Conan Barbarin (1982)
Produkcija: Dino De Laurentiis Company / Universal Pictures
Redatelj: John Milius
Muzika: Basil Poledouris
Scenarij: John Milius i Oliver Stone
Film je rađen prema likovima Roberta E. Howarda
Uloge:
Arnold Schwarzenegger (Conan Cimmerian)...................James Earl Jones (Thulsa Doom)
Sandahl Bergman (Valeria)................................................Gerry Lopez (Subotai)
Mako (Čarobnjak / Narator)................................................Max von Sydow (Kralj Osric)
Ben Davidson (Rexor).......................................................Sven-Ole Thorsen (Thorgrim)
William Smith (Conanov otac)...........................................Nadiuska (Conanova majka)
Film je izašao u kina 14. svibnja, 1982 godine
Trajanje: 129 minuta / 131 minuta (produžena verzija)
Budžet: oko 20 milijuna $
Zarada: 38 511 612 $ (SAD); 9 603 140 $ (prvi vikend u samo jednom kinu); 29 286 000 $ (svjetska zarada); 21 730 000 $ (video iznamljivanje)
Preporuka sličnog filma: "Lord of the Rings trilogy" (2001 - 03), "Fire and Ice" (1983), The 13th Warrior (1999)
Nagrade:
1983 godina - osvojio: nagradu Saturn za najbolju glumicu i Zlatni Globus u kategoriji nove zvijezde godine (oba otišla S. Bergman), te imao nominaciju za nagradu Saturn u kategoriji najbolje muzike (B. Poledouris), šminke (José Antonio Sánchez), kostima (John Bloomfield) i najboljeg fantastičnog filma; također zaradio nominaciju Zlatna Malina u konkurenciji najgoreg glumca (A. Schwarzenegger)
2001 godina - dvije nominacije Video Premiere Award (najbolji audio DVD komentar i originalna DVD dokumentarna retrospektiva)
Foršpan filma
na okupu s lijeva na desno: Valeria, Conan Simerijanac i Subotai
SADRŽAJ:
"- Kad pripadnici okrutnog Zmijskog Kulta kojem je na čelu drevni čarobnjak Thulsa Doom ubiju ljude iz jednog Cimmerianskog sela, sve preživjele dječake prodaju u roblje Vanirskim banditima. Među malobrojnim dječacima je i Conan, čije je roditelje ubio baš Thulsa Doom.
Nakon što je godinama vlastitom snagom vrtio "Kotač Bola" mladi se Conan i dalje nada svojoj osveti mrskom čarobnjaku. Kad bude prodan jednom Vanirskom plaćeniku, Conan je primoran da se bori kao gladijator.
Poslije mnogo krvavih borbi Conanove pobjede nije se moglo nabrojati, te je poslan da se obučava za istinskog ratnika. A kad jedne kišne noći uspije pobijeći, Conanu ostaje samo jedna misao u glavi...Osveta!!!"
Thulsa Doom i ekipa malo se igraju sa Conanom
RECENZIJA:
I dan danas za mene je "Conan Barbar" No.1 fantasy film svih vremena, pa i unatoč remek djelu "Lord of the Rings", koji je jedina konkurencija i jedini film uopće koji može (uz Conana naravno) predstavljati pravi film fantazije ovakve vrste.
Da bih tu tvoju tvrdnju objasnio prošlo bi mnogo teksta, a to ipak mislim ostaviti za jedan naredni post, gdje će sve biti lijepo objašnjeno. Sada ćemo samo recenzirati film.
Prvo što je dobro napravljeno za film jeste to što su producenti angažirali Arnolda Schwarzeneggera, koji je pljunuti Conan (gledajući strip predloške...prvenstveno Johna Busceme i Ernia Chana) i koji ga je odlično predstavio (uz Terminatora i Predatora, Arnije je tu najbolje dao kao glumac).
