kupus salata_vulgaris

srijeda, 31.07.2019.

ukazanje

ne, naslov nema nikakve veze sa vjerskim sadržajem već sa svjetovnim učinkom ukazanja na život čovika.
ka prvo, ukazanja se javljaju u svim sferama ljudskog življenja, pa ako hoćete, nema čovjeka koji nije doživija neko ukazanje. npr. tomy je napravija akciju za pancetu, e ali ako niste pročitali njegov reklamni letak onda se vama neće dogodit ukazanje nego će te je kupit po tržišnoj cijeni, a tako je i sa svim ostalim stvarima, važno je da ste imali ukazanje. oće li ono bit putem snova, znakova koji se ničim izazvani pojavljuju svuda oko vas, oblaka, ili kroz reklamni letak tomyja manje je važno, važno je da ste vi prepoznali ono što vas vodi ka vašem cilju. ciljevi se pretežno razlikuju od čovika do čovika pa će se neko zadovoljit pancetom, a nekome neće bit dovoljni ni polarni medvidi. no jedno je sigurno, bez ukazanja nikad nećete doč na zelenu granu.

al da malo produbin fenomen ukazanja kako bi ste mogli razumit koliko je to bitno za opstanak čovječanstva, krenimo od pancete. dakle ako je akcija na pancetu u tomyja onda će te proč trideset kuna jeftinije i zati trideset kuna razlike možete još uzet svinjske bržole od vrata, e ali ako imate malo jača ukazanja ka npr. naši nagrađivani menađeri onda vas boli kurac za akciju u tomyja, njima se recimo npr. ukazala tvornica koja leži na atraktivnom zemljištu, zato i jesu svi završili u remetinac, međutim, ta ukazanja su ispunila svoje poslanje, učinila ih vlasnicima imanja koja, da nije bilo ukazanja nikad ne bi imali.

pošto takva ukazanja spadaju u rizičnu skupinu jer se mogu dokazat onda je najbolje da vam se dogode ukazanja za koja ne postoje znanstvene metode dokazivanja, e takva ukazanja se događaju onima koji vide ono čega nema, a ako nečeg nema onda se ne može dokazati ni suprotno. to van ga dođe nešto, ka u kriminalistici, ako nema korpusa deliktija nema ni krivnje. takva ukazanja su nešto sporija u ostvarivanj svojih ciljeva, ipak to nije panceta iz tomyja, ali pružaju mogućnost da legalno ostvarite svoj cilj i ne završite u remetincu.

e sad, problem nastaje onda, uostalom kao i kod svih koji su imali takva ukazanja, kad zaborave da usprkos svojim ukazanjima moraju poštivati svjetovne norme, ali kako takvi misle da su od boga odabrani onda niti mare za svjetovne norme pa dolazi do nemilih situacija da, dok su bili u transu, nemaju pojma šta se oko njih događalo. eno je oni mojsije čedrdeset godina vuka svoje pleme po sinaju samo zato šta mu se zapalija grm, šta je on protumačija ka ukazanje, ali tada u to vrime on nije moga znat da je smola koja se cidi sa grma visoko zapaljiva smjesa na temperaturama iznad pedeset spupnjeva, zato sinaj i je pustinja jer sve samo izgori. danas to znamo pa se postavlja pitanje šta je on tad u tom trenutku sanja, ako nam je poznato da su snovi podsvijesna refleksija onoga šta čovik priželjkuje i skuplja u sebi tijekom dana, mjeseci i godina?

indijanci su, recimo npr., jako poštovali svoje pripadnike plemena koji su bili malo trknuti jer su vjerovali da kroz njih progovara manitu, inače božanstvo koje su oni štovali. poslin se ustanovilo da su svi ti trknuti po svjetovnom poimanju bili širofrenici. danas, za razliku od onda, ne možemo kazat da je neko šizofrenik ako je ima ukazanja, jer šizofrenija je bolest, a bolesni ljudi nisu u stanju ostvariti svoj cilj, koji se u današnjem svijetu mjeri materijalnim dobrom.

prema tome, ako želite ostvariti svoj cilj morate imat ukazanje. oče li to bit dobar posao u italiji, bauštelac u njemačkoj, konobar u irskoj, sezonski radnik u turizmu na jadranu ili pak zastupnik u saboru, uopće nije bitno, važno je samo to da vam se dogodilo ukazanje.

