Plastično je fantastično

Ako već u ničemu nismo u ovoj našoj Hrvatskoj dosljedni,
izgleda da smo dosljedni u svojoj gluposti.

Evo ih opet, opet se ti takozvani prijatelji životinja bave nečime o čemu pojma nemaju, šire neistine i notorne gluposti.

Izvor: 24 sata, 29. srpnja 2015.

Stvarno su dosljedni u svojoj gluposti. Ali i vrlo perfidni. Svaki puta kada pukne nekakva afera njihovih članova kao što je na primjer ovih dana slučaj skloništa za pse u Pokupskom Cerju, koji ogromne novce izvlače iz državnih i lokalnih proračuna i fondova, oni svojim izmišljotinama skreću pozornost na plastične vrećice.

Gospodo vi takozvani prijatelji životinja, bavite se svojim poslom za koji velike novce ubirete, a okanite se već jednom laganja i izmišljanja i širenja svojih gluposti u medijima.

I još jedna napomena: Niti Društvo za plastiku i gumu, niti Udruženje za plastiku i gumu niti bilo koji proizvođač plastičnih vrećica NEĆE VAM PLATITI da prestanete s objavama protiv vrećica u medijima!

… jer, plastika to omogućava

Evo novog rješenja koje nam dolazi iz Amerike, kako na brzinu poslužiti veliki broj pivopija, ali može i drugih pića, važno je samo da je brzo i na mjeru. Nema više redova niti nepotrebne pjene niti bacanja niti varanja. Redovi se sada premještaju negdje drugdje.






Izvori:
YouTube: Beers Filling Up Through the Bottom
Animated flags

U današnjem 9. "Viktorovom poučku" dr.sc. Simončič osvrće se na nedosljednosti (ali i neznanje) u politici zaštite okoliša, a ja ću ponukan s nekoliko vijest osvrnuti se na nedosljednosti u hrvatskoj gospodarskoj politici.

Naime, neki dan je Društvo potrošača pisalo Vladi, odnosno ministru Vrdoljaku koji je nadležan za zaštitu potrošača, kako je nedopustiva zadnja izmjena Zakona o zaštiti potrošača (NN 31.3.2014.) u kojoj je ukinuta odredbe iz prethodne verzije Zakona po kojoj se plastične vrećice, ukoliko imaju logo proizvođača ili trgovca, ne smiju naplaćivati.

U tadašnjem komentaru na primjedbe tih odredbi dobili smo odgovor da se i na taj način želi utjecati na besplatno dijeljenje plastičnih vrećica i time smanjiti njihovu potrošnju koja je, kako su tada rekli, opasna po okoliš.

No, gotovo istovremeno (11.2013.), Ministarstvo gospodarstva, odnosno sam ministar Vrdoljak piše kolegi Zmajloviću vezano uz hrvatski stav o EU Direktivi o ograničenju potrošnje tankih plastičnih vrećica sljedeće:

"… usvajanje prijedloga za izmjenu Direktive negativno bi se odrazilo na gospodarstvo RH budući da bi došlo da zatvaranja tvrtki proizvođača vrećica te do zatvaranja radnih mjesta. Za Hrvatsku koja se nalazi u gospodarskoj krizi iznimno je važno svako radno mjesto, ovakva odluka ugrozila bi prema nekim procjenama oko 1600 radnih mjesta i 64 tvrtke, neke od njih otplaćuju kredite uložene u modernizaciju proizvodnje. Ova činjenica predstavlja dodatni argument protiv prijedloga za izmjenu Direktive. …

… Na kraju ističem da bacanje otpada u okoliš nije problem lošeg proizvoda ili materijala nego nedostatka kvalitetnog sustava zbrinjavanja koje će onemogućiti nesavjesno ponašanje pojedinaca (primjer povratne naknade u slučaju PET boca)."

Pa se pitam, gdje je tu dosljednost?

U jednom trenutku donosi se Zakon rekli bi "protiv" plastičnih vrećica, a istovremeno se pišu pisma i usuglašavaju stavovi "u korist" plastičnih vrećica.

Dobro je predsjednik Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti akademik Zvonimir Kusić istaknuo problem hrvatske politike - kontinuitet, odnosno dosljednost, a dodajem: ne samo unutar iste vlasti, nego i "unutar glave" istog ministra.

A u cijeloj toj priči ruke trljaju naši trgovci koji sada na plastičnim vrećicama ostvaruju super - hiper profite. A Jednu vrećicu koju nabavljaju od proizvođača za 7 do 12 lipa, naplaćuju najmanje 30 pa do 50 lipa, a onu malo deblju vrećicu nabavljaju od proizvođača po cijeni od 20 do 30 lipa, a prodaju po najmanje 2 kune. Od svega toga, niti jedna lipa tih super profita NE završava npr. u Fondu za zaštitu okoliša.

Pa se ponovno pitam - je li u pitanju navodna zaštita okoliša ili je u pitanju zaštita (velikih) trgovaca?

Eto, koliko smo dosljedni - izgleda da smo dosljedni jedino u zaštiti velikih i bogatih.




Izvori:
24 sata, 24. srpnja 2015.
Novi list, 26. srpnja 2015.

Na marginama plastičnog fotonatječaja koji to nije
- Alemka Goleš

Floki

San

Komentar dana: prof.dr.sc. Igor Čatić

Započela je predizborna kampanja, pa Ministar zaštite okoliša dijeli ekološki lošije platnene torbe (nisu vrećice). Zbog uporabe pesticida u siromašnim zemljama gdje se uzgaja pamuk godišnje umire i 20 tisuća ljudi (podatci WHO-a).

Izvor: Jutarnji list, 23. srpnja 2015.

Eto, ode zlatna koka na bubanj!

Postrojenje Polietilen II je pušteno u rad 1980. godine na Žitnjaku, u sastavu tadašnjeg OKI-ja, s projektnim kapacitetom od 50.000 t godišnje polietilena niske gustoće (PE-LD) - komercijalnog naziva Okiten. Postrojenje je, s tada najmodernijom svjetskom tehnologijom, uspješno radilo cijeli niz godina, ali zbog nekih tehnoloških nedorečenosti nije uspijevalo ostvarivati puni kapacitet - održavali su se na oko 40.000 t/g. 2003. godine napravljena je željno očekivana i dobro planirana rekonstrukcija kojom su riješena sva dotadašnja uska grla što je, uz godinu dana raniju zamjenu kontrolnog sustava, rezultiralo odličnim radom i ostvarenjem proizvodnje od 55.000 t/g.

Kada kažem "zlatna koka" onda valja naglasiti da je postrojenje proizvodilo vrhunski polietilen od domaće sirovine. Od INE se kupovao etan iz Ivanić Grada, a onda se na Žitnjaku od tog etana proizvodio vlastiti etilen koji je bio sirovina za polietilen. Odlična sirovinsko - tehnološka - proizvodna linija koja je davala odlične ekonomske rezultate. Tržište je prvih desetak godina bilo pretežito na području ondašnje Jugoslavije, a devedesetih, upravo zbog kvalitetnog proizvoda, vrlo brzo se prebacuje na zapadno-europsko tržište i nastavlja s uspješnim poslovanjem.