Druga odlična stvar je ta što redatelj i scenaristi nisu poslušali savjete meni omraženog producenta Dina De Laurentiisa (vidi nastavak Conana, i znat ćete i zašto mi je omražen) nego su se povodili svojim idejama.
Ipak, Laurentiis zaslužuje i jednu pohvalu zato jer je uzeo Johna Miliusa za redatelja. Milius je jedan od najboljih redatelja današnjice (odlični "Dillinger" (1973), "The Wind and the Lion" (1975) i "Big Wednesday" (1978)), iako je u zadnjih 15-tak godina malo potonuo (kao recimo odlični John McTiernan).
Ono što mu ide u prilog jeste to što zna prikazati glumce u odličnom svijetlu, pa bili neki od njih tek u svojim prvim ulogama (Bergman i Lopez), ali isto tako zna i vladati filmom, što se najbolje vidi u ovom filmu gdje element fantazije dobija konotacije realnog i prapovijesnog. Pomaže mu tu i odličan izbor glumca koji će glumiti gl. negativca (uvijek odlični karakterni glumac James Earl Jones, kojeg nažalost većina zna više kao tipa koji je posudio glas Darth Vaderu), te ostale manje uloge glumaca koji su svojim cameo pojavama dali obol (ovdje prvenstveno mislim na odličnog Maxa von Sydowa u efektnoj ulozi ostarijelog kralja Osrica).
Conan i kad je sputan zna kako sa beštijama treba postupati (legendarna scena)
Kostimografija je odlična, a kulise i scenografija još bolje i uvjerljive napravljeni. Šteta što specijalni efekti nisu bolje napravljeni, no ni oni ne spadaju u minus filma (uf što bi bilo da su ovom filmu današnji CGI efekt...ajme sa kojim bi se onda beštijama Conan mogao boriti), jer je to ipak početak 80-tih, a bogme negdje se nažalost moralo štedjeti.
Ugođaj u filmu zabavan, ali mu fali ponegdje mračniji ton.
Kao najveći minus filma (ako to postoji u ovom filmu?) bih stavio scenarij. Ne zbog toga što je loše napisan dapače, on obiluje odličnim dijalozima ("- There comes a time, thief, when the jewels cease to sparkle...." , "- Fire and wind come from the sky, from the gods of the sky..." ili "- Now they will know why they are afraid of the dark. Now they learn why they fear the night.") i naracijom ("- Between the time when the oceans drank Atlantis..."), no problem je u tome što su skupusali i izmješali (neke i izmjenili) dosta elemenata (važnih iz Conanovog života) iz par originalno napisanih priča o Conanu, pa recimo za mene velikog ljubitelja crnokosog Simerijanca to malo smeta, jer sve to što su umijesili u jedan film nije zaslužilo biti tek tako izmiksano. Ali, pošto je sam Milius govorio o čak tri filma (mladi Conan, Conan sa 35 godina i Conan kao kralj Aquilonije) to bi onda i dobro izgledalo (šteta što nije ustrajao u svojim zahtijevima kao Peter Jackson za LotR), no ovako naš mogul Dino de Laurentiis je sve ukakio i produkt toga je očajni drugi dio...
Za kraj sam ostavio glazbu, koja je po mom sudu najbolja svih vremena (uz jednako odličan soundtrack "Blade Runnera"), a djelo je legendarnog kompozitora američko-grčkog podrijetla Basila Poledourisa, čije se partiture mogu samo sa uživancijom slušati...
Što reći nego uživajte u istinskom filmu mača i magije...
Zadnje što Conanovi neprijatelji vide u životu...
