi, koja je bila iznimno strpljiva i poslušna trudnica, te zahvaljući liječnicima koji su se u bolnici brinuli o njezinoj trudnoći, izuzetno su zdravi i razvijeni. Trudnoća od gotovo punih 35 tjedana za četverke je prilično rijetka. Liječnici su obično zadovoljni kada se u slučajevima tako visokih višeplodnih trudnoća postigne gestacijska dob od 32 tjedna.
Liječnici Petrove bolnice s osmijehom govore o "svojim" četvercima i svi su naravno zadovoljni što se trudnoća završila rođenjem četvero zdrave djece. A četverci su doista rijetki. Prema riječima ravnatelja Petrove prof. dr. Ivana Kuvačića, Fran, Roko, Ivana i Jana drugi su im četverci u ovoj godini. U rujnu je u tom zagrebačkom rodilištu rođeno četvero malih Sinjana.
A za mlade roditelje, 28-godišnju Lidiju i 29-godišnjeg Ivicu Peterfija, sreći nema kraja...
Ova su djeca naš najljepši i najveći novogodišnji dar... Kako uopće opisati osjećaj sreće i zadovoljstva? govori nam tata Ivica i objašnjava da su imena djeci odabrali prije. Ne, nije bilo svađe o izboru imena.
Djece je dovoljno da su se mogle ostvariti i mamine i moje želje što se tiče dječjih imena. Željeli smo lijepa, ali i kratka imena. Zajedničko im je to što imena imaju četiri slova! kaže tata Ivica, po struci elektrotehničar, a zaposlen na određeno vrijeme u Croatiji osiguranju, u podružnici Virovitica. Pamti Ivica i osjećaje strepnje, zabrinutosti, muke, straha i patnje kroz koje je prolazio sa svojim trudnom suprugom i četvero njihove nerođene djece.
Samo da ih vidim
Ali na kraju nam se, ipak, sve vratilo na najbolji mogući način.
U trenucima dok smo razgovarali, mama Lidija tek se pomalo nakon porođaja budila iz narkoze. Bol od operacije i emocije koje još nisu potpuno ni navrle...
Presretna sam što se tako dobro završilo, sada samo želim da što prije vidim svoje bebice i da se malo oporavim. I bit će sve kako treba... Bilo je teških trenutaka u trudnoći, dugo sam ležala, ali može se izdržati. Najvažnije mi je bilo što su sve bebe bile vitalne i stalno mi ulijevale nadu i vjeru da će sve biti u redu govori nam majka Lidija. Dosad i nije previše razmišljala o tome kako će se snaći s četvero mališana koje će trebati u isto vrijeme i nahraniti, i okupati, i presvući, ali sigurno će, kaže, pomoći i bake, i susjedi.
Lidija je medicinska sestra i radi na dječjem odjelu u bolnici u Virovici. Uz osmijeh kaže:
Pa, valjda ću se sa svojima snaći.
Bebe od gotovo dvije kile
FRAN-Provorođeni dječak težak je 1,92 kilograma, a dugačak 43 centimetra
JANA-Drugorođena beba, djevojčica, teška je 1,38 kilograma, a dugačka 40 centimetara
ROKO-Trećerođeni dječačić težak je 1,85 kilograma, a dugačak 44 centimetra
IVAN-Zadnjerođena beba, dječak, težak je 1,9 kilograma, a dugačak 43 centimetra
Majka Lidija Peterfi prvi put vidjela svoju dječicu Zašto ipak četverci
Čitajući u jučerašnjem Večernjaku o radosti bračnoga para Peterfi brojni su čitatelji bili u dvojbi zbog oblika četverci na naslovnici, umjesto, kako su mislili da je jedino pravilno – četvorci i četvorke. Dodatno ih je zbunilo što je jedino Večernji list imao oblik četverci. Povjerovali su da je naš list napisao pogrešan oblik, a mi smo još jednom provjerili i uvjerili se da smo napisali pravilan oblik. U hrvatskomu jeziku oblici na -ero imaju dulju tradiciju u književnosti nego oblici na -oro, a i u narodnim su govorima češći nego oblici na -oro, koji su novijega postanja. Novija izdanja pravopisa i rječnika hrvatskoga jezika bilježe oblike na -oro i -ero, s tim da u Rječniku hrvatskoga jezika, što su ga objavili Leksikografski zavod i Školska knjiga, oblici na -ero imaju prednost. Tako su četverci “četvero djece istoga poroda, četvero blizanaca”. Zabilježen je i oblik četvorci, ali se upućuje na četverke. (M. M.) Večernji list
Vesna Bedeković,mr.sc.povjerenica Vlade RH u općini Pitomača
Godina 2006. u pitomačkoj općini obilježena je završetkom obnove državne ceste,koja je prolazeći preko područja općine samom centru Pitomače dala novi izgled.Investitor tog projekta su Hrvatske ceste d.o.o.Zagreb,a Općina je u projekt dodatno ugradila niz investicija manjeg opsega vezanih,primjerice,za rekonstrukciju dijela kanalizacijskih i plinskih mreža te rekonstrukciju javne rasvjete spuštanjem postojećih nadzemnih kablova električne energije u podzemlje.
Na dionici prolaska rekonstrukcije magistralne ceste D-2 uređene su javne površine na Trgu kralja Tomislava i zapadnoj strani Gajeve ulice,na dionici od samog trga do početka Ulice Antuna Mihanovića.Navedenom rekonstrukcijom u središtu naselja uredile su se javne površine,a očekujemo da će ovih dana na spomenutom raskrižju proraditi i postavljeni semafori.
U 2006.godini nastavljena je i izgradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonska Podravina,a izvođenje tih radova istodobno je iskorišteno i za rekonstrukciju plinske mreže na toj dionici.
Ove jeseni započeti su radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje vode na pitomačkom vodocrpilištu,a završena je i izgradnja sekundarne vodoopskrbne mreže naselja Otrovanec.Valja napomenuti da bi se stavljanjem u funkciju pitomačkog vodoopskrbnog sustava osigurala opskrbljenost stanovništva pitkom vodom koja zadovoljava potrebne zdrastvene i higijenske uvjete.
Nedavno je obavljen tehnički pregled dogradnje i rekonstrukcije zgrade dječjeg vrtića u Pitomači,a nakon ishođenja uporabne dozvole i otvorenja novih prostorija broj polaznika dječjeg vrtića povećat će se s 95 na gotovo 120,što bi trebalo u potpunosti zadovoljiti potrebe smještajnih kapaciteta dječjeg vrtića za područje Pitomače.
U 2006.godini pitomačka knjižnica i čitaonica,u skladu sa zakonskim propisima,izdvojena je iz općine Pitomača,osamostaljena je i registrirana kao ustanova,te se u općinskom proračunu vodi kao proračunski korisnik.Vrijedno je napomenuti da je u knjižnici u potpunosti obavljena informatizacija knižnog fonda,čime se pitomačka knjižnica svrstava među bolje opremljene knjižnice u Virovitičko-podravskoj županiji.
Vrijedno je napomenuti i to da je ove godine novi izgled rekonstrukcijom krovišta i uređenjem pročelja i bočnih fasada dobila i bivša zgrada poljoprivredne zadruge u Pitomači.Od strane bivše općinske vlasti bilo je najavljeno otvaranje poduzetničkog inkubatora upravo u novouređenom prostoru bivše poljoprivredne zadruge,no unatoč obećanjima taj se projekt u ovoj godini nije realizirao.
Nerealiziran je ostao i projekt formiranja gospodarske zone Kalilo-Đolta.S obzirom da je otvaranje novih pogona i gospodarskih objekata osnovni preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta,čime bi se smanjila stopa nezaposlenosti u pitomačkoj općini,očekuje se da će realizacija tog projekta biti jedan od prioritetnih zadataka buduće općinske vlasti.
Svim žiteljima općine želim čestit Božić,sretnu i uspješnu 2007.godinu. Virovitički list
Prometna nezgoda u kojoj se tegljač 19. prosinca u 3.40 sati zabio u slastičarnicu “Dinamo” u središtu Pitomače pokvarila je blagdanski ugođaj u obitelji poznatog pitomačkog slastičara Ali Faredina. Srećom nitko nije stradao, ali je slastičarnica, jedini izvor prihoda šesteročlane obitelji, i kuća u kojoj su živjeli potpuno uništena pa su mještani Pitomače od trenutka nesretnog slučaja dolazili Aliju i nudili pomoć. Ponukalo je to i lokalni Pitomi radio, čija je redakcija zajedno s internetskim portalom Virovitica.net pokrenula humanitarnu akciju za pomoć obitelji Faredin. “Bila je to prava božićna priča. Mnogi ljudi su se odazvali i nudili pomoć, u akciju se uključila i lokalna zajednica, virovitičko-podravski župan Zvonimir Šimić osobno i njegova stranka, obrtnici, tvrtke, znani i neznani”, govori nam Zvonko Horvat, vlasnik Pitomog radija.
Kada je čuo za akciju, predsjednik zagrebačke organizacije DC-a i poznati ugostitelj Miroslav Folnegović pl. Hulec, koji osim restorana i kafića u Zagrebu ima i slastičarnicu, dovezao je paket s prehrambenim artiklima, tortu na kojoj piše “Sretan Božić” i kuvertu s 1.000 kuna. “Potresla me vijest da je naš kolega ostao bez slastičarnice kojom je zarađivao za život. Apeliram i na ostale ugostitelje i slastičare da budu solidarni i pomognu obitelji Faredin”, rekao je Folnegović.
Gospodin Faredin ne može sakriti oduševljenje i sreću što su im sumještani u teškim trenucima priskočili u pomoć. “Znao sam da imam puno prijatelja koji su spremni pomoći, ali baš toliko – to se nisam nadao. Mnogo mi znači što su nam dobri ljudi i njihova plemenitost olakšali blagdane, kao i to što dolaze i zajedno sa mnom dijele bol. To mi daje snagu da ne budem žalostan”, kaže Ali.
Faredin je u Pitomaču došao u rujnu 1957. godine iz okolice Tetova u Makedoniji. Njegov otac u Hrvatsku je došao još 1935. godine, u Zagrebu je imao slastičarnicu. “Nikada mi nitko u ovih skoro 50 godina ni jednu ružnu riječ nije rekao. Jedino dva pijanca, ali to ne uzimam ozbiljno, progutao sam kao da se nikada nismo sreli”, smije se Ali.
Pitomački slastičar kaže kako je to težak posao i pomalo mu je žao što je sin Šaćir napustio studij ekonomije nakon prve godine i odlučio se baviti slastičarstvom. “Moramo biti budni 24 sata i uvijek na oprezu kako bi gosti dobili svježu i ispravnu namirnicu, a za to treba puno ljubavi prema tom zanatu”, priča nam dalje Ali i dodaje kako je posebno ponosan što u njegovoj slastičarnici nikada nije zabilježeno ni jedno trovanje sladoledom ili kolačima. Pitomčani inače najviše vole mliječne sladolede – vaniliju, čokoladu i lješnjak, a od kolača krempite.
DC traži odgovornost policije
Dovozeći pomoć obitelji Faredin, glavni tajnik Demokratskog centra Vladimir Novotny zatražio je odgovornost građevinara koji su rekonstruirali cestu i policije.“Ovo je treća prometna nesreća na ovom dijelu ceste od kada je jesenas, nakon rekonstrukcije, puštena u promet pa zahtijevamo od nadležnih službi da hitno ispitaju kvalitetu izvedenih radova. Osim toga, tražimo i odgovornost Policijske uprave virovitičko-podravske čija prometna policija, unatoč zabrani, iz prometa Podravskom magistralom ne isključuje kamione. Smatramo da bi se takozvanim ležećim policajcima trebala ograničiti brzina vožnje na tom dijelu prometnice”, rekao je Novotny. Autor: G.GAZDEK Glas Slavonije
Pregled investicija općine Pitomača na području općine u tijeku 2005/2006.godine
1.DJEČJI VRTIĆ, Dogradnja dječjeg vrtića (građevinski radovi + uređenje okoliša)
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Croming» d.o.o. Pitomača, vrijednost: 2.938.130,80 kuna
STANJE INVESTICIJE:U pripremi za tehnički pregled objekta
2.DJEČJI VRTIĆ, Opremanje namještajem, opremom i kuhinjskim elementima
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Tvin» d.o.o. Virovitica, vrijednost: 156.957,88 kuna
3.PODUZETNIČKI INKUBATOR, Rekonstrukcija, adaptacija i dovršenje PIOP-a (rekonstrukcija krovišta, obrada pročelja i bočnih fasada zgrade)
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Zidar» vl. Marijan Dent, Grabrovnica, vrijednost: 256.047,50 kuna
STANJE INVESTICIJE:U postupku provođenja etažiranja
4.U SKLOPU PROGRAMA BETERMENT + MAGISTRALNI CJEVOVOD, Rekonstrukcija javne rasvjete na Trgu kralja Tomislava i na dijelu ulice Ljudevita Gaja
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Špiranec-gradnja» d.o.o. Pitomača, «Elektromaterijal» d.o.o. Rijeka, «Elektroinstalacije» vl. Zlatko Štefanić, Pitomača, vrijednost: 348.894,81 kuna
STANJE INVESTICIJE:U pripremi za tehnički pregled objekta
5.U SKLOPU PROGRAMA BETERMENT + MAGISTRALNI CJEVOVOD, Rekonstrukcija i dogradnja kanalizacijske mreže u Ulici Ljudevita Gaja, na Trgu kralja Tomislava i dijelu Ulice Braće Radić od kućnog broja 1 do 3
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Virkom» d.o.o. Virovitica, vrijednost: 1.121.041,64 kuna
STANJE INVESTICIJE:Izvedeno
6.U SKLOPU PROGRAMA BETERMENT + MAGISTRALNI CJEVOVOD, Semaforizacija na Trgu kralja Tomislava
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Ceste» d.o.o. Bjelovar,vrijednost: 95.019,70 kuna
STANJE INVESTICIJE:U ishođenju elektroenergetske suglasnosti
7.U SKLOPU PROGRAMA BETERMENT + MAGISTRALNI CJEVOVOD, Uređenje javnih površina uz magistralnu cestu D-2
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Kograd» vl. Ivan Kostalac, Pitomača, vrijednost: 230.863,04 kuna
STANJE INVESTICIJE:U izvođenju
8.VODOOPSKRBA NASELJA OTROVANEC, Izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja Otrovanec
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Kograd» vl. Ivan Kostalac, Pitomača, vrijednost: 936.378,73 kuna
STANJE INVESTICIJE:Izvedeno
9.UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE, Izgradnja uređaja za kondicioniranje vode
IZVOĐAČ / DOBAVLJAČ/VRIJEDNOST:«Vodotehnika» d.d. Zagreb, vrijednost: 4.215.275,66 kuna
STANJE INVESTICIJE:U izvođenju građevinskog dijela radova Pitomača.hr
Sutra u Pitomači humanitarni koncert „Radost pjesme za radost dječjeg osmjeha“ za SOS selo Lekenik
S početkom od 17 sati, sutra će se u Kino dvorani u Pitomači održati humanitarni koncert „Radost pjesme za radost dječjeg osmjeha“. Sav prihod s koncerta namijenjen je za SOS dječje selo Lekenik. vpž
Nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste kandidata kao i zbirnu listu, i to u roku 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista, dakle do 26. prosinca 2006. do 24.00 sata.
Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste i traje zaključno do 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle od 27. prosinca 2006. od 00.00 sati do 12. siječnja 2007. do 24.00 sata.
Redovna godišnja skupština Udruge Pitomačkih Informatičara i
Network Gamera(PING) održat će se u srijedu 27.12.2006. godine.
Skupština će se održati u prostorijama Općine Pitomača sa
početkom u 17 sati.
Ovim putem pozivamo sve članove kao i sve ostale zainteresirane
za rad i razvoj udruge da dođu na Skupštinu i sudjeluju u njenom radu. Udruga PING
O smjeni župana Zvonimira Šimića mjesecima se raspravlja u virovitičkim kuloarima, a na pitanje što će Djed Božićnjak donijeti županiji, Virovitičani u šali kažu - novog župana - piše Večernji list. Da će smjene biti na prvoj sjednici Županijske skupštine u 2007. godini, potvrdio je Josip Đakić, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a, koja je o tome već donijela političku odluku.
- Na početku obnašanja županijske koalicijske vlasti dogovorena je redovita zamjena čelnih dužnosti. Župan Zvonimir Šimić (HSP) odlazi na mjesto zamjenika župana za društvene djelatnosti, a novi župan bit će dr. Stjepan Feketić (HDZ), dosadašnji predsjednik Županijske skupštine, čiju će dužnost preuzeti Boris Hlavati (HSP). Zamjenik župana Đuro Matovina (HDZ) bit će zamjenik predsjednika Županijske skupštine.