No, problemi počinju jer INA nije razvijala plinski biznis, znalo se je da će u dogledno vrijeme biti sve manje i manje sirovine (predviđanja su bila da će to biti za 5 do 10 godina), a obzirom da su se ostvarivali profiti, 2005. je odlučeno da se izvuče što se može, a od tadašnje zarade da se investira u petrokemiju na Krku, kako bi Hrvatska zadržala, ali i dodatno razvila profitabilnu proizvodnju baznih petrokemijskih proizvoda. Tako je i bilo, počelo se s investicijama na Krku u DINI (DINA i OKI bili su u jednoj tvrtci - DIOKI), međutim INA 2009. naprasno i bezrazložno višestruko povisuje cijene etana (upravo baš kada su u tijeku veliki projekti i velike financijske obaveze u DINI), koncepcija iskorištavanja dotadašnjih mogućnosti malo po malo se urušava, te se 2011. godine zaustavlja proizvodnja. Vrhunski stručnjaci doslovce rastjerani, a lešinari stupili na scenu.

Tada kreću sve one mučne slike i događanja, štrajkovi glađu, sva nastojanja visokostručnih, poštenih i vrijednih radnika da se državi, DORH-u, USKOK-u i pitaj Boga kome ukaže na namjernu opstrukciju i protudržavno djelovanje INE - ali očito je negdje odluka davno prije pala, DIOKI (koji je u svom vlasništvu imao DINU) odlazi u stečaj, a rezultat - eto sada, prodaje se, na komade.

Kako je istovremeno i DINA zaustavila proizvodnju polietilena, hrvatsko gospodarstvo ostalo je bez 160.000 t godišnje vrhunskog proizvoda (Okitena 55.000 t i Dinalena 105.000 t) - odnosno bez oko 240.000.000 € prihoda, hrvatski prerađivači bez domaće sirovine i naravno da je krenuo skuplji uvoz.

Žalosno da žalosnije ne može biti.

Neki dan sam kritizirao osiguranje naše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako traljavo i nestručno odrađuje svoj posao, kako svojim nedjelovanjem i neznanjem dovodi predsjednicu u opasnost. Pogledajte post "Tko to čuva predsjednicu?".

Jučer, prilikom posjete premijera Zorana Moilanovića gradilištu nove zračne luke Zagreb na Plesu slika sasvim drugačija.


Foto: MZLZ


Foto: Ana Katunić

Kao što se može vidjeti, svi, ali baš svi - i službena delegacija na čelu s premijerom, i svi gosti, pa i novinari imaju osobnu zaštitnu opremu. Plastične kacige koje su izrađene najčešće od polietilena visoke gustoće (PE-HD) (kako bi zaštitili glavu od pada predmeta s visine) i svjetleće haljetke koji su izrađeni (u pravilu) od tkanog polipropilena (PP) ili od poliamida (PA) odnosno šire poznatijeg najlona ili od poliestera (PEST) odnosno u zadnje vrijeme najčešće od recikliranog poli(etilen-teraftalata) (rPET) (kako bi bili uočljiviji pri kretanju gradilištem među brojnim građevinskim strojevima u pokretu).

Kao da su blog čitali, zar ne?

Jedna napomena uz kacige. Siguran sam da ćete reći, slaba je to zaštita, ako se sruši konstrukcija ili što kome ima pasti na glavu na otvorenom gradilištu. Ali nije tako. Kaciga osim što je učinkovita zaštita ona je i stav, poruka, odnos i radnika, i poslovodstva da se u svakom trenutku vodi računa o sigurnosti na radu i da se vodi računa o osobnoj zaštiti i zdravlju radnika.

No, ne mislim da je ovdje jedno osiguranje (premijerovo) savjesnije i upućenije od drugog osiguranja (predsjedničinog). Ovdje se radi da je glavni investitor strana, francuska kompanija, a radove izvode četiri kompanije: Vijadukt, Kamgrad, Zagreb Montaža i KFK Tehnika koje inače rade po svijetu i dobivaju poslove u oštroj konkurenciji sa zapadnim kompanijama i svi oni jako dobro znaju i primjenjuju zakone, propise i mjere zaštite. Tu nema izuzetaka.

Odavno smo imali prilike od Amerikanaca naučiti, a onda i od Europljana da je sigurnost na radu minimalan trošak, a donosi ogromne uštede. Plastična zaštitna oprema upravo stoga je lako nosiva, lagana, praktična i što je najvažnije - štiti. Plastična zaštitna oprema je jeftina i lako dostupna.

No, nemojmo se zavaravati da zapadne kompanije baš jako brinu o svojim radnicima (iz godine u godinu ipak sve više i više), jer osnovni motiv je profit, uštede zbog nesreća i bolovanja, izbjegavanje prekida rada kod nesreća i ogromne uštede zbog tužbi radnika ukoliko su se ozlijedili, a poslodavac ih nije podučio osnovama sigurnosti i osigurao im učinkovitu zaštitnu opremu primjerenu mjestu rada i kretanja.

Da, nošenje zaštitne opreme, kao što sam rekao, jest zaštita, ali jest i stav i poruka. Stoga i od najviših dužnosnika naše države očekujemo da pošalju tu poruku, da iskažu svoj stav da je zaštita na radu važan segment uspješnog gospodarskog razvoja. A plastika to omogućava.



Izvor:
Dalje.com: Zoran Milanović i Siniša Hajdaš Dončić u obilasku gradilišta MZLZ

Strani savjetnici, koji nam diktiraju što smijemo, forsiraju samo uvoz njihove tehnologije. Nama, koji smo čak u mraku radili sve od igle do aviona, sada unutar EU ne prolazi najbolja svjetska tehnologija postupanja s otpadom, za koju čak i EU daje priznanja, ali ne i mogućnost investicije. To što nam dozvoljavaju raditi samo trećerazredne poslove, teško mi pada. A krivi smo sami!

Napisao je dr.sc. Viktor Simončič u svojoj kolumni "Viktorov poučak"
ZG Magazin, Viktorov poučak 8 - Birokracija Europe ujedinjena protiv naroda

Izvor: Novi list, 21. srpnja 2015.

Praktična plastika

Kako je zaključeno nakon provedenog istraživanja u SAD-u, ukoliko se želi unaprijediti učinkovitost recikliranja, ne bi se trebalo prešati limenu niti plastičnu ambalažu. Recikliranje bi moglo biti učinkovitije ukoliko bi potrošači preispitali dugo održavani način postupanja s plastikom i ostalim materijalom koji se može reciklirati.