31.07.2019. u 12:31 • 18 KomentaraPrint#

nedjelja, 28.07.2019.

eto!


hehe, samo se vi zajebajite, a nu ovo :P

28.07.2019. u 09:07 • 17 KomentaraPrint#

subota, 27.07.2019.

gosti

maaa......mrš u pičku materinu odakle ste i došli eto tako!

u sezoni idem javnim prijevozom jer u gradu neman di parkirat! prođen priko rive do peškarije, znači ujutro, i nesmin sist popit pivu jer je tri deca točene 30 kuna, kavu njanci da ni ne spominjen! ne sičan se kad san zadnji put izaša navečer i pojia picu (standardnu) koja je 90 kuna! proč kroz podrume duže traje od prolaska svetog roka! ako si kojim slučajem rođen u vrčini onda ti se još nasere i oni dioklecijan pa dok dođeš do zlatni vrata pari ka da si proša dan d! a tek kad padne kiša. boje ti je stat doma nego jebavat sebi mater šta te rodila! ne daj ti bože da sa takima imaš posla, moš odma rezervirat jedan apartman na firule u podrumu! blažene 90-te! al jebiga! u ratu stradala sva privreda pa ljudi naučili spuštat gače za narodne dače.

27.07.2019. u 08:48 • 26 KomentaraPrint#

petak, 26.07.2019.

ljubav

ovako to izgleda na početku.....


......a ovako kad se potroši


u domačoj izvedbi to bi izgledalo ovako.....


.....na kraju to izgleda ovako


26.07.2019. u 09:16 • 7 KomentaraPrint#

subota, 20.07.2019.

poma

sad kad smo naučili kako pravilno ispeč tikvice i kako odabrat dobar ramstek moremo dalje.
ljeto je bogato plovovima prirode koji pozitivno utjeću na ljudsko zdravlje pa tako između ostalog, a da to nisu tikvice, imamo paletu proizvoda prirode koji uspijevaju od lipnja do rujna i koji imaju blagotvoran učinak na rad mozga, srca i osjetilo vida, izdvojit ću samo neke.

orah. orah spada u orašaste plodove pa ga se kao takvog ne može svrstat ni u voće ni u povrće. orah blagotvorno utjeće na rad mozga, a to su već znali i stari rimljani. sama struktura ploda upućuje na to kojem organu daje blagotvorni učinak. pa kad pogledate izbrazdanost ploda oraha sa prikazom mozga odmah će te uočiti da se orah kao i mozak dili na livu i desnu stranu, a izbrazdanost ploda oraha također podsjeća na izbrazdanost mozga. iz anatomije nam je poznato da je najveći seksualni organ kod čovjeka mozak, tako da je orah u kombinaciji sa medom, kao katalizatorom, vrlo učinkovit kad je u pitanju poticanje seksualne ženje.

karota ilitiga mrkva. spada u povrće i vrlo je bogata betakarotenom tj. vitaminom A koji je presudan za zdrav vid. kada prezežete karotu popriko odma će te primjetit da njena struktura upućuje na strukturu šarenice ilitiga irisa. doduše, vitamina A ima i u namirnicama životinjskog podrijetla ka o što su jaja i jetra, ali pošto ima sve više osvišćenih onda je karota idealan nadomjestak za dobar vid. zašto je to bitno? bitno je iz tog razloga da u kontaktima sa potencialnim partnerima svom mozgu možete poslat jasnu informaciju o tome što može očekivat kad se najedete oraha i meda.
idemo dalje, u nove izbore blagotvornih namirnica. iduća među njima je....

poma ilitiga rajčica. spada u voće iako će te je na vagi u tomija nač pod povrće ona je ipak voće. sam njen korjen naziva upućuje na to da je od boga dana, znači nikla u raju. da ne spominjem opet one stare rimljane, kad prisičete pomu uzdužno odmah će vam upast u oko, ako sete se dovoljno najeli oraha i karota, da unutrašnja struktura pome podsijeća na srce, ima livu i desnu kljetku i predkljetku, a ako ćemo govoriti i o vrstama onda poma šljivarica ima oblik srca. sama ta spoznaja ukazuje na to da je poma dobra za srce. osim šta je dobra kao dodatak razno-raznim salatama poma je dobra i za pečenje.

kod pečenja pome je, uostalom kao i kod tikvica, vrlo bitna priprema. pomu izrežete popriko na 10-12 milimetara debljine, tako izrezanu pomu posložite na neki plitki pijat i posolite da pusti vodu, ja to radim jeno sat prije pečenja. nakon šta je poma pustila vodu, a vi ispekli tikvice stavljate je na gradele toliko dugo da se iz nje isuši još pola priostale vode, mislim da netribam spominjat da je pritom triba i okrenit. e kad je poma pečena onda je lipo još malo pouljite maslinovim ujem i posujete zeru papra. možete je servirat zasebno, a može i sa tikvicama, u kombinaciji jedno s drugim daje ugodan okus.

šta smo dansa naučili? naučili smo to da je za seksualnu želju presudan orah sa medom, karota i poma. poma iz tog razloga šta je liti pojačana seksualna aktivnost, a poznato je da velike temperature loše utjeću na srce koje tijekom seksualnog čina radi pojačanim kapacitetom. znači, ako i dogodine mislite uživati u ljetnim radostima jedite pome.

napomena! oni priko šezdeset to moraju jist svaki dan. ae, kako je poznato da su sva velika otkrića otkrivena slučajno, ka npr. penicilin, tako je i pečena poma puno ukusnija kad malo odleži u uju skupa sa tikvicama pa će vam pečena poma od ručka bit puno ukusnija navečer uz pečenu oradu nego uz ramstek.

20.07.2019. u 12:25 • 19 KomentaraPrint#

četvrtak, 18.07.2019.

ramstek

sad kad smo naučili kako tikvice triba pripremit da bi se dobro ispekle i o čemu triba naročito vodit računa moremo reč rič-dvi i o ramsteku. najprije triba znat da se ramstek dobiva od goveda u našem slučaju od junjetine, zatim triba znat koja je to pozicija na govedu, pa ću u tu svrhu prikazat jedan shematski prikaz kako su pozicije goveda označene ode kod nas.



tako. moremo dalje. svi znaju da je biftek, to van je ovi komad pod broj 7, najcjenjeniji komad goveda, u našen slučaju junjetine, i da se sanjin nije igrat, jer će ti mater kosu počupat šta si upropastija dvista kuna, no ako ste baš navrli bit master šef onda se možete poigrat i sa ramstekom, to su van ovi komadi pod brojen 5 i 6. svakom iole pametnom pretedentu za master šefa odma pada u oko da se ova pozicija ramsteke pod brojen 6 miša sa biftekon šta oma upućuje na zaključak da je to bolji komad ramsteka od pozicije 5. inače, to misto di se mišaju ramstek i biftek zove se T-bone, bono na talijanskom znači dobro. ako ste apsolvirali gradivo moremo dalje. ae, ovi komad pod brojen 3 van je famozni mulam za juvu. znači, kad dođete u mesara morate znat pripoznat dobar ramstek i to oni sa pozicije. kako se to radi? pitaš mesara imal' ramsteka? onda on tebi kaže da ima, a ti rečeš da ti pokaže, e kad ti je on pokaza taj njegov komad šta ga zove ramstekom moraš obratit pažnju koliko ima masnoče, ako je masnoča debela dva prsta i odvaja jedan komad mesa od drugog to je ramstek sa pozicije 5 koji je više bržola nego ramstek, a ako je masnoća prošarana u tragovima i kompaktna sa meson onda je to ramstek sa pozicije 6. zašto je to bitno? bitno je zbog strukture mesa. meso na poziciji 5 se vlaknasto proteže od leđa prema dole, a meso na poziciji 6 više prati leđa. e, a zašto je to bitno? pa bitno je iz tog razloga da su vlakna na poziciji 6 više okomitije postavljena na rez mesa šta je vrlo bitno za mekoću i sočnost prilikom konzumacije.

sad kad smo naučili kako pripoznat dobar komad ramsteka idemo dalje, mislim, ne idemo dalje u nove pobjede nego idemo dalje sa pripremom. a da, zaboravija sam spomenit da je svjetlije meso od mlade junice a tamnije od junice u najboljim godinama. dakle, mesaru kažete da van odriže dva, tri ili više ramsteka, ovisi kolko je ljudi, sa kosti, jer će te kost skuvat za juvu od mulama. poželjna debljina je debljina palca. ne onog palca sa bauštele nego onog intelektualnog jer je pečenje ramsteka intelektualna radnja, podrazumjeva se da ste ga otkoščili vi il mesar. zatim se ramstek posoli i zalije maslinovin ujem te ga se tako pusti da odleži jedno dvi ure. kad je odleža u zatvorenom i zamračenom prostoru morete ga peč. e tu sad dolazimo do onog bitnog. najbolje ga je peč na gradele malo podignute od izvora topline, a morete ga peč i na gril tavu, onu tavu sa ravnim dnom triba izbjegavat. ako se peče na gril tavi triba ga više puta okrenit da ne zahrskavi, zato je bolje na gradele malo odignute od izvora topline. ključno pitanje je, kolko peč? ramstek se more ispeč rer, midl rer i vel dan. rer znači da je krvav ali ne i sirov, boja u sredini je nešto slična češko crvenoj, midl rer znači da je ono krvavo postalo blido rozo nešto nalik jogurtu od jagode, a vel dan znači da nema boje nego da je sve pečeno, na površini triba izgledat ka da je sad sa kvarcanja izaša. rekli smo da dužina pečenja ovisi o onome šta želite a koja je obrnuto proporcionalna čvrčenju na suncu na plaži. oni umni šefovi će van reč da, ovisno o debljini, svaku stranu pečete 2, 3, 4 minute, pritom će koristit i toplomjer da izmire temperaturu kako nebi uskuva, al to van je sve zakurac, ja ramstek pečen tako da mi svaka strana promini boju do jedne trečine debljine ako oču rer, ako oču midl rer onda po sredini triba ostat jedna petina debljine koja nije prominila boju, a ako oču vel dan onda se te dvi boje moraju stopit po sredini. tako ispečeni ramstek, kad ste ga digli sa vatre stavite u alu foliju, prolijete malo maslinova uja po njemu i par zrni papra, zamotate i pustite da odleži kako bi pustija svoje sokove. dok ramstek pušta svoje sokove vi pečete tikvice, o kojima je bilo riči u prethodnom postu.

dakle, da ponovimo šta smo do sada naučili: 1. za dobro pečenje važno je znat odabrat dobre namirnice kao i načine pripreme; 2. moramo bit skoncentrirani na ono šta radimo; i ka 3. šta je možda i najbitnije, izgasit mobitel, smart fon, tablet i laptop, a ne se tamo petljat nekim toplomjerom.

18.07.2019. u 13:13 • 29 KomentaraPrint#

srijeda, 17.07.2019.

tikvice

dakle vako. tikvice su sezonsko povrće koje se može spremit na miljun načina. more i se kuvat sa kunpiron, more i se punit ka paprike, more se od nji radit falši rižot, more i se pohat, more i se narizat ka manistru i spremit sa pomama, moredu se od nji radit polpete, a more i se i peč, jedna široko primjenjiva namirnica.

ono šta je važno znat je to da tikvica ima 70% posto vode isto ka i ljudsto tilo ili zemlja šta upućuje na to da je od boga dana namirnica. ako od nji radite falši rižot ili i kuvate sa kunpiron ne triba dodavat vode, e, ali ako i mislite peč onda je priča sasvim drugačija. najprije iznji triba izbit tu vodu, iz dva razloga, prvi je šta se krače peču a drugi šta uje ne trpi vodu. da bi to postigli triba i narezat na ploške debljine 4-5 milimetara jer tanje izgore a deblje se nikad ne ispeku. tako izrezanu tikvicu, na ploške, složite na podlogu koji odvodi višak vode i posolite i tako u slojevima ovisno koliko je tikvica velika, onda to pritisnete sa nekim pizon da se sve šta netriba iscidi, jednu uru vrimena. tako obrađena tikvica spremna je za pečenje.

kod pečenja triba obratit pažnju da van ne zagori, dobro je kad malo uvati raštele od gradela, ali nesmi zagorit! jer onda pare paprat a ne pečena tikvica. znači, triba bit koncentriran dok i pečete. upalite gradele na jako i izgasite mobitele, smart fone, tablete i laptope, sve ono šta van more odvuč pažnju, a ne ka šta se meni dogodilo! kad je tikvica, nako, polu sasušeno pečena i ima one štringe od gradela dižete je sa vatre i stavite na portadu u koju ste prethodno ulili malo maslinova uja da donji dio to uje usupa pa na nju prospete luka i petrusimula kojega ste prethodno pripremili dok se ociđivala, prolijete malo uja po vrhu a morete dodat i papra u tragovima, jer luk i petrusimul su ionako intezivni pa da ne preuzme ukus. morete još popeč i pome koje ste izrezali na fete, nako 8-10 milimetara debljine, poželjno je da pome budu brašnjavije, a to su van sve one šta morete kupit u tomija, jer ako nisu, kad se iznji iscidi voda o nji ništa neče ostat. tako pečene pome stavite na tikvice koje su dotad popile uje i servirate.

morete i servirat sa svin onin šta se peklo na drugin gradelan, ka npr. sa ramstekon. koliko će te peč ramstek to ovisi o vašin ukusima, ja npr. volin rer, ali! ako ste zaboravili izgasit mobitel, smart fon, tablet i laptop dobit će te kurac rer ramstek ispast će vel dan, šta nije ne jestivo ali van more pokvarit dan.

dakle, da zaključin, kad pečete tikvice ili ramstek izgasite mobitele, smart fone, tablete i laptope ako ne mislite sebi pokvarit dan!!!

17.07.2019. u 13:01 • 16 KomentaraPrint#

petak, 05.07.2019.

pegla

- jesi di vidija peglu?
- zadnju šta san vidija proletila mi je pored livog uha
- jebate, pa kad je to bilo??
- nema davno, jedno dvaest godina
- e, i onda si mi kupija novu. di je ta sad??
- neznan, nisan je davno vidija
- lipo san držala peglu na polici u balju, sad je nema!
- ako je ti nisi koristila, a ja nisan, neman pojma di je nestala?
- jebate, ma ko je samo izmislija peglu?
- biče neki mačo šta je tija odat okolo ispeglan kad se spusti sa planine.
- kad je to bilo?
- u vrime prije kreditnih kartica.
- kako to misliš?
- pa žene su prije peglale robu, danas peglaju kreditne kartice.
- ma eeeee, pa baš ti ja peglam.
- zato i govorim :)))
- aj ne zajebaji :P di je pegla?
- šta ja znan!? uostalon šta će ti kad sve peglaš na višalici?
- moran ispeglat ovu košulju za na posal.
- al ti ne nosiš majicu od firme na posal?
- jesan, al poslin posla ću se nač sa ekipon iz razreda pa ne mogu u majici sa logom firme.
- jebate. pa šta ne obučeš onu košulju od indijskog platna, ona se ne pegla.
- ma di ću satin među ženske.
- ??? ne razumin?
- ti stvarno ništa neznaš o ženama. oma će počet govorit kako san neispeglana.
- jebate, da neispeglana!? doduše nisan više u formi ka nekad, al nemoš reč da šetaš okolo ka da san te sad skinija sa sušila.
- aj ne jebi, nego se siti di san stavila peglu!
- ja mislin da je tamo di držimo one stvari šta rijetko upotrebljavamo.
- di to?
- u drvarnici :))))
- majkemi, ako ja tebe neču gađat peglom, samo da je nađen!
- to me puno ne brine, jer joj se i prije gubija svaki trag kad je tribalo peglat :))))
- a baš si bezobrazan :((
- eto na, sa san ja bezobrazan. di je nestalo ono, iskreno u dobru i u zlu dok nas smrt ne rastavi?
- aj ne prdekaj.....jebate, di mi je pegla??

05.07.2019. u 14:50 • 23 KomentaraPrint#

srijeda, 03.07.2019.

kruizing

lisice su, moglo bi se reč domače životinje, jer se pretežno vrzmaju oko kokošinjca u potrazi za hranom. neznan koliki put pritom pređu, ali arktička plava lisica je prešla put od norveške do kanade. doduše ne baš iz norveške nego sa arhipelaga svalbard koji je pod norveškom jurisdikcijom i koji je bliže grenlandu nego norveškoj, koristeći zaleđeno arktičko more.

e, toj bidnoj lisici su znanstvenici, kojima je neki kurac pa napamet da prate njeno kretanje, stavili ogrlicu sa đipiesom. u prvi mah nisu mogli doč sebi da je jedna mala lisica, ove arktičke su manje od ovi naši domaći, samo da znate, prišla put od triipo ijade kilometara pa su onda znanstveno posumnjali da tu neko vara i voza je brodom do kanade, onda su znanstvenon metodon dedukcije zaključili da je u to vrime kad su oni gledali na tom području bilo puno leda i da nijedan brod tu nije moga proč šta je odagnalo sumnje sa lisice da vara, jer poznato je da su lisice jako lukave životinje. onda su izračunali da je lisica u prosjeku prelazila 46,3 km po danu no jedan podatak im je izbečija oči. naime, lisica je u jednom danu prešla čak nevjerojatnih 155 km. kad su to analizirali došli su do zaključka da se koristila ledenim pokrivačem koristeći zaleđeno more kao prijevozno sredstvo, nešto slično ka šta je to činila i vjeverica u ledenom dobu, a sve u potrazi za hranom. pa jebate neče valjda ič na toliki put da vidi kanadu zakurac! dašta da je išla u potragu za hranom, nije išla na zimovanje.

e, al sad nastaje problem. šta će bit sa migracijom arktičke plave lisice ako zbog globalnog zatopljenja dođe do otapanja arktičkog leda? neče više moč koristit brzi prijevoz? na to pitanje nečemo gobit odgovor jer je đipies presta sa radom, istrošile mu se baterije. e al se nisu zapitali kako će lisica lovit arktičke price i glodavce sa tin čudon oko vrata, i dali je možda baš radi toga prešla toliki put, jer to čudo ima i antenu. onda, di je tu bilo društvo za zaštitu životinja, jer moramo se složit da je to bilo bezočno maltretiranje jedne ugrožene vrste. onda opet, jesu li se baterije stvarno istrošile ili je lisicu pojia polarni medvid skupa sa đipiesom, koji je isto tako bija u potrazi za hranom. kakvu ulogu imaju krave, za koje je poznato da puno prde i rutaju kad preživaju, na porast stakleničkih plinova a služe za hranu ljudima itd, itd.... mislim, sve su to važna pitanja na koje triba dat odgovore kad je rič o globalnom zatopljenju.

03.07.2019. u 19:18 • 10 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (7)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (9)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (7)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (11)
Veljača 2019 (8)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (7)
Studeni 2018 (8)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (5)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (8)
Lipanj 2018 (12)
Svibanj 2018 (6)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (8)
Veljača 2018 (7)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (7)
Studeni 2017 (6)
Listopad 2017 (4)
Rujan 2017 (6)
Kolovoz 2017 (7)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (8)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (10)
Siječanj 2017 (7)
Prosinac 2016 (5)
Studeni 2016 (6)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (7)
Kolovoz 2016 (7)
Srpanj 2016 (10)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (8)
Travanj 2016 (3)
Ožujak 2016 (8)
Veljača 2016 (8)
Siječanj 2016 (8)

Opis bloga

svekolike konteplacije o smješnoj strani povijesti i inim stvarima