Pregled posta

Održana prva međunarodna konferencija o ruralnom razvoju srednje i istočne Europe

U organizaciji Agronomskog fakulteta, Hrvatskog agronomskog društva, on- line časopisa : Journal of central Europen Agriculture i Hrvatskog Agroekonomskog društva u Topuskom od 23. – 25. studenog održana je Prva internacionalna konferencija o ruralnom razvoju srednje i istočne Europe.
Zašto baš u Topuskom. Topusko je mali gradić u Sisačko- moslavačkoj županiji u kojem su začeci turizma još od 1926. godine, pa se ove godine slavi 180 godina organiziranog turizma na ovim prostorima.
Skup je otvorila dožupanica Sisačko – moslavačke županije gospođica Marijana Petir. Sisačko – moslavačka županija jedan je od lidera razvoja ruralnog prostora u Republici Hrvatskoj. Ova županija ima najveći broj konja, prednjači u uzgoju uljane repice u novije vrijeme, a isto tako velika financijska sredstva usmjerava u razvoj ruralnog prostora.

fotografija:HZPSS
U nastavku programa dr. doc. Luka Juvančić s biotehničkog fakulteta u Ljubljani govorio je o Ruralnom razvoju s aspekta Slovenije. Velike promjene zahvtile su susjednu nam Sloveniju proširenjem EU. Velike promjene nastale su prije svega u promjeni mehanizma financiranja. Veliki dio sredstava dolazi po osnovi zajedničke poljoprivredne politike (EGGF), ali se traži i učešće zemalja članica. Unutar EU postoje značajne razlike u razini razvoja pojedinih članica, pa tako i potreba za sredstvima za njihov razvoj. Struktura mjera razlikuje se od članice do članice. Postoje veliki rashodi u svezi zaštite okoliša. Što je ostalo isto? Isti je ostao veliki dio agrarne politike i njen opseg, kao i načelo sufinanciranja. Povećali su se zahtjevi prema informiranju i sustav informiranja postao je kompliciraniji. Osnovni kriterij raspodjele je uspjeh u prošlosti. Glavni kriterij je povećati izdvajanje za nove članice, a istovremeno zadržati isti nivo za stare. To nije lako. Novi proračun 2007. – 2013. nije riješio oportinuitet nekih članica. Veoma teško pitanje je : Kako istim sredstvima postići veći ruralni razvoj? U početku u Sloveniji se primjenjivalo 7 mjera ruralnog razvoja, a dana se primjenjuje 19 mjera uz gotovo nepromjenjena financijska sredstva. Pri tom su neizbježne tkz. diječje bolesti poput npr. uspostave kvalitetnog nadzora. Ono što je bitno još ovdje napomenuti je da svi pregovori oko poljoprivredne politike počinju kod kuće.
Načelnica Uprave za održivi razvitak dipl. ing. Tatjana Borbaš govorila je o dosadašnjim iskustvima Hrvatske u pogledu ruralnog razvoja. Uprava za održivi razvitak sastoji se od 4 odjela : odjel za koordinaciju programa i mjera, odjel za zadrugarstvo i udruge, odjel financiranja i odjel unutarnje revizije. U Hrvatskoj je u listopadu ove godine proveden natječaj za prvi predpristupni fond EU (Sapard). Na natječaj je pristigla 51 ponuda, ali je 27 ponuda odbijeno zbog nepotpune dokumentacije ili nesukladnosti s programom natječaja , a jedna pristigla ponuda ušla je u realizaciju. U tijeku je priprema programa IPARD koji predstavlja nastavak programa SAPARD. Naša agrarna politika zasniva se na podjeli gospodarstava na komercijalna i nekomercijalna, te je donesen pravilnik o provedbi mjera agrarne politike. Pored toga preuzeli smo obvezu izrade nacionalne strategije ruralnog razvitka. Do sada je bilo četiri bezuspješna pokušaja izrade, a nacionalna strategija jedan je od strateških dokumenata budućeg razvoja.