Prešanje otpadne ambalaže, uključujući i plastične boce i kutije, je jednostavan način kako čim više otpadne plastike smjestiti u spremnike za recikliranje. Ali, ta jednostavna i vremenom provjerena dobra praksa u stvari može dovesti do problema današnjim tvrtkama koje se bave recikliranjem. Tako je utvrđeno istraživanjem MRF Material Flow Study report koje je naručilo nekoliko američkih udruženja trgovaca i reciklara.



Uglavnom, radi se o tome da na automatskim linijama za razdvajanje, gdje se fotoćelijama signalizira o kojem materijalu je riječ, ukoliko je ambalaža (limenke i plastenke) sprešana, dolazi do neprepoznavanja i sprešane limenke i plastenke završavaju s papirom ili tetrapakom.

I to mi je dalo razmišljati - gdje je tu sagledavanje "životnog ciklusa"? Ukoliko bi smo poslušali savjet o "neprešanju", radi njihove učinkovitosti, koliko bi nas sada, već od kućnog razdvajanja, više koštao prijevoz višestruko voluminoznijeg otpada?

Mislim da je istraživanje napravljeno ciljano, sagledavajući samo jedan izvor informacija (problemi reciklara), a kako bi riješio jedan, uski tehnički problem. Očito se nije sagledavalo da bi to bilo ekonomski i ekološki nepovoljnije (skuplji prijevoz, više emisija ispušnih plinova, više kamiona na cestama, itd.).

Brzo rješenje vidim, u tome da se uz linije automatskog razdvajanja zaposli više radnika koji će "previde" automatike anulirati, dok se ne dođe do unapređenja i poboljšanja sustava automatskog prepoznavanja i razdvajanja.

Stoga, moj savjet - razdvajajte otpad prema vrsti materijala i prešajte ga! A reciklari neka zaposle kojeg radnika više.



Izvori:
Plastic News: Study: To improve recycling, don't crush containers
RRS: MRF Material Flow Study - Final Report - July 2015
Animated flags

Neki dan je na stranicama ovog bloga predstavljen mađarski konceptualni umjetnik Koronczi Endre sa svojom instalacijom "Zid od plastičnih vrećica".

Evo još jedne instalacije ovog umjetnika s plastičnim vrećicama:





Izvor:
Blog umjetnika: Korozczi Endre

Izvor:
Novi list, 17. srpnja 2015.

Možda su ceste raja popločene zlatom, to se ne zna i za ovoga života sigurno nećemo saznati, ali u ne tako dalekoj budućnosti ceste Roterdama mogle bi biti presvučene s recikliranom plastikom, od plastičnih boca ili od druge vrste plastičnog otpada. Gradsko vijeće Roterdama objavilo je prošlog tjedna da razmatra pilot projekt kojeg provodi građevinska kompanija Volker Wessels iz Amersfoorta u Nizozemskoj, a kojim se planira zamijeniti asfalt s plastikom.




Prednosti su znatne. Sama plastika je značajno ekološki prihvatljivija od asfalta, a cijeli ciklus od iskorištenja otpadne plastike do eksploatacije znatno je održiviji od sadašnjeg načina izgradnje, uređenja i održavanja cesta. Prema predviđanjima kompanije koja provodi pilot projekt, smanjeno je održavanje, povećana je toplinska otpornost i značajno je ubrzano polaganje na cestu koje bi trajalo nekoliko tjedana u odnosu na sadašnjih nekoliko mjeseci. Sama površina traje tri puta duže nego klasični asfalt, vožnja po istoj je tiša, lakša je i može biti ugrađena s izrađenim šupljinama, kanalima, u koje se polažu razne instalacije i cjevovodi kao i odvodna kanalizacija ispod same vozne površine.

Sekcije ceste mogu biti prethodno izrađene u tvornici i prevezene na mjesto ugradnje. Time se smanjuje vrijeme izgradnje na licu mjesta, a sve to uz smanjenu potrebu za održavanjem značajno utječe na smanjenje gužvi koje inače nastaju zbog radova na cestama. Lakši materijal svakako doprinosi i uštedama u transportu.

Projekt je još uvijek u konceptualnoj fazi, ali ako sve krene prema planu, Roterdam bi u roku od 3 godine mogao imati prvu plastičnu cestu.



Izvori:
Plastics News: The streets of Rotterdam may be paved with plastic
VolkerWessels: Plastic Road
Animated flags

NEWSLETTER 33

- izvanredno izdanje

Poštovani čitatelji newslettera bloga "Plastično je fantastično" - pred Vama je posebno izdanje s posebnim povodom.












Naime, poznato Vam je da blog surađuje s našim vrsnim stručnjakom iz područja okoliša dr.sc. Viktorom Simončičem. Dr. Simončič je na blogu objavio nekoliko svojih članaka koji su izazvali prilično veliko zanimanje čitateljstva, a prenosili su ih i drugi portali.













Također, siguran sam da Vam je poznato da je dr. Simončič napisao vrlo zanimljivu knjigu "Društvo umanjene vrijednosti" (prvi dio) - osvrt na ozbiljne društvene, političke, ekološke i gospodarske probleme s kojima je suočeno hrvatsko društvo. Glavna tema je smještena u područje politike zaštite okoliša, a Simončič piše o malverzacijama, nestručnostima, ogromnim novcima koji se rasipaju na nepotrebne, šarlatanske i neodržive projekte. Ali, dr. Simončič nije samo kritičar već nudi i rješenja. U knjizi otvoreno piše o ulogama i poslovanjima naših suvremenika i suvremenica, političara i političarki, gospodarstvenog sektora, ulozi nevladinih udruga. Prvi koji bi trebali pročitati knjigu su suradnici USKOK-a i DORH-a. Puno materijala za provjeru. Poslije čitanja knjige sve je jasno kako su u nas posložene kockice u zaštiti okoliša i Prirode.

Za sve one koji je nisu imali prilike pročitati (a ne može se niti nabaviti, rasprodana je), uz suglasnost autora, na Vaš zahtjev poslati ću Vam je e-mailom. Samo kliknite na poveznicu u lijevoj koloni POŠALJITE e-m@il i pošaljite e-mail - stići će Vam knjiga u pdf formatu.

Dr. Simončič piše nastavak knjige "Društvo umanjene vrijednosti" (drugi dio), kako kaže, materijala je jako puno, treba ga posložiti i sistematizirati, a sve s ciljem ne bi li ukazao, ali i potaknuo na djelovanje najodgovornije u našem društvu na drugačije, odgovornije, stručnije, održivije, racionalnije, poštenije ponašanje. Na žalost, neodgovornosti, nestručnosti, neodrživosti, neracionalnosti, nepoštenje - pa i kriminal svakodnevno nas zasipaju pa, želeći pravovremeno djelovati i na to ukazati, dr. Simončić odlučio je pisati kolumnu "Viktorov poučak" u kojoj pokušava na vrijeme ukazati da se sve te društvene i političke negativnosti i anomalije i dalje događaju.