Na mjestu zamjenika župana za gospodarstvo ostaje Zvonimir Koić (HSLS). Sve to neće narušiti dobre koalicijske odnose s HSP-om i HSLS-om. – Može se očekivati da će nekih promjena biti i u sastavu Županijskog poglavarstva, a sve kako bismo postali djelotvorniji. U 2007. godini rješavamo treću dionicu Podravske magistrale od Virovitice do Suhopolja i slatinsku obilaznicu, što će stajati više od pola milijarde kuna - kaže Josip Đakić, predsjednik ŽO HDZ-a, potvrđujući da će sa 10 milijuna kuna biti financirana i gradnja sportskih dvorana u Špišić Bukovici i Gradini. Virovitica.net neslužbeno doznaje da će službena primopredaja vlasti biti 10. siječnja, pet mjeseci ranije no što je to predviđeno sporazumom. Razlog ranijoj zamjeni je, naglašavaju u županiji, isključivo tehničke prirode. Virovitica.net
U srijedu 20. prosinca ove.godine. u pitomačkoj knjižnici i čitaonici predstavljen je Podravski zbornik za 2006. godinu. Prisutnima je podravske i pitomačke teme predstavio Dražen Ernečić, urednik knjige.
Zbornik, uz mnogobrojnost naslova, veći broj stranica posvetio je umjetniku naďve Ivanu Generaliću i Hlebinama, uključujući naslovnicu knjige.
Značajno za Pitomaču u Zborniku objavljena je studija PODRAVSKA BRZA CESTA, koja uz prioritet gradnje, predviđa zaobilaznicu Pitomače, presjecanjem ceste kod Kladara u pravcu Bilogore, s druge strane željezničke pruge, prema Starom Gracu, te dalje za Osijek.
Urednik je govorio o radu njegovog suradnika gospodina Vlade Fučijaša, koji je prikupio nekoliko razgovora s dobrim poznavateljima pokojnog podravskog pjesnika, pitomačana Drage Britvića, preminulog 25.prosinca 2005. na sam Božić.
Na skupu, zamoljen od urednika, osvrt na prijatelja, pjesnika i umjetnika u knjižnici ispričao je prisutnima dr. Marijan Jergović: "Dragu Britvića poznavao sam 50 godina. On je bio stariji od mene 3 godine, ali zajedno smo ministrirali u pitomačkoj župnoj crkvi. Zajedno smo putovali vlakom u Viroviticu, kao gimnazijalci. Oboje smo igrali nogomet, on kraće, dok sam ja u nogometu ostao više godina. Intenzivnije smo se družili od 1985. godine. Često smo se našli zajedno u Zagrebu. Zapravo, ja sam kad sam bio u Zagrebu otišao i k njemu. On je radio kao urednik II programa Radio Zagereba u Šubičevoj ulici. Poslije njegovog posla odlazili smo obično u ugostiteljski lokal "Fala" ili "Zagorec", po njegovom izboru. Uglavnom, išli smo tamo gdje ga ljudi nisu prepoznavali. Pamtim ga kao vrlo skromnog, uglednog, osječajnog, samozatajnog čovjeka i umjetnika riječi, boema i prijatelja. Najčešće, pričali smo o Pitomači i pitomačanima, o prošlom i slijedećem festivalu Podravine i Podravlja. Ti razgovori uz piće i kavu trajali su od 2 do 3 sata, a vrijeme je naprosto proletjelo. Znam da je napisao više od 600 pjesama, koje se mogu podijeliti na domovinske, zavićajne, o Zagrebu, o sebi preostalom. Velik broj pjesama napisan je na pitomačkoj kajkavštini, uz ostala narječja kojima se koristio. Večina njegovih pjesama uglazbljena je i na nosačima zvuka je.
Drago Britvić nagrađen je sa preko 180 raznih nagrada, ali ih nikada nije osobno primao na nekom od skupova. Samozatajan kakav je bio, to ga nije zanimalo.
Počeo je pisati pjesme još u Gimnaziji. Još mlad upoznao se s glazbenikom Stjepanom Mihaljincem i na njegov poticaj izbrusio se u pisanju pjesama za glazbu. Uz veliki rad, stvorio je veliki opus tog žanra, stvarao je evergreene s dignitetom. Pisao je nazdravičarske stihove visoke kvalitete, s kriterijem za umjetnost.
Postigao je ono najteže: stvorio je jednostavno i umjetnički vrijedno. Od zavičajnih pjesama podario je 23 pjesme festivalu "PODRAVINA I PODRAVLJE PITOMAČA".Sedam godina pomagao nam je iza scene. Pisao nam je scenarije, bio nam je stručni konzultant,ali više od toga od njega nismo mogli očekivati. Na sceni na njega nitko nije mogao računati. Promocija njegovih odabranih pjesama sadržanih u knjizi "BOŽE ČUVAJ HRVATSKU" bila je u Pitomači. Njegove kajkavske pjesme recitirao je, a bilo je to u okviru proslave 300 godišnjice postojanja Pitomača, glumac Mladen Šerment, a njegove uglazbljene pjesme pjevali su na sceni Arsen Dedić, Gabi Novak i Elvira Voća. Bio je to vrhunski događaj, koji se pamti. Upravo se navršava godišnica kako ga nema među nama, a to je ogroman , nenadoknadiv gubitak"
Spominjana je tu bila izrada buduće Podravske enciklopedije, te mnoga istraživačka, umjetnička, pjesnička i spisateljska imena, prezentirana iz Podravskog zbornika 2006. godine.
Upečatljiv je bio završetak skupa. Činjenica je da se Podravci rado sastaju i druže.Tako su se nekolicina njih i ove godine 20. srpnja našli s Pajom Kanižajen na grobu Frana Galovića, pa će Pajo nad grobom svojem prijatelju: - Frane moj, tak ti je to, naša mala Podravina za nas Podravce vekša je nek Kina -, na kraju skupa alegorički rekao je urednik Dražen Ernečić. Pitomača.net Barica Mihoković
DC pomaže obitelji Faredin i proziva prometnu policiju u Pitomači
Glavni tajnik Demokratskog centra Vladimir Novotny održao je danas konferenciju za novinare pred slastičarnicom «Dinamo» u središtu Pitomače u koju se utorak 19. prosinca 3.40 sati zabio tegljač koji je iz Zagreba u Vukovar prevozio mješovitu robu. Kuća u kojoj je živjela šesteročlana obitelj Ali Faredina i slastičarnica «Dinamo», jedini izvor prihoda te obitelji, potpuno su uništeni. «Ovo je treća prometna nesreća na ovom dijelu ceste od kada je jesenas, nakon rekonstrukcije, puštena u promet pa zahtijevamo od nadležnih službi da hitno ispitaju kvalitetu izvedenih radova. Osim toga tražimo i odgovornost Policijske uprave Virovitičko-podravske čija prometna policija, unatoč zabrani iz prometa Podravskom magistralom ne isključuje kamione. Smatramo da bi se takozvanim ležećim policajcima trebala ograničiti brzina vožnje na tom dijelu prometnice», rekao je Novotny. Fotografije:Virovitica.net
Predsjednik zagrebačke organizacije DC-a i poznati ugostitelj Miroslav Folnegović pl. Hulec uključio se u humanitarnu akciju za pomoć obitelji Faredin doniravši paket s prehrambenim artiklima, trotom na kojoj piše Sretan Božić i 1000 kuna. «Potresla me je vijest da je naš kolega ostao bez slastičarnice kojom je zarađivao za život. Apeliram i na ostale ugostitelje i slastičare da budu solidarni i pomognu obitelji Faredin», rekao je Folnegović.
Humanitarnu akciju za pomoć obitelji Faredin pokrenuli su Pitomi radio i internetski portal Virovitica.net. Akciji su se odazvali brojni građani i tvrtke, virovitičko-podravski župan Zvonimir Šimić, Hrvatska stranka prava, Općina Pitomača, Tvornica šećera Viro i Udruženje obrtnika Pitomača. «U blagdanskom smo vremenu i naši slušatelji su se odazvali pozivu nismo puno razmišljali pa smo odmah pročitali obavijest o nezgodi i zamolili ljude da pomognu», rekao je vlasnik Pitomog radija Zvonko Horvat.
Broj tekućeg računa kod Erste banke na koji građani mogu uplatiti novac je 1031262160 -poziv na broj 05 3203981259 - Ali Faredin. Uključite se i Vi da i ova obitelj osjeti ozračje nadolazećih blagdana. Ne zaboravite da je dobro činiti dobro! Virovitica.net
Mladi frizeri na reviji večernjih i revijskih frizura
Što od kose na glavi može nastati kada se spoje lak i šljokice, škare i uvijači, uz puno rada i talenta pokazalo je četrdesetak mladih srednjoškolaca frizera iz Virovitice, Pitomače i Slatine na školskoj reviji frizura u Pitomači. Mladi su se okušali u izazovu izrade večernjih i revijskih frizura, pri čemu su trebali zadovoljiti zahtjevna pravila struke. Frizeri muških i ženskih modela za revijsku frizuru morali su od busena kose na glavi napraviti umjetničko, ekstravagantno i fantazijsko djelo koje će govoriti o mašti, inspiraciji i kreativnosti samog frizera. Fotografije:Virovitica.net
Rezultat su bile frizure sa isprepletenim pramenovima, „peglanima“ na sve strane, stršećim dodacima i šarenim umetcima. «Od početka sam imao ideju o mnogo šarenih pramenova, nešto moderno i zanimljivo. Ipak, moja se frizura ne može nositi van, osim ako se skine boja s pramenova. Oduvijek sam htio biti frizer i želja mi je jednog dana imati svoj salon u kojem ću moći smišljati i raditi nešto ovakvo», istaknuo je Saša Čordašev, frizer iz Industrijsko-obrtničke škole u Virovitici, pobjednik u kategoriji izrade revijalnih frizura za muškarce. Marija Šimara iz Slatine pobijedila je u izradi revijske frizure za žene. Večernje su frizure u pak bile još zahtjevnije i morale su zadovoljiti pravilo da se uklope u ambijent prigode. Rezultat toga bila su umjetnička djela na glavi sa sušenim voćem, cvijećem, pletenicama, šljokicama i biserima, a poseban dojam modeli su ostavili obučeni u vjenčanice. U ovoj kategoriji prvu nagradu osvojili su frizeri i to Tomislav Keljar iz Pitomače za žensku i Drago Mikulić iz Virovitice za večernju mušku frizuru. Mladim talentima nagrade je podijelio stručni tročlani žiri od priznatih frizerskih majstora, a svi sudionici revije koju dobili su i priznanja za sudjelovanje.
Marija Mikolić/Večernji list
Poziv građanima općine Pitomača da osobno izvrše uvid u popis birača
Na temelju članka 22. stavka 1., a sukladno članku 23. stavak 3. Zakona o popisima birača ("NN RH br. 19/92") Služba za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, daje slijedeću
OBJAVU
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 07. prosinca 2006. godine donijela Odluku o raspisivanju izbora za Općinsko vijeće Općine Pitomača.
Odluka je stupila na snagu danom objave u službenom listu Republike Hrvatske "Narodne novine" broj 133/06. od 11. prosinca 2006.
Za provedbu izbora određena je nedjelja, 14. siječnja 2007. godine.
Pravo glasovanja na izborima moći će ostvariti hrvatski državljani koji su uredno upisani u popis birača kao javnu evidenciju o biračkom pravu u Republici Hrvatskoj.
Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, Služba za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, nadležna za izradu popisa birača, vrši kontinuirano ažuriranje popisa birača, ali neovisno od toga, pozivaju se građani Općine Pitomača da osobno izvrše uvid u popis birača.
Uvid u popis birača građani mogu obaviti u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, Službi za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Virovitici i to svakim radnim danom do 29. prosinca 2006. godine od 08,00 do 14,00 sati, pri čemu je potrebno predočiti osobnu iskaznicu, ili na telefon 743-144. Pitomača.hr
Na večerašnjoj sjednici Skupštine obrtničke komore Virovitičko-podravske županije dodijeljena su priznanja za 2006. godinu. Povelje za dugogodišnji rad na promidžbi obrtništva i malog poduzetništva dobili su Krešimir Kaltenbacher, vlasnik tokarskog obrta iz Orahovice, Vjekoslav Mikec, vlasnik instalaterskog obrta iz Pitomače, Dragutin Smiljanec, vlasnik ugostiteljskog obrta iz Virovitice, Pavao Rengel, vlasnik limarskog obrta iz Pitomače i Franjo Vulić, vlasnik prijevozničkog otrta iz Orahovice.
fotografija:Virovitica.net
Diplomu za postignute uspjehe u organizaciji strukovno-cehovskog rada dobili su Marijana Dijaković, vlasnik trgovačkog obrta iz Pitomače i Slavko Švraka, vlasnik poljoprivredno-ugostiteljskog obrta iz Virovitice. Diplomu za postignute uspjehe u organizaciji strukovnog obrazovanja dobio je Rajko Vukomanović, vlasnik stolarskog obrta iz Virovitice, diploma za postignute uspjehe u inovaciji obrtništva pripala je Antunu Srbiću, vlasniku elektroničnog obrta iz Slatine, a diploma za postignute uspjehe u organizaciji sportskih aktivnosti Mirko Mišnić, obrtnik u mirovini i predsjednik Kuglačkog kluba Zanatlija iz Virovitice. Virovitica.net
Naletom kamiona na slastičarnicu i kuću našeg slastičara Ali Faredina,uništen im je i dom i prostor za rad.Stoga Vas ovim putem molimo da se uključite u humanitarnu akciju za pomoć ovoj obitelji.Svi koji ste voljni pomoći dođite na Pitomi radio ,nazovite na broj Pitomog radija 033-783 885,Virovitica.net 091-510-95-03 ili donirajte koju kunu na tekući račun Erste banke 1031262160 -poziv na broj 05
3203981259 -Ali Faredin
Uključite se i Vi da i ova obitelj osjeti ozračje nadolazećih blagdana. Ne zaboravite da je dobro činiti dobro!
Zahvaljujući lijepim jesenjim danima, izgradnja župnog dvora je pod krovom. Građevina je to površine 600 m2, a nalazi se u dvorištu iza zgrade dotrajalog cca 300 godina starog sadašnjeg župnog dvora, koji ima muzejsku vrijednost.
Odluku o gradnji tog objekta, donijela je Varaždinska biskupija, koja je preuzela obvezu pribavljanja sve potrebne dokumentacije kao i izbor izvođača radova. Gradnja je povjerena firmi "Gramont" iz Lovrečana kod Varaždina. Na gradilištu je prisutan stalni stručni nadzor radi kvalitete ugradbenog materijala, izvođenja radova i poštivanja garancijskih rokova.
Kako Pitomača spada u veće župe, suteren zgrade predviđen je za PASTORALNI CENTAR. On će se sastojati od dvije polivalentne dvorane, koje po potrebi mogu biti spojene u jednu. Biskupija kao naručitelj, predviđa ih za vjerunauk, probe liturgijskjog pjevanja, susrete djece, mladih, liturgijske grupe, zajednice bračnih parova, susrete osoba treće životne dobi, Karitas i ostale župne aktivnosti. Svećenici se mijenjaju, što ovisi o odlukama Biskupije, a zgrada ostaje, jer je ni jedan svečenik neće nositi sa sobom.
Predviđeno je i uređenje i zgradnja igrališta u župnom dvorištu gdje će se moći okupljati mladi, školska djeca i svi koji žele slobodno vrijeme iskoristiti u sportsko-rekreativnom druženju, te kroz igru napredovati u općem dobru, ljubavi, toleranciji, poštovanju i praštanju. "U nekima od ovih aktivnosti već su se polako počeli uključivati ovogodišnji krizmanici i dobro funkcioniraju, a ono što nedostaje upravo je adekvatan prostor, koji je za bolji i organiziraniji rad itekako potreban", rekao je vlč. župnik.
Ugovorena cijena građevinskog objekta po principu "ključ u ruke" je 3.300.000,00 kn. Biskupija je pomogla, uplatom od 1.300.000,00 kn, čime je uz dosadašnju donaciju župljana od cca 50.000,00 kn plaćeno sve što je do sada izgrađeno. Konkretno, ovaj kapitalni objekat je pod krovom, a bit će ukras Pitomače, kad bude gotov i u funkciji. Za zatvaranje financijske konstrukcije najkasnije u proljeće iduće godine, treba pribaviti razliku novca.