Mr. sc. Josip Kraljičković pročelnik Jedinstvenog odjela za poljoprivredu. Šumarstvo i vodno gospodarstvo Zagrebačke županije u kratkim crtama predstavio je ovog vodećeg lidera ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Zagrebačka županija prostire se na 3.060 km2 i u njoj živi cca 310.000 stanovnika (s gradom Zagrebom 1.100.000 stanovnika. U upisnik OPG-a upisano je 13.036 gospodarstava (3.910 grad Zagreb). Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava iznosi 38.376. Od ukupnih površina 56% su poljoprivredne površine, a 35 % otpada na šumsko zemljište. Od ukupnog područja 99% naselja su seoska naselja, u kojima živi 69% ukupnog stanovništva u 35 gradova i općina. Županija za ruralni razvoj izdvaja značajna sredstva u vidu direktnih novčanih davanja, ali i u vidu brojnih projekata kao što su : izbor najuzornije seoske žene, izbor vinske kraljice, obilježavanje Svjetskog dana seoske žene, projekt očuvanja zemljišta, regionalizacija proizvodnje, plan navodnjavanja poljoprivrednih površina, okrupnjavanje zemljišta, praćenje onečišćenja tla, program proizvodnje u vodozaštitnim područjima, projekti promocije, gospodarske manifestacije i sl. Od gospodarskih manifestacija najznačajnije su: izložbe vina, dani hrane i tradicijskih proizvoda, izložbe sireva i sl. Pored toga vrlo važno mjesto u ruralnom razvoju zauzima i stvaranje županijskih robnih marki : Laktec – županijska marka za kiselo zelje, Dragec- županijska marka sušenog sira itd. Sve te marke plod su znanstveno – istraživačkog rada uz praktičnu primjenu, a glavna vizija vodilja svih ovih projekata je : Putem stola do bogatog proizvođača i područja.
Suszana Bacy iz Mađarske iznijela je iskustva ove nam susjedne države. Osnovni kriterij određivanja ruralnog područja je gustoća naseljenosti. Kao prag ulaska u ruralno područje uzima se gustoća naseljenosti ispod 150 osoba/km2. Urbane regije su one koje imaju manje od 15% stanovništva u ruralnom prostoru. Postoje velike razlike u regiji srednje i istočne Europe. Jedna trećina poljoprivrednika ima na svom gospodarstvu nepoljoprivredne aktivnosti. Dostupnost tržišta jedan je od bitnih razloga postojanja nepoljoprivrednih aktivnosti. Obično su pogranična područja neatraktivna s obzirom na dostupnost tržišta. Ponašanje vlada vrlo je bitno za razvoj pograničnih područja. Osnovni aspekti promatranja su: zemljopisni, transportni, povijesni, etički, ekonomski i s obzirom na mogućnost pristupa predpristupnim fondovima EU. Ograničavajući faktor razvoja je i mentalni sklop samih ljudi, što izaziva često sumljičavost. Prosječna udaljenost ovih područja iznosi 75 km i ona imaju ograničen pristup cestovnoj infrastrukturi. Vrlo malo granica ima međunarodni karakter. Javljaju se mnogi problemi zbog novonastalih granica. Neka područja nemaju pravo na pristup fondovima EU, jer se nalaze izvan njenih granica. Postoje tri stupa međudržavne suradnje u okviru INTEREG projekata. Četiri posto proračuna odnosi se na pograničnu suradnju. Niz programa usmjerava se prema istočnim granicama unije.
Dr. Nikola Kezić govorio je o nastanku on – line časopisa Journal Central Europen of Agriculture. Časopis je pokrenut 1999 godine, a prvi broj ugledao je svjetlo dana 2000 godine. U svakoj zemlji postoji uredništvo, a cilj časopisa je promocija znanstvenih radova na jezicima malih zemalja.
Tomaš Cegur iz Poljoprivrednog instituta Slovenije održao je izlaganje na temu ugovorne proizvodnje. Ugovorna proizvodnja predstavlja interakciju između kupaca s jedne strane i proizvođača s druge strane. Glavni aspekt ugovorne proizvodnje je lakši pristup kreditima, ali postoji i veliki rizik u pogledu propasti tržušta. Malim gospodarstvima ova opcija tržišta politički je prihvatljivija. Ugovorna proizvodnja je započela na Tajvanu kod proizvodnje šećera. U Turskoj se počinje razvijati od 1926. godine i to ponajprije u proizvodnji šećera, a nešto kasnije u proizvodnji rajčice. Ugovorna proizvodnja pruža tržišnu garanciju.
Mr. sc. Ana Grgas stručna savjetnica HZPSS-a iz Benkovca održala je kratku prezentaciju u svezi ruralnog razvoja zadarskog zaleđa. Tamo prevladava uzgoj stoke sitnog zuba (koza i ovaca). Od 18. 000 koza prema evidenciji HSC-a samo 11% se muze.Slična situacija je i u ovčarstvu. Prema podacima HSC-a ima ih oko 75.000, ali velik dio se ne muze i veliki su problemi s vunom, koja usprkos postojanju tehnoloških rješenja ostaje neprerađena. Od ostalih resursa za budući razvoj značajan potencijal ima bijeli vrijesak, kadulja , hrastova i grabova šuma, a u novije vrijeme i lavanda. Zadnjih pet godina organizira se i izložba sireva u Benkovcu.
Kornelija Aboiu iz Rumunjske održala je kratko izlaganje o iskustvima Rumunjske u razdoblju 1989 – 2004. godine. Osnovna metoda istraživanja bio je koeficijent elastičnosti potrošnje. Bilježi se rast proizvodnje kukuruza i pšenice, dok proizvodnja ječma opada. Rumunjska će u narednom periodu postati izvoznik pšenice i kukuruza, a mali uvoznik ječma. Kod izvoza stoke značajan problem predstavlja nepoštovanje sanitarnih uvjeta kod brojnih proizvođača.
Lavoslav Rolilek iz Češke govorio je o strateškom menađmentu. Niz metoda se koristi za planiranje ruralnog razvoja., a jedan od bitnih elemenata ruralnog razvoja je BDP. U Češkoj on iznosi oko 5000 €/ glavi stanovnika uz prosječnu zaposlenost 63,3% ili 43.000 € BDP po zaposleniku.
Štefan Bohnjec s Univerziteta Primorska u Sloveniji govorio je o komparativnim prednostima. Jednu od metoda za usporedbu kompararivnih prednosti pojedinih zemalja razvio je mađarski znanstvenik Balansa, koji je kraj svog života proveo u SAD-u. Balansina formula glasi : B = (xij/xrj)/(xis/xrs) . Xij predstavlja ukupan izvoz članica, a xrj ukupan izvoz EU, dok xis predstavlja ukupan uvoz članice, a xrs ukupan uvoz EU. Na primjeru Slovenije vidljivo je da ona nema niti jednu komparativnu prednost, dok Turska u nekim segmentima ruralnog razvoja ima značajne komparativne prednosti kao npr. u voću i stočnim proizvodima.
Antun Prepar iz Slovenije govorio je o razvoju ruralnih područja Slovenije. 57,2% populacije u Sloveniji živi na ruralnom području. Iz razmatranja bila su isključena sva urbana područja. Pod zaštitom je 80% ruralnog područja. Zbog nitratne direktive smanjen unos umjetnog gnojiva, a isto tako i upotreba pesticida zbog zaštite okoliša.
Klaus Vagner iz Austrije govorio je o korištenju voda u zaštićenu slivnom području na primjeru slivnog područja rjeke Gips, koja je pritoka Dunava. 80% sredstava dolazi iz osnova zajedničke poljoprivredne politike, a 20% iz državnog proračuna. 40% sredstava odlazi u svrhu očuvanja okoliša. Svrha svih mjera je prevladavanje razlika.
Vida Hočevar govorila je o multifunkcionalnom pristupu ruralnom razvoju, a Andrej Udovčan o ulozi ruralnog turizma u funkciji razvoja. U Sloveniji postoje dva istaknuta primjera ruralnog turizma: Triglav i Kozjanski park. Šokovi predstavljaju kratkoročna događanja kao što je npr. zatvaranje rudnika Rubelj, što nije prouzročilo nikakve promjene glede populacija. Triglav je blizu granice, a oba su parka ista u poglčedu otpornosti. Učinak robusnosti bolje izražen u Kozjanskom parku, koji ima i proaktivnije stanovništvo. Turizam privlači ljude, ali novopridošlice pokušavaju graditi vikendice bez dozvola.