Kolumna je u svoja prva četiri broja objavljena na portalu "Zrnca mudrosti uz šalicu kave", a nakon toga nastavlja se s objavljivanjem na portalu "ZG Magazin". Do sada je objavljeno 7 "poučaka" i toplo preporučam da ih pročitate kad uhvatite slobodnog vremena, ali ne samo da ih pročitate, već da ih i komentirate, a komentare slobodno pošaljite autoru na njegovu e-adresu: viktor.simoncic@gmail.com. Do sada objavljene, da ne gubite vrijeme tražeći po mrežnim stranicama šaljem na zahtjev e-mailom - samo kliknite na poveznicu u lijevoj koloni POŠALJITE e-m@il i pošaljite e-mail.

Inače, na naslovnoj stranici ovog bloga - u lijevoj koloni (na dnu) postavljena je sličica "ZG Magazin -Viktorov poučak". Klikom na sličicu otvoriti će se mrežna stranica na tom portalu, na kojoj se redovno, jednom tjedno - u pravilu utorkom, objavljuju kritički i analitički članci dr. Simončiča.

Tijekom jednog vrlo ugodnog druženja sam ga pitao - čemu sve to, zašto se toliko trudi? A Zmago, kako ga prijatelji zovu, odgovorio mi je: "Radi sebe i radi mog unuka. Da jednog dana unuk može reći, eto jednom davno moj je djed nešto pokušao". A usput mi je ispričao jednu vrlo kratku poučnu pričicu: "Podsjeća me na šetnju djeda i unuka obalom. Tisuće školjki nakon oseke na suhom. Unuk uzme jednu i baci je u more. Djed upita unuka: »Zar misliš da će to pomoći?« Unuk odgovori: »Ovoj koju sam bacio hoće!«.

Upravo je to i razlog zašto sam i ja odlučio poduprijeti i promovirati napore dr. Simončiča čitateljima bloga "Plastično je fantastično" i primateljima ovog newslettera.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično

… ili plastika u službi zaštite

Jučer je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović obišla Knin i gradilište nove crkve, a navečer se zaputila na ribarski brod i zaplovila u noćni ribolov. Simpatične aktivnosti predsjednice iz područja političkog marketinga i zasigurno se mnogim Hrvaticama i Hrvatima vrlo svidjela.







Međutim, mene je užasnulo! Ne što predsjednica lijepi pločice, niti što ide u noćni lov na ribe, već činjenica da nam predsjednica pored svog tog osiguranja uopće nije sigurna, dapače, dovedena je do vrlo opasnih situacija - nekoliko puta u jednom danu.


Pogledajmo lijepljenje pločica. Predsjednica ima plastičnu kacigu (Bogu hvala, barem to), ali predsjednica je na gradilištu u otvorenim sandalama (dakle, bez zaštitnih cipela), radi bez rukavica i što je možda i najopasnije bez zaštitnih naočala. Neću niti govoriti da joj je plastična kaciga dana onako radi novina i fotografiranja, a ne zato jer je netko promišljao osobnu zaštitu predsjednice. Pitam se - gdje je bila i što radi odgovorna osoba gradilišta za sigurnost na radu? Zašto nije upozorio osiguranje predsjednice da su mjere zaštite propisane, ali ne propisane tek tako, već propisane da bi se zaštitili radnici, ali i svi koji se kreću na prostoru gradilišta.

Drugu situaciju imamo istu večer, opet osiguranje predsjednice glumata da brine o sigurnosti štićene osobe, a nikome nije palo da bi predsjednica i na brodu na kojem se s vitlima (s tko zna kakvim sajlama) dižu mreže morala imati plastičnu kacigu, ali obzirom da je na brodu morala je imati prsluk za spašavanje (koji se inače izrađuje od poliamida - vanjski dio i unutrašnji dio od pjenećeg polistirena ili u žargonu stiropora).

Gospodo iz predsjedničinog osiguranja, znate li koliko je atentata na predsjednike država bilo prošlih dana, prošlih mjeseci, godina? Znate da ih nije bilo ili gotovo nije, a ako i jeste onda ih je bilo u daleko nesigurnijim zemljama, kod nas nikad. A pitam vas znate li koliko se događa nesreća na radu - u Hrvatskoj svakodnevno dolazi do ozljeđivanja radnika na radnim mjestima - upravo zbog nedostatne ili nenošenja osobne zaštitne opreme. Upravo one opreme o kojoj vi gospodo iz osiguranja očito pojma nemate.

Stoga gospodo iz osiguranja, predsjednicu se ne štiti samo šminkerskim stavljanjem plastične kacige na glavu, već sveobuhvatnim promišljanjem zaštite na radu na mjestima gdje predsjednica radi i na mjestima kuda se predsjednica kreće.



I na kraju, još jednom pogledajmo fotografiju lijepljena pločica u kninskoj crkvi - predsjednica i gdje tko s kacigom, a drugi ništa. Kakvu vi to poruku šaljete? I znate li uopće da ste poslali sasvim krivu poruku - stavi za fotografiranje, a za zaštitu na radu koga briga.

Gospodo iz osiguranja predsjednice, plastična zaštitna oprema je jeftina, lagana, praktična, udobna za nošenje i što je najvažnije pruža zaštitu od ozljeđivanja radnika i sprečava bolovanja i izostanke s posla koja naše gospodarstvo skupo koštaju. Pruža zaštitu i za predsjednicu u ovakvim situacijama.



Izvori:
Gotovo sve dnevne novine i web portali

Agena Marin d.o.o. iz Biograda na Moru, nakon desetgodišnjeg iskustva izrade plastičnih brodica u zadnjih nekoliko godina probila se na hrvatsko, ali i svjetsko tržište sa svojim iznimno traženim proizvodom - polupodmornicama.

Sjedište firme je u Biogradu na Moru, a proizvodni pogoni su u Poličniku kraj Zadra.

Njihova najnovija uspješnica - polupodmornica (manja s 12 ili veća 55 sjedišta), kako kažu, je nešto sasvim novo i kompletno drugačije u floti turističkih brodova. Redefinirat će doživljaj podmorja za sve stanovnike i posjetitelje Jadrana. Dok je gornji dio trupa cijelo vrijeme iznad površine mora, donji dio se nalazi 1.3 m ispod i omogućuje putnicima spektakularan pogled na ekosustav podmorja kroz velika stakla podvodnog trupa stvarajući im iluziju zarona prave podmornice.

Mora se naglasiti vrhunska stabilnost polupodmornice dobivena vrhunskim dizajnom i kvalitetnom gradnjom koja isključuje pojavu morske bolesti. Putnici u bilo kojem trenutku mogu, potpuno sigurni, izaći na palubu i uživati u prekrasnoj panorami.

Ove polupodmornice izrađuju se od stakloplastike odnosno uobičajenim postupkom od epoksidnih smola ojačanih staklenom vunom.


















Katalog proizvoda:
Semi Submarine

Web stranica:
Agena Marin

Plastična shopping vrećica je postala sveprisutan simbol za sve ono što je loše u potrošačkoj kulturi.