Zanimljivosti u vezi filma (TRIVIA):
- Iako su Conan i Valeria veći dio filma zajedno, Conan joj kaže samo 4 riječi tijekom cijelog filma - "You're not a guard" i "No"; također Conan progovori tek nakon 20 minute filma
- Arnold i Sandahl su radili sami svoje kaskaderske scene jer producenti nisu mogli naći prikladne dublere
- Kiyoshi Yamasaki koji glumi majstora mačevanja u filmu je bio učitelj mačevanja glumcima na setu
- Schwarzenegger je morao smanjiti bildanje, jer nije sa tadašnjim mišićima pravilno vitlati mačem, a u sceni na kraju kad je trebao baciti baklju nije uspio dobaciti je na balkon, ali se scena nije mogla ponoviti jer se kulisa već bila zapalila
- kaskaderka Corrie Jansen, djevojka koju Thulsa Doom nagovara da skoči sa litice, je rekoderka u slobodnom skoku što se tiče žena (55.4m)
- oklopi Thulse Dooma i njegovih generala su rađeni prema Teutonskom vitezovima iz filma "Aleksandr Nevskiy" (1938) i pogledu toga ova dva filma imaju mnogo sličnosti
- scena nakon što se Conan oporavi od fatalnih ozljeda sa drveta na kojem je bio prikovan i gdje vitla mačem inspirirana je filmom "One-Eyed Jacks" (1961), gdje Marlon Brando proživljava slično iskustvo kao Conan, samo ovaj vitla pištoljima
- Sterling Hayden je prvotno trebao glumiti kralja Osrica, no zbog bolesti je morao odustati, a Sandahl Bergman je u jednoj sceni mačevanja ostala bez vrha jednog prsta
- scenarij Olivera Stonea je zamišljao film u post apokaliptičnom svijetu poput Mad Maxa, no zbog visokog proračuna na sreću se odustalo od toga; za glazbu je producent Dino De Laurentiis zamišljao neku pop bljuzgu, ali se na kraju na nagovor ostalih (valja Johna Milliusa) odlučio na orkestar i zbor
- kad čarobnjak (Mako) boji raznim sibolima (ima i budističkih) i runama Conanovo tijelo prije obreda, neki od simbola su crvene boje (ostali su crne boje) što je u stvari jedan simbol znan kao "Indalo" čest u Španjolskoj Almeriji, gdje je film sniman
- film je trebao biti većinom snimljen u tadašnjoj Jugoslavijia, ali su se drugovi iz partije pobunili, pa je film sniman u Španjolskoj
THE SCENA:
- cijeli film je jedna velika THE SCENA, ali kad bi mi pištoljem prijetili rekao bih početak filma
Početak sa naracijom...
*na prvom programu HTV-a u 23:10h danas
Tiha Noć, Smrtonsna Noć (1984)
Produkcija: TriStar Pictures / Slayride
Redatelj: Charles E. Sellier Jr.
Scenarij: Michael Hickey i Paul Caimi (priča)
Glume:
Robert Brian Wilson............(Billy Chapman sa 21 godina)
Danny Wagner....................(Billy Chapman sa 8 godina)
Lilyan Chauvin.....................(časna Majka)
Gilmer McCormick..............(sestra Margaret)
Linnea Quigley....................(Denise)
Film je izašao u kina 09. studenog, 1984 godine
Trajanje: 79 minuta / 85 minuta (uncut verzija)
Budžet: oko 750 000 $
Zarada: 2 491 460 $ (1 432 800 $ zarada prvog vikenda u 398 kina)
Film je znan i kao: "Slayride"
Foršpan filma
Mother Superior: "- They thought they could do it without being caught. But when we do something naughty, we are always caught. Then, we are punished. Punishment is absolute, punishment is good."
SADRŽAJ:
"- Nakon što večer uoči Božića 1971 godine osmogodišnjem dječaku Billyju pred očima razbojnik obučen u Djeda Mraza ubije roditelje, on završi u sirotištu "Svete Marije", gdje je podvrgnut strogom odgoju časnih sestara.
