Damask, Sirija - kratak video

28.09.2017.

Damask u Siriji nekad je bio omiljen odredište backpackera, no sada je zbog rata prazan.



Na sreću, ratna razaranja su zaobišla stari grad pod UNESCO-om pa dok se smiri, bit će opet prilike za istraživanje ovod drevnog grada. Zaitsa ima mnogo draži. I što je najbolje, i sada, u šestoj godini rata, grad je siguran za kretanje, a ljudi ljubazni.

Ali moramo pričekati kraj rata.

Uskoro kratak serijal o boravku u Siriji!

Oznake: sirija, Damask, Bliski istok, islam, Putovanja

Baranja - moje omiljeno odredište

27.09.2017.

Nekako sam s vremenompostao stalni gost Baranje. Prvo zbog svjetski poznatog Kopačkog rita i što je moja tadašnja djevojka bila u Osijeku. No, s vremenom sam sve više odlazio ondje, a čak sam i sudjeovao u snimanju dva filma. I to kao "glavni glumac", odnosno filmovi su pratili moje istraživanje ove lijepe regije. Jedan Podravec, a predstavlja Baranju :)

Kopački rit je najveći adut Baranje, ali tu je i Dunav, vinarije, fina klopa (fiš,perkelt i još mnogo toga), pogotovo tradicionalna panonska sela. Da ne duljim više, evo jedan od tih filmova.



Za Baranju uvijek spreman ;)

Oznake: Baranja, kopački rit, Dunav, surduk, zmajevac, kopačevo, Osijek :), selo, panonija, paprika

Ladarice iz Gruntovčana i scene Drave NOVI VIDEO

25.09.2017.

Oduvijek sam htio spojiti Ladarice iz Gruntovčana, ona poznata glazba s završne špice sa svojim snimkama Drave i konačno eto glazbeni video :)



Slobodno šerajte i pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Drava, Gruntovčani, lado, Ladarice, rijeka, šuma, voda, pjesma, glazba, video, film

Rijeke Hrvatske na vrlo popularnom portalu Bored Panda

23.09.2017.

Pogledajte Rijeke Hrvatske na Bored Panda

stisnite UPVOTE ;) uz članak

Možda nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a istovremeno tako očuvane rijeke kao što ih ima Hrvatska. Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More međutim nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih. Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.

Oznake: rijeke, Hrvatska, Bored Panda, fotografija, Krka, Cetina, zrmanja, Dunav, sava, Drava

Jedrenje na dasci na podravskom moru - Šoderici

Kad zapuše jak vjetar, ljudi bježe s Šoderice, no dolazi Srećko (CRO 1967) i drugi wind surferi. Punim jedrom i daskom kroti valove.



Jezero Šoderica, zbog same blizine gradu, idealan je spot za malo vježbe i kondicije. Za razliku od morskih uvjeta gdje nas u većini dočeka konstantan vjetar, ovdje na jezeru su relativno veliki skokovi, pogotovo na sjever. Sjever kao i njegovi smjerovi NW i NE nisi pogodni za windsurfing, jer su prevelike razlike u refulima, a i puše off shore, znači nije ni za učenje, jer nosi na kontra stranu.

Najbolji smjer za windsurfing je WSW ili SW koji puše side on shore i takvi jugozapadnjaci znaju potegnut i do 40 čvorova snage. Mjeseci koji su najbolji na jezeru su početak godine čim se odledi (ako je zaleđeno) pa do cca lipnja, te onda sezona koja nama paše ide od rujna do snijega ili zaleđivanja. Na šoderici se surfa ozbiljno od 2009. godine, uvijek na istom lokaciji, desno od Lazina. Ruta koja se da povuče na SW je cca 450metara, no prije je bila dulja, zaklanjaju umjetni poluotoci desno, a i drveće je ipak naraslo u 10 godina. Od 2010 uredovno vodimo brzinske tablice jezera prateći rezultate preko gps-ova, pa je najbrži krug na dasci napravljen od famoznih 32,93 čvora, te najbolji prosjek na 100 metara preko 31 čvor. U nautici, to su strahovito brze i opasne vožnje, ako se tome doda širina jezera, akceleracija od 0-32 je strahovita. Jezero je i zanimljivo za trening iz razloga jer je voda puno rjeđa od morske, pa nam oprema puno više tone i teže je ulovit balans s daskom, razlika u tonjenju u volumenu daske, jezero/more je cca 15-ak litara volumena, što je puno za opremu.

Oznake: windsurf, Šoderica, jezero, SPORT, vjetar, valovi, adrenalin, brzina

Ušće Mure u Dravu - zašto nadimak Hrvatska Amazona

21.09.2017.

Kada sam radio knjigu o ušću Mure u Dravu, nazvao sam je hrvatskom Amazonom. Tko je tamo prolazio, pogotov ljeti kroz gotovo neprobojnu džunglu, znat će o čemu pričam. To je komad divljine na rubu Međimurju, Podravine i Mađarske, između Donje Dubrave, Kotoribe i Legrada. Veći dio zaštićen je kao Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Kako sam osobno bio nekoliko puta u Južnoj Americi, u pravoj Amazoni, nisam mogao ne usporediti ova dva područja. Naravno, razlika je u veličini, broju rsta itd., ali neke od osnovnih procesa i karakteristika su iste. Zato sam ušću Mure i i dao takav nadimak.




Dobar dio ove sjeverozapadne hrvatske regije odavno je preoran ili zazidan, no netaknuta priroda ostaje poput zelenog plašta koji se proteže uz Muru i Dravu. Karaule, stražarske osmatračnice i patrole u doba željezne zavjese onemogućile su intenzivniju poljoprivredu i značajniju urbanizaciju uz te dvije granične rijeke. Na mjestu na kojemu se vode ovih dviju rijeka dodiruju, zelenilo koje ih okružuje kao da se udružilo i postalo jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Ovdje, prije samog ušća, rijeke teku gotovo paralelno, ostavljajući uzak, ali dugačak crvuljak kopna. Taj teško prohodni komadić divljine između međimurske Donje Dubrave i podravskog Legrada prepušten je ruci oblikovatelja ovih rijeka koje ga neprestano mijenjaju. Potrebno je istaknuti da najveći dio šireg područja ušća Mure u Dravu uživa zaštitu države kao Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut.


Ovakva slika postala je prava rijetkost u Europi, gdje su sve rijeke kanalizirane, ali je sve češća pojava i na hrvatskim rijekama. Ljudsko pamćenje je kratko te ljudi često nisu svjesni kako trenutno, devastirano stanje rijek ne mora nužno biti ono pravo, prvobitno stanje. Zašto bi rijeke morale biti geometrijski ravne, betoniranih ili kamenom utvrđenih obala, bez sprudova, rukavaca i mrtvica. Očuvano i netaknuto ušće Mure u Dravu već sada predstavlja živi muzej. Ono nas podsjeća i uči kako bi trebala izgledati prirodna nizinska rijeka te budi nadu da ćemo shvatiti kakvo su Mura i Drava blago prije nego nestanu. Usporedbu s muzejom opravdava još jedan razlog: prirodnih nizinskih rijeka u Europi je davno nestalo pa ovaj sačuvani komadić zaslužuje da se čuva i ponosno pokazuje baš kao i cijenjeni arheološki nalaz ili izložak.

Oznake: rijeke, Veliki Pažut, Drava, Mura, Legrad, ušće, šuma, priroda, poplave, divljina, Amazona, knjiga

poplave: uzroci, rješenja i zablude - još jednom

19.09.2017.

Pada kiša, bujaju rijeke...još ću jednom ponoviti jedan od starijih postova u vezi poplava


UZROCI:
Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u čovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. Nestanak šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda sada putuje mnogo brže prema nizinama (šume upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu). Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi. Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo ne direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenzifikacija poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.



ZABLUDE:
• „Trebalo bi čistiti korita rijeka (uređenje, odnosno regulacija)“
To se odnosi samo na vrlo kratke odsječke rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

• „Jedan je krivac (Hrvatske vode)“
Kao što je u uzroku poplava objašnjeno, mnogo je razloga za poplave i ne postoji jedan krivac. Ostaje međutim činjenica je da naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava što najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.

• „Hidroelektrane su efikasna zaštita od poplava“.
Istina, hidroelektrane akumuliraju veće količine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Hidroelektrane tako sprječavaju one najkorisnije poplave u prirodnim područjima, one koje postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo, održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. te 2014. Čak 22 brane uzvodno nisu spriječile poplavu, štoviše ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete.



• „'Zeleni' su protiv nasipa“.
Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka.

• „Zabrana šljunčarenja na rijekama stvara poplave, jer dolazi do taloženja sedimenta“.
Ovo je vrlo smiješna, ali i opasna tvrdnja. Ne postoji relevantan znanstveni dokaz ni moderna praksa koja to potvrđuje. Ono što je sigurno, šljunarenje u koritu rijeke stvara ogromne probleme, jer se rijeka ukopava, padaju razine podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma. Sedimenta u našim rijekama nedostaje zbog prekida donosa na branama i iskapanja i zato se ukopavaju rijeke. Iskapanje šljunka van korita (u šljunčarama) pak je mnogo bolje regulirano i minimalizirane su štetne posljedice.

RJEŠENJE:
Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Prije svega ne smije se više graditi u najugroženijim poplavnim područjima, kaoi stati s nepotrebnom regulacijom rijeka. Valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Lonjsko polje, popavno područje i retencija za vrijeme poplava

Ne postoji univerzalno rješenje za sprečavanje poplava, već niz mjera, svaka prilagođena lokalnim uvjetima, od prestanka urbanizacije poplabnih područja i reguacija rijeka, preko tehničkih mjera u naseljima, poljoprivredi i industriji da što prije prođe vodeni val, ali i onih prirodnih poput obnavljanja poplavne nizine i pošumljavanja, do pravovremene prognoze i dojavljivanja preko granica država te spremih ekipa za reakciju.

Dipl.ing. Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske

Oznake: popava, voda, poplave, štete, rijeka, kiša, nepogode, gospodarenje vodama, vodoprivreda, Klimatske promjene

Veličanstvena rijeka Krka - VIDEO

13.09.2017.

U sklopu filma Rijeke Hrvatske, napravili smo kratak video o ovoj dalmatinskoj rijeci.



Snimljeno uz dozvolu i podršku nacionalnog parka Krka. Ovaj video dakako ne prikazuje sve vrijednosti Krke, već samo ono što smo snimili za potrebe filma.

Pretplatite se na naš Youtube kanal!

Oznake: Krka, rijeke, film, dokumentarac, priroda, Dalmacija, Šibenik, slapovi, skradinski buk, NACIONALNI PARK, trailer

VIDEO: projekt LIFE, revitalizacija Rijeke Drave

12.09.2017.

Na rijeci Dravi, jednoj od posljednjoj očuvanoj nizinskoj rijeci u Europi, upravo se provodi projekt revitalizacije, odnosno oživljavanja trenutno reguliranih dijelova rijeke. Radi se o projektu LIFE, kofinanciranom od starne EU fonda LIFE.



Projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“ primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama i cilj mu je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, što će se postići provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Više na službenim stranicama projekta LIFE DRAVA.

Oznake: Drava, hrvatske vode, rijeka, revitalizacija, EU, life, fondovi, zaštita prirode, gospodarenje vodama

video: Regionalni park Mura Drava/Regional Park Mura Drava

11.09.2017.

Kratak promotivni film o prvom regionalnom parku u Hrvatskoj "Mura Drava". Promotional video of new Regional Park "Mura Drava" in Croatia.

Oznake: Drava, Mura, regionalni park, rijeka, veslanje, ptice, priroda, ribolov, ribiči

Surova ljepota Velebita

08.09.2017.



Pretplatite se na You Tube kanal



Oznake: Velebit, planina, film, planinarenje

Konji s hrvatske Amazone!

07.09.2017.


Farma Muškatljin kod Donje Dubrave pruža jahanje uz divlje dravske krajolike.

Oznake: konji, jahanje, Drava, rijeke, Zdravlje

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.