Za mađarskog umjetnika Endre Koronczija, ovo predstavlja priliku za povezivanje ljudi s prirodom. Inspiriran vizijom plastičnih vrećica koje postaju živi i dišući dio prirode, on koristi svoju umjetnost kako bi ilustrirao mitski san. Ova umjetnička instalacija kraj Ploubuter parka je njegovo najnovije djelo.

Koristeći preko 250 plastičnih vrećica u plavoj, bijeloj i žutoj boji, Koronczi je napravio "živi" zid duž rijeke u Budimpešti. Instalacija je podignuta u svibnju i stajala je mjesec dana prije nego što je uklonjena.

Umjetnik je posjećivao ovu lokaciju skoro svakog dana, uglavnom navečer, kako bi fotografirao zid od plastičnih vrećica koji filterira sunčevu svjetlost dok vrećice poprimaju različite oblike na blagom povjetarcu.

Zahvaljujem se kolegi blogeru Bookeraj na proslijeđenom linku.



Izvor:
Dizajn doma: Budimpešta - Zid od plastičnih vrećica
Animated flags

Plastične vrećice su simbol prosperiteta. Dobro, ako ne u Europi, ali u Gani jesu. Prema članku objavljenom 22. lipnja u Wall Street Journalu ("Garbage Trashes Ghana's Economic Glory" - "Bacanje smeća dokaz ekonomskog uspjeha u Gani" novinara Drewa Hinshawa), plastične vrećice su "simbol napretka (tog) naroda". Gana ima 26 milijuna stanovnika i u jednom je trenutku postala jedna od najvećih uspješnica u Africi s najbrže rastućim gospodarstvom 2011. godine, a "obilje plastičnih vrećica služi kao vrlo opipljiv dokaz rastuće potrošačke klase".

Danas, ipak, plastične trgovačke vrećice doprinose rastućem otpadu i raspadu infrastrukture za zbrinjavanje otpada u glavnom gradu Akri. Kako izvještava Wall Street Journal, ekonomski rast Gane pokretan je rastućom potrošnjom, ali ima negativan utjecaj na "oskudnu infrastrukturu". Pored problema s električnom energijom uzrokovanih s velikim povećanjem korištenja električnih uređaja, "zemlja se suočava i s povećanjem odbacivanja plastičnih vrećica", koje s ostalim otpadom začepljuju odvodne sustave tijekom poplava.

"Plastika začepljuje odvodne sustave … to je van pameti, plastične boce, komadi drva, stari namještaj, dijelovi starih automobila" - rekao je reporteru predsjednik Gane Dramani Mahama. A kako bi se borio s problemom otpada, predsjednik Mahama radi upravo ono što su gradonačelnici američkih gradova već poduzeli - pooštrava mjere protiv plastičnih vrećica.

Gana nije jedina država u Africi koja je na strani zabrana plastičnih vrećica. Tu su i Ruanda, Tanzanija i Uganda koje su uvele zabrane. Južnoafrička Republika i Tanzanija uvele su visoke namete na plastične potrošačke vrećice.

U članku Wall Street Journala ističe se da se "proizvođači plastičnih vrećica osjećaju kao žrtveno janje" zbog činjenice da gradovi nisu u stanju organizirati prikupljanje i zbrinjavanje plastičnih boca, plastičnih vrećica, kutija i čaša od stiropora koje zbog toga odnose kiše i bujice, gomilaju se uz obale i začepljuju odvodne sustave. Jedan je proizvođač plastičnih vrećica - izvršni direktor tvrtke Mohinani Group, g. Ashok Mohinani rekao reporteru WSJ da gradovma nije prioritet unapređivati sustave prikupljanja otpada sve dok imaju poplave. Ali nakon toga "gledaju na proizvođače".

Izgleda da plastika dobiva loš imidž bez obzira gdje se u svijetu upotrebljava. To je znak prosperiteta - uspješne potrošačke ekonomije, a mogla bi postati anomalija uspjeha. Bolji znak razvoja trebao bi biti odnos stanovništva prema okolišu, ili za gradske službenike, posebno one u glavnim gradovima kao što je Akra - ostvarenje ekonomskog uspjeha kupovinom većeg broja kamiona za smeće i učestalijim prikupljanjem istog.

Ali, u međuvremenu, kao što smo naučili iz iskustva Sjedinjenih Američkih Država, jednostavnije je optužiti plastiku za problem nego educirati ljude o mogućim rješenjima. Velika spalionica (naravno, koja zadovoljava sve ekološke norme - op. autora bloga) koja može spaliti sav otpad, uključujući i energijski visokovrijednu plastiku, i proizvesti energiju, riješila bi oba naznačena problema (višak smeća i manjak električne energije) - odjednom.



Izvor:
Plastics Today: Plastic bags and the prosperity index
Animated flags

… plastika to omogućava

Kako izvještava poznati svjetski modni portal Fashionista, u Parizu je održan Fashion Week na kojem je modni kreator Galliano predstavio plastičnu kreaciju za vjenčanicu. Na žalost, nije bilo moguće doznati od koje vrste plastike je napravljena ova ekstravagantna vjenčanica, ali ocijenjeno je da Galliano "ponovno prkosi konvencionalnom, što je rezultiralo najoriginalnijom kolekcijom do sada viđenom". Galliano je za svoju kolekciju koristio različite materijale, kao što su "neopren, kuhana vuna, juta i plastika, a plastika mu je omogućila izradu najinventivnije vjenčanice viđene na ovom tjednu mode, koja jednostavno prkosi gravitaciji".






Izvor:
Fashionista: Galliano's Bride Wore Plastic at Maison Margiela Couture
Animated flags

… a još više na prihvaćenoj ideji

Umjetnica, akademska slikarica Diana Sokolić u Šibeniku ima izložbu svojih radova u sklopu Likovnog programa Festivala djeteta. Tim povodom umjetnica je dala veliki intervju Šibenskom listu, iz kojeg izdvajam izdvojeno.




Zahvaljujem umjetnici i suradnici ovog bloga na promociji, a posebno mi je drago što je gospođa Sokolić spomenula jednu moju misao iz naše svojevremene razmjene mišljenja koju sam opisao u postu: Zašto je plastika uvijek kriva?. Smatram se iznimno počašćenim.

Hladno pivo, kao i uvijek progovara o našoj bolnoj zbilji. Ovaj puta o privatizaciji na hrvatski način i našoj nemoći, također hrvatskoj specifičnosti. Kako kažu, "Svirajući uzduž i poprijeko lijepe naše regije, primijetili smo u baš svakom gradu kombinaciju novih crkvi i propalih tvornica, velikih zastava i još veće nezaposlenosti, pa se tako dogodila pjesma 'Firma' koja taj fenomen pokušava objasniti u manje od tri minute. Pjesma je ubrzani tečaj za mlađe, kratki podsjetnik za one malo starije, ali i upozorenje za nadolazeće da ne padaju lako i bez ispaljenog metka na staru foru novog početka"

U spotu, čiju režiju potpisuje Andrej Korovljev, nema profesionalnih glumaca već glume ili, bolje rečeno sudjeluju, bivši radnici Gredelja, Diokija i Kamenskog: "Hvala radnicima Gredelja, Diokija i Kamenskog što su nam pomogli napraviti spot kojim se svi skupa možemo ponositi", poručuju iz Hladnog piva.