13 godina kasnije Billy je zaposlen u trgovini "Ira's Toy Store" i sve prolazi u odličnom raspoloženju, no kad se približi Badnjak glavni poslovođa oblači nervoznog Billya u odjelo Djed Mraza, a strahovi iz prošlosti se počnu opet buditi. Kad slučajno spriječi silovanje djevojke u koju je pomalo zaljubljen Billy psihički puca i u odjelu Djeda Mraza počne ubijati sve koji su bili 'zločesti'..."
You see Santa Claus tonight you better run boy, you better run for ya life! You scared, ain't ya? You should be! Christmas Eve is the scariest damn night of the year!
RECENZIJA:
- Kada je ovaj film izašao u kina 84' prouzročio je veliku buru negodovanja kod znatnog djela publike (većinom ženski pokreti i razni konzervativno uštogljeni moralisti, koji se brinu za moral američkih građana), a sve zbog toga jer film prikazuje poremećenog ubojicu koji nosi odjelo Djeda Mraza i ubija sve što se kreće.
Također poznati filmski kritičari Roger Ebert i Gene Siskel su popljuvali film totalno, a najviše se pamti njihovo nabrajanje imena ljudi sa špice uz ogorčeno "sramota, sramota, sramota".
Kao prvo moram reći da je za mene osobno Gene Siskel (hrvatska verzija je naš 'genijalni' Dražen Iličić) potpuno blentav i bljutav kritičar, dok je Roger Ebert za dvije stepenice bolje kritičarski nastrojen (čovjek barem ima neku spoznaju o filmskoj umjetnosti i zna objasniti zašto su loši a zašto nisu....po njegovu sudu naravno).
Kao drugo ovo nije bio prvi film koji govori o ubojici u odjelu Djeda Mraza, jer prije ovog filma bili su snimljeni - "To All a Good Night" (1980) i "You Better Watch Out" (1980), koji su mnogo mnogo slabiji od ovog filma, no začudo nitko se nije bunio što je Djed Mraz ubojica (možda i zbog toga što su filmovi imali lošu reklamu i slabo zanimanje publike).
Ako želimo zaći i dublje prva pojava ubojice Djeda Mraza pojavljuje se daleke 1972 godine u jednoj od epizoda "Priče iz Kripte" (ime epizode je bilo - "All Through The House")...opet se nitko nije bunio. Razno razni moralisti i ljubitelji čednosti (ljudi koje uzgred moja malenkost ne podnosi, jer se uvijek dokaže da upravo ti ljudi ili su centar mračnih seksualnih i inih opačina ili su jednostavno psihički nestabilni ljudi koji žive u nekom svom svijetu), te naša dva genijalca Ebert i Siskel uoće nisu pogodili bit filma, koji je sasvim drugačiji od jednostavnog prikazivanja grafičkog nasilja (čitaj: redanje ubojstava po receptu Petak 13-ti).
Santa Claus will punish you!
O filmu:
- Tvrda je činjenica da je ovo primjer kasnijeg pseudo slashera ili kako bih ja rekao - film koji ima neke odlike slasher podžanra, no više vuče netipičnom serijal killer filmu.
Film je to u stvari o tzv. * "spree" ubojici po imenu Billy koji je i protagonist, ali ujedno i antigonist, čiji se život sastoji od spleta nesretnih okolnosti koji utječu na njegovu psihu, te ga naposljetku pretvaraju u ubilačku mašinu. Sve to na kraju vodi prema tužnom kraju.
Kažem tužnom, jer gledatelj ovdje ima velike simpatije prema Billyju, pa iako je on vidljivi ubojica, ne možemo se oteti dojmu da na neki način shvaćamo njegovo psihičko stanje (ubojstvo roditelja + pranje mozga i strog odgoj časnih sestara) i zbog toga ga žalimo.
Scenarij je za to doba (a bogme bi se moglo reći i za današnje horor standarde) iznadprosječan, većinom prati standardnu formulu slasher filmova (sa par odličnih detalja...poput scene sa 2 policajca i svećenikom obućenog u Djeda Mraza), no isto tako polako gradi radnju, te nam dozvoljava uvid u psihologiju ubojice tj. gl. (anti)junaka, pa tako imamo iznimnu karakterizaciju dva glavna lika - Billya i časne Majke (eng. Mother Superior).
