PRESTROJAVANJE UOČI IZBORA
TRENUTAČNA HRVATSKA STRANAČKA SCENA U BiH
Nakon niza političkih transfera na hrvatskoj političkoj sceni zadnjih mjeseci, odnos političkih snaga se znatno izmijenio. Izmjeni je svakako najviše pridonijelo osnivanje novog HDZ-a, ali i prelasci članova manjih stranaka u vodeće oporbene stranke, čime se politička scena Hrvata u BiH počinje lagano profilirati.
Najveće promjene su se dogodile u srednjoj Bosni gdje novi HDZ 1990. uživa veliku potporu, ali u i Livnu gdje je nedavni prelazak članova HKDU-a BiH u HSP Đapić-Jurišić doveo pravaše u položaj jedine oporbene stranke koja može parirati Čovićevu HDZ-u u Hercegbosanskoj županiji.
Iako je zadnjim događanjima u srednjoj Bosni i Čapljini najveći udarac pretrpio HDZ BiH, treba naglasiti kako u Mostaru i gradovima zapadne Hercegovine trenutačno nema naznaka kako će ponoviti čapljinski scenarij, što znači da u budućem razdoblju slijedi stabilizacija u HDZ-u BiH.
Zadnja istraživanja potvrđuju kako će se izborna bitka voditi između HDZ-a BiH, HDZ-a 1990. i HSP-a Đapić-Jurišić, dok će ostale hrvatske političke stranke vjerojatno trebati čudo da uopće pređu izborni prag. Ono što pogoduje trima spomenutim strankama je drastičan pad popularnosti SDP-a među Hrvatima koji je s 2,6 posto pao na samo 0,6 posto. Također, zadnje istraživanje EUPM-a je pokazalo kako je Narodna stranka Radom za boljitak izgubila polovicu svojih glasača među Hrvatima, a ti će glasovi na kraju vjerojatno pripasti nekom od dva HDZ-a ili pravašima.
Treba naglasiti kako na listopadske izbore prvi put nakon rata izlaze tri jake hrvatske političke stranke, čime HDZ BiH gubi dosadašnji primat i sliku jedine političke opcija za Hrvate u BiH. Ovakva situacija mogla bi i smanjiti apstinenciju hrvatskog biračkog tijela u BiH, koja prema zadnjim istraživanjima iznosi čak 24 posto, a što je za Hrvate u BiH u ovom trenutku nedopustiv luksuz.
Glavni je razlog neizlaska Hrvata na izbore nepostojanje političke opcije za koju bi glasovali, ali stvaranje triju jakih političkih blokova trebalo bi vratiti Hrvate na birališta. Ipak, odaziv birača na izbore dobrim dijelom ovisi o retorici naših političara koja se, nažalost, nije promijenila.
To nam pokazuju i medijski istupi naših političara, ali i zadnja sjednica Zastupničkog doma PS BiH o temi ustavnih promjena, tijekom koje su se umjesto konkretnih prijedloga uglavnom mogle čuti uvrede i međusobno optuživanje zastupnika, što svakako nije poziv biračima da izađu na izbore.
Na kraju se može reći kako je stvaranje triju jakih hrvatskih stranaka u BiH definitivno pomak unaprijed i nešto što su Srbi i Bošnjaci već odavno uradili, a što je vjerojatno glavni razlog zašto su sada u povoljnijem položaju od Hrvata.

Marko KARAČIĆ / slobodna dalmacija