Izvori:
Index.hr: Radnici Gredelja, Diokija i Kamenskog u "Firmi" Hladnog piva: "Ovo je upozorenje i šaka u oko!"
YouTube: HLADNO PIVO - Firma (Official video) - DZV 2015 // MTV premijera

Od danas je kolumna Viktorov poučak na portalu ZG Magazin. Riječ je o rubrici u kojoj će o raznim temama, svojim osebujnim stilom pisati dr. sc. Viktor Simončič, samostalni savjetnik za okoliš, nekadašnji pomoćnik ministra te autor i koautor više publikacija i knjiga, među kojima je i Društvo umanjene vrijednosti. Viktor Simončič suradnik je ovog bloga i u više navrata je objavljivao svoje članke na ovim stranicama.

Dr. Simončič je do sada objavio svojih pet »poučaka« na portalu Zrnca mudrosti uz šalicu kave, a serijal tekstova će se nastaviti na portalu ZG Magazin kojeg uređuje Boris Jagačić s kime ovaj blog također surađuje.

Vjerujem da će nova rubrika naići na interes čitateljica i čitatelja i ovog bloga, koji će moći direktno pristupiti kolumni jednim klikom na niže prikazanu sličicu, a ukoliko žele i izravno kontaktirati autora putem elektroničke pošte: viktor.simoncic@gmail.com

Promijenjenu poveznicu (link) u obliku sličice možete naći s lijeve strane u boxu (na dnu). Klikom na sličicu otvoriti će se povezana mrežna stranica "Viktorovog poučka" na ZG Magazinu.

… a (samo) plastika to omogućava

Kako nas izvještava Index.hr "Svijet je postao malo tužniji: zaštitne folije više neće pucketati kad ih pritisnete"




Vjerojatno ste kao dijete (a i danas) obožavali pucketati mjehurićima na plastičnim zaštitnim folijama, ali čini se da mlađe generacije neće imati priliku uživati u toj zabavi.

Tvrtka Sealed Air koja folije ovog tipa proizvodi još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, odlučila je modernizirati svoj proizvod koji će odsad nositi naziv iBubble i nažalost - neće pucketati.

Naime, pritisak ubuduće neće izazvati puknuće mjehurića već će se zrak preseliti u drugi mjehurić.

Povod ovom "ubijanju sreće" je ušteda prostora pri skladištenju jer folije će ubuduće dolaziti ispuhane i napuhivati će se samo po želji kupca.

Očekivano, društvene mreže prepune su razočarane ekipe .






Srećom (za pasionirane pucače), tvrtka Sealed Air nije jedini svjetski proizvođač ove vrste plastične ambalaže.



Izvori:
Indeks.hr: Svijet je postao malo tužniji: zaštitne folije više neće pucketati kad ih pritisnete
YouTube: Bubble Wrap Popping is Dead
Huffington Post: New Bubble Wrap Will No Longer Pop When You Squeeze It

U posljednje vrijeme, posebno od ekološki svjesnijih organizacija i pojedinaca čujemo da je cirkularna ekonomija osnova održivog razvoja.

Pa pogledajmo što je to cirkularna ekonomija?

Osnovni postulati cirkularne ekonomije su obnovljivost resursa - bilo sirovinskih bilo energijskih. Uz obnovljivost, vrlo je važno racionalno i odgovorno korištenje sirovinskih resursa i energije, kao i odgovorno korištenje proizvoda tijekom cijelog životnog ciklusa - počevši od pridobivanja sirovina i energije, do prerade i proizvodnje, korištenja, pa ponovnog korištenja, a nakon završetka tog uporabnog ciklusa, odvojeno odlaganje i recikliranje. Bilo da se reciklira u isti proizvod, bilo da se koristi već uložena energija i sirovina i dobiva se novi proizvod ili drugačiji oblik energije.

E, upravo u tome, na žalost kvazi zelenih i eko terorista koji nas maltretiraju svojim neznanjem, plastika ima ključnu ulogu. Brojna istraživanja nezavisnih instituta potvrdila su da plastični proizvodi, bilo jednokratni, bilo višekratni značajno manje troše energije od proizvoda izrađenih od drugih materijala, značajno manje troše prirodnih resursa (sirovina, vode) od proizvoda izrađenih od drugih materijala (staklo, metal, papir, pamuk, itd.).

U više navrata pisano je na ovom blogu u nezamjenjivoj ulozi plastike i plastičnih kompozita u razvoju sustava obnovljive energije (vjetroelektrane, sunčevi kolektori, fotonaponski paneli, izolacijski materijal).

Ali, valja svim tim kvazi zelenima i eko teroristima ukazati i na jednu njihovu krajnju nelogičnost i nedosljednost, da ne kažem apsurdnost. Cirkularna ekonomija nespojiva je s biorazgradljivim materijalima i proizvodima. Apsurdno je njihovo zalaganje za cirkularnu ekonomiju i istovremeno promoviranje biorazgradljivih vrećica. Naime, osim svih štetnosti koje nosi biorazgradljivost (npr. efekt "slobodno baci, samo će se razgraditi"), a te kvazi eko neznalice nas uvjeravaju da je to pravo eko rješenje, biorazgradnjom se nepovratno gubi sirovina i uložena energija.

Jedino recikliranje omogućava da se zaokruži taj ciklus, a u sustavu recikliranja, plastika je najučinkovitija. Biorazgradljiva plastika nespojiva je sa sustavom recikliranja.

Primjer kvalitetnog i učinkovitog sustava cirkularne ekonomije u području informatičke djelatnosti (koja je nezamisliva bez plastike) dan je na sljedećem primjeru:




Očito je da bi i najmanja količina biorazgradljive plastike u ovom zatvorenom cirkularnom sustavu bila pogubna.



Izvor:
Wikipedia: Circular economy
Electronics Take Back: Dell Introduces First Computer Made With Plastics from Recycled Electronics

Naši (susjedni) plastičari

Proizvođač krute plastične ambalaže, britanski RPC Group objavio je planove širenja svojih proizvodnih kapaciteta u Bosnu i Hercegovinu. RPC Group planira investirati 3,5 milijuna Eura u proizvodne kapacitete bivšeg Helioplasta iz Gračanice. Ova investicija se planira realizirati do kolovoza 2016. godine. Investicija obuhvaća povećanje proizvodnih i skladišnih kapaciteta u Gračanici za 30 do 40 %.