Župnik se toplo nada da će izgradnji pripomoći Općina Pitomača, Virovitičko podravska županija, firme s ovog područja, obrtnici i prema svojim mogućnostima župljani Pitomače, koji su i do sada pomagali i uzdržavali svoju župu. "Vjerujem u svoje župljane, kao i pomoć većih donatora i nadam se da ćemo uz Božju pomoć započetu gradnju župnog dvora u centru Pitomače, dovršiti. Zahvaljujem na svakom do sada primljenom daru i unaprijed zahvaljujem svakome koji će ubuduće pomoći obnovi naše župe ", rekao je mladi tridesetogodišnji pitomački župnik Ivica Puškadija. Pitomača.net Barica Mihoković
«Grunulo je kao da je bilo avionsko granatiranje. Prvo sam pomislio da je eksplodirao plin jer se osjetio intenzivan miris pa sam bunovan isključio instalacije, otvorio prozor i zgrabio dvoje unuka te potrčao van. Kad sam izašao na ulicu imao sam što vidjeti – kamion se zabio u moju slastičarnicu», ispričao nam je jutros Ali Faredin vlasnik slastičarnice «Dinamo» u čiji se izlog rano ujutro oko 3.40 zabio tegljač koji je iz Zagreb u Vukovar prevozio mješovitu robu za jednu tamošnju trgovinu. Nitko od pet članova obitelji Fredin koji su spavali u kući, niti vozač kamiona Tomislav Miličević (25), (na slici 4) na sreću, nisu ozlijeđeni. «Ne znam što se dogodilo, uhvatila me je bankina, više nisam mogao vladati kamionom», izjavio nam je vozač.
Prema policijskom priopćenju brzina vožnje na nije bila prilagođena uvjetima na cesti pa je vozilo prvo udarilo u malo povišeni betonski rubnik a onda polomilo nekoliko svjetlećih reklama i rasvjetni stup nakon čega se zaustavilo u izlogu slastičarnice uništivši plinske i vodovodne instalacije te namještaj u objektu. Šteta je procjena na 150.000 kuna, ali je ona daleko veća jer će kuća i slastičarnica vjerojatno morati biti srušeni. «Što ću sada? Radio sam samo za kruh, ne za luksuz.», jecao je Fredin koji Pitomačanima slastičarske usluge na istoj adresi, Gajeva 4, u središtu mjesta, nudi od 1959. godine. «Unuke sam odveo kod barata Imera, ali stalno plaću jer žele kući», rekao nam je Ali. (na fotografiji (3) braća Imera i Ali) Fotografije:Virovitica.Net
Kako kamion tijekom dopodnevna nisu uspjeli izvući ni drugi tegljač i traktor vlasnica kamiona Suzana Budimir iz tvrtke «Nil promet» poslala je drugo vozila u koje je roba pretovarena. Izvlačenje kamiona otežavala je kiša sa susnježicom. Okupljeni građani rekli su nam da je to već treća prometna nezgoda na gotovo istom mjesto od kada je jesenas obnovljen taj dio Podravske magistrale. Nedavno se auto zaletio u izlog odmah do ove slastičarnice, a nekoliko dna prije u kuću preko puta. Do tada se ovdje nikada nije dogodila ni jedna nesreća», rekla na je jedna gospođa. Ljutiti mještani tvrde da su radovi izvedeni nekvalitetno te da će od odgovornih zatražiti detaljno izvješće o gradnji ceste i navodnim propustima.
Pitomi radio i Virovitica.net pokrenuli akciju za pomoć obitelji Fredin
Mnogi Pitomačani su dolazili vidjeti što se dogodilo i očajnom Aliju nudili pomoć. Kako je slastičarica Dinamo bila jedini izvor prihoda redakcije Pitomog radija i internetske stranice Virovitica.net pokrenule su akciju za pomoć obitelji Fredin. «U blagdanskom smo vremenu i nismo puno razmišljali pa smo odmah pročitali obavijest o nezgodi i zamolili ljude da pomognu. U akciju se odmah odazvao župan Zvonimir Šimić koji je uplatio kruh za mjesec dana i HSP koje je kupila mlijeko dok je šećerana donirala 20 kilograma šećera», rekao nam je vlasnik Pitomog radija Zvonko Horvat.
U slastičarnicu "Dinamo" u Pitomači jutros je uletio tegljač i uništio inventar, no na sreću nitko nije ozlijeđen, izvijestila je danas Virovitičko-podravska policijska uprava.
U nesreći koja se dogodila jutros oko 4 sata nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta se procjenjuje na 150 tisuća kuna.
Vozač tegljača u vlasništvu tvrtke "Nil promet" iz Velike Gorice Tomislav Miličević (25) izgubio je kontrolu nad vozilom zbog brze vožnje. Udario je u betonski rubnik, polomio nekoliko svjetlećih reklama i rasvjetni stup te se zabio u slastičarnicu "Dinamo".
U slastičarnici vlasnika Ali Fredina uništene su plinske i vodovodne instalacije te namještaj.
U kući iza slastičarnice spavala je peteročlana obitelj Fredin, ali nitko nije ozlijeđen.
"Grunulo je kao da je netko bacio bombu iz aviona. Prvo sam mislio da je došlo do eksplozije plina jer sam osjeti snažan miris plina, pa sam brzo iz kuće izveo dvoje unuka i zatvorio instalacije", izjavio je vlasnik kuće i slastičarnice.
U subotu i nedjelju, u dobro popunjenoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića, odigrane su prve utakmice ovogodišnjeg Malonogometnog turnir «PITOMAČKA ZIMA», što ga pod pokroviteljstvom «Carlsberg Croatia» d.o.o. Koprivnica i Turističke zajednice Općine Pitomača, te medijskim pokroviteljstvom Pitomog radija, organizira NK «Pitomača». Malonogometašima iz dvadeset i dvije prijavljene momčadi, organizator je ždrijebom pridodao još tri naknadno prijavljene, te zaključio listu ovogodišnjih sudionika turnira. Popunjene su grupe G i H sa po još jednom ekipom («TERMOCOMMERCE» Virovitica i Caffe bar «MANGO» Pitomača), dok je skupina A dobila i četvrtog sudionika («GRATIT» Virje). pregled rezultata po skupinama 70.50 Kb rezultati odigranih utakmica 43.00 Kb tablica strijelaca 28.00 Kb raspored utakmica 47.00 Kb
Knjižnica i čitaonica Pitomača poziva Vas na predstavljanje novog broja Podravskog zbornika koje će biti u srijedu 20. prosinca u 18 sati u prostorijama knjižnice.
RIJEČ UREDNIKA:
Ovogodišnji 32. broj Podravskog zbornika posvećen je 75. obljetnici Hrvatske naivne umjetnosti te kroz brojne naslove evocira III. izložbu grupe Zemlja otvorenu 13. rujna 1931. godine u «starom Umjetničkom Paviljonu» u Zagrebu, a na kojoj su pod mentorskim vodstvom Krste Hegedušića po prvi puta izlagali pioniri fenomena hrvatske naivne umjetnosti / hlebinske slikarske škole - Ivan Generalić i Franjo Mraz. O izložbi je pisao i Ljubo Babić iz čijeg teksta izdvajamo zaključak iz zadnjih rečenica: «Sve u svemu ti naši slikari seljaci iznenadili su, oni su postali gotova senzacija «Zemljine» izložbe i pažnja publike, kao i onih rijetkih posjetilaca od struke, priznala je to jednoglasno. A budući da znam, da je naš seljak u svakom svom poduzeću tvrdoglav i postojan, to se ne bojim ni za daljnji razvoj ni za daljnji napredak. A nisu ni u lošim rukama. Dakle, tvrdoglavo naprijed. » *
Rekli bismo - ostalo je povijest. Vjerujemo da su ovdje objavljeni naslovi, među ostalim, i prilog za promišljanje budućnosti naivne umjetnosti kao važnog čimbenika identifikacije Podravine u Hrvatskoj, Hrvatske u globalizacijskom svijetu danas.
Uredništvo je prošireno novim članovima, istaknutim stručnjacima koji dolaze iz važnih ustanova s prostora ludbreške, koprivničke, đurđevačke i pitomačke Podravine, prostora kojeg u zborniku obrađuje četrdesetak autora kroz mozaik naslova podijeljenih u suvremene teme, zaštitu spomenika kulture, povijest umjetnosti, hrvatsku naivnu umjetnost/hlebinsku slikarsku školu, povijest i kulturnu povijest, etnografiju & etnologiju & kulturnu antropologiju, prirodoslovlje, knjižničarstvo i književne priloge.
U ime uredništva želim vam ugodno čitanje. prof. Dražen Ernečić
* Obzor, 25. rujna 1931., Zagreb Pitomača.hr
Podijeljene zahvalnice sudionicima Eko Etno Hrvatska 2006.
Župan Virovitičko – podravske županije Zvonimir Šimić i njegovi zamjenici, Đuro Matovina i Zvonimir Koić, podijelili su zahvalnice izlagačima na ovogodišnjem Eko Etno Hrvatska 2006. na koje je Virovitičko – podravska županija osvojila „Zlatnu povelju“ za cjelokupan nastup na ovoj prestižnoj manifestaciji koja se po četvrti put održavala u sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma. Uz riječi dobrodošlice, župan i njegovi zamjenici još su se jednom zahvalili izlagačima na uspjehu koji ne bi bilo moguće ostvariti bez njihovog angažmana.
Priznanja za nastup na Eko Etno Hrvatska 2006. dobili su: Ekološko društvo Virovitica, Eurovoće Zadruga, Hrvatski spomenak – Đurđica Erpačić, Croming d.o.o., Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma – podružnica Našice, Ignacije Jambrešić, Jan Spider d.o.o., Jasna Gojević, Javna ustanova Park prirode Papuk, KIO keramika d.o.o., KUD Gradina – etno grupa, Marko Krstanović, Melisa, Mesopreradam, Obiteljsko gospodarstvo Barnaki, Obiteljsko gospodarstvo i restoran „Zlatni klas“, Obiteljsko gospodarstvo Šimanović, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tadić, Obiteljsko poljoprivredno poljoprivredno gospodarstvo Vašarević, Poison City d.o.o., PP Orahovica, PZ ergela Višnjica, Slatinska banka d.d. Slatina, Branko Jurlina, Slatinski voćari, Slavonka d.o.o., Stari podrum d.o.o., Stjepan Ivanec, Tambure Marić, Antun Knez, Ivo Puškarić, Vlatko Gribl, TVIN d.o.o., Udruga pčelara „Lipa“ Slatina, Viro d.d., Vitrex d.o.o., Voćarska zadruga Jabuka, Zavičajni muzej grada Slatine, KUD Virovitica, Brass kvintet Virovitičko-podravske županije, OŠ Sladojevci, Sinovi Podravine, Podravski mužikaši, Srednja škola Pitomača, Strukovna škola Virovitica, Trpimir Markotić, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije. ViroviticaOnline
Rodna kuća Petra Preradovića u Grabrovnici podignuta je u 18. stoljeću. Kuća sama po sebi kao stara građevina posebnog stila za ovaj kraj predstavlja veliku povijesnu vrijednost, ali ona je istovremeno i puno više od toga – svojevrstan spomenik kulture jer se u njoj 19. ožujka 1818. godine rodio jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Petar Preradović čiji značaj za hrvatsku kulturu ne treba posebno isticati.
Kuća je za vrijeme Vojne krajine služila kao graničarska "štacija". Nakon razvojačenja u drugoj polovici 19. stoljeća pa sve do pred četrdesetak godina u njoj je bila smještena lugarnica, a zadnjih godina pred obnovu služila je kao skladište poljoprivredne zadruge.Sredinom 1909. godine je obnovljena i na nju je postavljena spomen ploča od bijelog mramora (profilirana, s reljefnim portretom - odljevom Rendićevog portreta s nadgrobnog spomenika u Mirogojskim arkadama, i tekstom: U ovoj kući rodio se / hrv. pjesnik / Petar Preradović / 19. III. g. 1818. / Postavio hrv. narod / 1909.).
fotografija:Pitomača.hr
Krajem 1962. godine na inicijativu i prijedlog Luke Hrvatića, nastavnika OŠ "Petar Preradović" u Pitomači, započinje uspješna akcija za proslavu 150-godišnjice pjesnikova rođenja - koja će se navršiti 1968. godine. 12. rujna 1963. Skupština općine Đurđevac osniva Odbor za proslavu 150-godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Petra Preradovića. Odbor je donio plan za temeljiti popravak i obnovu pjesnikove rodne kuće te uređenje njene okolice i napokon uređenje u toj zgradi pjesnikova muzeja i društvenih prostorija.Sredstvima tadašnjeg Republičkog fonda za unapređivanje kulturnih djelatnosti i novosnovanog Fond Petra Preradovića (za koji prve priloge daju prosvjetni radnici osnovnih škola Pitomača, Sedlarica, Stari Gradac, Kalinovac i Ferdinandovac, a nakon objave apela za pomoć i suradnju financijskim prilozima se uključuju radne i društvene organizacije i pojedinci) zgrada je obnovljena i uređen je muzejski postav.5. ožujka 1963. Konzervatorski zavod u Zagrebu donio je Rješenje broj 02-124/1-1963. kojim je Preradovićeva rodna kuća zaštićena kao spomenik kulture, ali i sugestije za provedbu obnove. Pod neposrednim nadzorom Konzervatorskog zavoda obnova je i provedena. Polovicu zgrade na dvorišnoj strani zaprema dvorana s pozornicom, dok je u prednjem dijelu osim prostora knjižnice i čitaonice uređen Preradovićev muzej, smješten u dvije prostorije.
Vrlo dobar, još i danas moderan muzejski postav, kronološki predstavlja život i djelovanje pjesnikovim presnimkama rukopisa, fotografija i dokumenata iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Arhiva Hrvatske, Arhiva JAZU, Instituta za književnost i teatrologiju JAZU, Gradskog muzeja u Bjelovaru te originalnim predmetima koje su muzeju ustupili mještani Grabrovnice i pjesnikovi nasljednici). Izbor građe, kronologija života i rada P. Preradovića i katalog muzeja djelo je Vide FLAKER, tada asistentice Instituta za književnost i teatrologiju JAZU i Dragutina TADIJANOVIĆA, direktora Instituta, a likovno uređenje i postav muzeja izradio je akademski slikar Edo KOVAČEVIĆ.Ispred škole je na visoki postament postavljeno pjesnikovo poprsje, rad akademskog kipara Mihaela Kajfeša iz Zagreba.
Sve aktivnosti oko pripreme obljetnice, opis obnove zgrade, kronološki muzejski postav pjesnikova života, te kataloški popis izložaka u postavu, vrlo su profesionalno i iscrpno dokumentirani u knjižici - katalogu s fotografijama "PRERADOVIĆEV MUZEJ" tiskane povodom proslave (Grabrovnica, 19. ožujka 1968.).Uređen je i okoliš zgrade, ali inicijativa za uređenje etnoparka nije u međuvremenu ostvarena. Od etnografske građe koja se u narednim godinama prikupljala, ostalo je nekoliko vrlo vrijednih primjeraka u stalnom postavu. Posjeti i razgledanje po najavi.
Upiti i najave posjeta mogu se vršiti radnim danom od 7 do 15 sati na broj telefona 033 782 840. Pitomača.hr
Postoji nekoliko teorija o postanku imena Pitomače, ali se svi svode na nešto pitomo. Pitanje je sa čime je ono povezano i zbog čega. Prva teorija
Teorija je Paška Cvekana, koji kaže da ime Pitomača potječe i odnosi se na konfiguraciju i gospodarsku vrijednost zemljišta,a koje su prvi doseljenici zatekli pri naseljavanju ovog prostora
Pitomo= pitoma zemlja= pitomina= Pitomača Druga teorija
Nastala je po predaji, a glasi: odlaskom Turaka ovaj je kraj pripadao đurđevačkoj tvrđi. Kada je vojska iz tvrđe došla u Pitomaču zatekla je zgarište bez stanovnika, ali sa jednom pitomom mačkom. Po toj je mački naselje dobilo ime Pitomačka, koje je kasnije zbog lakšeg izgovora promijenjeno u Pitomača. Treća teorija
Prema karti iz 1717. godine na prostoru današnje Pitomače spominje se naselje Katio. Prva vizitacija arhiđakona komaričkog iz 1710. godine spominje Pitomaču u današnjem izgovoru i nema govora ni o kakvom Katiu. Katio najvjerojatnije potječe od njemačke riječi Kater = mačka, a što bi imalo veze sa prethodnom teorijom. Međutim, radi lakšeg izgovora riječ je stilizirana u Katio. Četvrta teorija
Govori o pitomoj kruški '' pitomači '' . U ovom je kraju nekada doista bilo mnogo stabala krušaka koja su danas samo djelomično sačuvana.
Od ove četiri teorije najbliža je istini prva, koja govori o pitomom kraju, pitomoj zemlji.
Prvo spominjanje imena Pitomače datira iz 1535. godine, u faksimilu bukovačkog vlastelistva ( pod nazivom Pytomezy). Original ovog faksimila se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu , fond broj 3: Prava Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, tomus 1. ,knjiga 8. strana 46-47.
U srednjem vijeku, za prodora Osmanlija u ove krajeve, naselja su u potpunosti razorena.Kada je u 16.st. formirana Vojna granica počela je obnova naselja, prvo izgradnjom vojnih objekata ( današnja škola u Otrovancu, te rodna kuća ilirskog pjesnika Petra Preradovića u Grabrovnici)Nakon toga počinje razvoj Općine Pitomače, grade se ceste i crkve.Godine 1714. Pitomača je imala 64 kuće, današnji župni dvor. Godine 1768. sagrađena je kasnobarokna crkva posvećena Sv. Vidu.
