Raspravljao sam s nekim ljudima danas i to mi je dalo dosta materijala za razmišljanje...
Bilo je opet riječi o ljubavi i zaljubljivanju(i molim bez pomisli da ovo ima veze s valentinovom ili nešto jer nema...Valentinovo je za mene vrijedno spomena al ima mana...o tome možda malo više neki drugi dan...).
Ako ste malo čitali moje ranije postove i to sve,znate vjerojatno da ja stojim na strani ljubavi i vjerujem u njezinu moć te vjerujem da je ona jedini osjećaj za neutralizaciju nekog drugog osjećaja...skoro svaki osjećaj pada pred ljubavlju...kad tad barem...I možda ste odmah pomislili: "joj opet ovaj tu naivni nama nešto piše". Eh ovaj put nisam siguran što ću napisati za zaključak posta...jer stojim na oba dvije strane...

Dakle,riječ rasprave je bilo pitanje dali se vrijedi zaljubiti ili ne?
Neki bi odmah rekli: "Ne naravno,ljubav je prolazno sranje,itd."
Neki koji su sretno zaljubljeni ili su sretni svejedno na ishod reakcije njihove simpatije bi rekli: "Ljubav je nešto najbolje,nisam pogriješio kad sam se zaljubio/la".
Naravno odgovori su različiti jer sve ovisi o iskustvu koje čovjek posjeduje na tom području..
Neki su možda doživjeli samo bol,a neki doživjeli čistu sreću...

Ja osobno ne znam što bih o tome mislio iako zadnje iskustvo koje sam imao u tom pogledu(ma koliko ono nekad izgledalo brutalno za mene),je bio jedan čisti pogodak za mene i jedan put koji sam uzeo u svom životu i nikad neću požaliti što sam krenuo njime.

Isto tako,neki se možda neće složiti sa ovim mojim zaključkom ali voljan sam riskirati i predložiti vam ovo...
Mislim da nekad(ali samo nekad) u nekoj situaciji je čovjek spreman i može odlučiti dali će se zaljubiti ili to neće učiniti...Odlučio sam to nazvati "trijeznost ljubavi"*.Kada ste još dovoljno ne-u-tome da možete svijesno odlučiti dali želite dalje ili ne...Ili nekad vam ta vaša "trijeznost" može pomoći da se oslobodite nečega što možda nije najbolje za vas...Nekad žalim što ovo moram priznati jer ja uglavnom koristim srce jer mislim da ga je vrijedno slijediti,ali moguće je da nekad(kod nekih ljudi izraženije) razum može nadjačati srce...To je dobro u nekim situacijama ali ja sam ipak za onu staru:
"slijedi svoje srce".

Na kraju ovoga posta ne znam što da zaključim jer čak i oni koji slijede svoje srce nekada mogu pasti(kao što znam iz vlastitog iskustva),tako da...
Zaljubiti se ili ne zaljubiti se pitanje je sad...

Mislim da na ovo morate isključivo sami sebi odgovoriti jer sve varira od situacije do situacije...
Nadam se iskreno da nećete pogriješiti...sretno u ljubavi...

*"trijeznost ljubavi"-ovo je više neki moj naziv ali on označava mogučnost razuma da nadjača srce ili čak možda neke nagone koje imamo kao ljudi a koja bi možda mogla zaštiti naše srce od mogućih ljubavnih rana koje nažalost svi jednom primimo...

p.s.-bio sam danas na volontiranju sa Ljubom i bilo je to jedno od najboljih,ako ne i najbolje volontiranje na kojem sam ikada bio... :)