Tvrtka Helioplast svoje prve poslovne rezultate u proizvodnji plastične ambalaže započeo je 1979. godine kao zanatski obrt, a krajem 90-tih firma je doživjela veliki uspon gdje su se razvila tri nezavisna odjeljenja: brizganje ambalaže za prehrambenu industriju, brizganje tehničkih pozicija za industriju namještaja, građevinarstvo itd., kao i razvoj i izrada alata za brizganje kako za vlastite potrebe, tako i za dalju prodaju.

Uprava i proizvodnja smješteni su u Gračanici pored magistralnog puta Doboj - Tuzla, u novoizgrađenom objektu veličine 6.000 m^˛. Navedena lokacija ima svu potrebnu infrastrukturu za proizvodnju i logistiku, u blizini je grada tako da ispunjava sve potrebne zahtjeve za uspješno poslovanje.

Pored opreme za proizvodnju značajna sredstva su investirana i u odjel alatnice u kojima rade mladi obučeni inženjeri i tehničari iz područja izrade alata za brizganje plastike usavršeni za rad i izradu najmodernijih kalupa na najnovijim softverima za izradu alata.

Kao rezulatat ovakve upravljačke politike firma "Helioplast" d.o.o. je 21.05.2007.godine dobila i certifikat kvalitete ISO 9001:2000 od strane certifikacijske kuće TÜV Süd Deutschland, München, te Certifikat za energetsko upravljanje ISO 50001:2011 od strane certifikacijske kuće Bureau Veritas, 17.02.2012. godine.

U prosincu 2013, Helioplast je preuzet od strane RPC Superfos, glavni europski proizvođač krute plastične ambalaže za 10,1 milijuna Eura i postao je dio RPC grupe.

U srpnju 2014 naziv firme je promijenjen iz "Helioplast" u "RPC Superfos Balkan".



Izvori:
Plastic News Europe: RPC to expand Bosnian packaging factory
RPC Superfos: Historijat
RPC Superfos: Helioplast becomes RPC Superfos Balkan
Animated flags

... i slijedite vlastiti zdrav razum

Izvor:
YouTube: Cal Watchdog: How Bag Ban Kills Jobs and Might Make You Sick

Naši plastičari

U Kotoribi, u Sajmišnoj ulici otvorena je nova proizvodna hala. Nova hala ima prostor od 2100 m² čime se ukupna površina MURAPLAST-ovih natkrivenih prostora diže na 10.000 m². Cilj investicije je povećanje proizvodnog i skladišnog prostora kako bi se omogućio daljnji razvoj poduzeća. Uz proizvodnu halu u rad je puštena nova trafo stanica.
















Izvor:
Muraplast: Nova proizvodna hala

NEWSLETTER 32

Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec lipanj.

Lipanj - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Na blogu je objavljeno 29 postova.