Kod osmišljavanja ruralnog razvoja potrebno je razviti vlastitu tipologiju ruralnog područja prilagođenu zahtjevima EU.

Drugog dana konferencije veoma zanimljivo izlaganje imao je Ferhat Čejvanović iz distrikta Brčko u suradnji s prof. dr. Zoricom Vasiljević iz Beograda. Izlaganje se odnosilo na Utjjecaj subvencija na proizvodnju Jabuka. Osnovne metode istraživanja su kalkulacije, ankete proizvođača i cost- benefit analiza. Kao obračunsko razdoblje uzet je period od 20 godina i površina od 500 ha. Subvencija u BIH iznosi 2.500 KM/ha, a troškovi podizanja iznose 19.320 KM/ha. U prvoj godini bilježimo povrat ulaganja od 12,9%. Sadašnja vrijednost nasada iznosi 621.231 KM.
Nagy Suszana iz Mađarske govorila je o ruralnoj politici 2007 – 2013. Mađarska je provela SAPARD, a nakon usklađenja s zakonodavstvom EU i pristupa EU provodi i ostale programe kao što su nacionalni program, program LIEDER, a izradila je i nacionalnu strategiju ruralnog razvoja. Dogodile su se brojne strukturne promjene zasnovane na komparativnim prednostima.
Miroslav Redmak i Luka Juvančić govorili su o ruralnom razvoju Slovenije. Slovenija nije sretna. Od 57.204 proizvođača mlijeka 50 % izravno prodaje. Ukupni izvoz Slovenijeiznosi 46 mil. $, a uvoz iznosi 74 mil. $.
Jasenka Kranjčević iz Ministarstva prostornog uređenja imala je izlaganje na temu : Transformacija ruralnog prostora. Osmišljavanje ruralnog prostora zahtjeva multifunkcionalni pristup, a to znači da ruralnom prostoru moramo pristupiti s kulturološkog, socijološkog, ekonomskog i drugog aspekta. Osnovni problem donošenja prostornih planova je financijske prirode. Naime male sredine zbog lošeg financijskog položaja nisu umogućnosti isfinancirati prostorne planove, pa se za njihove potrebe izrađuju prostorni planovi ograničenog opsega tkz. reducirani planovi.

Trećeg dana konferencije upriličena je stručna ekskurzija u Lonjsko polje. Lonjsko polje predstavlja jedinstven primjer očuvanja ruralnog prostora. Sastoji se od 17 naselja, a najpoznatije naselje je selo Čigoć. Ovo selo proglašeno je selom roda od međunarodne organizacije Life 1994. Svake godine u lipnju vrši se inventarizacija aktivnih gnjezda. Njihov broj u stalnom je opadanju. Prošle godine bilo je aktivno 52 gnjezda, a ove godine 32. Rode ondje snesu 3 – 5 jaja. Nakon cca mjesec dana izlegu se mladi, koje naizmjenično čuvaju mužjak i ženka. Nakon otprilike tri mjeseca rode kreću put Afrike gdje proborave preko zime, a mnoge pri tako dlalekom letu od cca 6000 km stradaju. U sklopu obilaska lonjskog polja obišli smo i retenciju, koja predstavlja široko plavno područje uz Savu. Tamo tijekom cjele godine pasu krave i konji, a u obližnjim šumama borave svinje. Zanimljivost napasanja stoke na ovim područjima je u tome da svaki vlasnik stoke mora odraditi onoliko dana kao pastir koliko ima grla na gospodarstvu. Ukoliko on iz bilo kojeg razloga to nije u mogućnosti učiniti, za njega će to učiniti poznati pastir Marko uz nadoplatu. Na povratku iz Lonjskog polja okrjepu smo potražili na OPG-u Ravlić. Obitelj Ravlić prije desetak godina krenula je trnovitim putem u razvoj seoskog turizma. U početku skromnom ponudom domaćih specijaliteta ugošćavala je oko 400 posjetitelja godišnje, a danas broj posjetitelja premašuje brojku od 4. 500 posjetitelja. Trebalo je mnogo truda i lutanja da se to postigne. Od nekadašnje konjušnice vrijedne ruke gospodina Ravlića i dvojice sinova napravile su blagavaonu. Nakadašnje jasle odlično su poslužile za police na koje su došle vrijedne starine poput jarmova, plugova, skidače itd. U staroj posavskoj drvenoj kući postavljena je vrijedna zbirka namještaja, narodnog ruha i drugih vrijednih starina starih cca 217 godina. Pored toga OPG Ravlić nudi mogućnost jahanja na dva prekrasna arapska konja, iznajmljuje bicikle i ribički pribor, a nakon ugodno odmora rado će vas počastiti eko povrćem iz vlastita vrta, kao i brojnim domaćim specijalitetima. Iako su postigli mnogo, još uvijek traže stručnu pomoć u svezi seoskog turizma.

Odsjek HZPSSa, Karlovačke županije
Krešimir Fumić dipl. ing., stručni savjetnik
HZPSS

Post je objavljen 08.12.2006. u 16:19 sati.