Plastične vrećice su simbol prosperiteta. Dobro, ako ne u Europi, ali u Gani jesu. Prema članku objavljenom 22. lipnja u Wall Street Journalu ("Garbage Trashes Ghana's Economic Glory" - "Bacanje smeća dokaz ekonomskog uspjeha u Gani" novinara Drewa Hinshawa), plastične vrećice su "simbol napretka (tog) naroda". Gana ima 26 milijuna stanovnika i u jednom je trenutku postala jedna od najvećih uspješnica u Africi s najbrže rastućim gospodarstvom 2011. godine, a "obilje plastičnih vrećica služi kao vrlo opipljiv dokaz rastuće potrošačke klase".
Danas, ipak, plastične trgovačke vrećice doprinose rastućem otpadu i raspadu infrastrukture za zbrinjavanje otpada u glavnom gradu Akri. Kako izvještava Wall Street Journal, ekonomski rast Gane pokretan je rastućom potrošnjom, ali ima negativan utjecaj na "oskudnu infrastrukturu". Pored problema s električnom energijom uzrokovanih s velikim povećanjem korištenja električnih uređaja, "zemlja se suočava i s povećanjem odbacivanja plastičnih vrećica", koje s ostalim otpadom začepljuju odvodne sustave tijekom poplava.
"Plastika začepljuje odvodne sustave … to je van pameti, plastične boce, komadi drva, stari namještaj, dijelovi starih automobila" - rekao je reporteru predsjednik Gane Dramani Mahama. A kako bi se borio s problemom otpada, predsjednik Mahama radi upravo ono što su gradonačelnici američkih gradova već poduzeli - pooštrava mjere protiv plastičnih vrećica.
Gana nije jedina država u Africi koja je na strani zabrana plastičnih vrećica. Tu su i Ruanda, Tanzanija i Uganda koje su uvele zabrane. Južnoafrička Republika i Tanzanija uvele su visoke namete na plastične potrošačke vrećice.
U članku Wall Street Journala ističe se da se "proizvođači plastičnih vrećica osjećaju kao žrtveno janje" zbog činjenice da gradovi nisu u stanju organizirati prikupljanje i zbrinjavanje plastičnih boca, plastičnih vrećica, kutija i čaša od stiropora koje zbog toga odnose kiše i bujice, gomilaju se uz obale i začepljuju odvodne sustave. Jedan je proizvođač plastičnih vrećica - izvršni direktor tvrtke Mohinani Group, g. Ashok Mohinani rekao reporteru WSJ da gradovma nije prioritet unapređivati sustave prikupljanja otpada sve dok imaju poplave. Ali nakon toga "gledaju na proizvođače".
Izgleda da plastika dobiva loš imidž bez obzira gdje se u svijetu upotrebljava. To je znak prosperiteta - uspješne potrošačke ekonomije, a mogla bi postati anomalija uspjeha. Bolji znak razvoja trebao bi biti odnos stanovništva prema okolišu, ili za gradske službenike, posebno one u glavnim gradovima kao što je Akra - ostvarenje ekonomskog uspjeha kupovinom većeg broja kamiona za smeće i učestalijim prikupljanjem istog.
Ali, u međuvremenu, kao što smo naučili iz iskustva Sjedinjenih Američkih Država, jednostavnije je optužiti plastiku za problem nego educirati ljude o mogućim rješenjima. Velika spalionica (naravno, koja zadovoljava sve ekološke norme - op. autora bloga) koja može spaliti sav otpad, uključujući i energijski visokovrijednu plastiku, i proizvesti energiju, riješila bi oba naznačena problema (višak smeća i manjak električne energije) - odjednom.
Izvor:
Plastics Today: Plastic bags and the prosperity index
Animated flags