Mjesec nema nekih posebnih obilježja. Objavljeno je preostalih 7 nastavaka članka "Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike" kojeg je za časopis Polimeri pripremila prof.dr.sc. Đurđica Španiček čime je završena objava serije članaka "Quo Vadis plastiko?" o budućnosti plastike. Pregled objavljenih članaka s poveznicama (linkovima) iz ove serije, radi lakšeg pristupa i čitanja dana je u lijevom boxu naslovnice ovog bloga.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom lipnja na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.06. - NEWSLETTER 31 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom svibnja.
02.06. - Trendovi primjene plastike u zelenoj gradnji - Quo vadis plastiko? - 8 - Prikaz primjene plastike u građevinarstvu gdje danas plastika ima nezamjenjivu ulogu, posebno u zelenoj gradnji, odnosno energijski učinkovitim zgradama.
03.06. - Bili smo na izložbi u Gliptoteci - Svestrana multimedijska umjetnica Diana Sokolić zamislila je i ostvarila 16. svibnja 2015. u Gliptoteci HAZU, vjerojatno jedinstvenu izložbu ne samo na ovim prostorima. Na odljeve gipsanih replika klasičnih kipova stavila je svoj umjetnički plastični nakit. Foto izvještaj s izložbe.
04.06. - Trendovi u primjeni plastike u medicini - Quo vadis plastiko? - 9 - Budućnost primjene i nezamjenjiva uloga plastike u medicini. Osim uobičajenih primjena, visokokvalitetna plastika nalazi primjenu i pri izradi posebnih uređaja koji se ugrađuju u tijelo pacijenta.
05.06. - Jesmo li mi zaista slučajna država? - Na svojoj facebook stranici, uvaženi eurozastupnik gospodin Davor Škrlec objavio je isječak iz emisije HTV-a "Potrošački kod" koji je iskoristio za propagandu svoje stranke, ali na žalost, ponašajući se kao ekološki trojan - u korist vlastite štete.
06.06. - Tehnički trendovi na području vodljivih polimera - Quo vadis plastiko? - 10 - Predstavljeni su vodljivi polimeri. Poznato je da su plastični materijali odličan toplinski i elektro izolator (podsjetimo se svih plastičnih izolacija za električne vodiče kao i obloga od plastike za termo izolacije), međutim primjenom polimera s čađom omogućuje nova rješenja i velike mogućnosti.
07.06. - Sao Paolo uvodi ograničenja za plastične vrećice - Brazilski megapolis Sao Paolo uveo je zabranu plastičnih vrećica izrađenih na foslinoj osnovi. Zabrana je stupila na snagu početkom travnja 2015., nakon višegodišnje rasprave između udruženja industrije i gradske vlasti. Supermarketi sada smiju nuditi plastične vrećice jedino proizvedene na bioosnovi. U komentaru posta je obrazložena pozadina ove odluke.
08.06. - Budućnost vodljivih polimera - Quo vadis plastiko? - 11 - Riječ je o grafenima, polimerima pomiješanim s čađom, a kako bi se dobili vodljivi polimeri, što otvara vrlo veliku i široku buduću primjenu polimera u budućnosti.
09.06. - Proizvođači vrećica tuže Dallas - Uredba kojom se želi ograničiti potrošnja jednokratnih plastičnih i papirnatih vrećica u Dallasu, predmet je tužbe koju su pokrenuli proizvođači plastičnih vrećica i reciklari.
10.06. - Trendovi u području temperaturno postojanih polimera - Quo vadis plastiko? - 12 - U ovom nastavku opisani su temperaturno postojani polimeri koji sve više nalaze primjenu u tekstilnoj industriji za zaštitnu odjeću.
12.06. - Nema potrebe za tužbom - Gradski vijećnici Dallasa raspravljali su o sve većem nezadovoljstvu građana uredbom o uvođenju taksi na plastične i papirnate vrećice te je predloženo njeno ukidanje, koje je 6. lipnja 2015. izglasano, odluka u ukidanju je donesena i odmah je stupila na snagu.
13.06. - Što se od visokotemperaturne plastike može očekivati u budućnosti? - Quo vadis plastiko? - 13 - Visokotemperaturna plastika sve veću primjenu nalazi prvenstveno u automobilskoj industriji čime se postiže višestruka korist - jeftiniji dijelovi, jednostavnija proizvodnja, olakšavanje vozila i smanjenje potrošnje goriva i brojne druge ekonomske, energijske i ekološke prednosti.
14.06. - Viktorov poučak - Poziv čitateljima bloga da posjete novootvorenu kolumnu "Viktorov poučak" koju piše dr. sc. Viktor Simončič, između ostaloga i uvaženi suradnik ovog bloga. U postu je dana poveznica koja je kao sličica, radi lakšeg pristupa čitateljima izdvojena i slijeve strane u boxu. No kako stvari stoje, uskoro će doći do promjena o čemu ću Vas obavijestiti.
15.06. - I na kraju, Quo vadis plastiko? - Quo vadis plastiko? - 14 - Zadnji nastavak serijala dr. Donalda V. Rosata kojeg je pripremila prof.dr.sc. Đurđica Španiček o budućnosti plastike. A budućnost plastike može se opisati u samo jednoj riječi - grafeni.
16.06. - Aktualno, jednostavno, praktično (video prilog) - Kako iskoristiti staru plastenku za zaštitu od komaraca.
17.06. - Plastične vijesti 85 - Reciklirani PET za interijer Fordovih vozila - Najnoviji Fordov pick-up F-150 imati će unutrašnjost putničke kabine izrađenu između ostalog i od recikliranog PET-a. U kompaniji očekuju da će umjesto na odlagališta, u sustav recikliranja preusmjeriti najmanje 5.000.000 PET plastenki ove godine.
18.06. - NE terorizmu! - Plastični humor - Karikatura kao odgovor na sve veću histeriju protiv plastičnih boca.
19.06. - Priroda i plastika - Festival fotografija Atkins - Dio izbora najboljih fotografija festivala Atkins 2015. čiji je glavni motiv bila priroda. Niti fotografije s tematikom prirode više ne mogu bez plastike, bilo da je korisna vrećica, bilo da je odbačena vrećica, bilo da je plastična ambalaža. Da, plastika i jeste dio prirode, a samo o nama ovisi hoće li u toj prirodi biti korisna ili smetnja.
20.06. - Plastične vijesti 86 - Signifikantno - Vijest kaže da europski proizvođači još uvijek čekaju "slobodniji" i lakši pristup kineskom tržištu, ali taj proces vrlo je spor. Žale se da nemaju s kime razgovarati. Ništa čudno kada se zna, na primjeru plastičnih vrećica, kako Europa zatvara svoje tržište kineskoj robi.
21.06. - Da se ne zaboravi - Obilježena je godišnjica kada je 1948. godine Columbia Records predstavila je prvu vinilnu long play (LP) ploču. Prva long plejka bila je promjera 30 centimetara i sadržavala je oko 45 minuta snimljene glazbe. Materijal od kojeg su izrađivane ove gramofonske ploče bio je tzv. vinilni kopolimer odnosno kopolimer dobiven polimerizacijom monomerâ vinil klorida i vinil acetata, pojednostavljeno rečeno jedinstvenim polimerizacijskim postupkom dobivena smjesa poli(vinil klorida) (PVC) i poli(vinil-acetata) (PVAC).
22.06. - Plastične vijesti 87 - Simtomatično - Plastičar koji proizvodi plastične glave za električne četkice za zube Ranir LLC investira oko 3 milijuna $ u automatsku opremu za proizvodnju. Zapošljavati će 19 novih radnika i proizvoditi će godišnje 5 milijuna plastičnih glava za električne četkice za zube. Ranir LLC svoju investiciju realizira u Grand Rapidsu u Michiganu u SAD-u, gdje vraća svoju proizvodnju iz Kine.
23.06. - Džaba se smješkaš - Plastični humor - Foto humor.
24.06. - Kalifornija potiče recikliranje - Zakonodavci u Kaliforniji razmatraju dvije uredbe s kojima će se potaknuti sustav recikliranja, a to je da će se propisati da u plastenkama za pića bude najmanje 10 % reciklata. Uredba osim što propisuje najmanje 10 % reciklata u PET plastenkama i kutijama, predviđa i povećanje minimuma od 35 % staklenog reciklata za staklenke.
25.06. - Razmislite - video prilog - Video prikaz razvoja bakterija kroz 36 sati na višekratnim vrećicama i torbama. Ne treba komentirati, samo poziva na razmišljanje prije no što se zaklinjete u višekratne vrećice. Razmislite i budite pažljivi prema sebi i svom zdravlju.
26.06. - Svet polimera o foto natječaju i izložbi - "Svet polimera" je časopis Društva inženjera plastičara i gumara Srbije. U najnovijem broju predstavljen je blog Plastično je fantastično, Foto natječaj "Plastika i plastični proizvodi oko nas" te izložba koja je održana u sklopu Festivala znanosti u travnju ove godine u Tehničkom muzeju u Zagrebu.
27.06. - PET i blato, kao suho zlato - foto prilog - Nijemac Andreas Froese, ekolog i inovator s adresom u meksičkom Saltillu, osmislio je ECOTEC, tehniku gradnje od plastičnih boca ispunjenih blatom. Gradio je do sada u Hondurasu, Boliviji, Meksiku, Kolumbiji i Ugandi.
28.06. - Bioplastika iz smeća - foto prikaz - Zašto ne bi smo napravili plastične vrećice od starog odbačenog kruha? Kruh, ali i brojni drugi organski otpad može se pretvoriti u različite nove plastične proizvode.
29.06. - Bioplastika je ignorirana - Ispitivanje javnog mnijenja kojeg su provele kompanija Brilliant Little Planet, opskrbljivač i distributor biorazgradivih plastičnih sirovina i konzultantska kuća Adapt Low Carbon Group iz Velike Britanije pokazalo je razloge zašto biorazgradiva i bioizvorna plastika odnosno plastični proizvodi izrađeni od tih materijala nisu postigli očekivani uspjeh.
30.06. - Naši (novi) plastičari - Čisti val energije - Uskoro započinje s radom tvrtka Čisti val energije, vlasništvo Slobodana Radića. Planira se zapošljavanje 300-tinjak radnika u tvrtki koja će se u Poslovnoj zoni Čaporice baviti reciklažom, otkupom i preradom svih vrsta plastičnih masa.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.

IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
10.03.2012. - Kako od otpadne plastike dobiti visokovrijedno gorivo? - video prilog - Princip je jednostavan. Tamo gdje je recikliranje zbog logističkih problema otežano ili nemoguće, ili se ne isplati, može se primijeniti postupak prikazan u video prilogu.

NOVOSTI NA BLOGU:

U lijevoj koloni, u zadnjem boxu naslovnice bloga "Plastično je fantastično", dodana je sličica - poveznica (link) na kolumnu "Viktorov poučak" dr.sc. Viktora Simončiča koju redovno tjedno objavljuje na portalu "Zrnca mudrosti uz šalicu kave", a u kojoj komentira (ali i opravdano kritizira) svakodnevna događanja iz svijeta politike, zaštite okoliša i drugih područja, ukazujući nam na nepravilnosti koje nas okružuju, a da ih niti ne primjećujemo.


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično