PRESTROJAVANJE UOČI IZBORA
TRENUTAČNA HRVATSKA STRANAČKA SCENA U BiH
Nakon niza političkih transfera na hrvatskoj političkoj sceni zadnjih mjeseci, odnos političkih snaga se znatno izmijenio. Izmjeni je svakako najviše pridonijelo osnivanje novog HDZ-a, ali i prelasci članova manjih stranaka u vodeće oporbene stranke, čime se politička scena Hrvata u BiH počinje lagano profilirati.
Najveće promjene su se dogodile u srednjoj Bosni gdje novi HDZ 1990. uživa veliku potporu, ali u i Livnu gdje je nedavni prelazak članova HKDU-a BiH u HSP Đapić-Jurišić doveo pravaše u položaj jedine oporbene stranke koja može parirati Čovićevu HDZ-u u Hercegbosanskoj županiji.
Iako je zadnjim događanjima u srednjoj Bosni i Čapljini najveći udarac pretrpio HDZ BiH, treba naglasiti kako u Mostaru i gradovima zapadne Hercegovine trenutačno nema naznaka kako će ponoviti čapljinski scenarij, što znači da u budućem razdoblju slijedi stabilizacija u HDZ-u BiH.
Zadnja istraživanja potvrđuju kako će se izborna bitka voditi između HDZ-a BiH, HDZ-a 1990. i HSP-a Đapić-Jurišić, dok će ostale hrvatske političke stranke vjerojatno trebati čudo da uopće pređu izborni prag. Ono što pogoduje trima spomenutim strankama je drastičan pad popularnosti SDP-a među Hrvatima koji je s 2,6 posto pao na samo 0,6 posto. Također, zadnje istraživanje EUPM-a je pokazalo kako je Narodna stranka Radom za boljitak izgubila polovicu svojih glasača među Hrvatima, a ti će glasovi na kraju vjerojatno pripasti nekom od dva HDZ-a ili pravašima.
Treba naglasiti kako na listopadske izbore prvi put nakon rata izlaze tri jake hrvatske političke stranke, čime HDZ BiH gubi dosadašnji primat i sliku jedine političke opcija za Hrvate u BiH. Ovakva situacija mogla bi i smanjiti apstinenciju hrvatskog biračkog tijela u BiH, koja prema zadnjim istraživanjima iznosi čak 24 posto, a što je za Hrvate u BiH u ovom trenutku nedopustiv luksuz.
Glavni je razlog neizlaska Hrvata na izbore nepostojanje političke opcije za koju bi glasovali, ali stvaranje triju jakih političkih blokova trebalo bi vratiti Hrvate na birališta. Ipak, odaziv birača na izbore dobrim dijelom ovisi o retorici naših političara koja se, nažalost, nije promijenila.
To nam pokazuju i medijski istupi naših političara, ali i zadnja sjednica Zastupničkog doma PS BiH o temi ustavnih promjena, tijekom koje su se umjesto konkretnih prijedloga uglavnom mogle čuti uvrede i međusobno optuživanje zastupnika, što svakako nije poziv biračima da izađu na izbore.
Na kraju se može reći kako je stvaranje triju jakih hrvatskih stranaka u BiH definitivno pomak unaprijed i nešto što su Srbi i Bošnjaci već odavno uradili, a što je vjerojatno glavni razlog zašto su sada u povoljnijem položaju od Hrvata.

Marko KARAČIĆ / slobodna dalmacija

http://www.comedycentral.com/
Ukoliko ste ljubitelj popularnih satiričnih crtića poput South Park-a i Crank Yankers-a obavezno posjetite ovaj web site. Na internet prezentaciji televizijske mreže Comedy Central koja se nalazi među TOP 100 web stranica pronaći ćete mnogo više od pregleda programa.
Osmišljena kao svojevrstan portal za sve one koji su željni smijeha i zabave, comedycentral.com nudi vam mnoštvo zanimljivih informacija, igara i viceva. Odlične flash igrice sa glavnim likovima iz pomenutih crtića satirične su kao i tv serijali koje Comedy Central svakodnevno emitira. Unatoč tome pripazite jer za veoma kratko vrijeme postanu prava “zaraza”. Isto vrijedi i za stranice posvećene šalama smo pregledali plačući od smijeha.
Pored toga, možete se registrirati kao korisnik kome će svakodnevno novi vicevi stizati na e-mail. Obzirom da je riječ o oficijelnoj web prezentaciji, na ovom web odredištu pronaći ćete i najnovije vijesti iz popularnih emisija i serijala ove mreže koje u posljednje vrijeme možemo gledati i na domaćim TV stanicama.

Marko Hrga, ravnatelj Narodnog sveučilišta u Livnu, o utvrđenju novih programa.
„Na strateškoj razini identificirali smo 20 projekata, čijim bi ostvarenjem podigli konkurentnost Narodnog sveučilišta u sljedeće tri godine“ , rekao je ravnatelj Hrga.
Livno – U upravi jedine ovakve kulturno-obrazovne ustanove u Livnu shvatili su da je dosadašnji način poslovanja financijski neodrživ te da je misija koja im je povjerena upravljanjem Narodnog sveučilišta upitna. Zatim je ravnatelj Hrga odlučio angažirati jednu livanjsku konzultantske tvrtku, koja je zajedno sa njima i ostalim zaposlenicima uspjela izraditi dugoročnu razvojnu strategiju.
Međunarodno priznate diplome
Na strateškoj razini identificirali su 20 projekata, čijim bi ostvarenjem podigli konkurentnost Narodnog sveučilišta u sljedeće tri godine. Tako je već u proceduri postupak uvođenja ECDL poduke i testiranja. Naime, riječ je o jedinstvenoj diplomi o informatičkoj pismenosti, koja je priznata u svim zemljama EU-a i u skoroj budućnosti će biti nezamjenjiv dokaz o posjedovanju informatičkog znanja.
Uspješni polaznici engleskog jezika u Narodnom sveučilištu također će se od sada moći pohvaliti i TOEFL međunarodnoj priznatoj diplomi. Kroz suradnju s Goethe institutom iz Sarajeva izdavati će se i DAF licence za njemački jezik.
„Posebno smo ponosni što smo ugovorili suradnju s japanskim centrom iz Zagreba. S ovim radišnim narodom želimo uspostaviti suradnju na jezičnom, kulturnom i naravno gospodarskom planu“, objasnio je ravnatelj Narodnog sveučilišta u Livnu.


Privlačenje ulagača iz cijeloga svijeta
Naime, u organizaciji Narodnog sveučilišta i hrvatskog poslovnog tjednika Lider, ovog tjedna prezentacijom europskog investicijskog fonda „Copernicus capital“ započinje ulagački program „Investitor Plus program“. Zadaća ove akcije je poticanje ulaganja u BiH, a posebice u livanjsku općinu. Tako će u sljedeća četiri mjeseca Livno posjetiti nekoliko europskih ulagačkih i poduzetnika. Među njima početkom lipnja i Yasuo Yamamoto, japanski poduzetnik i lobist. Ravnatelj Hrga istaknuo je kako će zajedno s vodećom zagrebačkom tvrtkom Presto, koja se bavi pripremanjem maturanata za razredbene ispite u Hrvatskoj, po prvi put organizirati i pripreme za buduće studente iz Hercegovine.
M.S / Dnevni list
Livno blog 2006

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjeća da se, prema Zakonu o praznicima, Međunarodni praznik rada, 1. svibanj, slavi dva dana, 1. i 2. svibnja. Dakle, u ponedjeljak 1. i utorak 2. svibnja poslodavci, ustanove, organi uprave kao i druge pravne osobe neće raditi, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Svijet se umnogome promijenio od trenutka kada je farmaceut John Pemberton izumio osvježavajući okus Coca-Cole. Danas se preko 705 milijuna puta dnevno konzumira neki od Coca-Colinih proizvoda u više od 195 zemalja, u svim klimatskim zonama. Coca-Cola ima oko 5.8 milijardi potrošača, koji govore na 80 različitih jezika. No, od skromnih početaka pa do danas, pređen je dug put... Od početne prodaje od 9 pića na dan - do današnje dnevne potrošnje od 800.000.000. Ime Coca-Cola zaštićeno je još davne 1893., a ova kompanija danas je bez konkurencije najveća na svijetu. 94% svjetske populacije danas poznaje ime Coca-Cola. Coca-Cola je počela kao beznačajna firma sa jednim čovjekom, a u proteklih stotinu i dvadeset godina izrasla je u najvećeg svjetskog giganta.

Coca-Colu je otkrio farmaceut John Pemberton iz Atlante, Georgia, svibnja 1886. Coca-Cola je počela svoj put kao negazirano piće, a čaša je koštala 5 centi. Ime za novi napitak osmislio je Pembertonov knjigovođa, Frank Robinson, koji je, ispisavši pisanim slovima Coca-Cola, osmislio najslavniji zaštitni znak svih vremena. Bezalkoholni napitak je prvi put prodan 8. svibnja 1886. u ljekarni Jacob's Pharmacy u Atlanti.

Prve godine dnevno je prodavano 9 doza Coca-Cole. Ukupan prihod na kraju godine iznosio je 50 dolara, dok su troškovi premašivali 70 dolara, što znači da je Pemberton bio na čistom gubitku. Te, prve godine, Pemberton je ukupno prodao 25 galona sirupa koje je držao u drvenim bačvama jarko crvene boje, koja će postati zaštitnom bojom Coca-Cole.

Svibnja 1886. Pemberton je u svom dvorištu u mesinganom loncu smiješao karamelasti sirup kojeg je dobio kombinacijom limete (vrsta limuna), cimeta, listova koke i sjemenki brazilskog žbuna. Samo pukim slučajem, novi sirup je razblažen soda vodom, iz čega je nastao gazirani napitak koji će osvojiti cijeli svijet. Naime, u ljeto 1886. jedan pacijent se požalio na glavobolju zatraživši čašu sode kako bi je pomiješao sa Coca-Cola sirupom u bočici. Pacijent je potom zaključio kako nova mješavina ima odličan okus. Bio je to trenutak rođenja najpoznatijeg pića svih vremena.

Coca-Cola je, inače, Pembertonovo drugo piće napravljeno od mješavine listova biljke koka i kolinog oroaha. Pembertonov prvi sok od listova koke, u stvari je bila imitacija napitka "Vin Mariani", pića kojeg je izumio Angelo Mariani 1883.

Početkom listopada 1887. Pemberton je u potrazi za dodatnim investitorima, u lokalnim novinama objavio oglas sljedećg sadržaja:

"Traži se ozbiljan partner koji bi ulaganjem 2.000 dolara kupio polovinu akcija veoma profitnog, dobrostojećeg proizvodnog obrta, bez ikakvog rizika, zagarantiran profit od 50 % po investiciji, uz mogućnost mnogo veće zarade te mogućnost udjela u pravima."

Ovaj oglas mu donosi tri investotora od kojih svaki ulaže po 2.000 dolara. Krajem prosinca tri nova partnera preseljavaju u Atlantu, i uključuju se u novi posao.

Godine 1891. Asa Candler postaje vlasnikom pet godina stare tvrtke otkupivši je za 2.300 dolara. Candler se u potpunosti posvećuje osvježavajućem napitku koji će ga učiniti slavnim i bogatim. Osobno nadgleda spravljanje svake kapi sirupa, a tajni recept naziva "7X". Tajnu dijeli samo sa ljudima od najvećeg povjerenja, svojim najbližim suradnicima.

Jedan trgovac iz Misisipija počinje napitak puniti u bočice, smatrajući da kupci, kamo god išli, trebaju imati mogućnost da ponesu svoje osvježavajuće piće. Godine 1899. Coca-Cola se već uveliko flašira u režiji dvojice poduzetnika iz Tensesija, koji su za jedan dolar otkupili prava na punjenje. Pemberton, iako sve bolesniji, i dalje nastavlja s radom. Razvija novo piće - modificiranu kolu sa ekstraktom celera. Piće nažalost nikada nije dovršeno, jer je Pemberton umro kolovoza 1888.

Zanimljivosti

Godine 1915. The Root Glass company izradila je vitku staklenu bocu koja je do danas ostala zaštitnim znakom ovog proizvoda. 1923. Robert W. Woodruff postaje predsjednikom Coca-Cola Company. Pod njegovim, više od šest desetljeća, dugim vodstvom kompanija doseže neslućeni komercijalni uspjeh.

Godine 1927. emitirana je prva radio reklama, a 1940. Coca-Cola se puni u 40 zemalja. 1970. lansiran je slogan - "It's the Real Thing" ("Prava stvar"), a 1993. - "Always Coca-Cola" (Uvijek Coca-Cola). Prve zemlje u kojima je Coca-Cola počela sa punjenjem su Havaji 1907., Filipini 1912., Francuska 1920., Belgija 1927…

Što se tiče ambalaže, limenka je uvedena 1960., dvolitarska Coca-Cola 1978., a iste godine uvedena je i plastična boca.

Najveću potrošnju Coca-Cole po glavi stanovnika imaju Meksiko i Island. Coca-Cola na kineskom zanači - Učiniti usta sretnima. Neko je preračunao da kada bi do sada sve proizvedene boce Coca-Cole poredali jednu uz drugu, njima bi se Zemlja mogla opasati više od 11.863 puta.

Najveće tvornice Coca-Cole nalaze se u Hong Kongu (17 katova) te ona u Shatinu (čak 25). Punionica Coca-Cole smještena na najvišoj nadmorskoj visini nalazi se u Boliviji, na 12.000 stopa. Najduži kamion za transport Coca-Cole ima Švedska - dugačak je 79 stopa (oko 24 m) i ima 4 prikolice. Kada bi se svi Coca-Colini automati u Americi postavlili jedan na drugog, visina bi iznosila 450 milja.
feniks magazin

LIVNO (NINA)- Zbog sumnje u nezakonite radnje, MUP Hercegobosanske županije, po nalogu Županijskog tužiteljstva u Livnu, od početka ove godine izuzeo je poslovnu dokumentaciju iz više poduzeća i ustanova s područja te županije, javlja dopisnik NINA-e.

Načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a Husein Bukvić potvrdio je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Livnu, rekavši da je poslovna dokumentacija izuzeta iz petnaestak poduzeća i ustanova radi provođenja istražnih radnji koje su u vezi s postojanjem osnovanih sumnji o izvršenim nezakonitim radnjama odgovornih osoba.

Na pitanje kako to da u posljednjih šesnaest godina pravosuđe HB županije nije izreklo ni jednu pravomoćnu presudu za gospodarski kriminalitet, odgovorio je da je MUP podnio brojne kaznene prijave zbog kaznenih djela iz te oblasti, ali da je procesuiranje i kažnjavanje počinitelja tih kaznenih djela u nadležnosti tužiteljstva i suda koji MUP-u ne dostavljaju povratne informacije o sudbini njihovih kaznenih prijava.

Načelnik Bukvić složio se s konstatacijom da istražne radnje i vještačenja izuzete službene dokumentacije traju veoma dugo, u nekim slučajevima i po nekoliko godina, objasnivši da je to zbog problema objektivne naravi, na što, kako je kazao, MUP ne može utjecati.

(NINA) nv

Dopredsjednik HSS-a BiH, zastupnik te stranke u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta i Skupštini Hercegbosanske županije Ante Čolak izjavio je kako je «vladajuće oligarhije» samo zakonima moguće spriječiti da proračunska sredstva koriste u predizborne svrhe. Govoreći o blokadi primjene Zakona o raspodjeli javnih prihoda, Čolak, koji je i član parlamentarnog Odbora za ekonomsku i financijsku politiku, izjavio je za agenciju NINA kako je spomenuti zakon «primjer kako to treba raditi», jer se njime Vladi i politici oduzima svaka mogućnost upravljanja novcem, a uvedeni su kriteriji o pripadnosti javnih prihoda koji pripadaju općinama, županijama i entitetima.

«Klub zastupnika HDZ-a BiH stoga je i potegnuo vitalni nacionalni, odnosno njihov stranački interes, jer je njihova nakana bila da sve ostane kao i do sada kako bi mogli manipulirati novcem u predizborne svrhe. Sada to ne mogu raditi, a ako i urade onda je to kazneno djelo», objasnio je Čolak.

On drži da ukoliko netko odluči u parlamentarnu proceduru uputiti zakon o pravima razvojačenih branitelja, o čemu se uvelike govori u političkim krugovima u kontekstu, kako je kazao, «kupovanja glasova», taj zakon nikada neće proći nadležni parlamentarni Odbor bez precizno utvrđenog izvora financiranja prava koja iz njega proizlaze, ustvrdivši da je svašta moguće jer je federalni Parlament postao «seosko sijelo».

(NINA) nv

Ukoliko je bloger uložio u svoj blog puno vremena, ideja, truda, živaca, krvi i znoja, napokon je dobio mogućnost da na taj način on nešto sitno i zaradi. Ne, nisu posrijedi klasični oglašivači, već se radi o sve pristupnom Google-u i njegovoj opcijiGoogle AdSense. Za primjer smo uzeli site koji bloga na stranicama djurman.com. On je pojasnio da se Google može integrirati u stranice na dva načina. Prvi je već spomenut, AdSense. To su oglasi za sadržaj stranica koje su isključivo na engleskom jeziku. Implementacija opcije je jednostavna. Nakon registracije na google.com/adsense treba popuniti elemente ugovora, poslati ih Google-u te pričekati odgovor. Ukoliko je odgovor potvrdan, korisnik dobije tutorial o integraciji stranice i izboru templatea čiji se kod umetne u dizajn bloga. Drtugi način direktno povezivanje Google-a i bloga, koji mogu koristiti i blogeri povezani s određenim blogerskim servisom, dodavanje je pretraživača, takozvani Google search Box. Pomoću njega se s bloga možete pretraživati i Internet i sadržaj bloga. Ovo je neophodna opcija na specijaliziranim blogovima. Nakon integracije Google-a zarada ovisi samo o klikovima čitatelja, a posao autora je da i dalje nastavi održavati svoje stranice.
pcchip.hr

Prilikom promocije tvrtke, branda ili web sitea, detalji igraju važnu ulogu, jer, osim lokacije reklamnih materijala, uspjehu kampanje redovito pridonosi i vizualni dojam istih.Vozačima i tvrtkama koji žele dati 'jedinstveni pečat' svom automobilu, na raspolaganju stoje dekorativni natpisi, tzv. 'Pidplates'.Radi se o kromiranim slovima i simbolima, izrađenim od istog materijala kao i oznake branda i modela na većini vozila.
Stoga, želite li limenog ljubimca ukrasiti svojim imenom, nazivom tvrtke, web adresom i slično, odaberite natpis do dvadeset znakova (cijena 38 funti = otprilike 380 kn) i promovirajte se sa stilom.
Prema tvrdnji proizvođača, natpisi su vrlo otporni na sve vremenske (ne)prilike.
Više informacija je dostupno na adresi www.pidplates.co.uk.
vip.hr

Prema projektu akademika Borisa Magaša, stadion će imati 44.000 natkrivenih mjesta
SPLIT - Danas je u grad Split stigla 3D animacija rekonstrukcije poljudske ljepotice, rad akademika Borisa Magaša. 3D animaciju načinio je zagrebački studio Entazis, a Grad Split ugovorio je s projektantom stadiona rekonstrukciju koja će, prema procjenama stručnjaka, koštati čak 90 milijuna eura kako bi grad Split mogao biti domaćin Europskog nogometnog prvenstva 2012. te Svjetskog prvenstva u atletici 2010. godine. Prema riječima projektanta akademika Borisa Magaša, koji je 70-ih za Mediteranske igre projektirao poljudsku ljepoticu, rekonstrukcija stadiona stajat će najmanje 50 milijuna eura. Kako je akademik objasnio, ta svota pokriva najnužnije preinake na Poljudu. Stadion će imati 44.000 natkrivenih mjesta za europsko prvenstvo jer će se za tu priliku zatvoriti jug.
Ovaj idejni projekt prezentirat će se u Zagrebu u Uefi. Akademik je, poštujući pravila atletske federacije, Fife i Uefe napravio idejno rješenje prema kojem će cijelo gledalište stadiona biti natkriveno - objasnio je danas Branko Poljanić, član Poglavarstva Splita zadužen za urbanizam.
Poljanić je danas, naime, na sjednici Gradskog vijeća za vrijeme izvješća o radu Gradskog poglavarstva pokazao vijećnicima fotografije skinute sa 3D animacije stadiona. Slijedi izrada idejnog projekta koji će odgovoriti na pitanje koliko će točno sjedalica na Poljudu biti, kolika i kakva će biti VIP loža i novinarska loža. Kada će početi fizički radovi na rekonstrukciji stadiona danas nismo mogli saznati.


- Ključno za realizaciju projekta rekonstrukcije poljudskog stadiona dobivanje je domaćinstva Europskog prvenstva, jer bez pomoći države Split neće biti u mogućnosti realizirati ovaj projekt - rekao je danas Branko Poljanić. Izrada idejnog rješenja i 3D animacije Grad Split koštala je 300 tisuća kuna.

jutarnji list

LIVNO - Općinskom sudu u Livnu 18. travnja 2006. podnesen je zahtjev za registraciju dioničarskog društva Inteza Livno. To dioničko društvo utemeljeno je ugovorom o osnivanju društva potpisanim 18. siječnja 2006. između Općine Livno, Hercegbosanske županije i tvrtke Intoo-Alphakat iz Zagreba, koja će realizirati projekt proizvodnje sintetskog dizala na bazi lignita iz Livanjskog polja. Tu informaciju za agenciju NINA potvrdio je predsjednik Gospodarske komore Hercegbosanske županije Ivo Ćavar koji je kazao da je u tijeku i postupak izdavanja koncesije županijske Vlade investitoru koji je podnio zahtjev za izdavanje koncesije za eksploataciju lignita na 30 godina. Ćavar je ustvrdio da se izdavanje koncesije očekuje do kraja svibnja, što bi značilo da se odmah nakon toga može pristupiti fizičkoj realizaciji projekta čija je vrijednost oko 89 milijuna eura, a koji će, kada bude u potpunosti završen, omogućiti zapošljavanje oko 250 radnika i osigurati dugoročni opstanak livanjskih rudnika Tušnica. Podsjetio je da inozemni investitor osigurava cjelokupna financijska sredstva za realizaciju tog projekta te da se sve pripremne aktivnosti odvijaju planiranom dinamikom, odnosno da bi projekt u cijelosti trebao biti završen u iduće dvije i pol do tri godine. Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Into Zdravka Pećinija, ova proizvodnja ostvarila bi se eksploatacijom oko 400.000 tona lignita. Predstavnik investitora naglasio je da je u konkretnom slučaju riječ o jednoj potpuno novoj i ekološki čistoj tehnologiji, koja s jedne strane omogućuje dobivanje sintetskog goriva, a s druge rješava problem industrijskog i kućnog otpada koji zagađuje čovjekovu okolinu.
NINA/Ž. M.

Na lokaciji Ivovik na Borovoj Glavi, u povodu Dana obrane Livna u nedjelju je služena sveta misa i blagoslovljen križ visok devet metara i težak 14 tona, a tom činu nazočili su brojni ugledni gosti među kojima i general Hrvatske vojske Ante Roso, koji je sudjelovao u obrani Livna,

Govoreći o presudnim bitkama na livanjskoj bojišnici dugoj 82 kilometra, general Roso je rekao da je obrana Livna bila krvava, ali specifična po tome jer je to bila jedina bojišnica u BiH gdje su se vodili oružani sukobi, a gdje nisu ubijani civili, nije bilo strijeljanja, otimanja, pljačke, prisilnog preseljenja, pa čak ni kriminala.

Poručio je kako je najvažnije da Hrvati ostanu jedinstveni i složni u pogledima i borbi za svoje interese u BiH, dodavši da se u Livnu osjeća kao svoj na svome jer je neodvojivi dio ovih prostora i ovdašnjeg puka.

Brojni uglednici pod velikim križom na Ivoviku oživjeli su sjećanje na generala Hrvatske vojske Antu Gotovinu, koji očekuje početak suđenja u Haagu, ustvrdivši kako bi bilo lijepo da je tu i «onaj čiji je doprinos obrani ovih prostora nemjerljiv».

Njegov kolega i suborac general Ante Roso rekao je kako će se s Gotovinom uskoro čuti telefonom i prenijeti mu želje i pozdrave Livnjaka, naglasivši da je general Gotovina «čovjek visokog morala koji je bio čestit vojnik».

(NINA) nv

nadopuna:
Gotovina postaje novi predsjednik

Početkom travnja u Livnu je osnovana Livanjska Organizacija Mladih "LOM". U sklopu ove organizacije djeluju različite sekcije, a neke od njih su likovna, dramska, glazbena sekcija.
Cilj organizacije je kretivno iskorištavanje slobodnog vremena i organiziranje kulturnih događaja. Detaljnije informacije o radu organizacije možete pronaći na njihovoj web adresi http://lom.blog.hr.
Livno Online

Prošlo je 11. godina otkad su spomen-obilježje Titova pećina i Muzej "25. maj" devastirani. Na tom mjestu zjape prazni samo zidovi muzeja i zarđali rukohvati koji pokazuju put ka pećini. Nema više ni spomen-baraka koje su se nalazile ispred pećine, a u kojima je Tito boravio i živio. Umjesto njih samo zgarište.Ipak, i danas, petnaest godina otkako je Titova ideologija ugušena u ratu, na putu prema Drvaru, kroz Petrovac i preko Oštrelja, ostali su tragovi poštovanja lika i djela nekadašnjeg vrhovnog zapovjednika. Tako na izlazu iz Petrovca u podnožju brda još stoji ime Tito koje je napravljeno od malih borova. Na Oštrelju, planini između Petrovca i Drvara, usamljen, ali i dalje na istom mjestu stoji legendarni voz "Proleterka", doduše u veoma lošem stanju. U Drvaru, koji je nekada bio Titov, glavna ulica još nosi maršalovo ime.

Čuvena pećina je zaboravljena i napuštena. Nestala je iz turističkih prospekata, knjiga povijesti i sjećanja.

Ova tužna slika spomen-obilježja ipak će se promijeniti do 25. svibnja, godišnjice desanta na Drvar, do kada će na lokalitetu Titove pećine biti izgrađene dvije autentične spomen-barake.

Udruženje "Drvarska drenjina" dalo je prijedlog za obnovu, a u iznosu od 30.000 KM financirat će je USAID CCA. Projekt je, u skladu s mogućnostima, podržala i općina Drvar.

Anka Papak-Dodig, načelnik općine Drvar, kaže je da je izgradnja baraka samo polazna osnova, te da je u planu i rekonstrukcija spomen-obilježja Titova pećina, koja će obuhvatiti i rekonstrukciju Muzeja "25. maj".

"Imamo namjeru da se obratimo, kako međunarodnim organizacijama tako i domaćim institucijama, kako bismo završili taj projekt. Taj kompleks je nekada bio okosnica turizma u Drvaru. Čak i danas znatiželjnici dolaze da posjećuju pećinu, ali kada vide u kakvom je stanju, okrenu se i odu", kaže Anka Papak-Dodig.

Zoran Pećanac, predsjednik Udruženja "Drvarska drenjina", kaže da se projektom želi iskazati lokalna prepoznatljivost - Titova pećina i drvarska drenjina, nadaleko poznata domaća rakija.

"Projektom nikako ne želimo da oživimo Titovu ideologiju. Ovim samo želimo da vratimo Drvar na staze stare slave. Posjetiteljima ćemo prezentirati folklor, domaće rukotvorine i, naravno, drvarsku drenjinu. Iako će biti veoma teško, pokušat ćemo da vratimo stvari koje su nekada bile u spomen-barakama i u muzeju", kaže Pećanac.

Tijekom turističke sezone, prije rata, Titovu pećinu je pohodilo oko 150.000 posjetitelja. Danas ovdje tek poneko navrati, ali ako je suditi po nastojanju implementatora projekta, po kojem bi nadležna ministarstva u nastavni plan i program u sklopu školskih ekskurzija uvela i Titovu pećinu, Drvaru se smiješi svijetla turistička budućnost...

(Nezavisne novine)

Imena hrvatskih branitelja koji su poginuli tijekom operacije Bljesak 1995. godine nisu dostupna javnosti, otkrili su novinari Večernjeg lista kada su od ministarstva obrane tražili tu informaciju uoči obljetnice te akcije. Dok se druge zemlje ponose svojim vojnicima poginulim za obranu domovine, u Hrvatskoj je taj podatak iz nepoznatih razloga zaštićen kao da se radi o državnoj tajni. Predstavnici braniteljskih udruga ostali su zgroženi na informaciju o tome.
[Opširnije...]

Z.K / Livno Online

MOSTAR - Od sljedeće školske godine hrvatski pučkoškolci u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine pohađat će nastavu po različitom obrazovnom sustavu. Tako će šestogodišnjaci u Hercegovačko-neretvanskoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji krenuti prema novome sustavu u devetogodišnju osnovnu školu dok će pak sedmogodišnjaci u Zapadnohercegovačkoj i najvjerojatnije Srednjobosanskoj županiji pohađati nastavu po starom sustavu osmogodišnje osnovne škole.
[Opširnije....]

LIVNO - Pedesetak bivših radnika nedavno privatizirane drvoprerađivačke tvornice Cincar već šest mjeseci traže rješavanje svog radno-pravnog statusa.
«Ova događanja nas neće spriječiti da nastavimo s procesom restrukturiranja preuzete tvrtke, pokretanja proizvodnje te zapošljavanja novih radnika», odlučno kaže Tomislav Bralo, direktor tvornice Cincar, današnji Brali, iz Livna, osvrćući se na šestomjesečnu priču oko zahtjeva radnika. Naime, od listopada prošle godine, kada je i privatizirano ovo poduzeće, traju prosvjedi, nedavno i upad radnika u tvornički krug kao i medijska prepucavanja između bivših zaposlenika Cincara s nadležnim institucijama, ombudsmanima i novim vlasnikom poduzeća. Nedavno udruženi u Udrugu bivših radnika Cincara, njezina 73 člana traže izmirenje doprinosa za posljednjih deset godina te zaključivanje radnih knjižica kako bi mogli riješiti svoj radno-pravni status.

Radnici odbili ponuđeni sporazum

«Na sastanku koji je u zgradi Vlade održan početkom ožujka ove godine dogovoreno je da se za 53 radnika uplate zaostali doprinosi od 1995. do kraka 1999.», kaže Mirko Bralo, tajnik županijskog Ministarstva gospodarstva. Ovakav sporazum je postignut, pojašnjava Bralo, unatoč činjenici da pravo na doprinose akcesorno imaju samo djelatnici koji primaju plaće, što nije bio slučaj u Cincaru jer je poduzeće još 1995. prestalo s radom. «Mi samo dogovoreno odbili jer zahtijevamo plaćanje doprinosa za 73 djelatnika zaključno s danom privatizacije tvrtke», kaže predstavnica radnika Branka Mostarac, najavljujući daljnje nepopularne akcije.

Privatizacija po zakonu

Nakon tri neuspjela pokušaja prodaje Cincara, županijska agencija za privatizaciju prošle godine posao pripreme dokumentacije povjerava revizorskoj kući Veral iz Tomislavgrada, jer se radilo o neaktivnom poduzeću bez upravnog odbora i menadžmenta. «Prema Zakonu o izradi početne bilance stanja i Uredbi o metodologiji za izrade programa i početne bilance stanja, obveze djelatnika su se morala knjižiti u pasivnu podbilancu i za taj iznos je uvećan državni kapital i obveze su ugašene», kaže Jozo Jakić, direktor županijske Agencije za privatizaciju.
Prema mišljenjima federalne Agencije za privatizaciju i Zavoda za reviziju i računovodstvo, objašnjava Jakić, ova prodaja je obavljena po zakonu i obveze prema djelatnicima su zastarjele.
M. S.

Polarizacija među mostarskim, hercegovačkim i bosanskohercegovačkim društvom na dva sloja - bogate i siromašne sve je naglašenija, dok je srednji sloj neprepoznatljiv.
''Na jednoj strani je manjina sve bogatijih, a na drugoj strani većina bosanskohercegovačkog društva koje sve više siromaši i u kojem je veći postotak onih koji padaju ispod elementarne biološke egzistencije. Definitivno vlada polarizacija, a što se, pak, tiče srednjeg sloja, mislim da nema nikakve šanse u sljedećih petnaest godina'', rekao je poznati mostarski sociolog i sveučilišni profesor Slavo Kukić.
Prema njegovu mišljenju, postojeći srednji sloj, kojem proriče nestanak, neće se pretvoriti u sloj bogatih.

''Sloj bogatih nije stvoren iz srednjeg sloja, nego iz različite vrste prije svega ratnih profitera, a onda i poslijeratnih koji, mjereći svjetskim standardima, nemaju nikakve veze sa srednjim slojem'', objasnio je Kukić dodavši kako je veoma mali postotak onih koji su opravdano bogati.

Prema njegovim riječima, takvih je u promilima, a potječu iz reda onih koji su se privatnim biznisom bavili i u prijeratnim vremenima.

Srednji sloj je, prema Kukićevim riječima, neprepoznatljiv.

''Primjerice, ja bih prema svim svjetskim standardima trebao spadati u srednji društveni sloj. Po mom stvarnom socijalnom statusu uopće se na nalazim tamo. Dapače, bliži sam onim socijalno ugroženima. Govorim metaforički podrazumijevajući pod sobom sveučilišnog nastavnika koji radi za plaću, a koji više naginje socijalno ugroženima'', istaknuo je Kukić dodavši da će se to stanje u bližoj budućnosti samo pogoršavati.

''U Bosni i Hercegovini kao društvu kult rada je potpuno eliminiran. Pogledajte tko su idoli mladih. Nisu to oni koji zarađuju na svome radu, nego oni koji su se ‘snašli’ preko noći. Njihov idol nije stvarati, nego kockati, dakle, sve ono što je obilježje društava koja su u ambijentu permanentne krize'', zaključio je Kukić te dodao da sve dotle dok su spomenute vrijednosti glavne, a ne kult rada, teško će se pojaviti srednji sloj.

(Dnevni list/Bljesak)

SARAJEVO "Bijela kuga" u Bosni i Hercegovini poprima zabrinjavajuće razmjere. U šest od deset federalnih kantona, te u 52 od ukupno 62 općine u Republici Srpskoj, kontinuirano se bilježi negativan prirodni priraštaj. U odnosu na ukupno stanovništvo u Federaciji, broj rođenih prošle godine spustio se na najnižu razinu u zadnjih 15 godina. Na tisuću stanovnika rođeno je 9,4 djece, dok je, usporedbe radi, 1991. godine na tisuću stanovnika bilo 15,6 novorođenčadi. S druge strane, broj umrlih u odnosu na ukupni broj stanovnika prošle je godine dostigao rekordnu vrijednost.
[Opširnije....]

Jedno istraživanje sveučilišta Chicago kaže da se seksom najzadovoljnijim osjećaju Austrijanci i Španjolci, dok su Japanci, Alžirci i Marokanci najfrustriraniji.
Čak 80% Austrijanaca zadovoljno je ljubavnim životom, a visok je postotak i Španjolaca (73%) koji su 'podmireni'.
Kada su u pitanju ženske populacije dvaju vodećih zemalja, austrijske žene (skoro) dvotrećinski (63%) su zadovoljne ljubavnim životom, a kod Španjolki je ta stopa 68%, kaže voditelj istraživanja prof. Edward Laumann.
Na drugoj strani, samo 18% muškaraca u Japanu i tek svaka deseta žena (!?) izlazi iz kreveta zadovolj(e)na!Od europskih zemalja dobro je plasirana i Njemačka (63 - 57%), čime je zadovoljstvo njihovih ljubavnika ispred onoga koje imaju stanovnici Francuske, Velike Britanije i Švedske, ali iza Belgije, potom Australije i SAD-a.

Istraživanje prof. Laumanna rađeno je sa stanovnicima 29 zemalja svijeta, a bit će objavljeno u časopisu "Archives of Sexual Behavior", prenose njemački mediji.

U 27 (od 29) zemalja muškarci su ljubavnim životom zadovoljniji od žena. Za žene je predigra važnija nego za muškarce, što i nije čudno zna li se da je (u prosjeku) muškarcu od penetracije do vrhunca potrebno četiri (4) minute, a ženi jedanaest (11) minuta, kaže profesor Laumann.

U zemljama islamskog svijeta drastično je manja stopa zadovoljstva seksom. Tako zemlje s muškom dominacijom u životu, kao Maroko, Turska i Alžir imaju, prema ovome istraživanju, manje od 50% muškaraca koji izjavljuju da su zadovoljni svojim ljubavnim životom, dok je kod 24% žena u Egiptu, 25% u Turskoj i 34% u Alžiru sve uredu sa seksualnim životom.

Još gori su pokazatelji u azijskim zemljama Japanu, Kini, Tajvanu i Indoneziji, gdje su muškarci također dominantna strana u odnosima: najviše jedna četvrtina ispitanika je zadovoljna seksom, a primjerice u Tajvanu tek 7% žena kaže da im je seks važan u životnim odnosima!?
Pincom.info


nadopuna:
Što udane žene čini sretnim ?

Članovi taekwondo kluba Magone iz Livna su u četvrtak ujutro otputovali u grad Bonn gdje će se održati otvoreno prvenstvo Njemačke u tae kwon do-u.Članovi koji su otišli na otvoreno prvenstvo Njemačke su Josipa Lozančić, Ivona Brnić, Antonela Marijan i Ilija Mišković.

Članovi taekwondo kluba Magone iz Livna su u četvrtak ujutro otputovali u grad Bonn gdje će se održati otvoreno prvenstvo Njemačke u taekwondo-u. Članovi koji su otišli na Otvoreno prvenstvo Njemačke su Josipa lozančić, Ivona Brnić, Antonela Marijan i ilija Mišković. Otvoreno prvenstvo Njemačke se svrstava u red najjačih natjecanja u ovom sportu, te se uspoređuje s europskim i svjetskim prvenstvima.
livno online

nadopuna:
www.taekwondo.hr
Deutsche Taekwondo Union
web: www.germanopen-bonn.de

LIVNO - U nedjelju, 23. travnja, koncertom učenika mjesne Osnovne glazbene škole «Franjo Vilhar» u dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu bit će otvoreno 9. natjecanje učenika i studenata glazbe s područja Federacije BiH. Ovaj petodnevni glazbeni događaj okupit će više od 2.000 natjecatelja iz 33 glazbene škole i tri akademije. Svi koncerti bit će javni, a ulaznice se neće naplaćivati. «Prvi put i učenici iz 11 hrvatskih škola sudjelovat će na ovom natjecanju, što nam je posebno drago», rekao je Berislav Džaja, ravnatelj Osnovne glazbene škole «Franjo Vilhar», koju će predstavljati 49 učenika, četiri ansambla i pjevački zbor.

Nedovoljno smještajnog prostora

Ogroman problem predstavljao je smještaj tolikog broja učenika i njihovih pratitelja. Naime, mjesni smještajni kapaciteti, ali ni oni u susjednim gradovima, ne mogu primiti ni polovicu očekivanih glazbenih gostiju pa su se gosti morali snalaziti sami. «Kada smo shvatili da je nemoguće organizirano osigurati smještaj naših gostiju, prepustili smo ih da se sami snalaze. Tako će se jedan dio smjestiti u hotele i motele po cijeloj Hercegbosanskoj županiji, drugi u privatni smještaj ili kako se već snađu», objasnio je Džaja. Za ovu priliku uređena je i dvorana Narodnog sveučilišta, instalirana je potpuno nova rasvjeta i na pozornicu je postavljen koncertni glasovir. Pjevat će se i svirati u još dvije dvorane hotela Park i dvije dvorane livanjske župe zahvaljujući njezinu čelniku fra Marku Geli. Tiskana je i podeblja brošura s detaljnim redoslijedom i mjestom održavanja svih koncerata.

Dvadeset godina postojanja glazbene škole

«Zanimljivo je da na dan početka natjecanja i livanjska glazbena škola slavi 20 godina postojanja, tako da će uvodni koncert biti i rođendanski. Na njemu će se podijeliti zahvalnice svim učenicima i profesorima koji su na bilo koji način promovirali našu školu», naglasio je Džaja. Od sljedeće godine ovo natjecanje trebalo bi prerasti u državno, naime, očekuje se priključenje glazbenih škola i akademija s područja RS-a.
M. S.

U priči koju je objavio poznati američki list govori se o fenomenu folk glazbe koja u Hrvatskoj postaje sve popularnija osobito među mlađim naraštajima.

"Glazba poznata pod nazivom "turbo-folk" nedvojbeno dolazi iz Srbije i Bosne, a mladi u spomenutom noćnom klubu napamet znaju riječi svake pjesme, a pjevaju zaista iz duše", tvrde u Washington Postu, a prenosi Večernji list.

"Mladi su fascinirani folkom, imam osjećaj da je u Hrvatskoj nastupila prava 'turbo-folk groznica'. Probao sam puštati i neku drugu vrstu glazbe, ali posjetitelji bi se bunili i jednostavno bi napustili klub. Narodnjaci su ono što publika traži" - kaže vlasnik noćnog kluba "Sova".

Washington Post ističe kako su svi posjetitelji kluba moderni, urbani i mladi, a njihova odjeća ne odaje nikakvu dozu neukusa. Tijekom devedesetih, dok je trajala agresija Srbije na Hrvatsku, folk glazba se smatrala nepoželjnom i gotovo da nije bilo mjesta gdje se tako nešto moglo čuti.

Vremena se mijenjaju, a mijenjaju se i ljudi koji sada hrle u narodnjačke klubove ignorirajući kritike koje govore kako ta glazba nema ama baš nikakvu vrijednost. Narodnjaci su osvojili samo srce hrvatske metropole kroz klubove koji zadnjih par godina niču kao gljive poslije kiše. Rijetko tko se više i obazire na činjenicu što takva glazba dolazi iz zemlje koju većina Hrvata, još uvijek, smatra neprijateljskom.

"U doba divljeg kapitalizma, raširenih novčanih frustracija, napornih poslova i šefova, jako puno mlađih ljudi, obično rođenih i odraslih u gradovima, slijede poželjne kulturne norme tako što odlaze u folk klubove i prilagođavaju se svojevrsnom trendu", objašnjava poznati sociolog Dražen Lalić te dodaje kako je turbo folk iznimno popularan među hrvatskim nacionalistima koji vole oponirati svemu što dolazi iz Srbije, a dosta njih izražava veliku mržnju prema srpskom narodu i njihovoj zemlji. "Oni folk slušaju u većoj mjeri nego pripadnici umjerenije struje koji nisu opterećeni prošlošću".

I dok se glazbeni kritičari zgražaju nad rastućom popularnošću folka te dok sociolozi istražuju uzroke fenomena, čini se kako publika u Sovi i ostalim folk klubovima nimalo ne mari za korijene svoje omiljene glazbe, a još manje ih brine njezina kvaliteta.

"Hej, pa vremena su se promijenila, sada svi slušaju narodnjake. Ova glazba dolazi iz Bosne i Srbije, ali za to većina mladih ljudi ne mari", kaže jedna od posjetiteljica folk kluba čijom izjavom Washington Post zaključuje svoju priču o narodnjacima u Hrvatskoj.


IskonInternet

Nadopuna:
OPASNI NARODNJACI U jedinome narodnjačkom klubu u Zadru

Livanjska Općinska organizacija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) izdala je "Vodič za maturante" koji sadrži podatke o sveučilištima u BiH i Republici Hrvatskoj. Po riječima predsjednika te organizacije Josipa Perkovića, vodič je namijenjen mladima iz Livna i Hercegbosanske županije, a ujedno je i prva besplatna brošura za buduće studente u toj županiji.

"Vodič nudi osnovne podatke koji su nužni za prvi kontakt s fakultetom koji bi budući studenti željeli upisati, kao i podatke dobivene od županijskog Zavoda za upošljavanje o broju neuposlenih osoba s višom i visokom stručnom spremom", kazao je Perković.

Vodič za studente je tiskan u 500 primjeraka, a bit će podijeljen po srednjim školama u Hercegbosanskoj županiji. (F)

LIVNO - Osvrćući se na nedavne medijske natpise kako će se programom racionalizacije školske mreže ukinuti 28 osnovnih područnih škola na području Hercegbosanske županije, ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Marin Ivić odlučno je negirao takve tvrdnje. Ivić je poručio roditeljima i učenicima da ne trebaju strahovati da će njihove škole prestati s radom. «Riječ je bila o dokumentu na 75 stranica, točnije o cjelovitoj informaciji o stanju u školstvu u HBŽ-u, koju je Vlada uputila u skupštinsku proceduru. Nažalost, novinari su, ne znam kako, iz teksta informacije zaključili da će doći do ukidanja jednog broja područnih škola, što nigdje u dokumentu ne piše», objasnio je Ivić. «Činjenica je da pojedine osnovne škole u županiji imaju mali broj učenika, ali je obrazovanje iznimno osjetljivo i svake promjene, pogotovo kada je riječ o prestanku rada škola, moraju proći široku javnu raspravu i prije svega dobiti potporu roditelja, učenika, kao i samih općina koje su osnivači osnovnih škola», dodao je Ivić. Kako je najavio resorni ministar, sljedeće školske godine kreće devetogodišnje obrazovanje u ovoj županiji, a također je naglasio da je to ministarstvo obavilo sve predradnje te da će uvažiti sva negativna iskustva koja su otkrila druge županije korisnice ovog sustava osnovnog obrazovanja. «Za mjesec dana počet će i obuka nastavnika, kojih će nedostajati određen broj kada se prijeđe na novi sustav», naglasio je Marin Ivić. Komentirajući postojanje novosadskog Fakulteta za menadžment u toj županiji FABUS Ivić je kazao da je riječ o visokoškolskoj ustanovi registriranoj u Srbiji i Crnoj Gori. «O njezinoj legalnosti i kvaliteti, kao i o osobama koje posjeduju njezine diplome, ne mogu govoriti kao ministar koji je nadležan za tu problematiku na području koje pokriva Vlada HBŽ-a», kazao je Ivić. M. S.

MOSTAR - Nepostojanje prostornog plana Bosne i Hercegovine i strategije razvoja cestovne infrastrukture već desetljeće i pol omogućavaju izgradnju cestovnih mreža koji odgovaraju zamišljenim nacionalnim, a ne interesima cijele zemlje.
To stanje bi se trebalo uskoro promijeniti. Naime, već su počele pripreme za formiranje tima sastavljenog od domaćih i inozemnih stručnjaka koji bi do kraja godine pod pokroviteljstvom Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj trebali izraditi Strategiju razvoja transportne infrastrukture u BiH.
Ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić kaže kako je još prerano govoriti što će sve taj dokument sadržavati, no po njegovu mišljenju trebao bi se temeljiti na Master planu koji je 2001. za potrebe BiH izradila Vlada Japana i koji je prihvaćen od oba entiteta.

Master planom predviđena je, uz ostalo, i izgradnja brze ceste na pravcu Banja Luka - Jajce - Split.

Premda je trenutni prioritet RS-a izgradnja autoputa Banja Luka-Gradiška i Banja Luka - Doboj, ministar Dokić ističe kako je Republika Srpska zainteresirana i za izgradnju brze ceste Banja Luka - Split.

- Mi smo podržali i dalje podržavamo izgradnju te ceste i nastojat ćemo da taj pravac uđe u Strategiju razvoja putne infrastrukture, koja je dio tog domkumenta, kaže Dokić ističući kako je brza cesta na tom pravcu važna ne samo zbog povezivanja Banja Luke s Hercegovinom i Dalmacijom, već je to i najkraća prometna veza Slavonije, pa i Zagreba s Dalmacijom.

Republika Srpska želi da brza cesta Banja Luka - Split ne prolazi dolinom Vrbasa, zbog izgradnje novih hidroelektrana na toj rijeci, ali i ekoloških razloga, već zapadnije od tog koridora. Razmišlja se o dvije varijante. Prvoj: Banja Luka- Mrkonjić Grad - Jajce- Šipovo - Kupres- Livno - Aržano (granica RH) i drugoj Banja Luka- Mrkonjić Grad- Šipovo - Glamoč - Livno -Aržano.

Izgradnjom tzv. potkoridora prometno bi bila povezana područja između autoceste na Koridoru 5c i autoceste Zagreb - Split.

U Ministarstvu prometa i komunikacija F BiH kažu kako je osim tog pravca, za bolju prometnu povezanost Hercegovine, važno da u Strategiju razvoja prometne infrastrukture uđe i izgradnja brze ceste Mostar- Široki Brijeg- Posušje - Tomislav Grad - Livno, te ceste koja bi nastavljala kontinuitet prometnice Posušje- Grude, do Ljubuškog, odnosno do spoja s autocestom na koridoru 5c.
Milan Šutalo / Pincom.info

prva je stranica o odgovornom turizmu u jugoistocnoj Europi napravljena u Italiji. Prezentirana je prvog maja prošle godine u Padovi, u okviru sajma socijalne ekonomije Civitas. Sada kad se Europska Unija proširila na deset novih zemalja željeli smo podsjetiti da postoji jos jedan važan dio Europe koji je ostao van glavnih europskih institucija, dio koji u Italiji, kao i u ostalim zemljama Zapada, vrlo malo poznajemo. Ni jezike, ni lokalne kulture, ni tradicije, ni istoriju, ni izvandrednu ljepotu i snagu prirode, ni sadašnjost: o Balkanu znamo samo stereotipe i opca mjesta. Uprkos tome, vjerujemo da Balkan predstavlja važan dio Europe, starog kontinenta s kojim dijeli veci dio vlastite istorije, kao i one nanovo ujedinjene Europe koja još ne postoji i od koje se na sav glas zahtijeva politicko jedinstvo. Berlinski zid je pao prije više od cetrnaest godina, pa ipak je odijeljenost od tog dijela Europe opstala. Rat, kao i nesigurnost koja ga prati, cine taj dio nepoznatim. Nadamo se da proširenje Unije na deset novih zemalja znaci prvi korak u poništavanju ove dijafragme koja nas i dalje rastavlja, dok mi kroz "Putovati Balkanom" namjeravamo dati svoj doprinos kako bi se to i ostvarilo. Poput vrata koja se otvaraju prema dijelu Europe kojeg tek treba otkriti, buduci da se više ne pišu velike knjige putopisa, mislimo da nas ova Internet stranica može približiti poznavanju ove neobicne regije. Ucinit cemo to pomocu niza putokaza koji naglašavaju kvalitetna mjesta, istorijsko-arheološko i prirodno bogatstvo, te bogatstvo narodnih nošnji i lokalnih tradicija. Ovo budi znatiželju i potice na valorizaciju teritorija, te na spoznaju bliskih projekata i decentraliziranu kooperaciju.
"Putovati Balkanom" stranica je koja se razvija, i moguce ju je obogatiti novim informacijama koje nam naši citatelji mogu javiti na slijedecu adresu: tremembe@unimondo.org. Medutim, "Putovati Balkanom" nije samo stranica, to je obrazovni projekt za radnike odgovornog turizma, mreža lokalnih referenata, mjesto prijedloga za inteligentna putovanja vezana za druga iskustva odgovornog turizma proširena u nasoj zemlji, a koji imaju tendenciju da zajedno rade kako bi turizam mogao doprinijeti socijalnom, kulturnom i ekonomskom preporodu ove regije.

Bosansko Grahovo 861m. -Livno 736m.
10.06.2006
75 km.
visoravan, visinska razlika 100m
Uglavnom spuštanje i ravnica.
Nakon spusta u ravnicu koja obiluje stijenama skreće se prema jednoj lijepoj močvari prolazeći putem koji povezuje brojna, ratom uništena, naselja.
Budući da je okolna zona minirana nije poželjno skretati sa asfaltiranog dijela puta.
Narednih 46 km ne postoji mogućnost snadbijevanja vodom i ostalim potrepštinama, budući da je to nenaseljen kraj.
U Livnu postoji izvor koji vrijedi posjetiti.
Prenoćište: sobe u motelu San

Livno 736 m -Lago Rama (Prozor) 580 m
11.06.2006.
68,5 km
Visinska razlika: 800 m
4 uspona od po 200m visinske razlike po usponu, na 2 dijela po 4 km makadama, nakon skretanja za Ramu. Mogućnost snadbijevanja na 24 km, 34km i nakon 60 kilometara.
Prenoćište: Franjevački samostan Rama - Kuća mira

izvor: www.viaggiareibalcani.org

LIVNO - Županijski Zavod za zapošljavanje ove će godine kroz programe sufinanciranja troškova zapošljavanja visokoobrazovanih, osoba s posebnim potrebama, prekvalificiranja i doškolovanja, kao i organiziranja javnih radova nastojati pronaći stalna ili privremena radna mjesta za više od 200 osoba s evidencije ove ustanove. Program će stajati 546.500 maraka, a Federalni zavod za zapošljavanje izdvojit će 491.013 marke, dok će županijski izdvojiti 55.487 maraka vlastitih sredstava. «Cilj poticanja zapošljavanja 20 vježbenika s VSS-om i VŠS-om je omogućiti mladima stjecanje radnog iskustva i na taj način učiniti ih konkurentnim na tržištu rada te destimulirati njihov odlazak u inozemstvo», istaknula je Javorka Brčić, ravnateljica županijskog Zavoda za zapošljavanje. Tako će Zavod poslodavcu isplatiti 6.000 ili 7.800 maraka godišnje, ovisno zaposli li vježbenika s VŠS-om ili VSS-om. Naime, 80 posto novca bit će isplaćeno u mjesečnim ratama nakon što poslodavac izmiri sve obveze, dok će preostalih 20 posto poticaja dobiti pola godine nakon isteka ugovora. «Programom za sve» s poticajom od 6.000 maraka godišnje nastojat će se potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje 50 nezaposlenih, naglašavaju u Zavodu. «Ovom mjerom poslodavcu će biti mjesečno isplaćivano po 400 maraka te još 1.200 maraka pola godine nakon isteka sufinanciranog razdoblja. U slučaju samozapošljavanja poslodavac odmah dobiva 60 posto sredstava, a ostatak u 12 mjesečnih obroka od 200 maraka. U oba slučaja korisnik se briše s evidencije Zavoda na 36 mjeseci», rekao je Brčić. Program je predvidio i zapošljavanje šest osoba s posebnim potrebama, kao i prekvalifikaciju i doškolovanje nezaposlenih s dužim «stažom» na Zavodu. Tako bi poslodavac dobio 1.000 maraka nepovratno i 400 maraka mjesečno po zaposlenoj osobi s posebnim potrebama. Najveći iznos za troškove školovanja je 2.000 maraka po osobi. «Angažirajući se na javnim radovima, koje će organizirati općine, javne ustanove i poduzeća, kao i ekološke udruge, više od 100 nezaposlenih imat će priliku zaraditi 10-20 dnevnica od 30 maraka. Naime, Zavod će svojim općinskim podružnicama uplatiti po osam maraka nepovratnih sredstava za svakog nezaposlenog kako bi se osigurala sredstva za ovaj oblik poticanja zapošljavanja», naglasio je na kraju Brčić. M. S.

Klub vijećnika SDA u Općinskom vijeću Livna oštro osuđuje jučerašnje usvajanje Poslovnika o unutarnjoj organizaciji jedinstvenog općinskog organa livanjske općine kojim se reforma uprave, kako ističu, "želi prebiti preko leđa Bošnjaka". "Bošnjački narod ne može biti talac HDZ-ove politike niti njihove promašene politike u drugim gradovima BiH. Trenutačna uposlenost prema novom poslovniku demantira sve one koji u ovom vide predizbornu kampanju i koji žele iz svojih osobnih interesa prikriti pravo stanje", istaknuo je predsjednik Kluba vijećnika SDA Livna Sead Hadžijahić.

Iz SDA ističu kako radi javnosti iznose podatke da je trenutačno u općinskim organima od 102 radnika, 95 Hrvata, a 7 Bošnjaka, potencijalnih državnih službenika s visokom stručnom spremom je 39 Hrvata i jedan Bošnjak, pa SDA smatra da samo politički nepismeni i zlonamjerni pojedinci ove podatke mogu dovoditi u vezu s predizbornom kampanjom ili prebrojavanjem ljudi.

SDA navodi kako će pratiti primjenu Poslovnika i insistirati na ravnopravnoj nacionalnoj uposlenosti ne vjerujući ničijim obećanjima nego samo djelima i prema tome ravnati i svoje političko djelovanje.

"Duboko vjerujemo da obećanje načelnika općine Livno neće biti po onoj narodnoj 'obećanje-ludom radovanje' iz razloga što bi u protivnom SDA Livna pokrenuo postupak za smjenu načelnika i njegovu kaznenu odgovornost", navode u spomenutoj stranci.

(Fena)

Livanjsko Općinsko vijeće u utorak je uz male izmjene dalo suglasnost na pravilnik o unutarnjoj organizaciji jedinstvenog općinskog organa uprave koji im je predložio općinski načelnik Luka Čelan.
Za predloženi pravilnik jedino su glasovali vijećnici HDZ-a i jedan vijećnik HSS-a. Svi ostali vijećnici bili su ili protiv ili suzdržani, dok vijećnici SDA uopće nisu sudjelovali u raspravi o ovoj točki dnevnog reda.
Oni su, naime, već tijekom rasprave o predloženom dnevnom redu napustili sjednicu Općinskog vijeća i donijeli odluku da do daljnjeg ne sudjeluju u radu ni jednog tijela Općinskog vijeća. Sjednicu je tako napustio i prvi čovjek ovog Općinskog vijeća dr. Edin Brkić.
Razlog spomenutog bojkota je upravo pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u općinskim organima uprave. Točnije, riječ je o veoma izraženoj bojazni da bi primjenom tog istog pravilnika nacionalna struktura zaposlenih u općinskim organima uprave mogla biti dodatno narušena na štetu Bošnjaka.
U ovom slučaju Klub vijećnika SDA je zahtijevao odgodu rasprave o ovoj temi, sve dotle dok se ne dobiju kvalitetna jamstva da će nacionalna struktura zaposlenih u općinskim organima uprave odražavati nacionalnu strukturu stanovništva u livanjskoj općini po popisu iz l99l. godine. Pri tome, predsjednik Kluba SDA Sead Hadžijahić je navodio i neka prijašnja neispunjena jamstva ovdašnjeg HDZ-a kada je riječ o zapošljavanju Bošnjaka u pojedina livanjska javna poduzeća. Kako se tom zahtjevu vijećnika SDA nije izišlo u susret, oni su, kao što su i nekoliko dana prije najavljivali, napustili sjednicu. Inače, u pravilniku o kojemu je riječ nije navedeno ni jedno ime djelatnika livanjske općinske uprave. Ako se zanemari sve drugo što je tim dokumentom definirano, iz njega se, naime, jedino može izvući takav zaključak da će brojka ukupno zaposlenih u livanjskim općinskim organima uprave sa sadašnjih 108, među kojima je šest Bošnjaka, pasti na oko devedeset.
To ujedno i ne znači da će i svih ovih devedeset djelatnika biti upravo oni koji trenutačno rade u općinskoj administraciji. Otkaz čeka one koji po usvojenom pravilniku ne budu ispunjavali utvrđene uvjete, ali se, nažalost, u ovom trenutku ne znaju imena tih ljudi.
Prema riječima općinskog načelnika, ova nepoznanica će biti riješena nakon što se po usvojenom pravilniku obavi interni razmještaj sadašnjih zaposlenika. Tada će se znati i koliko će se novih ljudi morati zaposliti u općinske organe uprave. Procjene govore da će se tu raditi o desetak fakultetski obrazovanih kadrova i to najviše pravnika. Svi ti ljudi bit će zaposleni putem javnog natječaja, a onaj tko bude primao te ljude svakako će voditi računa i o nacionalnoj strukturi — ističe Čelan.
Ono kako su na ovoj sjednici nastupili vijećnici SDA, mnogi dovode u izravnu vezu sa započetom predizbornom kampanjom. Međutim, Sead Hadžijahić, to kategorički opovrgava, tvrdeći kako se ovdje radi o vitalnim nacionalnim interesima Bošnjaka u Livnu.

A kako je u Bugojnu...
Bilo predizborna kampanja ili reforma javne uprave, činjenica je da su sada privremeno posvađani stalni koalicijski partneri u općini HDZ i SDA. O tome govori i to što je Stipo Barun, predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a, u svojoj replici Hadžijahiću glasno upozorio na velik broj zaposlenih Bošnjaka u pojedinim livanjskim školama i poduzećima, za razliku od simboličnog broja zaposlenih Hrvata u Bugojnu.

Frano MIOČ

Pred tročlanim vijećem Općinskog suda u Livnu, kojim predsjeda sudac Veljko Kreić, u srijedu je nastavljen glavni pretres u sklopu obnovljenog postupka protiv vlasnika i direktora poduzeća «Livno-bus»Ilije Čečure i njegova ortaka Žarka Vidovića, koje optužnica Županijskog tužiteljstva tereti za nezakonite radnje u procesu dokapitalizacije tog bivšeg društvenog poduzeća, javlja dopisnik NINA-e.

U protekla tri dana iskaze su dala šestorica svjedoka obrane i dva svjedoka optužbe, među kojima i aktualna ministrica pravosuđa Federacije BiH Borjana Krišto, koja je u vrijeme dokapitalizacije Livno-busa bila pravnica i član Upravnog odbora tog poduzeća, zatim Mate Franjičević, aktualni predsjednik Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta i tadašnji predsjednik UO Livno-busa, te Miroslav Perković i Stipe Penić, članovi UO poduzeća u vrijeme dokapitalizacije.

U svom iskazu u svojstvu svjedoka, ministrica Krišto, koja je 1998. potpisala ugovor o dokapitalizaciji, izjavila je kako se tomu žestoko protivila, ali da su joj kazali kako to mora uraditi član UO-a s visokom stručnom spremom, što je ona i učinila ne sumnjajući u zakonitost ugovora.

Istaknula je da se energično protivila nekim odlukama, a posebno odluci o polaganju depozita u Glumina banku, pa njegovu žurnom podizanju s računa Li-busa i prebacivanju na račune tvrtki «Li granit» i «Miha», jer za to, kako je kazala, nisu postojale odluke UO-a, radi čega je te financijske transakcije smatrala nezakonitim.

U nastavku glavnog pretresa, koji je počeo 10. travnja, danas će pred vijećem Općinskog suda iskaze dati sudski vještak financijske struke Mate Anić iz Travnika i Jakov Kaselj, voditelj financijske službe u Livno-busu, a okončanje ovog sudskog postupka očekuje se sljedećeg tjedna, kada će biti izrečena i nepravomoćna prvostupanjska presuda.

(NINA) nv

Izaslanstvo HDZ BiH predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem boravio je danas, 12. travnja 2006. godine u radnom posjetu općini Livno, gdje je u 18 sati nazočio proširenoj sjednici Županijskog odbora HDZ-a Hercegbosanske županije (prostorije ŽO HDZ HBŽ).
Pored predsjednika Čovića u izaslanstvu su sudjelovali Niko Lozančić, zamjenik predsjednika HDZ BiH, Borjana Krišto, dopredsjednik HDZ BIH, Stipe Pelivan, Dragan Vrankić i Lidija Bradara, članovi Predsjedništva HDZ BiH, te Mate Franjičević, predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika u Domu naroda F BiH.

Iako je opće poznato da glasanje na Eurosongu nema toliko veze s kvalitetom pjesama, koja je ionako više nego upitna, nego s dobrosusjedskim odnosima zemalja sudionica, jedan je
britanski programer odlučio to i egzaktno dokazati. Američki časopis New Scientist donosi zanimljiv članak o namještaljkama na izborima za naj-pjesmu Europe, u kojem američku publiku podsjeća da je Eurosong godišnji glazbeni izbor uoči kojeg europske zemlje biraju svoju pjesmu-predstavnicu, te na finalnoj večeri Eurosonga jedne drugima dijele glasove.
Tako se navodi podatak da si Grčka i Cipar vrlo često dodijele maksimalan broj glasova, da se zemlje Skandinavije također međusobno "časte" velikim brojem glasova, a posebno se ističe "balkanski blok" koji, tvrdi New Scientist, u pravilu favorizira hrvatsku pjesmu.

Zbog toga je Derek Gatherer, programer iz Velike Britanije, proveo niz računalnih simulacija kojima je usporedio rezultate Eurosonga uz pretpostavku neutralnog glasanja sa stvarnim rezultatima iz perioda 1975-2005. Tvrdi da je i formalno dokazao da susjedne zemlje neobjektivno dodjeljuju velik broj bodova jedne drugima.

No, britanski programer kaže kako neće upozoriti čelnike Eurosonga na svoje otkriće, jer kako kaže: "Oni to ionako već znaju".

Novinare News Scientista je zanimalo i tko će, prema njegovim kalkulacijama, izaći kao pobjednik Eurosonga 2006 godine, a Gatherer je kazao kako će to biti pjesma Bosne i Hercegovine pod imenom "Lejla", koju izvodi Hari Varešanović.

Hoće li se programerove prognoze zaista ostvariti, odnosno hoće li bosansko-hercegovački veteran uspjeti nadmašiti prpošnu Severinu i njezinu "Štiklu", saznat ćemo 20. svibnja.

poskok.info

GLAZBENI URNEBES ŠTO DANJU I NOĆU SLUŠAJU MLADI HERCEGOVCI
piše Radoslav DODIG

Subote jedne, kasno uvečer, prolazio sam kroz Čitluk. Malo prije skretanja u Međugorje, u diskoklubu gužva, trešti glazba. Ali kakva, majku mu vražju? Pop, rock, narodnjak, poskočice, balade, ganga, prebirem u sebi.
Refren neodređena glazbena oblika glasio je: "Udara me u glavu ko šampanjac, njeno malo, glatko, crno koljeno." Udara u glavu i nekako, ali zašto crno koljeno?
Da nije ono Afrika, paprika? Zaspao sam nekako, al' crno koljeno, iz glave nikako.
Sutradan sam razriješio glazbenu enigmu. Pjesmuljak se zove "Šampanjac", pjeva ga Mile Kitić i tipičan je primjerak turbofolka.


Ćaća pjevao bećarac

Da, Hercegovino moja, turbofolk domovina je tvoja. Moj djed gangao, ćaća veselo pjevao bećarac, moja coca-cola generacija zanosila se Dylanom i Indexima, popom, rockom i šlagerima dakako, a danas (instant generacija?) opija se mješavinom novokomponirana melosa — narodnjaka, folklora, poskočica, trube i eurodancea.
Skrivećki sam prekopao po kolekciji CD-ova jednoga mladca, sve vrvi od ženskih imena: Dragana Mirković, Jelena Karleuša, Seka Aleksić, Stoja, Ceca ... Na ime Ceca nešto me štreca. Da, to je djevojčica koja je na Ilidži sredinom osamdesetih pjevala "Ja sam cvetak zanovetak."
Glazbeni kritičari tvrde da je Antonije Pušić, alias Rambo Amadeus, smislio kovanicu turbofolk. Jedna njegova pjesma nosi upravo taj naziv.
Hrvatsku urbanu glazbenu elitu izluđuje popularnost i velika posjećenost zagrebačkih, splitskih i osječkih diskoteka, zapravo folkoteka (Paša, Ludnica, Metropolis, Oks), gdje se eterom prosipaju zvuci orijentalna prizvuka, balkanskih ritmova i imbecilnih rima.
Čemu bi u Hercegovini stanje bilo drukčije? Ako stvar promatramo sociološki, nedefinirano društvo proizvodi nedefiniranu kulturu (možda supkulturu). BiH je država koja ne poznaje copyright, intelektualno vlasništvo, nema brandova, a plagijati cvjetaju od tržnica do tvornica. Najlakše je copy and paste.
Liberalizacija, tržište, tranzicija i kapitalizam oblikovali su potrošačko društvo gdje se favoriziraju svakojake igrice (bingo, kladionice, telefonski kvizovi), tračerske novine, sapunice, željoteke, horoskopi, gatare i turbofolk, gdje mozak treba biti na paši. Nema kritične mase, nema otpora, nema javnoga mnijenja.
Već spomenuti Rambo Amadeus svojedobno reče: "Turbofolk je kao oluja, on ne dolazi niotkuda, nego se stvara tamo gdje je za to pogodan ambijent.
Za nevrijeme potrebni su pad tlaka, rast temperature i vlažnost, za turbofolk — privatizacija i liberalizacija medija i brutalizacija društva tržišnom logikom."

Živa žabokrečina
Baš takav ambijent je u Hercegovini (za utjehu - i šire). U mlakoj ekonomskoj bari i kulturnoj žabokrečini mogu samo uspijevati crna koljena Mile Kitića i Afrika paprika Severine Vučković.
Ne čudim se mladoj generaciji od Bihaća do Bileće. Dogodio joj se turbofolk. Zašto? Zato. Malo mi krivo što u njemu baš nema mašte. Eto, meni najjači turbofolk stih glasi: "Moja je cura luda ko bura."


nadopuna:
- Alma Tucaković "pumpa" grudi, usne,...radi generalku
- Kako ševe Splićani?

LIVNO (NINA) – Pred novim vijećem Općinskog suda u Livnu, kojim predsjeda sudac Veljko Kreić, danas je počelo obnovljeno suđenje vlasniku i direktoru „Livno-busa“ Iliji Čečuri, koga optužnica zamjenice glavnog županijskog tužitelja Nevenke Ćorić tereti za nezakonitosti i zloporabe u procesu dokapitalizacije tog bivšeg društvenog poduzeća.

Predsjednik Općinskog suda Niko Cvitanović potvrdio je za agenciju NINA da će saslušanje svjedoka i izvođenje dokaza trajati svakodnevno od 10. travnja do završetka postupka u vremenu od 9 do 16 sati, a kao svjedokinja u utorak bi se pred sudom trebala pojaviti i aktualna ministrica pravosuđa Federacije BiH Borjana Krišto koja je 1998. bila djelatnica „Livno-busa“ na poslovima pravnice i koja je prema optužnici bez znanja Upravnog odbora potpisala ugovor o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću temeljem kojeg su Ilija Čečura i njegov ortak Žarko Vidović postali vlasnici 60 posto kapitala poduzeća, iako obveze iz ugovora o dokapitalizaciji nisu izvršili.

Postupak pred sudom pokrenuli su 1999. bivši djelatnici „Livno-busa“ Miodrag Garić, dipl.ing. prometa i koordinator za promet i tehniku te Mirko Popović, ekonomist i šef komercijalno-financijske službe u poduzeću.

Županijski sud u Livnu u listopadu 2005. poništio je prvostupanjsku presudu kojom je Ilija Čečura nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora i predmet vratio na ponovni postupak zbog bitnih povreda kaznenog postupka, te naložio da se ponovljeno suđenje obavi pred potpuno izmijenjenim vijećem Općinskog suda.

(NINA) nv

SARAJEVO - Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu pokrenuo je međunarodnu kampanju prestanka pušenja "Napusti i pobijedi", koja će trajati četiri tjedna.
"Za kampanju se do 2. svibnja mogu prijaviti sve osobe starije od 18 godina, s najmanje jednom godinom pušačkog staža, jakim motivom i čvrstom odlukom da prestanu pušiti. Očekujemo da nam pristigne najmanje 400 do 500 prijava za učešće u kampanji. Dokazano je da je pet do 25 osoba, koje su bile uključene u kampanju u BiH, definitivno prestalo pušiti", kazala je za Nezavisne novine prof. dr Ajnija Omanić, predsjednik Udruženja "Trezvenost" i nacionalni koordinator za borbu protiv pušenja u BiH.
On je istakao da na ovaj način žele da promoviraju zdrav stil življenja. "Ovim ljudima pružit ćemo mogućnost da za četiri nedjelje prestanu pušiti, a ako to uspiju mogu osvojiti izuzetno vrijedne novčane nagrade. Najuspješnijim nepušačima bit će dodijeljena supernagrada od 10.000 američkih dolara, te šest regionalnih nagrada od 2.500 dolara, kao i tri lokalne od 1.000, 500 i 300 KM. Lokalne nagrade bit će dodijeljene 31. svibnja na Međunarodni dan borbe protiv pušenja", dodala je Omanićeva.
Prema posljednjem istraživanju Centra za promociju zdravlja Medicinskog fakulteta u Sarajevu, više od 36 odsto građana koji puše duže od 15 godina ima svakodnevne tegobe srčanog žilnog sustava, dok 24 posto njih izražava simptome oštećenja disajnih puteva. Utvrđeno je da oko 12 posto pušača ima visok krvni pritisak, a 30 posto prekomjernu tjelesnu težinu. Rezultati istog istraživanja govore da čak 50 posto stanovništva konzumira više od 20 cigareta dnevno.

Internacionalnu kampanju o napuštanju pušačkih navika pokrenuli su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Nacionalni institut za zdravstvenu zaštitu Finske i svjetski lideri za prevenciju pušenja.

Pincom.info

Prenosimo poziv potencijalnim sponzorima kojeg, ako ste u mogućnosti, predlažemo proslijedite na adrese Kuprešaka, prijatelja Kupresa i svih ljudi dobre volje za koje prosuđujete da bi mogli pripomoći organizatorima u realizaciji ovog projekta: Poštovani,
Ovih dana pripremam snimanje milenijske fotografije “KOSCI NA KUPRESU” koju će napraviti naš poznati fotograf i snimatelj Šime Strikoman. Gospodin Šime Strikoman poznat je široj Hrvatskoj i svjetskoj javnosti po svojim radovima kao što su: ”Majke doilje na Jarunu”, ”Tisuću planinara na Dinari”, ”Svi Janjevci u Hrvatskoj”, ”Vatrogasci na Šibenskoj rivi” itd.

Gospodin Šime Strikoman bio je također i snimatelj dokumentarnog filma “Kupres boje mora”, kojeg smo zajedno radili 1992. u Baškoj Vodi, kad su Kuprešaci bili u izbjeglištvu.
Želja mi je okupiti što veći broj Kuprešaka i prijatelja Kupresa; negdje na Kupreškom polju krajem mjeseca lipnja 2006. godine. Treba samo zamisliti stotine kosaca u polju punom cvijeća (zelenkada), bojama kakve čovjek samo poželjeti može.
Ja sam uvjeren, da je Kupreški kosac najzaslužniji za opstojnost Kupresa i Kuprešaka. On bi svake godine ukosio dovoljno “piće”, tako da bi zajedno sa svojom obitelji i blagom preživjeli počesto duge i hladne zime, kakvih je nekada na našoj Visoravni bilo. Zahvaljujući tako Kupreškom koscu, ovom milenijskom fotografijom, ostavili bi neizbirsiv trag, kako kupreških kosaca tako naše kulture, vjere, ljubavi prema cijeloj našoj “Visoravni u cvatu”, kako je nazva i naslika Grabrijel Jurkić..
Kupres je već poznat po svom imenu i ljepoti, no ovom milenijskom fotografijom dali bismo mu i njegov vizualni identitet i efekat, kojim bi bili prepoznatljivi širom svijeta. Kao što je Alkar simbol Sinja i Cetinjske krajine, tako bi KOSAC postao simbol Kupresa i Kupreške visoravni. Uz snimanje milenijske fotografije želio bih snimiti i jedan kratki dokumentarni (promidžbeni) film o prirodnim ljepotama Kupresa, o samim koscima i ako Bog da, na zimu tu čarobnu idilu s postojećim skijaškim sadržajima i mogućnostima kojih Kupres ima u izobilju.
Dragi prijatelji, da bih ostvario ovu ideju, koja bi bila za dobrobit svim Kuprešacima i njihovim prijateljima, Vaša pomoć mi je stoga neophodna. Ovim vas pismom molim za sponzorstvo prema Vašim mogućnostima u ovom projektu. Ime vaše tvrtke biti će naravno poznato i objavljeno, te će te tako i vi biti jedan od onih koji Kupresu ostavlja neizbriziv trag, i tako uzvraćate za ljubav Boga Stvoritelja, koji nam pokloni takvu ljepotu.
Uvjeren, da će te naći vremena i pročitati ovo moje pismo, očekujem Vaš skori odgovor i mišljenje o ovoj mojoj ideji. Ukoliko niste u mogućnosti udovoljiti mojoj zamolbi i dalje imate moje poštovanje.
Na kraju vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen i sretan Uskrs.

Miro Mioč fax 00385 1 634 2595
mob 00385 99 634 8230
miro.mioc@hrt.hr

Sve novosti po ovom predmetu objavljujemo i na posebnoj stranici www.kupres365.com/kosci


Izvor: Kupres365.com 07.04.2006.
Autor: Miro Mioč, producent

U lipnju ove godine navršit će se četvrt stoljeća kako se u Međugorju, prema svjedočenju šestero vidjelaca, ukazuje Djevica Marija. Ne ulazeći u rasprave o vjerodostojnosti tih zbivanja, iznova se pitamo što to milijune ljudi iz cijelog svijeta privlači u to malo hercegovačko mjesto. Što ljude privlači u druga mjesta diljem svijeta gdje se ukazivala Gospa i imaju li ta ukazanja ikakve veze s povijesnim događajima? I što su zapravo ukazanja?
[Opširnije.... ]

Na području koje pokriva poduzeće HT Mostar, uplata RTV pristojbe od početka 2006. povećana je za oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ima tendenciju daljnjeg rasta, izjavio je Drago Marić, generalni direktor Javnog RTV servisa BiH, javlja dopisnik NINA-e.
Prema podacima Službe za naplatu RTVFBiH, nakon uvođenja plaćanja pristojbe perko računa za telefonske usluge, naplata je povećana i na području Hercegbosanske županije, gdje je do kraja prošle godine RTV pristojbu plaćalo manje od 20 posto vlasnika radijskih i TV prijamnika.
Činjenica je, međutim, da mnogi građani HBŽ-a i dalje izbjegavaju plaćanje RTV pristojbe u iznosu od šest maraka mjesečno, koja je uključena u račun za telefonske usluge, pa prilikom plaćanja telefonskih usluga računa HT-a umanjuju za šest maraka i popunjavaju posebnu uplatnicu kojom plaćaju samo iznos računa fiksne telefonske mreže.

Kao prvog smo odabrali jednu od najvećih zvijezda ovog festivala, a to je naravno D-tek (David Durst) iz Mexico City-a.
David je jedan od najvažnijih i najboljih producenata i DJ-a u Meksičkoj psytrance sceni, koja je u ubrzanom i velikom razvoju. Počeo je svoju karijeru 1987 kao DJ, a sredinom 90-tih počinje sa produciranjem, eksperimentirajući mnoge stilove, da bi na kraju evoluirao u trance producenta.
Sa dolaskom novog milenija, David je već imao izdanja na svjetski poznatim labelima kao što su TIP, Maia Records, Neurobiotic, Sony Music, Shiva Space Japan, Transient, AP Records, Spun Records, Trama Records (Brasil), Planet B.E.N. Records, i Exotic Native Japan.

"Earth Technologies", njegov prvi album, izašao je 2003 godine i odmah je ušao u top-selling albume u svojoj vrsti.
Do sad, Davidove Live Act izvedbe , kao i DJ nastupe, vidjeli su i čuli ljudi širom svijeta : Japan, Israel, Costa Rica, USA, Holandija, Njemacka, Portugal, Španjolska, Švicarska, Brazil, Kanada, cijeli Mexico, i u srpnju Bosna i Hercegovina Nastupao je na mnogim festivalima u navedenim zemljama, sa najvećim zvijezdama psytrance glazbe iz cijelog svijeta.
Prema njegovim riječima, danas radi na pripremama za novo izdanje, za koje još ništa nije objavljeno.
nadopuna:
Sve o Rumpeltanzchen Festival kad, gdje i kako!
livnohdz.blog.hr

Skijanje – Perspektivna Livanjka na otvorenom prvenstvu Herceg Bosne osvojila prvo mjesto
Ovdje nema kvalitetnih stručnjaka za pojedine discipline. S druge strane, za kvalitetno skijanje potrebni su dobri serviseri i cijeli tim ljudi.

Piše: DRAŽEN MAMIĆ


Livno – Iako samozatajan rad mlade livanjske skijašice Ivone Kaselj i njezinih trenera Igora Mandušića i Darka Jozića nije ostao nezamijećen. Naprotiv, unatoč brojnim teškoćama, Ivona je svojim rezultatima cijelu proteklu sezonu privlačila pozornost stručnjaka i ljubitelja skijanja, Učinila je to i na posljednjem ovosezonskom natjecanju, otvoreno prvenstvo Herceg Bosne na Blibinju, kada je u konkurenciji juniorki osvojila prvo mjesto. Veleslalomsku stazu prošla je brže od prvaka u muškoj konkurenciji.

Skijaški dragulj

Ta petnaestogodišnja učenica skojanja se bavi tek tri godine. Njezin napredak i usvajanje novih elemenata začuđujući su i prava šteta bila bi do kraja ne izbrusiti taj skijaški dragulj – kaže Mandušić.

Čini se da su za daljnji Ivonin napredak potrebne nekakve promjene.
Ona je u uvjetima kakvi vladaju u BiH dostigla svoj maksimum. Usudio bih se reći da je počela stagnirati kazao je Mandušić, dodavši da njezin talent i upornost jamče dobre rezultate.

„Ivonine vožnje zapele su za oči stručnjaka Skijaškog saveza Zagreb“

Razloga za to je puno. Prije svega, u BiH nema kvalitetnih stručnjaka za pojedine skijaške discipline. S druge strane, za kvalitetno skijanje potrebni su dobri serviseri i cijeli tim ljudi.
Tu je i dužina sezone, koja u BiH završava s topljenjem snijega.


Financijske mogućnosti

Rijetki su oni, uglavnom sarajevski klubovi, koji imaju financijske mogućnosti slati skijaše na glečer. No, i njihovi nastupi u jačoj konkurenciji upozoravaju na nedostatak stručnjaka, pogotovo u tehničkim disciplinama.
Ivonine vožnje zapele su za oči stručnjaka Skijaškog saveza Zagreb.
Upravo ovih dana njezin trener razgovara o mogućnostima treniranja s članovima toga saveza, u kojem su logistički uvjeti znatno bolji. Hoće li to značiti preseljenje u Zagreb ili pak ima mogućnosti za zajedničko treniranje, u ovom trenutku teško reći. Za sada je izvjesno da će Ivona postojeću sezonu treniranjem glečerima nastaviti sa skijašima ovog saveza.


Vrlo uspješna u FIS natjecanju

Svojim rezultatima u FIS natjecanjima ove sezone Ivona je, unatoč obiteljskoj tragediji i izostanku s triju utrka u konkurenciji znatno starijih i iskusnijih skijašica, došla do 90 bodova.

U povodu svečanog obilježavanja 14. obljetnice HVO-a jučer je u Livnu, u vojarni Brune Bušića služena misa. Nakon misnog slavlja, koje je predvodio vojni kapelan fra Ćiro Lovrić, predstavnici hrvatske vojne komponete Oružanih snaga BiH, na čelu s brigardnim generalom Jugoslavom Brdarom, položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja poginulima za slobodu u središtu grada.

Prvi dječji i za djecu s teškoćama u razvoju još se otvara
Pompozno najavljivani kap prvi takav u BiH i prije više od dvije je godine svečano otvoren, integralni dječji vrtić u Livno mališanima još nije otvorio vrata. Trebao je to biti prvi dječji vrtić u kojemu zajedno boravila zdrava i djeca s teškoćama u razvoju. Gradnja zgrade i izvođenje radova financirao je njemački investitor, a za objekt građevinska inspekcija nije izdala uporabnu dozvolu. Dražena Vrgoč, ravnateljica dječjeg vrtića „Pčelica“, kazala je kako problem s vlagom u pregradnim zidovima razlog za ne dobivanje uporabne dozvole. U razgovoru s članovima stručne komisije doznali smo kako je vlaga u zidovima samo jedan u nizu tehničkih problema. Od samog početka gradnje nije bila potpuna projektna dokumentacije koja je naknadno dostavljena. No tu su problemi s elektroinstalacijom, protupožarnom zaštitom te instalacijom grijanja. Čini se kako se u najboljoj namjeri da se iskoristi strana donacija te da djeca s posebnim potrebama napokon dobiju vrtić omogućili investitoru da sagradi objekt koji ne zadovoljava standarde. (VL)

Grb Livna heraldički je simbol novijeg doba, i kao takav postoji tek od sredine 1990-ih godina. Do tada grad Livno nije posjedovao niti službeni grb, niti službenu zastavu. Grb se sastoji od dva dominantna simbola, gdje je u sredini obelisk kralju Tomislavu, spomenik kog su prvom hrvatskom kralju 1925. godine, na hiljadugodišnjicu krunisanja, podigli njegovi sunarodnjaci sela i grada Livna. Na gornjem lijevom rubu nalazi se simboličan znak Troglava svijetlo smeđe boje, najvišeg vrha Dinare. Svjetlo plava dvotrećinska ploha u gornjem dijelu grba simbolizira plavetnilo livanjskog neba i jedinstven grad svjetlosti, dok zelena podloga u donjem dijelu grba prikazuje Livanjsko polje, prošarano trima valovitim crtama, koje označavaju tri rijeke livanjskog kraja: Bistricu, Sturbu i Žabljak. Gornji rub livanjskog grba je ravan, bez dodatnih valovitih ili trokutastih formacija, dok se njegov donji dio izdužuje u jakoj ovalnoj formi. Grb se nalazi i na službenoj zastavi Livna, koja je crvene boje, preko koje su po sredini, u obliku križa položene dvije bijele trake poprijeko, dok se sam grb nalazi u njenoj sredini, na mjestu spajanja dviju traka.
Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Grb_Livna"

Plavokosa i 58 kilograma teška ljepotica iz Rudolfsheim-Fünfhausa, 15. bečkog okruga, čiji korijeni sežu u Livno, osim što je nagrađena osobnim vozilom Chevrolet Kalos, imat će čast predstavljati Austriju na izboru za Miss svijeta.
- Ganuta sam pobjedom. Presretna sam. Već se veselim sljedećim svečanim događajima i svim novim ljudima koje ću upoznati - rekla je Tatjana nakon izbora kojim je potpuno dominirala od prvog izlaska pred stručni žiri.

Još uvijek sama!!!!!!!!!

- Tatjana je od početka bila moja favoritkinja. Kada su kandidatkinje došle u kupaćim kostimima, znala sam da Tatjana nema konkurencije - izjavila je Jeannine Schiller, poznata bečka high-society dama i članica stručnog žirija.

Austrijske medije i svijet muških nedvojbeno je zaintrigirala informacija da Tatjana, kako je sama priznala, "još nije pronašla drugu polovicu".

- Morao bi biti malo viši od mene, a ne bi mu škodila ni sličnost s Benom Affleckom - neskromno je svoje kriterije navela nova Miss Austrije koja nije željela isključiti ni glumačku karijeru koju bi voljela početi u romantičnoj komediji.

Ime: Tatjana Batinić
Mjesto i datum rođenja: Beč, 15. 12. 1985.
Zanimanje: Studentica Pedagoške akademije u Beču
Visina: 175 cm
Težina: 58 kg
Boja očiju: zelenoplava
Boja kose: plava
Obujam grudi, struka, kukova: 86-62-93
Najdraža sportašica: Janica Kostelić
Najdraža glumica: Jennifer Aniston
Najdraži glumac: Ben Affleck
Najdraži pjevač: Xavier Naidoo

Slavko Matić, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta F BiH i član Predsjedništva HDZ BiH za Dnevni avaz komentirao je ključni razlog zbog je zatražena zaštita vitalnog nacionalnog intersesa kojem bi se formirala tri nacionalna TV kanala u BIH odnosno formirao TV kanal na hrvatskom jeziku:
"Klub Hrvata i ja bez obzora na odgovornsot, nikada nećemo podržati predloženi Zakon o FTV koji u četiri segmenta narušava naše vitalne nacionalne interese-kazao je uoči glasanja gosp. Matić.
Sada se prvo mora oformiti desetočlana zajednička komisija i Predstavničkog i Doma naroda. Ukoliko se ne donese odluka konsenzuson, što je u ovom slučaju faktički nemoguće, slučaj se dostavlja Ustavnom sudu."

Predlažemo 7 učinkovitih protuotrova
Osjećao sam se neočekivano dobro tijekom dana. Otišao bih na posao, istrčao uobičajenu rutu, našao se s prijateljima i uopće nisam mislio na nju. Ali kada bi pala noć, tekila bi čarobno nestala, a samoća me vukla prema mobitelu. Potpuno neočekivano zvao sam Koraljku, vjerujući da će mi se ipak vratiti.
"Naših devet mjeseci ti ništa nije značilo? Nije li seks bio odličan? Nego, što sad imaš na sebi?" I pitao bih je sve to da nisam bio toliko pijan da ni suglasnike nisam mogao posložiti ili da sam doista pričao s njom, a ne dosađivao nekom frajeru na recepciji hotela u kojem je odsjela na putovanju - s novim dečkom.
Je, brzo sam postao stručnjak. Pričao bih s različitim likovima o njihovim raskidima tražeći zapravo suosjećanje za svoj bolan raskid. S vremenom sam počeo zapravo i slušati te priče. Prema svakom muškarcu kojem je žena srce razbila maljem bit ću okrutno iskren: Ona je otišla. Pusti to i kreni dalje. I slobodno koristi moj vodič.
[Opširnije....]

Prema istraživanjima sponzoriranog od strane googlea, britanci dnevno u prosjeku provedu 164 minute na Internetu, a samo 148 minuta pred televizorom. Istraživanje je obuhvatilo uzorak od 1.000 ispitanika u dobi od 16 do 64 godine, a pokazalo je i da muškarci nešto veći korisnici Interneta od žena. U prosjeku dnevno provedu 172 minute na Internet prema ženskih 156 prosječnih minuta. Najviše koriste Internetom za online kupovnu, u čemu u Velikoj Britaniji prednjače Londonci. ( BUG)

LIVNO - Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegbosanske županije podnijelo je jučer Županijskom tužiteljstvu u Livnu izvješće protiv Pere Bosnića, rođenog 1947. u Drvaru, i Zdravka Kostadinovića, rođenog iste godine u Glamoču, obojica profesori Srednje škole "Marija Bursać" u Drvaru, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo krivotvorenja isprava, javlja dopisnik NINA-e.
Glasnogovornik Uprave policije MUP-a HBŽ-a Ivica Vrdoljak izjavio je za agenciju NINA da su osumnjičeni u razdoblju od 1996. do 2004. u svojstvu odgovornih osoba Srednje škole "Marija Bursać" u Drvaru nezakonito koristili matične knjige koje su preuzeli na privremeno čuvanje i u koje su naknadno upisivali učenike iz raznih područja bivše Jugoslavije, a zatim im izdavali svjedodžbe ili diplome o završnoj srednjoj školi. Vrdoljak je kazao da je istragom kriminalističke policije utvrđeno da su osumnjičeni na taj način izdali ukupno 65 lažnih diploma različitih stručnih kvalifikacija o završenoj Srednjoj školi "Marija Bursać" u Drvaru, čime su počinili kazneno djelo opisano u članku 371./1 Kaznenog zakona FBiH.
Pincom.info

Općinski odbor Stranke demokratske akcije (SDA) Livno smatra da bi davanje suglasnosti na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji jedinstvenog općinskog tijela uprave bilo legalizirano postojeće stanje ...i još više pogoršana nacionalna struktura zaposlenih u općinskim tijelima.
Kako ističu iz te stranke, to bi se dogodilo jer bi broj Bošnjaka koji nakon ratnih događanja iznosi 10 posto, pao ispod pet post, iako je njihov postotak u općini od 17 do 20 posto. U reagiranju u povodu najave sjednice Općinskog vijeća na čijem bi se dnevnom redu našlo davanje suglasnosti na spomenuti Pravilnik, Općinski odbor SDA Livno naglašava kako bi u slučaju njegova usvajanja bio legaliziran diskriminirajući odnos prema Bošnjacima, jer bi od ukupno 35 državnih službenika u općinskoj administraciji njih 34 bili Hrvati, a samo jedan Bošnjak. Općinski odbor SDA Livno stoga traži od predsjedavajućeg Općinskog vijeća i vijećnika te stranke da se predložena točka skine s dnevnog reda, a predloženi pravilnik vrati u redovitu proceduru u formi nacrta kako bi se prije usvajanja obavile kvalitetna rasprava.

U protivnom, navodi se u priopćenju, ta stranka zahtijeva od Kluba vijećnika SDA i predsjedavajućeg Općinskog vijeća da se povuku iz rada tog vijeća i svih drugih radnih tijela dok ne dobiju jamstva da će novim pravilnikom biti ispoštovana nacionalna struktura zaposlenih, te da se novim rješenjem broj Bošnjaka u općinskim tijelima uprave neće smanjiti iz razloga što je taj broj i sad diskriminirajući.

(NINA) poskok

Općinsko vijeće Glamoča usvojilo je na posljednjoj sjednici odluku o utemeljenju Javnog poduzeća Radio postaja Glamoč. Kako je kazao načelnik te općine Rade Gvero, inicijalna sredstva za provedbu te odluke bit će osigurana iz općinskog proračuna, a inicijativu za osnivanje Radio Glamoča pokrenuli su građani te općine i predstavnici sedam nevladinih organizacija koje djeluju u općini.
Prema Gverinim riječima, glamočka općina je od završetka rata u priličnoj medijskoj blokadi zbog lošeg prijama TV signala i radijskih javnih emitera BiH.
Općinske vlasti već nekoliko godina razmišljaju o pokretanju lokalne radijske postaje, tako da će OV kao osnivač osigurati sredstva za uređenje prostorija i pribaviti dugoročnu dozvolu za rad Regulatorne agencije za komunikacije, pojasnio je Gvero.

(Fena)

Tri dana testiranja bilo je dovoljno za spoznaju da postoji interes za slušanje Radio Livna putem interneta i da tehnički sve ide uredno prema serveru.Danas 04.04.2006 u 22 sata završavamo sa testiranjem. No to ne znači da prelazimo na stalno emitiranje, već to znači da se do daljnjeg nećemo čuti online.
Razlog je jednostavan: još uvijek nemamo ADSL-a, pa imamo dodatnih troškova emitiranja, jer emitiramo ISDN-om, a na taj način plaćamo vrijeme a ne protok podataka. No to sigurno znate.
Prema informacijama kojima raspolažemo, vrlo skoro bi u Livnu trebala biti puštena u rad ADSL veza, a to bi rezultiralo prelaskom na tu vrstu veze, a samim time i razlog zakupa servera, domene, i online emitiranja programa jer nebi stvaralo dodatne troškove.
Zahvaljujemo g.Zoranu Karadži na ustupljenom prostoru na serveru, prometu, savjetima, upustvima, itd... web portalima livno-online i livno1 na promociji ...

Nadamo se skoro ADSL-u a tada očekujte Radio Livno ponovno Online.

Do slušanja!

Radio Livno

Muke s diplomama
Prema svjedočenju gospođe Z.K ugledne hercegbosanske HDZ-ovke čiji je slučaj procurio u javnost, među agentima profesorima koji na Kupresu uzimaju novac i podatke o "studentima" koji prosljeđuju na ovjeru u Vojvodinu ima i pravih perverznjaka nastrane seksualne naravi. Osim što za svoje turbo-folk diplome isplaćuju nekoliko tisuća maraka keša moderne hercegovačke bolonjce poharala je nova pošast. Profesori sastavljeni od odbačenog kadra sa raznoraznih sveučilišta oće seksa!, piše portal Poskok.info zaključujući kako je težak život današnjeg podobnog HDZ staleža.
Prema svjedočenju gospođe Z.K ugledne hercegbosanske HDZ-ovke čiji je slučaj procurio u javnost, među agentima profesorima koji na Kupresu uzimaju novac i podatke o "studentima" koji prosljeđuju na ovjeru u Vojvodinu ima i pravih perverznjaka nastrane seksualne naravi. Njoj osobno jedan od njih trojice koliko ih ordinira sa pristupnicama u tom kraju tražio je eksplicitno oralni seks kao "predkvalifikacijski uvjet" za ugledni srpski menadžerski studij. To je još ništa, veli gospođa Z.K koja je kaže dobro i prošla jer druga dva agenta pucaju i na muške kandidate i traže i gore stvari od pukog felacia. Dotična je to naravno kao ugledna kršćanka i HDZ-ovka odbila i tako ostala bez diplome od koje ju je djelio sam jedan felacio i 1700 eura . Međutim mnoge druge Hrvatine i Hrvatice od Čapljine preko Širokog do Livna uspješno su diplomirali taj zahtjevni srpski studij što o svom trošku što o trošku svog naroda. Koliko ih je popušilo diplomu a koliko "položilo" ostaje do daljnjeg nepoznanica, zaključuje Poskok.info.

TOMISLAVGRAD - Zahtjev Federalnog ministarstva pravosuđa za gradnju zatvora u Tomislavgradu nije naišao na simpatije većine Tomislavgrađana. Eventualna gradnja zatvora u tom gradu samo je podgrijala «crv sumnje» koji je već neko vrijeme prisutan među građanstvom. Naime, kako prevladava mišljenje, većina građanstva sumnja u projekte koji se nude Tomislavgradu, dok Livno puno bolje prolazi.

Izgledno referendumsko izjašnjavanje

«Tomislavgradu nije ponuđeno ništa kvalitetno. Sjedište županijske vlade, županijskih uprava i zavoda je u Livnu. Nedavno je iz Tomislavgrada premješten i Županijski porezni ured kojem smo davali besplatne prostore, a sada u Livnu prostore plaćaju 5.000 maraka, dok smo mi, uz velike napore, odjel Poreznog ureda vratili u Tomislavgrad. Sve to navodi na zaključak da ima više negativnih, nego pozitivnih događanja, a to naše građane dovodi u sumnju», rekao je za naš list Zdravko Prka, načelnik općine Tomislavgrad. O gradnji zatvora u Tomislavgradu još će se raspravljati, tim više što su i vijećnici Općinskog vijeća podijeljenog mišljenja. O gradnji zatvora najviše će odlučivati Tomislavgrađani, jer planira se održavanje javnih tribina, radioemisija, a nije isključeno ni izjašnjavanje preko referenduma. «Zahtjev za gradnju zatvora nije od jučer, ali se Ministarstvo pravosuđa počelo žuriti. Zakon o kazneno popravnim ustanovama donijet je 1998. u kojem stoji da se osniva kazneno-popravna ustanova u Tomislavgradu. Ispostava ili odjel te kaznene ustanove je u Busovači, s tim što u Busovači već postoji taj odjel. Navodno da se vodi kao Kazneno-popravna ustanova Tomislavgrad, odjel Busovača. Zanimalo me je zbog čega se čekalo sedam godina ako je 1998. donesen zakon o utemeljenju. Prvi korak koji će se napraviti je pozvati ministricu i neke od njezinih pomoćnika zaduženih za tu problematiku, kao i određene stručnjake iz takvih ili sličnih ustanova koji će pojasniti i iznijeti više informacija da bi se stekla jasnija slika o toj ustanovi», pojasnio je načelnik Prka.

Besplatno zemljište za zatvor

Priči o zatvoru u Tomislavgradu i nakon javnih rasprava neće biti kraj. Naime, prema Prkinim riječima, iz resornog ministarstva očekuju da općina Tomislavgrad za gradnju zatvora besplatno ustupi zemljište. «Iako je naša općina površine skoro 1.000 četvornih metara, nije toliko bogata da bilo kome zemljište daje besplatno. Iz Ministarstva nastupaju «s visoka», naglasio je Prka, kako će se ako ipak dođe do gradnje zatvora, nastojati da to bude izvan grada, a istovremeno ne tako daleko da se ne može riješiti pitanje infrastrukture. U budućem kazneno-popravnom zavodu, jednostavnije, zatvoru otvorenog tipa, višegodišnje kazne bi izdržavali osuđenici s područja BiH. Međutim, otvaranje novih radnih mjesta i novo zapošljavanje zanemariva je činjenica jer se ipak radi o zatvoru, gdje, kako izgleda, Tomislavgrađani ne žele raditi. Ako rezultat referenduma bude «ne» zatvoru, resorno ministarstvo morat će iznaći novu lokaciju, ali i općinu koja će biti voljna zemljište za njegovu gradnju dati besplatno. V. Soldo

Avanture američke kuharice među loncima u vlastitoj kuhinji osvojile su prvu nagradu među blogerima koji su postali autori tiskanih djela.
U nekoliko posljednjih godina redovito nadopunjavani web-logovi (blogs) postali su glavna oznaka interneta. Pretpostavlja se da trenutno postoji više od 60 milijuna blogova, a oni čiji su radovi izašli i u tiskanom izdanju bili su nominirani za Blooker Prize.
"Blooks su nova vrsta knjiga, hibridi između tiskovina i tehnologije", rekao je Bob Young, osnivač stranice Lulu koja organizira i sponzorira dodjelu nagrada.
Pobjednički blog život je počeo kao on-line dnevnik Julie Powell u kojem ona bilježi svoje uspjehe pri kuhanju po receptima iz kuharice tiskane 1961. - Mastering the Art of French Cooking Julije Child.
S vremenom je blog stekao kultni status među internetskim posjetiteljima, a nakon štampanja, knjiga je prodana u gotovo 100.000 primjeraka. Za nagradu se borilo 89 kandidata, uključujući i Belle De Jour, to su zapisi iz svakodnevnog života jedne prostitutke, te vodič o britanskim kafićima Russella Daviesa, koji je kao blog nosio naziv eggbaconchipsandbeans. No, Blookers pobjednici su - Julie and Julia: 365 Days, 524 Recipes, 1 Tiny Apartment Kitchen by Julie Powell, Four and Twenty Blackbirds Cherie Priest te Totally Boned: A Joe and Monkey Collection Zacha Millera.
IskonInternet

Kako doznajemo sa Foruma Index.hr nova miss Austrije je porijeklom iz Sela Miši Općina Livno. Iako se u medijima ne spominje pravo porijeklo Tatjane Batinić na Forumu Index.hr možete pronaći osobe koje osobno poznaju Tatjanu Batinić.
Index.hr Forum - Miss Austrije naše gore list

Index.hr članak

TATJANA BATINIĆ, 20-godišnja Miss Beča, osvojila je titulu Miss Austrije. Obzirom na prezime, nema dvojbe da je lijepa djevojka koja će na izboru za najljepšu djevojku na svijetu predstavljati Austriju, porijeklom iz Hrvatske.Studentica rođena u austrijskoj metropoli je u konkurenciji 18 natjecateljica ponijela naslov, a diči se mjerama 86-62-93, dok je visoka 1.75 cm. Figura u kombinaciji sa plavom kosom, zeleno-plavim očima i naravno, osobnošću, pomogla joj je pri pobjedi i osvajanju Chevroleta Kalos."Presretna sam i jedva čekam još ovako sličnih i svečanih događaja, a posebno se veselim upoznavanju novih ljudi", izjavila je po krunidbi.
Potencijalne udvarače će zaintrigirati podatak da se Tatjana još nikom nije obećala, ali pri odabiru kandidata za njenog pratitelja u obzir dolaze samo ljepotani viši od nje i po mogućnosti slični Benu Afflecku.Priznala je da ne bi odbila ulogu u romantičnoj komediji i kako joj je omiljena sportašica - Janica Kostelić.
(index.hr)

Malonogometna momčad MNK Seljak iz Livna je novi prvak Federacije BiH u malom nogometu. Iako su danas poraženi od ekipe Partizana u Sarajevu rezultatom 7:3, u prošlom susretu, odigranom u Livnu, pobijedili su istoimenu ekipu s rezultatom 7:2.
Tako da je na kraju odlučila gol razlika. Sada ekipu seljaka očekuje susret s prvakom iz Republike Srpske. Pobjednik ovog susreta stječe pravo nastupa na svjetskoj razini, odnosno u Ligi prvaka.
Upućujemo iskrene čestitke ekipi Seljaka na ovome još jednom velikom uspjehu.
M.K / Livno Online

Šarmantna Bečlijka, 20-godišnja studentica Tatjana Batinić, izabrana je za najljepšu Austrijanku. Ranija "Miss Vienna" pobijedila je u konkurenciji 17 kandidatkinja za laskavu titulu "Miss Austria".
Svojim tjelesnim 'mjerama' (86-62-93) Tatjana je osvojila žiri, a plavokosa ljepotica iza sebe je ostavila Cathrin Czizek i Timeu Feher, koje su također ubrajane u favoritkinje.
Tatjani je za nagradu pripao Chevrolet Kalos, što će uz njene zeleno-plave oči dobro pristajati, a 1,75 m Tatjanine visine odgovarat će novome autiću, vrijednome 13.000 eura, koji bez po muke ponese 58 kg, koliko se smjestilo u tijelu missice .Batinićka s optimizmom gleda na svoju budućnost, a nakon ove titule raduje se novim pozivima na susretanje sa zanimljivim ljudima, bila je njena prva izjava.
Tatjana Batinić namjerava također završiti svoj započeti studij i jednoga dana postati učiteljica, a što se tiče muškaraca u njenome životu - solo je trenutačno!Ako se pak nekome ova cura dopada, valja računati sa slijedećim kriterijima za muškarca:
- Morao bi biti ponešto viši od mene, kaže Tatjana.
Šarm i ljepota u rangu Bena Afflecka - možda vam s tim atributima upali...
Pincom.info

nadopuna:
http://www.networld.at/
Foto Tatjana

LJUBUŠKI – Kad je riječ o poslovnim ulaganjima između BiH i Hrvatske, obično se pomisli na ulaganja Hrvatske u BiH, no nije uvijek tako, novac i poslovi pomalo idu i u suprotnom smjeru. Zbog povoljnijih poslovnih i uređenijih zakonskih uvjeta i odnosa građevinari iz Hercegovine već dvije, tri godine sklapaju i izvode poslove u Hrvatskoj, a to prakticiraju i drugi. Jedan je od primjera tvrtka Unitrade, kojoj je sjedište u Ljubuškom, a nastala je 1995. godine i ostvarila uspješan razvitak, jednim dijelom vezan za Hrvatsku.
[Opširnije..... ]

UKAZANJE
Dolazim k vama jer vam svojim primjerom želim pokazati koliko je važna molitva. Zar ne prepoznajete znakove vremena? Pođite sa mnom, vaša majka vas zove. Hvala vam što ste se odazvali", poruka je s jučerašnjeg ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju. Molitvu Gospine krunice prekida dizanje grčevito sklopljenih ruku plave žene pred oltarom. Tajac.
Ako je ikada tišina mogla biti euforična, gromoglasna, bilo je to u tom trenutku. Padanje na koljena najavljuje da je tu među nama Blažena Djevica Marija. Mirjanine sklopljene ruke šire se nježno dodirujući ono što je nevidljivo očima nas smrtnika. Pred očima nam je samo plava, krhka ženska pojava. Pogled joj je negdje u visini. Nešto izvanzemaljsko zablistalo joj je na licu, kao da ju je ispunila sva blagost ovoga svijeta. Kao da lebdi, ne postoji ovdje među nama.

Vrhovi usana povremeno se iskrivljuju dok blago kima glavom. Ponizno sluša nama nevidljivog sugovornika. Stječemo dojam da se na trenutak postiđuje. Ponovno sklapa ruke i sluša te kima glavom. Dok je na licu te mlade žene toliko radosti, svuda oko nje oborene glave i suze. "Suze su tekle a da ih neko vrijeme nismo bili svjesni.

Najljepše je olakšanje koje sada osjećamo. Jednostavno kao da je sav teret pao s nas. Osjećamo čudnu, jako čudnu smirenost", kazali su nam talijanski hodočasnici koji su jučer bili na ukazanju u zajednici Cenacolo.

Bolna grimasa
Nakon što je posljednji put blago kimnula glavom i prekrižila se, ponovno je uslijedila transformacija. Sve se odvijalo munjevito. Mirjana se zanijela, zateturala. Lice joj se iskrivilo u bolnu grimasu. Drhtavim rukama pokušava maknuti kosu s lica. Treba joj zraka i prostora. Nije u stanju ni govoriti. Donose joj papir na koji ispisuje Gospinu poruku.

I dalje je sve oko nje mirno i svi iščekuju odgovor na pitanje što je Blažena Djevica rekla Mirjani Pavlović Lunetti. Prvi put susreli smo se s toliko tuge na nečijem licu. Nakon ukazanja svi su željeli dodirnuti Mirjanu i razgovarati s njom. Teško i nesigurno koračala je kroz masu. Blago se osmjehujući, pokušala je prikriti tugu, no ona je bila toliko vidljiva da je i u drugima izazivala bol.

Na naše inzistiranje na razgovoru, čovjek koji je Mirjani pomogao da sjedne u automobil zamolio nas je za strpljenje ističući da joj nakon ukazanja treba najmanje sat vremena za komunikaciju s bilo kim.

vecernji-list

Posjetitelji najpopularnije hrvatske tražilice Pogodak.hr .ba ...danas su se uistinu iznenadili kada su posjetili svoju najdražu tražilicu. Umjesto uobičajenog sučelja tražilice dočekala ih je bijela pozadina s crnim znakovima. Na prvi pogled mnogi će pomisliti da je Pogodak.hr hakiran isto kao što smo i mi sami posumnjali. Kao još jedan poticaj toj sumnji stoji poruka samih "hakera": "Gr33tz from K4d0g0p & Cr3w" tj. "Pozdrav od K4d0g0p & Cr3w". Slika.
Osim toga, sa portala je moguće skinuti i neke "povjerljive" dokumente.
No, ukoliko posjetite sestrinske tražilice kao što je Pogodak.ba primjetit ćete da je i sa njima isti slučaj. Stoga sumnjamo da je riječ o stvarnom hakerskog napadu već samo o dobro osmišljenoj prvo travanjskoj pošalici, koja je ispala jako uvjerljiva.
download.hr

Banja Luka, (IKA/KTA) - Banjolučka biskupija je prema popisu provedenom u župama krajem 2005. godine prvi put ima manje od 40.000 vjernika.
Tako danas u Banjolučkoj biskupiji živi 39.792 vjernika u 48 župa. U usporedbi sa službenim podacima iz ureda Banjolučke biskupije 1991. godine, kada je na tom području bilo 97.857 vjernika, danas tamo živi 40,66% prijeratnog broja vjernika.

Godine 1999. na području Banjolučke biskupije živjelo je 52.711 vjernika, a 2004. godine 40.758, dakle 11.953, odnosno gotovo za 23% manje. Taj trend se nastavlja i u 2005. godini, kada se broj vjernika u odnosu na 2004. smanjio za 966, tj. za oko 2%.
U 2004. godini na području biskupije koji pripada FBiH živjelo je 33.475 (82%) vjernika, a na području RS samo 7.283 (18%).

Najveći broj vjernika u Banjolučkoj biskupiji živi u 8 livanjskih župa (Lištani, Ljubunčić, Odžak-Čaić, Bila, Čuklić, Vidoši, Podhum i Livno) 21.138, te župi Jajce 6402. To je ukupno 27.540 katolika, gotovo 70% (69,2%) svih vjernika Banjolučke biskupije. U ostalih 39 župa živi 12.252 vjernika (30,8%). Stanje je najteže upravo na prostoru biskupije u sastavu RS-a.
Najbrojnija župa u biskupiji je Livno s 8212, zatim Jajce s 6402, Vidoši 3157, Bihać 2856, Podhum 2660 vjernika. Jedina župa u RS-u koja prelazi brojku od 1000 vjernika (1700) je središnja gradska župa u Banjoj Luci, župa Pohoda BDM. No, i u njoj je 129 vjernika manje nego prije godinu dana.
Od 48 župa, čak u 36 (75%) broj vjernika ne prelazi 500, a od toga u 15 (31 %) ne doseže ni 100 vjernika. Godine 1991. banjolučka župa Petrićevac imala je 6000 (danas 403 vjernika), župa Pohoda BDM 5521 vjernika ili Ivanjska s 3500 (danas u njoj živi tek 198 vjernika) i Šimići 2004 (danas 48).

Umrlih je na prostoru cijele biskupije u 2005. godini bilo 517, a krštenih 442, dakle za oko 15% više preminulih od krštenih. Sklopljena su 243 braka.

Povodom Dana obrane Livna na rijeci Sturbi će se održati natjecanje u športskom ribolovu umjetnom mušicom. Očekuje se dolazak ribolovaca iz BiH i Hrvatske.
USR Livno organizira povodom Dana obrane Livna 15.04.2006. natjecanju u sportskom ribolovu umjetnom mušicom. Natjcanje će se održati na rijeci Sturbi točnije na reviru. Rijeka Sturba je duga oko 4 km, prosječne dubine 0.70m. Najveća dubina 4m, namanja 0.30 m. Bogata je potočnom i kalifornijskom pastrvom. USR Livno redovito je poribljava. Zadnjih godina je zamjećen i dobar mrijest. Rijeka je čista i bistra cijelim tokom. U blizini nema nikakvih većih zagađivača. Na ovoj rijeci se nalazi i revir dužine oko 500 m. U ovo vrijeme je najbolje loviti na nimfe, mokre mušice te strimere. Već je najavljeno nekoliko ekipa iz raznih USR-a. Prijava i natjecanje je besplatno. Sva ulovljena riba će se nakon vaganja i mjerenja vratiti u vodu. Prva nagrada je 150 KM, druga 100 KM, treća 50 KM. Svi sportski ribolovcu su dobrodošli. Bistro!
http://www.ribolovonline.com