Intezivniji razvoj Općine započinje u 19. st., kada se otvaraju škole u Pitomači i Otrovancu, 1865. godine osnovana je prva obrtno štedna i kreditna zadruga čime Pitomača postaje značajno zanatsko i trgovačko središte u koje se sve više doseljavaju Nijemci, Mađari i Židovi.
Do kraja drugog svjetskog rata naselja su tipično seoska.Izgradnja ( privatna i društvena) intezivira se pedesetih godina 20. st, a grade se i glavne ceste Zagreb- Bjelovar- Đurđevac- Pitomača- Virovitica- Osijek zapadno i južno prema Bilogori.
U današnje vrijeme sve je jača urbanizacija mjesta . Pitomača.net
Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave («Narodne novine», br. 44/05 – pročišćeni tekst – dalje: Zakon), Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske propisuje:
OBVEZATNE UPUTE BROJ LS I REDOSLIJED IZBORNIH RADNJI I TIJEK ROKOVA 1. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspisivanju izbora za članove Općinskog vijeća Općine Kukljica, Općinskog vijeća Općine Pitomača i Općinskog vijeća Općine Rogoznica 7. prosinca 2006. koja je stupila na snagu danom objave u «Narodnim novinama«, broj od 133/06 od 11. prosinca 2006.
Izbori će se održati u nedjelju 14. siječnja 2007. 2. Rokovi teku od
12. prosinca 2006. u 00.00 sati. 3. Prijedlozi lista kandidata za izbor članova Općinskog vijeća Općine Rogoznica, Općinskog vijeća Općine Kukljica i Općinskog vijeća Općine Pitomača moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora, dakle do
24. prosinca 2006. do 24.00 sata
(članak 18. stavak 1. Zakona). 4. Nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste kandidata kao i zbirnu listu, i to u roku 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista, dakle do
26. prosinca 2006. do 24.00 sata
(članak 20. Zakona). 5. Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste i traje zaključno do 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle od
27. prosinca 2006. od 00.00 sati do
12. siječnja 2007. do 24.00 sata
(članak 22. stavak 2. Zakona). 6. Zabrana izborne promidžbe (izborna šutnja), kao i objavljivanja prethodnih rezultata ili procjene rezultata izbora traje u tijeku cijelog dana koji prethodi danu održavanja izbora, kao i na dan održavanja izbora do zaključno 19,00 sati, dakle od
13. siječnja 2007. od 00.00 sati do
14. siječnja 2007. do 19.00 sati
(članak 24. stavak 1. Zakona). 7. Nadležno izborno povjerenstvo objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovati na pojedinim biračkim mjestima, najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora, dakle do
5. siječnja 2007. do 24.00 sata
(članak 37. stavak 2. Zakona). 8. Nadležno izborno povjerenstvo mora imenovati članove i zamjenike članova biračkih odbora najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora, dakle do
8. siječnja 2007. do 24.00 sata
(članak 36. stavak 6. Zakona). 9. Glasovanje traje neprekidno
14. siječnja 2007. od 7.00 do 19.00 sati.
Biračko mjesto se zatvara u 19.00 sati. Biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu omogućit će se glasovanje i nakon 19 sati
(članak 43. stavak 1. Zakona). 10. Birački odbor mora dostaviti zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta, dakle do
15. siječnja 2007. do 7.00 sati
(članak 49. Zakona). 11. Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta, dakle do
15. siječnja 2007. do 19.00 sati
(članak 50. stavak 1. Zakona). 12. Kad nadležno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja odmah će objaviti rezultate izbora sukladno zapisniku o radu izbornog povjerenstva
(članak 53. Zakona).
13. Zaštita izbornog prava ostvaruje se u skladu s odredbama članka 55. do članka 62. Zakona.
Objavljeno u Narodnim novinama RH, broj 133. od 11. prosinca 2006. Pitomača.hr
Najuspješnije tvrtke u Virovitičko-podravskoj županiji su Viro - Tvornica šećera d.d., Radlovac d.d. i Croming d.o.o.
na fotografiji iznad:Nenad Sabljak (Radlovac d.d.), Damir Barić (Viro) i Rajko Stilinović (Croming d.o.o.)
U Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Virovitica danas je držana svečana sjednica Gospodarskog vijeća na kojoj je promovirana publikacija „Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2005.godini“, nakon čega je slijedila dodjela priznanja, Plaketa „Zlatna kuna“ najuspješnijim trgovačkim društvima u 2005.godini. Publikacija „Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2005.godini“, na više od stotinu stranica donosi 5.814 podataka što je 707 podataka više nego u prošlogodišnjoj publikaciji. Publikaciju je uredio Milan Vanđura, poslovni tajnik HGK ŽK Virovitica zajedno sa suradnicama Suzanom Kolesarić, Andreom Poslek i Renatom Vondra, dok je recenziju napisala Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize pri HGK. Drugi dio sjednice bio je u znaku dodjele tradicionalnih godišnjih priznanja Plakete „Zlatna kuna“ najuspješnijim trgovačkim društvima u gospodarstvu Virovitičko-podravske županije u 2005.godini. Da prestižno priznanje HGK ŽK Virovitica ove godine natjecalo se sedamnaest tvrtki.
U kategoriji velikih trgovačkih društava, Plaketu „Zlatna kuna“ , treći puta pripala je „najslađoj“ tvrtki na prostoru Županije, tvrtki Viro Tvornica šećera d.d. Virovitica. Virovitički „Viro“ na čijem je čelu direktor Damir Barić, u 2005.godini zapošljavala je 352 djelatnika, a po ukupnom prihodu u županije, Viro je zauzeo prvu poziciju. Tvrtka „Viro“ 2005.godine investirala je više od 11 milijuna kuna, dok je izvezla robe u vrijednosti većoj od 35 milijuna $. Ovo je treće priznanje ove vrste koje je osvojila Tvornica šećera Viro.
Zlatna plaketa u kategoriji srednjih trgovačkih poduzeća pripala je tvrtki Radlovac d.d. iz Orahovice. Prizanje je primio direktor tvrtke Nenad Sabljak. Tvrtka Radlovac d.d. u 2005.godini zapošljavao je 90 djelatnika te se po ukupnom prihodu u 2005.godini, na ljestvici najuspješnijih tvrtki Virovitičko-podravske županije nalazio na 16. mjestu, dok je po rezultatima poslovanja držao drugu poziciju. Radlovac d.d. je 2005.godine investirao više od 10,5 milijuna kuna. Ovo je treće priznanje ove vrste koje je osvojila tvrtka Radlovac d.d. iz Orahovice.
Zlatna plaketa u kategoriji malih trgovačkih poduzeća pripala je pitomačkoj tvrtki Croming d.o.o. na čijem je čelu Rajko Stilinović. Croming d.o.o je u 2005.godini zapošljavao 49 djelatnik te je po ukupnom prihodu zauze 55. mjesto u Virovitičko-podravskoj županiji. Croming d.o.o. je u 2005.godini investirao 487 tisuća kuna. Croming d.o.o. je do sada primio četiri priznanja ove vrste.
Današnjoj svečanosti nazočili su: saborski zastupnik Josip Đakić, osobna izaslanica predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Jasna Belošević Matić, koordinator županijskih komora Ivica Malogorski, predstojnik Ureda državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji Branko Giba, župan Virovitičko-podravske županije Zvonimir Šimić, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Zvonimir Koić, gradonačelnici Virovitice i Orahovice, Zvonko Kožnjak i Josip Nemec, te povjerenica Vlade RH općine Pitomača, Vesna Bedeković. Svečanosti su nazočili i mnogobrojni ugledni gospodarstvenici s prostora Virovitičko-podravske županije, članovi Gospodarskog vijeća HGK ŽK Virovitica na čelu s predsjednikom Ivanom Slamićem, predsjednici strukovnih grupa i grupacija. Tekst i foto:ViroviticaOnline
Stanovnici Pitomače moraju prikupiti za izgradnju novog Župnog dvora 1 951 000 kuna
Ovih dana stanovnicima Pitomače podjeljeno je pismo našeg novog župnika Ivice Puškadije gdje on traži od svakog kućanstva da sudjeluje sa 750 kuna za plaćanje izgradnje novog Župnog dvora.Cijena Župnog dvora koji je već u izgradnji je 3 300 000 kuna od kojih je Varaždinska biskupija sufinancirala sa 1 300 000 kuna a donacijama građana je prikupljeno oko 49 000 kuna.Ostatak od 1 951 000 kuna po župnikovoj ideji trebali bi platiti stanovnici Pitomače,Općina,poduzeća i obrtnici.
PISMO ŽUPNIKA IVICE PUŠKADIJE
Dragi župljani!
Toplo vas pozdravljam kao Vaš župnik. Želio bih Vas ukratko upoznati s dosadašnjim aktivnostima na projektu izgradnje novog župnog dvora.
Dugo vremena govorilo se o potrebi izgradnje novog župnog dvora u Pitomači, koji bi bio adekvatan prostor, primjeren za stanovanje i redoviti pastoral naše župe. Ne samo zbog loših uvjeta stanovanja i vlage u starom župnom dvoru, koji je ujedno i najstarija zgrada u Pitomači (starija i od crkve), nego i zbog popratnih nužno potrebnih prostora za pastoral, svih Vas, župljana naše župe.
«Župni dvor» nije i ne smije biti «župnikov dvor» nego Vaš – župni. Zbog toga su u sklopu nove zgrade, dvije velike dvorane (od 75m˛ i 38m˛), koje će se koristiti za potrebe župnog vjeronauka, kao i za susrete svih grupa i zajednica u župi.
Nadam se, da ćemo u skorije vrijeme osmisliti i igrališta u župnom dvorištu gdje će djeca i mladi imati mogućnost provoditi svoje slobodno vrijeme. Naime, intencija naših biskupa je da sve župe imaju adekvatne prostore za okupljanje mladih; zbog suvremenih zahtjeva pastorala te promjene životnih navika i tempa današnjeg života. Poslanje Crkve je da nas uči ljubavi, poštovanju, dobroti i praštanju. To su temeljne ljudske i vjerničke kvalitete koje bi nas trebale krasiti i po kojima bismo željeli i trebali biti prepoznatljivi. Vjerujem da biste i Vi bili sretniji i sigurniji, kada bi Vaše dijete boravilo u blizini crkve i odrastalo uz ove vrijednosti.
«Župni dvor»je potreban, a vjerujem da će biti i ukras našega mjesta. To je građevina koja će po svojoj konstrukciji i kvaliteti savršeno odgovarati potrebama ove župe. Konačno, i briga biskupije je da gradnja bude kvalitetna, poštuju se svi uvjeti o kvaliteti gradnje i garancijski rokovi, stoga je temeljito pregledana i dorađena projektna dokumentacija, a obuhvaćeni su i svi detalji koji su zbog žurnosti, bili previđeni. Konačna cijena izgradnje iznosi 3 300 000 kn s PDV-om. Biskupija nije samo diktirala uvjete, nego je i velikodušno pomogla izgradnju sa cca. 1 300 000 kn do sada, a donacijom vjernika prikupljno je cca. 49 000 kn.
Ovim sam Vas pismom želio upoznati sa gradnjom, te vas potaknuti da se i Vi svojim prilozima uključite u dovršenje novog župnog dvora.
Također potičem i sve one koji nisu do sada ispunili svoje obveze prema župi i biskupiji u vidu «Obiteljskoga dara» (za ovu je godinu, podmirilo manje od 50% obitelji) da to u što skorije vrijeme učine. Obiteljskim darom se podmiruje župno godišnje zaduženje prema biskupiji. Smatram da bi ga bilo korektno podmiriti, jer je biskupija već sada dala Pitomači dva put više, nego li je Pitomača uplatila biskupiji od kada je taj «Obiteljski dar» uveden.
Do Vas će dolaziti crkveni odbornici, kojima možete dati svoj prilog. Oni će ga ubilježiti u bilježnicu, a Vama će ostaviti «Obiteljsku knjižicu» u koju će upisati datum, iznos i pečat s potpisom. U razgovoru s njima se možete o svemu dodatno informirati, ali i sami doći na župni dvor pogledati izgradnju. Ne bih želio da se ovo shvati kao neka prisila. Uvijek teško i nezahvalno tražiti novac; znam da ste tu najosjetljiviji. Međutim, ovo se radi za sve nas, za Pitomaču; jer župnik će otići (neću ostati za vijek), a zgradu neću nositi sa sobom; ona ostaje za buduće generacije.
Nadam se da ćete crkvene odbornike lijepo primiti, saslušati te prepoznati vrijednost i važnost izgradnje. Molio bih Vas da u skladu sa svojim mogućnostima do svibnja 2007. uplatite svoj novčani prilog, koji prema dosadašnjim procjenama iznosi cca. 750 kn po obitelji.
Toplo se nadam da će našu izgradnju pripomoći i mjesna vlast, a molio bih i sve firme i obrtnike, da se i oni uključe u realizaciju tog projekta.
U nadi da ćemo sagraditi započeto, zahvaljujem onima koji su do sada dali svoj dar i unaprijed zahvaljujem svakome koji će ubuduće pomoći obnovi naše župe!
Neka Vas prati Božji blagoslov i pomoć!
U Pitomači, 25.11.2006.
Vaš župnik Ivica Puškadija
Raspisani izbori za članove općinskog vijeća Općine Pitomača
Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004) i članka 4. stavka 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/2001, 10/2002, 155/2002, 45/2003, 43/2004, 40/2005 i 44/2005 – pročišćeni tekst), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. prosinca 2006. godine donijela ODLUKU O RASPISIVANJU IZBORA ZA OPĆINSKA VIJEĆA OPĆINA KUKLJICA, PITOMAČA I ROGOZNICA
Kojom su raspisani izbori za članove općinskih vijeća općina Kukljica, Pitomača i Rogoznica.
Za dan provedbe izbora određuje se nedjelja, 14. siječnja 2007. godine.
Ova Odluka stupila je na snagu danom objave u »Narodnim novinama« Republike Hrvatske broj 133, od 11. prosinca 2006. godine. Pitomača.hr
Jedanaestogodišnja Magdalena L. iz Podravskih Sesveta poginula je danas oko 13 sati na biciklu u prometnoj nesreći pred svojom obiteljskom kućom.
Djevojčica se oko podneva vozila biciklom po desnoj strani uz rub kolnika Ulice Petra Preradovića te pokušala prijeći na drugu stranu i ući u kolni ulaz obiteljske kuće. U tom trenutku na nju je naletio traktorist B.P. i teško ju ozlijedio.
Od posljedica ozljeda preminula je nakon 50 minuta na mjestu nesreće. Policijski očevid je u tijeku. Večernji list
(Hina)
Društvo za zaštitu životinja Udruga"Šapa" iz Virovitice traži udomitelje za napuštene životinje.
Svi psi su veseli,razigrani i vrlo umiljati.Izvrsni za obitelj s djecom ili starije osobe.
Udomitelj sa Udrugom potpisuje ugovor u kojem će se obavezati da će se brinuti za životinju,da ju nikada neće napustiti,da će je redovito cijepiti,te da je neće držati na lancu.
Članovi foto video kluba "Mirko Lauš" iz Pitomače, pokazali su i dokazali da znaju, hoće i mogu uspješno raditi, a mogli bi i više , ali za djecu, nemaju prostor za rad, nemaju vlastitu opremu, nemaju novčanih sredstava, a imaju pedesetero učlanjene i zainteresirane školske djece, od kojih tridesetero uz sve teškoće aktivno radi. Za gotovo nikoga, a kamoli za sve, nema mjesta za sjesti, neznaju kamo svaki puta unijeti opremu, jer za općinsku salu u kojoj su smještene staklene vitrine sa muzejskom zbirkom kinokluba "Slavica" trebaju po nekoliko puta dolaziti po odobrenje i ključ, a na taj način ne mogu adekvatno raditi. Gotovo godinu dana koriste privatnu opremu svog voditelja i predsjednika FVK gospodina Zdravka Jakupec.
fotografija:Pitomača.net
Na taj način, ne mogu svi istoveremeno, bilo snimati, ili raditi sve ostale radnje s tim u vezi, uz svu živu volju za rad. Uz sve to l5. lipnja prošle godine na Vidovo, organizirali su "Dan fotografije i filma u Pitomači 2005. " U predvorju pitomačke kino dvorane bilo je izloženo čak 54 fotografije velikog formata, a u projekciji prikazano je 5 novih filmova proizvedenih u 2006. godini. Prikazan je i film "Ne živi čovjek samo od kruha", koji je kompletan presjek rada Kino kluba "Slavica" sa glavnim protagonistom gospodinom Mirkom Laušem, čija je zasluga za filmsku kulturu i rad kino kluba "Slavice", u vremenu od 1957. do 1987. godine u Pitomači.Film je posljednji rad u kojem je direktno učestvovao i za njega dao suglasnost tada živući gospodin Lauš, a potpisnik filma je Zdravko Jakupec. Na toj projekciji prikazana su i tri filma nekadašnje "Slavice". Projekciji su prisustvovali ugledni gosti: Članovi Izvršnog odbora Hrvatskog filmskog saveza Dr. Mira Kermek, tajnica Hrvatskog filmskog saveza gospođa Vera Robić Škarica, te Predsjednik općine Zdravko Dijaković i Turističke zajednice Rikard Bakan. "DJEČJA FILMSKA GRUPA" izradila je u samo ovoj godini 20 filmova (na Reviji u Čakovcu rekli su:»mali Holivud»), s kojima su ušli u konkurenciju i dio filmova bio je prikazan na revijama u Hrvatskoj. Ove godine za «Dan fotografije i filma u Pitomači 2006.» Prikazano je 16 dječjih filmova ovogodišnje produkcije, pet filmova odraslih članova, jedan gostiju iz Virja , tri najznačajnija filma kinokluba «Slavica» te izloženo pedesetak fotografija . Odrasli članovi foto video kluba, koji su dijelom i članovi Izvršnog odbora, za sebe ne traže gotovo ništa. Oni od samog osnutka rade svojom vlastitom tehnikom, a skupno su do sada izlagali na 5 uspješnih izložabe, te dvije filmske revije za odrasle i to u Đurđevcu i Samoboru, gdje su prikazani i njihovi filmovi. U Pitomači je jesenas dovršen novi Dječji vrtić. Djeca su preseljena u novi vrtić, a stari prostor je ispražnjen. Hoće li se tu, ili bilo gde u Pitomači naći odgovarajuća prostorija za filmaše, pita se Izvršni odbor FVK "Mirko Lauš"? Kad bi imali svoj prostor, već bi bio podnešen zahtjev Zajednici tehničke kulture u Zagrebu, i uz pomoć Hrvatskog filmskog saveza, ima naznaka za pomoć u nabavi suvremene tehnike i potrebne opreme, koja bi bila vlasništvo Kluba, što je od presudne važnosti za valjan rad, a sve počinje od prostorije. Ovo je apel potrebitih, molimo nadležne i sve koji mogu pomoći, javite se, da ne raspustimo djecu i FVK jer to je krajnje, a upravo to ne želimo. Nasuprot, svi koji možete i želite molimo, sada nam pomozite. Djecu ne zanima tko je na vlasti. Oni traže topli prostor, dobru suradnju, adekvatno vodstvo, da bi radili, čuvali svoju opremu, potreban materijal i pribor, ali i vlastito proizvedene dragocjenosti, koje se pamte cijeli život. Zaslužuju da budu sklonjena od kafiča, pušenja , droge. Smije li biti zapreke za našu djecu da to ostvare ili ćemo ih prepustiti ulici? Znamo li da liječenje samo jednog ovisnika košta toliko novca, koliko bi sada, bude li razumijevanja, pedesetero djece razvijalo svoju kreativnost, na najbolji mogući način. Mi zaista želimo i dalje nastaviti raditi tamo gdje je kinoklub "Slavica"stao, a to nije lako. Moramo snimati nove dječje filmove za Revije dječjeg filma koje će biti u 2007. godini i istovremeno pripremiti se za dostojno obilježavanje (1957 - 2007.) i 50 godišnjice filma u Pitomači i rada kinokluba «Slavica» koji je promovirao upravo filmom Pitomaču u zemlji i svijetu, rekao je gospodin Zdravko Jakupec.
Prema riječima gospodina Krune Heidlera, člana Hrvatskog filmskog saveza Zagreb, nitko osim Pitomače u cijeloj Hrvatskoj nema takovu vrijednu filmsku zbirku. Prethodne generacije kino kluba "Slavica" kroz 32 godine kontinuiranog rada sa svojim voditeljem Mirkom Laušem zabilježeli su sva zbivanja u Pitomači i ostvarili preko 200 filmova raznih žanrova, to treba nastaviti, a prva na potezu je Pitomača. Smijemo li to propustiti?
Na današnju akciju darivanja krvi, koja je održana u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Virovitica odazvalo se 31 novi darovatelj krvi iz Strukovne i Tehničke škole u Virovitici.U Republici Hrvatskoj krv daruje 3,8% ljudi dok je prosječna dob dobrovoljnog darivatelja 32 godine.Činjenicom da bi potrebe za krvlju i krvnih pripravaka u RH bilo potrebno imati više od 5% dobrovoljnih darivatelja,ovaj današnji čin mladih ljudi je posebno važan.Stoga se GDCK Virovitica zahvaljuje našim mladim srednjoškolcima koji su danas odlučili po prvi puta darivati ovu dragocijenu tekućinu te pokazali da imaju izražen socijalni osjećaj za pomoć drugima.Današnjoj akciji pristupili su:Božidar Biondić,Sanela Petrović,Arsen Saraga,Ivica Lovrenović,Darko Cvišić,Marko Stubičar,Jelušić Beatrica,Jelušić Barbara,Danijela Majkovčan,Marko Božić,Maja Dengoricija,Zoran Obrovac,Dean Keglević,Marija Spevan,Jelena Cindrić,Nikolina Prajo,Danijel Banić,Mišel Bosanac,Goran Poklepović,Sanda Bajivić,Monika Milinović,Matija Feketija,Antonija Molnar,Ivana Polović,Nikola Filipović,Josip Talaber,Aleksandar Jović,Ljubo Rajšić,Ivana Tot,Andreja Maričić i Danijel Bogati. GDCK Virovitica
Održana prva međunarodna konferencija o ruralnom razvoju srednje i istočne Europe
U organizaciji Agronomskog fakulteta, Hrvatskog agronomskog društva, on- line časopisa : Journal of central Europen Agriculture i Hrvatskog Agroekonomskog društva u Topuskom od 23. – 25. studenog održana je Prva internacionalna konferencija o ruralnom razvoju srednje i istočne Europe.
Zašto baš u Topuskom. Topusko je mali gradić u Sisačko- moslavačkoj županiji u kojem su začeci turizma još od 1926. godine, pa se ove godine slavi 180 godina organiziranog turizma na ovim prostorima.
Skup je otvorila dožupanica Sisačko – moslavačke županije gospođica Marijana Petir. Sisačko – moslavačka županija jedan je od lidera razvoja ruralnog prostora u Republici Hrvatskoj. Ova županija ima najveći broj konja, prednjači u uzgoju uljane repice u novije vrijeme, a isto tako velika financijska sredstva usmjerava u razvoj ruralnog prostora.
fotografija:HZPSS
U nastavku programa dr. doc. Luka Juvančić s biotehničkog fakulteta u Ljubljani govorio je o Ruralnom razvoju s aspekta Slovenije. Velike promjene zahvtile su susjednu nam Sloveniju proširenjem EU. Velike promjene nastale su prije svega u promjeni mehanizma financiranja. Veliki dio sredstava dolazi po osnovi zajedničke poljoprivredne politike (EGGF), ali se traži i učešće zemalja članica. Unutar EU postoje značajne razlike u razini razvoja pojedinih članica, pa tako i potreba za sredstvima za njihov razvoj. Struktura mjera razlikuje se od članice do članice. Postoje veliki rashodi u svezi zaštite okoliša. Što je ostalo isto? Isti je ostao veliki dio agrarne politike i njen opseg, kao i načelo sufinanciranja. Povećali su se zahtjevi prema informiranju i sustav informiranja postao je kompliciraniji. Osnovni kriterij raspodjele je uspjeh u prošlosti. Glavni kriterij je povećati izdvajanje za nove članice, a istovremeno zadržati isti nivo za stare. To nije lako. Novi proračun 2007. – 2013. nije riješio oportinuitet nekih članica. Veoma teško pitanje je : Kako istim sredstvima postići veći ruralni razvoj? U početku u Sloveniji se primjenjivalo 7 mjera ruralnog razvoja, a dana se primjenjuje 19 mjera uz gotovo nepromjenjena financijska sredstva. Pri tom su neizbježne tkz. diječje bolesti poput npr. uspostave kvalitetnog nadzora. Ono što je bitno još ovdje napomenuti je da svi pregovori oko poljoprivredne politike počinju kod kuće.
Načelnica Uprave za održivi razvitak dipl. ing. Tatjana Borbaš govorila je o dosadašnjim iskustvima Hrvatske u pogledu ruralnog razvoja. Uprava za održivi razvitak sastoji se od 4 odjela : odjel za koordinaciju programa i mjera, odjel za zadrugarstvo i udruge, odjel financiranja i odjel unutarnje revizije. U Hrvatskoj je u listopadu ove godine proveden natječaj za prvi predpristupni fond EU (Sapard). Na natječaj je pristigla 51 ponuda, ali je 27 ponuda odbijeno zbog nepotpune dokumentacije ili nesukladnosti s programom natječaja , a jedna pristigla ponuda ušla je u realizaciju. U tijeku je priprema programa IPARD koji predstavlja nastavak programa SAPARD. Naša agrarna politika zasniva se na podjeli gospodarstava na komercijalna i nekomercijalna, te je donesen pravilnik o provedbi mjera agrarne politike. Pored toga preuzeli smo obvezu izrade nacionalne strategije ruralnog razvitka. Do sada je bilo četiri bezuspješna pokušaja izrade, a nacionalna strategija jedan je od strateških dokumenata budućeg razvoja.
Mr. sc. Josip Kraljičković pročelnik Jedinstvenog odjela za poljoprivredu. Šumarstvo i vodno gospodarstvo Zagrebačke županije u kratkim crtama predstavio je ovog vodećeg lidera ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Zagrebačka županija prostire se na 3.060 km2 i u njoj živi cca 310.000 stanovnika (s gradom Zagrebom 1.100.000 stanovnika. U upisnik OPG-a upisano je 13.036 gospodarstava (3.910 grad Zagreb). Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava iznosi 38.376. Od ukupnih površina 56% su poljoprivredne površine, a 35 % otpada na šumsko zemljište. Od ukupnog područja 99% naselja su seoska naselja, u kojima živi 69% ukupnog stanovništva u 35 gradova i općina. Županija za ruralni razvoj izdvaja značajna sredstva u vidu direktnih novčanih davanja, ali i u vidu brojnih projekata kao što su : izbor najuzornije seoske žene, izbor vinske kraljice, obilježavanje Svjetskog dana seoske žene, projekt očuvanja zemljišta, regionalizacija proizvodnje, plan navodnjavanja poljoprivrednih površina, okrupnjavanje zemljišta, praćenje onečišćenja tla, program proizvodnje u vodozaštitnim područjima, projekti promocije, gospodarske manifestacije i sl. Od gospodarskih manifestacija najznačajnije su: izložbe vina, dani hrane i tradicijskih proizvoda, izložbe sireva i sl. Pored toga vrlo važno mjesto u ruralnom razvoju zauzima i stvaranje županijskih robnih marki : Laktec – županijska marka za kiselo zelje, Dragec- županijska marka sušenog sira itd. Sve te marke plod su znanstveno – istraživačkog rada uz praktičnu primjenu, a glavna vizija vodilja svih ovih projekata je : Putem stola do bogatog proizvođača i područja. Suszana Bacy iz Mađarske iznijela je iskustva ove nam susjedne države. Osnovni kriterij određivanja ruralnog područja je gustoća naseljenosti. Kao prag ulaska u ruralno područje uzima se gustoća naseljenosti ispod 150 osoba/km2. Urbane regije su one koje imaju manje od 15% stanovništva u ruralnom prostoru. Postoje velike razlike u regiji srednje i istočne Europe. Jedna trećina poljoprivrednika ima na svom gospodarstvu nepoljoprivredne aktivnosti. Dostupnost tržišta jedan je od bitnih razloga postojanja nepoljoprivrednih aktivnosti. Obično su pogranična područja neatraktivna s obzirom na dostupnost tržišta. Ponašanje vlada vrlo je bitno za razvoj pograničnih područja. Osnovni aspekti promatranja su: zemljopisni, transportni, povijesni, etički, ekonomski i s obzirom na mogućnost pristupa predpristupnim fondovima EU. Ograničavajući faktor razvoja je i mentalni sklop samih ljudi, što izaziva često sumljičavost. Prosječna udaljenost ovih područja iznosi 75 km i ona imaju ograničen pristup cestovnoj infrastrukturi. Vrlo malo granica ima međunarodni karakter. Javljaju se mnogi problemi zbog novonastalih granica. Neka područja nemaju pravo na pristup fondovima EU, jer se nalaze izvan njenih granica. Postoje tri stupa međudržavne suradnje u okviru INTEREG projekata. Četiri posto proračuna odnosi se na pograničnu suradnju. Niz programa usmjerava se prema istočnim granicama unije.
Dr. Nikola Kezić govorio je o nastanku on – line časopisa Journal Central Europen of Agriculture. Časopis je pokrenut 1999 godine, a prvi broj ugledao je svjetlo dana 2000 godine. U svakoj zemlji postoji uredništvo, a cilj časopisa je promocija znanstvenih radova na jezicima malih zemalja. Tomaš Cegur iz Poljoprivrednog instituta Slovenije održao je izlaganje na temu ugovorne proizvodnje. Ugovorna proizvodnja predstavlja interakciju između kupaca s jedne strane i proizvođača s druge strane. Glavni aspekt ugovorne proizvodnje je lakši pristup kreditima, ali postoji i veliki rizik u pogledu propasti tržušta. Malim gospodarstvima ova opcija tržišta politički je prihvatljivija. Ugovorna proizvodnja je započela na Tajvanu kod proizvodnje šećera. U Turskoj se počinje razvijati od 1926. godine i to ponajprije u proizvodnji šećera, a nešto kasnije u proizvodnji rajčice. Ugovorna proizvodnja pruža tržišnu garanciju.
Mr. sc. Ana Grgas stručna savjetnica HZPSS-a iz Benkovca održala je kratku prezentaciju u svezi ruralnog razvoja zadarskog zaleđa. Tamo prevladava uzgoj stoke sitnog zuba (koza i ovaca). Od 18. 000 koza prema evidenciji HSC-a samo 11% se muze.Slična situacija je i u ovčarstvu. Prema podacima HSC-a ima ih oko 75.000, ali velik dio se ne muze i veliki su problemi s vunom, koja usprkos postojanju tehnoloških rješenja ostaje neprerađena. Od ostalih resursa za budući razvoj značajan potencijal ima bijeli vrijesak, kadulja , hrastova i grabova šuma, a u novije vrijeme i lavanda. Zadnjih pet godina organizira se i izložba sireva u Benkovcu. Kornelija Aboiu iz Rumunjske održala je kratko izlaganje o iskustvima Rumunjske u razdoblju 1989 – 2004. godine. Osnovna metoda istraživanja bio je koeficijent elastičnosti potrošnje. Bilježi se rast proizvodnje kukuruza i pšenice, dok proizvodnja ječma opada. Rumunjska će u narednom periodu postati izvoznik pšenice i kukuruza, a mali uvoznik ječma. Kod izvoza stoke značajan problem predstavlja nepoštovanje sanitarnih uvjeta kod brojnih proizvođača. Lavoslav Rolilek iz Češke govorio je o strateškom menađmentu. Niz metoda se koristi za planiranje ruralnog razvoja., a jedan od bitnih elemenata ruralnog razvoja je BDP. U Češkoj on iznosi oko 5000 €/ glavi stanovnika uz prosječnu zaposlenost 63,3% ili 43.000 € BDP po zaposleniku. Štefan Bohnjec s Univerziteta Primorska u Sloveniji govorio je o komparativnim prednostima. Jednu od metoda za usporedbu kompararivnih prednosti pojedinih zemalja razvio je mađarski znanstvenik Balansa, koji je kraj svog života proveo u SAD-u. Balansina formula glasi : B = (xij/xrj)/(xis/xrs) . Xij predstavlja ukupan izvoz članica, a xrj ukupan izvoz EU, dok xis predstavlja ukupan uvoz članice, a xrs ukupan uvoz EU. Na primjeru Slovenije vidljivo je da ona nema niti jednu komparativnu prednost, dok Turska u nekim segmentima ruralnog razvoja ima značajne komparativne prednosti kao npr. u voću i stočnim proizvodima. Antun Prepar iz Slovenije govorio je o razvoju ruralnih područja Slovenije. 57,2% populacije u Sloveniji živi na ruralnom području. Iz razmatranja bila su isključena sva urbana područja. Pod zaštitom je 80% ruralnog područja. Zbog nitratne direktive smanjen unos umjetnog gnojiva, a isto tako i upotreba pesticida zbog zaštite okoliša. Klaus Vagner iz Austrije govorio je o korištenju voda u zaštićenu slivnom području na primjeru slivnog područja rjeke Gips, koja je pritoka Dunava. 80% sredstava dolazi iz osnova zajedničke poljoprivredne politike, a 20% iz državnog proračuna. 40% sredstava odlazi u svrhu očuvanja okoliša. Svrha svih mjera je prevladavanje razlika. Vida Hočevar govorila je o multifunkcionalnom pristupu ruralnom razvoju, a Andrej Udovčan o ulozi ruralnog turizma u funkciji razvoja. U Sloveniji postoje dva istaknuta primjera ruralnog turizma: Triglav i Kozjanski park. Šokovi predstavljaju kratkoročna događanja kao što je npr. zatvaranje rudnika Rubelj, što nije prouzročilo nikakve promjene glede populacija. Triglav je blizu granice, a oba su parka ista u poglčedu otpornosti. Učinak robusnosti bolje izražen u Kozjanskom parku, koji ima i proaktivnije stanovništvo. Turizam privlači ljude, ali novopridošlice pokušavaju graditi vikendice bez dozvola.
Kod osmišljavanja ruralnog razvoja potrebno je razviti vlastitu tipologiju ruralnog područja prilagođenu zahtjevima EU.
Drugog dana konferencije veoma zanimljivo izlaganje imao je Ferhat Čejvanović iz distrikta Brčko u suradnji s prof. dr. Zoricom Vasiljević iz Beograda. Izlaganje se odnosilo na Utjjecaj subvencija na proizvodnju Jabuka. Osnovne metode istraživanja su kalkulacije, ankete proizvođača i cost- benefit analiza. Kao obračunsko razdoblje uzet je period od 20 godina i površina od 500 ha. Subvencija u BIH iznosi 2.500 KM/ha, a troškovi podizanja iznose 19.320 KM/ha. U prvoj godini bilježimo povrat ulaganja od 12,9%. Sadašnja vrijednost nasada iznosi 621.231 KM. Nagy Suszana iz Mađarske govorila je o ruralnoj politici 2007 – 2013. Mađarska je provela SAPARD, a nakon usklađenja s zakonodavstvom EU i pristupa EU provodi i ostale programe kao što su nacionalni program, program LIEDER, a izradila je i nacionalnu strategiju ruralnog razvoja. Dogodile su se brojne strukturne promjene zasnovane na komparativnim prednostima. Miroslav Redmak i Luka Juvančić govorili su o ruralnom razvoju Slovenije. Slovenija nije sretna. Od 57.204 proizvođača mlijeka 50 % izravno prodaje. Ukupni izvoz Slovenijeiznosi 46 mil. $, a uvoz iznosi 74 mil. $. Jasenka Kranjčević iz Ministarstva prostornog uređenja imala je izlaganje na temu : Transformacija ruralnog prostora. Osmišljavanje ruralnog prostora zahtjeva multifunkcionalni pristup, a to znači da ruralnom prostoru moramo pristupiti s kulturološkog, socijološkog, ekonomskog i drugog aspekta. Osnovni problem donošenja prostornih planova je financijske prirode. Naime male sredine zbog lošeg financijskog položaja nisu umogućnosti isfinancirati prostorne planove, pa se za njihove potrebe izrađuju prostorni planovi ograničenog opsega tkz. reducirani planovi.
Trećeg dana konferencije upriličena je stručna ekskurzija u Lonjsko polje. Lonjsko polje predstavlja jedinstven primjer očuvanja ruralnog prostora. Sastoji se od 17 naselja, a najpoznatije naselje je selo Čigoć. Ovo selo proglašeno je selom roda od međunarodne organizacije Life 1994. Svake godine u lipnju vrši se inventarizacija aktivnih gnjezda. Njihov broj u stalnom je opadanju. Prošle godine bilo je aktivno 52 gnjezda, a ove godine 32. Rode ondje snesu 3 – 5 jaja. Nakon cca mjesec dana izlegu se mladi, koje naizmjenično čuvaju mužjak i ženka. Nakon otprilike tri mjeseca rode kreću put Afrike gdje proborave preko zime, a mnoge pri tako dlalekom letu od cca 6000 km stradaju. U sklopu obilaska lonjskog polja obišli smo i retenciju, koja predstavlja široko plavno područje uz Savu. Tamo tijekom cjele godine pasu krave i konji, a u obližnjim šumama borave svinje. Zanimljivost napasanja stoke na ovim područjima je u tome da svaki vlasnik stoke mora odraditi onoliko dana kao pastir koliko ima grla na gospodarstvu. Ukoliko on iz bilo kojeg razloga to nije u mogućnosti učiniti, za njega će to učiniti poznati pastir Marko uz nadoplatu. Na povratku iz Lonjskog polja okrjepu smo potražili na OPG-u Ravlić. Obitelj Ravlić prije desetak godina krenula je trnovitim putem u razvoj seoskog turizma. U početku skromnom ponudom domaćih specijaliteta ugošćavala je oko 400 posjetitelja godišnje, a danas broj posjetitelja premašuje brojku od 4. 500 posjetitelja. Trebalo je mnogo truda i lutanja da se to postigne. Od nekadašnje konjušnice vrijedne ruke gospodina Ravlića i dvojice sinova napravile su blagavaonu. Nakadašnje jasle odlično su poslužile za police na koje su došle vrijedne starine poput jarmova, plugova, skidače itd. U staroj posavskoj drvenoj kući postavljena je vrijedna zbirka namještaja, narodnog ruha i drugih vrijednih starina starih cca 217 godina. Pored toga OPG Ravlić nudi mogućnost jahanja na dva prekrasna arapska konja, iznajmljuje bicikle i ribički pribor, a nakon ugodno odmora rado će vas počastiti eko povrćem iz vlastita vrta, kao i brojnim domaćim specijalitetima. Iako su postigli mnogo, još uvijek traže stručnu pomoć u svezi seoskog turizma.
Sređivanje vlasničkih listova i najnovije uvođenje zemljišnih parcela u gruntovnicu i katastar u Đurđevcu na području općine Podravske Sesvete traje više od godinu dana.
fotografija:Večernji list
Nove vlasničke knjige
Kako bi bili bliže strankama predsjednik Općinskog suda Đurđevac Želimir Hrvatić se odlučio da sve poslove obave u Podravskim Sesvetama. Osim suda ovdje radi i Komisija katastra Đurđevac. Sređivanju zemljišnih knjiga, na oko 3000 hektara, prethodilo je geodetsko snimanje terena na najsuvremeniji način - avionskim snimkama. Općinski sud sada treba utvrditi vlasnike svakog zemljišta, zatim se podaci unose u nove vlasničke knjige koje će se voditi u gruntovnici i katastru u Đurđevcu. Zapravo je velik problem do sada bio što se zemljište djelomice vodilo i u Đurđevcu i Pitomači. Od sada se svi podaci o jednoj čestici mogu naći u računalu, gdje će se svaka promjena lako evidentirati.
Do sad 104 prigovora
- Rad je počeo 21. studenoga prošle godine i do sada je riješeno oko 4450 slučajeva od 5550 predmeta. Sada je Općinski sud prekinuo rad u Podravskim Sesvetama, a nastavak rada slijedi na iduće proljeće. Pretpostavljamo da će biti potrebno oko tri mjeseca novoga rada te slijedi razdoblje od šest mjeseci, gdje se mogu podnositi prigovori. U takvim slučajevima, stranke će se uputiti prvo na dogovor, a ako to ne pomogne - sporovi idu na sud - objasnio je Ivan Ferenčak, zemljišno-knjižni referent, koji radi kao član Komisije Općinskog suda.
- Do sada smo imali oko 104 prigovora, a 70-ak ih se odnosi na međe - kaže Vladimir Vesel, predstavnik Katastarske komisije iz Đurđevca za izlaganje, kako se nazivaju poslovi na tumačenju i upisivanju zemljišta u nove knjige. Cijeli projekt sređivanja vlasničkog stanja s izmjerom stoji nešto više od 3,5 milijuna kuna s tim da u naplati sudjeluju Državna geodetska uprava, Općina Podravske Sesvete i Koprivničko-križevačka županija.
Autor :Franjo BARTOLIĆ Večernji list
Kada je u vijestima čuo da je nezaposleni branitelj, otac troje djece, u Koprivnici prijetio samoubojstvom zbog isključene struje, Zagrepčanin Dražen Dajak odlučio je podmiriti njegov dug. Nazvao je Ured koprivničko-križevačkog župana Josipa Friščića, koji je jučer uspio smiriti situaciju ispred koprivničke Elektre, te 34-erogodišnjeg Dražena Orovca iz Grabrovnice kod Pitomače odgovoriti od nauma da si, benzinom i motornom pilom, oduzme život. U županovom Uredu spojili su dvojicu Dražena, dobročinitelja Dajaka i branitelja Orovca, te su se njih dvojica i telefonski čuli.
Zagrepčanin je obećao da će već danas riješiti dug za struju, a u subotu i posjetiti Orovca, koji je smješten na Odjelu psihijatrije koprivničke bolnice. Dajak će upoznati Orovca i njegovu obitelj, suprugu i troje djece, kojima, u prigodi blagana, planira donijeti i poklone. Dražen Dajak za sebe kaže da je samo običan građanin koji želi pomoći, a nada se da će njegov čin potaknuti i druge na dobra djela, posebno u ove predblagdanske dane. Radio Koprivnica
Razvojačeni hrvatski branitelj Dražen Orovac (34), iz mjesta Grabrovnica kod Đurđevca, došao je jutros u sjedište koprivničke Elektre gdje je prijetio da će se razrezati motornom pilom. Orovac je otac troje djece, a na prijetnju samoubojstvom navelo ga je isključenje struje zbog duga od 6000 kuna. Branitelj je bio ogorčen jer mu nije bilo dopušteno obročno plaćanje duga zbog čega je stajao u zgradi Elektre s upaljenom motornom pilom.
Fotografija:Večernji list
Pilu je pristao ugasiti tek nakon što je s njim odlučio porazgovarati Koprivničko-križevački župan i predsjednik HSS-a Josip Friščić. Orovac se poslije razgovora sa županom predao policiji nakon čega je je prebačen u koprivničku bolnicu, na odjel psihijatrije. Iz Elektre se saznaje kako je Orovčevoj obitelji danas ponovno uključena struja uz mogućnost obročne otplate svog visokog duga.
(A.Be.) Večernji list
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
VIDEO:Dnevnik.hr
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Branitelj iz Pitomače zbog isključivanja struje prijetio samoubojstvom
Piše: Sjepan Marković
Branitelj je prijetio samozapaljenjem ispred zgrade koprivničke Elektre zbog isključivanja struje. Branitelja iz Pitomače koji boluje od PTSP-a nakon pregovora s policijom u kojima e sudjelovao Koprivničko-križevački župan Josip Friščić odustao je od svoje namjere. Nakon pregovora branitelj se s pregovaračima ušao u zgradu Elektre kako bi postigli sporazum o rješavanju njegovog problema. Nacional
------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SRETAN EPILOG PRIJETNJE SAMOUBOJSTVOM
Pred zgradom koprivničke Elektre oko podneva odvijala se prava drama. Tamo je jutros došao nezaposleni, razvojačeni hrvatski branitelj Dražen Orovac iz okolice Pitomače, te je prijetio da će se ubiti jer mu je zbog dugovanja isključena struja. Pred zgradu je došao s motornom pilom, kojom je i prijetio, a da je mislio ozbiljno nauditi sebi posvjedočili su karnistri s gorivom koje je policija pronašla u njegovom automobilu. Policija je blokirala Mosnu ulicu, no nisu ga uspjeli smiriti, pa je na mjesto događaja došao koprivničko-križevački župan Josip Friščić, s kojim je Orovac pristao razgovarati u prostorijama Elektre. Nakon nešto više od pola sata, po uspješnom okončanju pregovora, župan je izvjestio da je Orovcu čašu prelio dug od 20.000 kuna za koji ga je teretila Elektra, a kako se ispostavilo za to je bilo krivo neispravno brojilo. Njegovom ogorčenju je doprinjelo i to što mu nije priznat status oboljelog od PTSP-a. Župan Friščić rekao da je bilo potrebno tek malo ljudskog razumijevanja, kojeg često nedostaje upravo za branitelje, jer Orovac ne bježi od svojih obaveza.
- „To su ponosni ljudi koji ne žele milostinju, oni žele da se prema njima postupa s osjetljivošću i pravednošću. Orovac kaže – ne mogu 6.000 kuna u jedan mjesec platiti – tražim to na rate. I to je dogovoreno. Jednako tako je dogovoreno s predstavnicima Ministarstva da na njegove zahtjeve, pritužbe da mu se prizna status, da će mu se u kratkom roku pomoći, obraditi i dostaviti rješenje o statusu.“
Kako doznajemo, Dražen Orovac ima troje djece osnovnoškolske dobi, a zasad sretnom okončanju drame vjerojatno je doprinjela i njegova supruga koja je ubrzo po prijetnji stigla u koprivničku Elektru. Vidno pod utjecajem šoka, Dražena Orovca je iz zgrade Elektre odvezla hitna pomoć. Radio Koprivnica
Društvo za zaštitu životinja Udruga"Šapa" iz Virovitice traži udomitelje za napuštene životinje.
Svi psi su veseli,razigrani i vrlo umiljati.Izvrsni za obitelj s djecom ili starije osobe.
Udomitelj sa Udrugom potpisuje ugovor u kojem će se obavezati da će se brinuti za životinju,da ju nikada neće napustiti,da će je redovito cijepiti,te da je neće držati na lancu.
Nogometaši se sa travnjaka sele u športske dvorane, jer započinje sezona odigravanja malonogometnih turnira. Tako će 16. prosinca u Pitomači, u organizaciji NK «Pitomača», započeti tradicionalni malonogometni turnir «Pitomačka zima» koji će se vikendom odvijati u školskoj sportskoj dvorani osnovne škole Petra Preradovića. Turnir će se igrati u kategorijama pionira, seniora i veterana, a prijave za isti mogu se izvršiti već od sutra, pa sve do 13. prosinca, kada će se održati izvlačenje parova, u Caffe baru «Šport» u Pitomači, Vinogradska 19. Pitomača.hr
U povodu blagdana Svetog Nikole, polaznici male škole s područja općine uz pomoć svojih voditelja, osmislili su za svu djecu zanimljivu priredbu. Ista će biti održana u srijedu, 06. prosinca, s početkom u 15,30 sati u pitomačkoj kino dvorani. Svoju priredbu istog dana imaju i učenici Osnovne škole Petra Preradovića koja će započeti u 11 sati i 45 minuta.
Ove godine Općini Pitomača u pomoć su priskočile i «Plodine» d.o.o. Rijeka, doniravši poklon pakete za djecu općine. Malim pitomačanima koji još ne pohađaju osnovnu školu, poklone će, poslije priredbe u 15,30 sati, podijeliti Sveti Nikola. Pitomača.hr
U đurđevačkom hotelu "Picok", koji se obnavlja, oko 12,20 sati buknuo je požar tijekom radova na električnome dizalu na prvom katu, ali nitko nije ozlijeđen, doznaje se u koprivničko-križevačkoj Policijskoj upravi. Vatra je najviše zahvatila stražnji, još nedovršeni dio hotela. Uzroci požara i šteta znat će se nakon policijskog očevida.
Pretpostavlja se da je požar buknuo pri varenju metalnog dijela na električnome dizalu. Iskra je zapalila zaštitnu spužvu, a vatra se najprije proširila po prvome katu te na drugi kat. Hotel "Picok" vlasnika Zdravka Peveca, koji je na čelu istoimenoga bjelovarskog trgovačkog lanca, obnavlja se nakon što ga je preuzeo od poduzeća u stečaju. Večernji list
fotografija:HTV
Nogometaši Pitomače, na svom su terenu, pobijedili Slobode iz Tužnog 3:2 u utakmici 18. kola Treće Hrvatske nogometne lige skupina istok. Golove za Pitomaču postigli su Mrzlečki dvaput, te Škvarić u posljednjoj minuti za slavlje Pitomačana. Osim toga, nogometaši Suhopolja utakmicu 18. kola igraju sutra kada će gostovati kod Slavonca Croatia osiguranja. K. Toplak ViroviticaOnline
Prateći kronologiju, u Pitomači se sasvim neočekivano, spontano, gotovo preko noći, anonimno pojavio sredinom prošlog stoljeća, konkretnije 1957. godine - amaterski film. Nastao je iz učeničke Fotosekcije, koju je vodio Mirko Lauš. Bilo je to 1956. godine, za direktora Osnovne škole Petar Preradović u Pitomači, Ivana Andrašija, a prvu kino aparaturu i filmske vrpce nabavila je škola. Prva kamera, Siemens 16 mm, 1957., je doduše bila vlasništvo Općinskog sindikalnog Vijeća, tadašnje pitomačke Općine, ali je odmah bila predana u ruke školske djece iz Fotosekcije, koja je te 1957. godine, za vrijema predsjednika Općine, Đure Kirina, snimila prvi 16 mm dokumentarni film o Pitomači. Za razvijanje tog 15 m dugog filma, posudu za tekućinu potrebnu za razvijanje filma u laboratoriju filmske sekcije izradio je limarski majstor Franjo Fišer. Okvir od drveta izradili su sami učenici. Bili su to pravi podvizi, muke i improvizacije, ali na kraju film je ispao gledljiv. Projekcija tog prvog filma bila je u staroj školskoj zgradi, današnjoj Srednjoj školi, uz prisutstvo predsjednika općine, direktora škole i druge uzvanike. Te davne 1957. i 1958. godine snimljeno je čak 9 kratkih filmskih zapisa, uz financijsku pomoć općinskog vijeća, koje je financiralo nabavu filmskih traka. U 1959. godini mijenjali su ime u FOTO KINO KLUB PITOMAČA, formiran od generacije djece, polaznika škole u 1959 i 1960. godini, koja su živo zainteresirana za fotografiju i film. Klub je 1959. godine registriran u Foto Kino Savezu Hrvatske u Zagrebu, sa 35 članova i predsjednikom Mirkom Laušom, tajnikom Matom Bajsarom i blagajnikom Josipom Lebincem. Većina članstva opredjelila se za fotografiju, a u snimanju, prvi su bili Mirko Lauš, Marijan Bradaš i Tomo Baunkiher, te članovi fotosekcije Zvonko Filipović, Milan Došlin, Nada Čerepinko i Biserka Kolarić. Prvi uspješan film, i to u boji, 20 m dug, bio je Cvjetni korzo u Pitomači 1959. godine. U cijelosti otkupilo ga je Općinsko Prosvjetno Vijeće za tadašnjih 57.000 dinara. Pitomačka djeca, zajedno sa svojim nastavnikom upoznavala su zakonitosti filmskog izraza. Pravi bum dogodio se 1960 godine. U Školskim novinama u Zagrebu pisalo je: "Djeca u Pitomači stvaraju film". Raspoređena u tri grupe: scensko-režijsku, laboratorijsko tehničku i snimateljsku, u kojoj je član bio i Radovan Lauš poznati snimatelj HTV-a, njegova sestra Snježana, dakle cijela obitelj Lauš. Mama Zlata ih je otpremala i čekala sa posla i putovanja. Svi zajedno, vrlo uporno i ozbiljno stvaraju filmove. Te davne 1961. godine, školska filmska grupa iz Pitomače došla je u Zagreb na 1. dječju filmsku smotru i doživjela svoju prvu javnu afirmaciju. Proslavljeno ime KINO KLUB SLAVICA dobiva 1963. godine, nakon osvajanja GRAND PRIX-a tj pehara Slavica za film "Mlin" u Beogradu 1963. godine. Pomagali su mnogi anonimni i poznati, koje je teško pobrojiti. U Pitomači, često su bili; Vera Robić, Stjepko Težak, Dragutin Vunak, Dušan Vukotić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi. Radilo se puno i sa srcem, a rezultati su se nizali. U Kino Klubu Slavica Pitomača snimljeno je od 1957. do 1989. godine nekoliko stotina filmova svih žanrova. Sudjelovali su na preko 50 službenih revija u zemlji i šest međunarodnih natjecanja UNESCO-a pod nazivom Deseta muza u Veneciji, Milanu, Parizu i Helsinkiju. Čak 130 pitomačkih filmova nagrađeno je na natjecanjima prvom i drugom nagradom. U veoma jakoj svjetskoj konkurenciji u Veneciji 1963. dobili su dvije srebrne i 1964. zlatnu medalju. U Milanu 1965. brončanu, a 1966. i 1972. ukupno tri srebrne. U Parizu 1967. osvajaju dvije zlatne medalje. U Helsinkiju 1973. osvojili su dvije srebrne madalje. Ukupno osvojili su preko 300 različitih nagrada i priznanja, festivalskih i društvenih, a voditelj Mirko Lauš također je primio niz priznanja i nagrada, ukljućujući i nagradu za životno djelo, a njegovo životno geslo bilo je: "NE ŽIVI ČOVJEK SAMO OD KRUHA…". Predstavnici UNESCO-a i drugih međunarodnih udruga prikazivali su filmove pitomačke djece na projekcijama u Beču, Bukureštu, Berlinu, Londonu, New Yorku, Montrealu, Halifaxu, Teheranu, Amsterdamu, Baslu, Madridu ….Pitomača je bila domačin dviju saveznih revija dječjih filmova i čak 17 festivala dječjeg amaterskog filma FEDAF-a. Na tim manifestacijama dječjeg filma, učestvovalo je 150 Kino klubova, a prikazano je 1300 filmova. Bili su to pravi multimedijski događaji u ovom dijelu Podravine. U 1973. godini uz pomoć donatora Kino klub Slavica bila je opremljena najsuvremenijom filmskom tehnikom toga vremena. O radu Kino Kluba Slavica ostalo je zabilježeno preko 180 osvrta, prikaza, članaka, stručnih radova…, a od 1957. do 1989. godine kroz Klub prošlo je oko pet stotina djece, uključujući i današnjeg voditelja, koji pokušava dosljedno nastaviti djelo, sada pokojnog Mirka Lauša, a to je gospodin Zdravko Jakupec. Sva ta nekadašnja djeca, danas su odrasli ljudi, koji imaju svoju djecu, koju žele uključiti u sadašnji Foto video klub Mirko Lauš, jer u njima živi pozitivno sjećanje na djetinjstvo i Kino klub Slavica. Tada je to bio puni angažman roditelja velikog broja mještana Pitomače. Odlaskom u mirovinu gospodina Mirka Lauša, rad kluba se ugasio. Na njegovom zgarištu, u posljednjoj godini života, dugogodišnjeg voditelja Kino kluba Slavica gospodina Mirka Lauša rodio se Foto video klub Omega, koji od 4. mj. o. g. nosi ime svojeg utemeljitelja i zove se Foto video klub Mirko Lauš Pitomača, ali o tome ćemo idući tjedan.
Proizvodnja prirodnog plina nema štetnog utjecaja na okoliš, a CPS Molve nije uzročnik širenja raka kod ljudi.
Već godinama dio stanovništva s područja sjeverozapadne Hrvatske u okolici Molva, Novigrada Podravskog, Virja, Kalinovca, Podravskih Sesveta, Kloštra Podravskog i Đurđevca optužuje INA-Naftaplinov pogon Molve da ispuštanjem u zrak, vodu i zemlju otrovnih plinova, žive i merkaptana i još nekih primjesa u zemnom plinu, koji na tom području taj Pogon pridobiva, u stvari nesvjesno truje ljude i životinje te ribe u potoku Komarnica koji protječe u neposrednoj okolici. Od nekih sam stanovnika čuo da tako misle i pojedini liječnici.....
Godinama pratim razvoj područja centralnih plinskih stanica, eksploataciju ugljikovodika na širem dijelu Podravine, od Koprivnice do Pitomače i Staroga Grada nedaleko Virovitice, a pratim i realizaciju ekoloških projekata koje vlastitim novcem, zajmovima banaka i EBERD-a INA-Naftaplin ulaže u zaštitu okoliša. U srijedu, 30. studenoga, bio sam na stručnom sastanku održanom u Đurđevcu na kojem se uveliko govorilo o ekološkoj zaštiti područja CPS-a. Cijeli sustav obrade prirodnog plina na Pogonu Molve koncipiran je tako da izdvojeni nusprodukti – štetne primjese: slojna voda, ugljični dioksid, sumporovodik, merkaptani i živa budu zbrinuti na takav način da nema nikakvih štetnih utjecaja na okoliš.
Dugogodišnji monitoring okoliša upravo to i potvrđuje, čulo se na tom znanstvenom skupu. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, koji uz stručne i znanstvene institute redovno prati »zdravstveno stanje« CPS-a za spomenuti je skup izradio »Sažetak okoliša na Pogonu Molve 2004.-2005.« Sažetak je to raznih studija o monitoringu koji su u naznačenom vremenu obavljali spomenuti Zavod, INA-Naftaplinov Sektor proizvodnje nafte i plina Zagreb, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Agronomski, Veterinarski i Šumarski fakultet. Monitorinzi su rađeni o kakvoći zraka, radioaktivnosti, kakvoći vode, sadržaju žive u namirnicama i urinu radnika INA-Naftaplina, motrenju tla na području CPS-a, sadržaju žive u tkivu divljači, goveda i glista (gujavica) te stanja šumskog ekosustava na monitoroingu CPS-a Molve.
Predstavnici svih spomenutih institucija izložili su rezultate monitoringa. Zajednički im je zaključak: Realizacija planiranih ekoloških projekata (smanjenje emisije sumporovodika i merkaptana, postrojanje za sušenje sumpornog mulja i izgradnja građevine za prihvat i obradu tekućeg i krutog tehnološkog otpada za proizvodnju nafte i plina) pridonijet će daljem i kvalitetnijem očuvanju okoliša.
Dosadašnji rezultati monitoringa pokazuju da proizvodnja prirodnog plina nema štetnog utjecaja na okoliš. Sukladno težnjama prema čistoj proizvodnji energije, gospodarenje resursima u skladu sa zahtjevima sustava upravljanja okoliša (ISO 14000) i ostvarenje predviđenih zahvata na postrojenju CPS Molve III pridonijet će oživotvorenju načela gospodarski i ekološki održivog razvoja. Studija i izlaganja znanstvenika i laiku su mogla poslužiti u tvrdnji da CPS Molve nije uzročnik širenja raka kod ljudi.
Sva mjerenja čistoće zraka, tla i vode pokazala da su svi parametri u granicama zakonske normale, a neki daleko ispod dozvoljenih minimalnih vrijednosti, dok su neke štetne primjese, kao sumporovodik i merkaptani, potpuno »nestali« iz okoliša, apsorbirani u odgovarajuća ekološka postrojenja. Tako se mješavina žive već izvozi u Njemačku, gdje se duboko u zemlju smješta i tako zaštićena nema nikakve opasnosti da bi »prodrla« na površinu. Iz svega iznijetog može se zaključiti da je CPS »oslobođen« optužbi da zagađuje okoliš te da je posredni uzročnik raka kod živih bića.
Piše: Zdravko Šimunić, autor je umirovljeni diplomirani ekonomist iz Đurđevca.www.vjesnik.hr Đurđevac.com
Općina Pitomača poziva djecu iz Pitomače koja ne idu u vrtić ni u školu, a starija su od jedne godine da dođu u srijedu 06. prosinca ove godine u kino-dvoranu u Pitomači na dječju priredbu koju pripremaju tete i klinci iz vrtića. Priredba će započeti u 15.30 sati, a nakon nje dolazi Sveti Nikola s darovima. Pitomača.hr
ZEMLJOPIS SIROMAŠTVA:Najteže se živi u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj
Virovitica od Zagreba siromašnija dva puta
Autor:Ljubica Gatarić
Virovitičko-podravska županija najsiromašnija je županija u Hrvatskoj, a njezini stanovnici žive dvostruko lošije od Zagrepčana. Viroviticu koja stvara samo 67 posto prosječnog hrvatskog dohotka, u stopu prate Karlovac i Sisak, pokazuje jučer predstavljeno istraživanje Ekonomskog instituta o regionalnom siromaštvu u Hrvatskoj.
Odskočila i Istra
Regionalne razlike u Hrvatskoj sada su izraženije nego 1998., kada se slično istraživanje provelo prvi put. "Na selu je ta razlika manje izražena nego unutar gradskih sredina i među gradovima. Zagreb i Istra jako su odskočili od ostatka Hrvatske, komenira autor istraživanja Danijel Nestić.
Službena statistika tvrdi da prosječna obitelj godišnje troši oko 70 tisuća kuna, što znači da uz plaću raspolažu i s nekim dodatnim izvorom prihoda kao što su socijalne pomoći, mirovine i slično. Kada bi se podaci dobiveni analizom Ekonomskog instituta prenijeli na sadašnje stanje, proizlazi da je prosječna zagrebačka obitelj ove godine raspolagala sa 100 tisuća kuna, dok virovitičko kućanstvo živi sa 54 tisuće kuna.
Da sada počinjem svoj mandat u Hrvatskoj, znatno bih više pozornosti posvetio siromaštvu, koje se ovdje može iskorijeniti uz minimalne financijske intervencije rekao je nedavno regionalni direktor Svjetske banke Anand Seth uoči odlaska iz Zagreba na novu funkciju.
Bez škole i posla
Osim što siromaštvo ima izraženu regionalnu komponentu te su srednja i istočna Hrvatska najugroženije regije, 11 posto siromašnih karakterizira i niska obrazovna struktura, starija životna dob te nezaposlenost. Istraživanje Ekonomskog instituta kaže da se svaki deseti stanovnik Sisačko-moslavačke ili Osječko-Baranjske županije smatra siromašnim jer su im prihodi manji od spomenutih.
Svjetska banka: 460 tisuća siromašnih
Posljednje analize Svjetske banke pokazale su da 460.000 građana živi ispod granice siromaštva. Toliko odraslih osoba raspolaže s manje od 1833 kune mjesečno ili 22 tisuće kuna godišnje, što je po međunarodnoj definiciji granica siromaštva za Hrvatsku. U Svjetskoj banci uvjereni su da se siromaštvo u Hrvatskoj lako može iskorijeniti preraspodjelom postojećih sredstava. Socijalni će transferi i iduće godine biti veći (besplatne knjige, veće naknade), ali taj novac nije namijenjen skupini najsiromašnijih. Večernji list
Top-lista ekološki najugroženijih područja u Hrvatskoj
Tehnobarbarluk u pohodu na prirodu: na osnovu ankete koju je provela među istaknutim eko-aktivistima i znanstvenicima, H-alterova urednica sastavila je eko-sliku Hrvatske. Obrise ove slike sačinjavaju: golf-tereni i apartmanizacija, devastatorski prostorni planovi, velika industrijska postrojenja, vojni poligon kod Slunja, automobilizacija Hrvatske, ugroženost prirodnih rezervata, nestanak močvara, zavjera šutnje nadležnih i ludilo moćnih.
Kada je riječ o projektima koji ugrožavaju okoliš uočljiv je recept prodaje magle javnosti. Prisjetimo se nedavnog početka radova na hidroelektrani Lešće na rijeci Dobri. Svi mediji najavljivali su velikim riječima gradnju prve hidroelektrane u slobodnoj Hrvatskoj. Zaboravili su spomenuti studiju utjecaja na okoliš staru dvadeset godina, mizernih jedan posto energije radi kojih će nestati neprocjenjiv krški fenomen. Glavno da se betonira.
Dobra je izraziti tehnobarbarluk, tvrdi sociolog Vladimir Lay. Pod nedodirljivim imenom Razvoj prodaje se sve. Danas se glavni aspekt prebacuje na razvoj koji donosi ugroze za okoliš. Izgradnja hidrocentrale na krškoj rijeci Dobri je paradigmalni primjer uništavanja prirode. Mediji još ne pišu o tome. U razvojnom kontekstu stvari se šutke zbivaju. Zavjera šutnje funkcionira savršeno, rekao je Lay.
Golf tereni za prikrivanje apartmanizacije
Još jedan primjer prodaje magle javnosti je serviranje golf terena kao magičnog štapića za razvoj hrvatskog turizma. Ostvarenje sulude zamisli zelene travice na kamenjaru pretpostavlja ogromnu potrošnju vode i upotrebu pesticida. Naravno i izgradnju dodatnih sadržaja. Dobra izlika za prikrivenu apartmanizaciju. Još jednom: glavno da se betonira.
Nije problem samo u golf terenima. Kao što kaže Dušica Radojčić iz Zelene Istre svatko želi imati kuću na moru i obala se nesmiljeno urbanizira.
Ekološki najugroženija područja Hrvatske u ovom su trenutku oni dijelovi priobalja gdje je apartmanska i druga izgradnja najintenzivnija, a postojeća infrastruktura ne može zadovoljiti potrebe takve izgradnje. Slijede projekti u širokom pojasu krša, gdje se ne vodi dovoljno računa o povezanosti podzemnih voda ili se intervenira, kao u istočnohercegovačkim projektima u RS s tokom rijeka poput Trebišnjice, a ima golemog učinka i na našem teritoriju, smatra Ivo Banac.
Jadransku obalu zbog pretjerane izgradnje i postojećih razvojnih planova koji uključuju gradnju golf terena, kamenolome izdvojio je i Nenad Prpić iz Eko Kvarnera.
Lokacije golf terena
Prostorni planovi ili legalizacija devastacije
Novi prostorni planovi legaliziraju devastatorske planove betonsko- građevinskih grupacija u sve atraktivnijem i skupljem prostoru Hrvatske. 700 km novo betonirane obale pretvara plaže, šume, šumarke, brdašca i stijenje u parkirališta, kućerine, betonsko-stambene komplekse, spavačke kazamate - ukratko lokalne vlasti i vlasnici bagerskih firmi zelenilo pretvaraju u sivilo, kaže Kruno Kartus iz Alerta.
Nevjerojatno je da su upravo lokalne vlasti u ovom slučaju one kojima je najviše stalo vlastiti kraj što prije rasprodati i izbetonirati. Na španjolskoj obali vrlo je vidljivo što znači pretjerana urbanizacija. Ali očito nismo u stanju učiti na pogreškama drugih.
I Toni Vidan iz Zelene Akcije smatra da je u zemljopisnom smislu jasan najveći pritisak na more kao resurs koji se nekontrolirano zagađuje i izrabljuje i obalu kao na poduzetničko najatraktivniji prostor. Cijela priča oko golf terena je de facto samo paravan za apartmanizaciju i more. Na kontinentalnom dijelu mislim da će veliki pritisak biti na vodni resurs oko kojeg se već dešavaju strateške pripreme za privatizaciju odnosno ovladavanje od strane kapitala, kaže Vidan.
Automobilizacija Hrvatske
Do lipnja 2006. kupljeno 60 000 novih osobnih vozila. Što to znači za gradove? Uslijed sveopće automobilizacije Hrvatske, jeftinog građevinskog materijala i građevinskih usluga, svedopuštajućih GUP-ova - gradovi se šire na pregradske zelene zone. Do sada predviđene za rekreaciju, proizvodnju kisika, uljepšavanje krajolika (Sljeme u Zagrebu, Pampas i stara Drava u Osijeku, Marjan u Splitu itd), nerijetko značajne po prirodnim i kulturnim vrijednostima, zelenim lokacijama, lokalne vlasti u raznim GUP-ovima namjenjuju betoniranu budućnost elitnih, elitističkih, stambenih zona (u Osijeku Nova Retfala) ili širokih prometnica za širenje prometnog auto-kaosa na do sada zelenilom obrasle predjele (Bandićev tunel kroz Medvednicu). Istovremeno ni u jednom gradu se ne predviđaju novi parkovi i druge zelene površine, podsjeća Kartus.
U gradskim područjima veliki je pritisak ljudi na malu površinu što ima za posljedicu veliku koncentraciju zagađenja. Ivana Carev iz splitske udruge Sunce objašnjava da je tamo gdje ima puno ljudi veliki pritisak na okoliš zbog ilegalne gradnje, malo zelenih površina i neodrživog načina življenja.
stara Drava
Zavjera šutnje
Iz Eko Kvarnera ističu i Istru zbog što postojećih što planiranih projekata kao što su Plomin 3 termoelektrana i tvornica kamene vune u Pićanu.
Ta tvornica u Pićanu je primjer projekta koji u djevičansku sredinu donosi devastaciju, a argument koji se koristi su radna mjesta, kaže Vladimir Lay.
Salonit Vranjic se sanira, ali još uvijek ostaje na obzoru. Kad bi bila neka povijesna rang lista Vranjic bi bio na prvom mjestu kao neotkriveni i najdrastičniji primjer gdje zavjera šutnje funkcionira savršeno, dodaje.
Vojni poligon kraj Slunja spomenula je Željka Lukešić iz Zelene Mreže Karlovac. Nedozvoljeno streljivo završava u podzemnim vodama. To je problematično područje zajedno sa sedam kamenoloma u općini Tounj, izjavila je Lukešić.
Problematično je i UBS uništavalište bojnih sredstava koja se na najprimitivniji način dižu u zrak, a gdje studija utjecaja na okoliš nije mjerila utjecaj van poligona.
Zelena Istra ističe i nelegalno i neplansko iskorištavanje mineralnih sirovina, kamenolome u priobalju, a u kontinentalnom dijelu rijeke i vađenje šunka.
Turisti lutaju, močvare nestaju
Tisuće lutajućih turista nakon kupanja na moru upućuju se prema unutrašnjosti. Uprave zaštićenih područja dočekuju mase s raznim suvenirima, hranom, koncertima, svatovima, noćnim zabavama na otvorenom, slikanjem, opisuje situaciju u Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode Kruno Kartus. Turizam u mnogim zaštićenim područjima prioritet je pred zaštitom prirode jer donosi novac, smatra.
Ipak, priroda se izražava u raznim oblicama, a nisu svi jednako privlačni ni turistima ni aktivistima. Ana Katalinić, ekologinja Parka prirode Vransko jezero, tvrdi da su močvare najugroženiji eko sustavi u Hrvatskoj. Manje su popularne te ih se od davnine isušivalo radi sprječavanja širenja malarije i pretvaralo u poljoprivredne površine. Uz to su ti eko sustavi sami po sebi osjetljivi jer su jako ovisni o vodnom režimu. Obično se u takva područja prikupljaju vode iz šireg sliva, pa u njih dospijevaju i zagađene vode iz okolice. Primjer je ušće Neretve koje se višestruko iskorištava radi poljoprivrede, a lov i krivolov ugrožavaju ptice močvarice.
Područja poput Neretve je teško zaštititi zbog sukoba interesa sa lokalnim stanovništvom, pa ekosustav nema baš puno šanse. Uz to nad rijekom Neretvom visi i mač zvan projekt gradnje hidroelektrana na gornjem toku rijeke u Bosni i Hercegovini što će imati katastrofalne posljedice nizvodno.
Vransko jezero
Ludilo moćnih
Kako tumačiti ovakav odnos prema prirodi u Hrvatskoj? Jedino tumačenje je utjecaj građevinskih lobija, zloupotreba prirode za vlastite financijske interese, industrijski odnos prema okolišu, smatra Lay. Međutim, ludilo moćnih je zakonita pojava.
Prostor u kojem se zbivaju presudni utjecaji na okoliš nisu samo oni geografski. Najugroženije područje nije zemljopisno nego je to u stvari politički prostor participacije javnosti i struke u donošenju odluka relevantnih za zaštitu okoliša. Ni struka ni javnost nemaju institucionalnih mogućnosti i organizacijskih kapaciteta za participiranje u racionalnom donošenju odluka. To je najugroženiji prostor u Hrvatskoj vezano za zaštitu okoliša, zaključio je Toni Vidan.
Sjetimo se Ghandija: Zemlja osigurava dovoljno da zadovolji potrebe svakog čovjeka, ali ne i pohlepu svakog pojedinca. Mnogi projekti u Hrvatskoj koji se skrivaju iza velikih riječi i prodaju kao razvojni opasno mirišu na ništa drugo nego na opasnu i uništavajuću - pohlepu pojedinaca.
Pitali smo, zapisali, pobrojali, zaključili. Ali tko će dalje? Autor: Marina Kelava
Surađivale: Emina Bužinkić i Ivana Sansević Fotografije i tekst:H-Alter
Zbog sumnje da je s tisuću eura poticao 44-godišnjaka kako bi pokraj srpnja izazvao požar ispred vrata dvorišne zgrade 37-godišnjakinje u Pitomači (šteta 4000 kuna),a početkom listopada ove godine i požar u kući 55-godišnjaka u Pitomači (šteta 120 000 kuna),policija je 48-godišnjaka iz tog mjesta privela istražnom sudu u Bjelovaru.Prijavljen je i podmetač požara.Poticatelj je prijavljen i da je lani 16.kolovoza u Virovitici razbio vjetrobransko staklo na mazda 626 prouzročivši vlasniku štetu od 700 kuna.Neslužbeno doznajemo da je riječ o Milenku Gustinu (48) iz Pitomače protiv kojega je policija podnijela nekoliko kaznenih prijava zbog različitih kaznenih dijela. Večernji list
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
Nositelj liste- Siniša Siladić, dipl.inf., i profesor računarstva u 
Inicijativom forumaša na 
Nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste kandidata kao i zbirnu listu, i to u roku 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista, dakle do
O smjeni župana Zvonimira Šimića mjesecima se raspravlja u virovitičkim kuloarima, a na pitanje što će Djed Božićnjak donijeti županiji, Virovitičani u šali kažu - novog župana - piše 
U srijedu 20. prosinca ove.godine. u pitomačkoj knjižnici i čitaonici predstavljen je Podravski zbornik za 2006. godinu. Prisutnima je podravske i pitomačke teme predstavio Dražen Ernečić, urednik knjige.
Na temelju članka 22. stavka 1., a sukladno članku 23. stavak 3. 
Naletom kamiona na slastičarnicu i kuću našeg slastičara Ali Faredina,uništen im je i dom i prostor za rad.Stoga Vas ovim putem molimo da se uključite u humanitarnu akciju za pomoć ovoj obitelji.Svi koji ste voljni pomoći dođite na Pitomi radio ,nazovite na broj Pitomog radija 033-783 885,Virovitica.net 091-510-95-03 ili donirajte koju kunu na tekući račun Erste banke 1031262160 -poziv na broj 05 
Zahvaljujući lijepim jesenjim danima, izgradnja župnog dvora je pod krovom. Građevina je to površine 600 m2, a nalazi se u dvorištu iza zgrade dotrajalog cca 300 godina starog sadašnjeg župnog dvora, koji ima muzejsku vrijednost.
Knjižnica i čitaonica Pitomača poziva Vas na predstavljanje novog broja Podravskog zbornika koje će biti u srijedu 20. prosinca u 18 sati u prostorijama knjižnice.
Župan Virovitičko – podravske županije Zvonimir Šimić i njegovi zamjenici, Đuro Matovina i Zvonimir Koić, podijelili su zahvalnice izlagačima na ovogodišnjem Eko Etno Hrvatska 2006. na koje je Virovitičko – podravska županija osvojila „Zlatnu povelju“ za cjelokupan nastup na ovoj prestižnoj manifestaciji koja se po četvrti put održavala u sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma. Uz riječi dobrodošlice, župan i njegovi zamjenici još su se jednom zahvalili izlagačima na uspjehu koji ne bi bilo moguće ostvariti bez njihovog angažmana.
Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave («Narodne novine», br. 44/05 – pročišćeni tekst – dalje: Zakon), Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske propisuje:
Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004) i članka 4. stavka 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/2001, 10/2002, 155/2002, 45/2003, 43/2004, 40/2005 i 44/2005 – pročišćeni tekst), 
Društvo za zaštitu životinja Udruga"Šapa" iz Virovitice traži udomitelje za napuštene životinje.
Na današnju akciju darivanja krvi, koja je održana u prostorijama 
Društvo za zaštitu životinja Udruga"Šapa" iz Virovitice traži udomitelje za napuštene životinje.
U đurđevačkom hotelu "Picok", koji se obnavlja, oko 12,20 sati buknuo je požar tijekom radova na električnome dizalu na prvom katu, ali nitko nije ozlijeđen, doznaje se u koprivničko-križevačkoj Policijskoj upravi. Vatra je najviše zahvatila stražnji, još nedovršeni dio hotela. Uzroci požara i šteta znat će se nakon policijskog očevida.
Prateći kronologiju, u Pitomači se sasvim neočekivano, spontano, gotovo preko noći, anonimno pojavio sredinom prošlog stoljeća, konkretnije 1957. godine - amaterski film. Nastao je iz učeničke Fotosekcije, koju je vodio Mirko Lauš. Bilo je to 1956. godine, za direktora Osnovne škole Petar Preradović u Pitomači, Ivana Andrašija, a prvu kino aparaturu i filmske vrpce nabavila je škola. Prva kamera, Siemens 16 mm, 1957., je doduše bila vlasništvo Općinskog sindikalnog Vijeća, tadašnje pitomačke Općine, ali je odmah bila predana u ruke školske djece iz Fotosekcije, koja je te 1957. godine, za vrijema predsjednika Općine, Đure Kirina, snimila prvi 16 mm dokumentarni film o Pitomači. Za razvijanje tog 15 m dugog filma, posudu za tekućinu potrebnu za razvijanje filma u laboratoriju filmske sekcije izradio je limarski majstor Franjo Fišer. Okvir od drveta izradili su sami učenici. Bili su to pravi podvizi, muke i improvizacije, ali na kraju film je ispao gledljiv. Projekcija tog prvog filma bila je u staroj školskoj zgradi, današnjoj Srednjoj školi, uz prisutstvo predsjednika općine, direktora škole i druge uzvanike. Te davne 1957. i 1958. godine snimljeno je čak 9 kratkih filmskih zapisa, uz financijsku pomoć općinskog vijeća, koje je financiralo nabavu filmskih traka. U 1959. godini mijenjali su ime u FOTO KINO KLUB PITOMAČA, formiran od generacije djece, polaznika škole u 1959 i 1960. godini, koja su živo zainteresirana za fotografiju i film. Klub je 1959. godine registriran u Foto Kino Savezu Hrvatske u Zagrebu, sa 35 članova i predsjednikom Mirkom Laušom, tajnikom Matom Bajsarom i blagajnikom Josipom Lebincem. Većina članstva opredjelila se za fotografiju, a u snimanju, prvi su bili Mirko Lauš, Marijan Bradaš i Tomo Baunkiher, te članovi fotosekcije Zvonko Filipović, Milan Došlin, Nada Čerepinko i Biserka Kolarić. Prvi uspješan film, i to u boji, 20 m dug, bio je Cvjetni korzo u Pitomači 1959. godine. U cijelosti otkupilo ga je Općinsko Prosvjetno Vijeće za tadašnjih 57.000 dinara. Pitomačka djeca, zajedno sa svojim nastavnikom upoznavala su zakonitosti filmskog izraza. Pravi bum dogodio se 1960 godine. U Školskim novinama u Zagrebu pisalo je: "Djeca u Pitomači stvaraju film". Raspoređena u tri grupe: scensko-režijsku, laboratorijsko tehničku i snimateljsku, u kojoj je član bio i Radovan Lauš poznati snimatelj HTV-a, njegova sestra Snježana, dakle cijela obitelj Lauš. Mama Zlata ih je otpremala i čekala sa posla i putovanja. Svi zajedno, vrlo uporno i ozbiljno stvaraju filmove. Te davne 1961. godine, školska filmska grupa iz Pitomače došla je u Zagreb na 1. dječju filmsku smotru i doživjela svoju prvu javnu afirmaciju. Proslavljeno ime KINO KLUB SLAVICA dobiva 1963. godine, nakon osvajanja GRAND PRIX-a tj pehara Slavica za film "Mlin" u Beogradu 1963. godine. Pomagali su mnogi anonimni i poznati, koje je teško pobrojiti. U Pitomači, često su bili; Vera Robić, Stjepko Težak, Dragutin Vunak, Dušan Vukotić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi. Radilo se puno i sa srcem, a rezultati su se nizali. U Kino Klubu Slavica Pitomača snimljeno je od 1957. do 1989. godine nekoliko stotina filmova svih žanrova. Sudjelovali su na preko 50 službenih revija u zemlji i šest međunarodnih natjecanja UNESCO-a pod nazivom Deseta muza u Veneciji, Milanu, Parizu i Helsinkiju. Čak 130 pitomačkih filmova nagrađeno je na natjecanjima prvom i drugom nagradom. U veoma jakoj svjetskoj konkurenciji u Veneciji 1963. dobili su dvije srebrne i 1964. zlatnu medalju. U Milanu 1965. brončanu, a 1966. i 1972. ukupno tri srebrne. U Parizu 1967. osvajaju dvije zlatne medalje. U Helsinkiju 1973. osvojili su dvije srebrne madalje. Ukupno osvojili su preko 300 različitih nagrada i priznanja, festivalskih i društvenih, a voditelj Mirko Lauš također je primio niz priznanja i nagrada, ukljućujući i nagradu za životno djelo, a njegovo životno geslo bilo je: "NE ŽIVI ČOVJEK SAMO OD KRUHA…". Predstavnici UNESCO-a i drugih međunarodnih udruga prikazivali su filmove pitomačke djece na projekcijama u Beču, Bukureštu, Berlinu, Londonu, New Yorku, Montrealu, Halifaxu, Teheranu, Amsterdamu, Baslu, Madridu ….Pitomača je bila domačin dviju saveznih revija dječjih filmova i čak 17 festivala dječjeg amaterskog filma FEDAF-a. Na tim manifestacijama dječjeg filma, učestvovalo je 150 Kino klubova, a prikazano je 1300 filmova. Bili su to pravi multimedijski događaji u ovom dijelu Podravine. U 1973. godini uz pomoć donatora Kino klub Slavica bila je opremljena najsuvremenijom filmskom tehnikom toga vremena. O radu Kino Kluba Slavica ostalo je zabilježeno preko 180 osvrta, prikaza, članaka, stručnih radova…, a od 1957. do 1989. godine kroz Klub prošlo je oko pet stotina djece, uključujući i današnjeg voditelja, koji pokušava dosljedno nastaviti djelo, sada pokojnog Mirka Lauša, a to je gospodin Zdravko Jakupec. Sva ta nekadašnja djeca, danas su odrasli ljudi, koji imaju svoju djecu, koju žele uključiti u sadašnji Foto video klub Mirko Lauš, jer u njima živi pozitivno sjećanje na djetinjstvo i Kino klub Slavica. Tada je to bio puni angažman roditelja velikog broja mještana Pitomače. Odlaskom u mirovinu gospodina Mirka Lauša, rad kluba se ugasio. Na njegovom zgarištu, u posljednjoj godini života, dugogodišnjeg voditelja Kino kluba Slavica gospodina Mirka Lauša rodio se Foto video klub Omega, koji od 4. mj. o. g. nosi ime svojeg utemeljitelja i zove se Foto video klub Mirko Lauš Pitomača, ali o tome ćemo idući tjedan.
Tehnobarbarluk u pohodu na prirodu: na osnovu ankete koju je provela među istaknutim eko-aktivistima i znanstvenicima, 