Glumci su svoj dio odlično odradili (opet izdvajam Roberta Briana Wilsona kao Billya i usudio bih se reći još bolju Lilyan Chauvin kao hladnu i oštru časnu Majku), scene ubojstava postižu pravi efekt (moj favorit jesu kill djevojke Denise i šerifa pri kraju filma), te su dozirana u pravim vremenskim intervalima, što nikako ne škodi toku radnje (čitaj: nije prekrcano redaljkom kilova bez ikakvog reda).
Ukratko ovaj film je uz "Black Christmas" (1974) pokojnog Boba Clarka i "Gremline" (1984) legendarnog Joe Dantea najbolji Božićni horor film. A zašto ne to sve ne pogledati i ujednom malom maratonu ako ste skloni tim egzibicijama...
"Silent Night, Deadly Night" (1984) je odličan film kojeg morate pogledati (za razliku od očajnih nastavaka, gdje jedino vrijedi pogledati drugi dio zbog možda najgore glume ikada u nekom filmu).
THE SCENA:
- nabijanje slatke Linneae Quigley (djevojka Denise) na jelenje rogove
*spree killer - je ubojica koji u vrlo kratkom vremenskom roku od nekoliko sati ubije dvoje ili više ljudi
Muha (1986)
Produkcija: Brooksfilms
Redatelj: David Cronenberg
Prema kratkoj priči "The Fly" (1957): George Langelaan
Scenarij: Charles Edward Pogue i David Cronenberg
Uloge:
Jeff Goldblum (Seth Brundle)............................Geena Davis (Veronica Quaife)
John Getz (Stathis Borans)..............................Joy Boushel (Tawny)
Leslie Carlson (Dr. Brent Cheevers)................George Chuvalo (Marky)
Film je izašao u kina 15. kolovoza, 1986 godine
Trajanje: 95 minuta
Budžet: oko 15 milijuna $
Zarada: 60 630 000 $ (40 456 500 $ SAD + 20 173 500 $ Svijet)
Nagrade:
1987 godina - osvojio: nagradu Oskar za najbolju šminku (Chris Walas / Stephan Dupuis); nagradu Saturn za najbolji horor film, najboljeg glumca (J. Goldblum) i najbolju šminku (C. Walas); nagradu "CSC Award" za najbolju kameru (Mark Irwin); specijalnu nagradu žirija na festivalu "Avoriaz Fantastic Film Festival"
zaradio nominacije: nagrada Saturn u konkurenciji - najbolja glumica (G. Davis), najbolji redatelj (D. Cronenberg) i najbolja muzika (Howard Shore); nagrada Hugo za najbolju dramsku prezentaciju; nagrada "International Fantasy Film Award" za najbolji film na festivalu Fantasporto
1988 godina - zaradio nominaciju: nagrada BAFTA u konkurenciji najboljih specijalnih efekata (Chris Walas, Jon Berg, Louis Craig, Hoyt Yeatman) i majstora šminke (C. Walas / S. Dupuis)
2006 godina - dobio nominaciju nagrade Saturn za najbolje DVD izdanje filmskog klasika
Foršpan filma
Seth u jednom od prvih stadija pretvaranja u Brundle muhu
SADRŽAJ:
"- Seth Brundle je genijalni ekscentrični mladi znanstvenik čija otkrića na polju prijenosa materije pomoću strojeva tzv. telepoda može teoriju teleportacije učiniti itekako stvarnim.
Kako bi bio siguran da će ga to otkriće učiniti svjetski poznatom osobom udružuje snage sa perspektivnom mladom i zgodnom novinarkom u usponu Veronicom Quaife, koja treba napisati veliki članak o Sathu i njegovom otkriću za svoj časopis Particle, a sa kojom ubrzo doživljava burnu romansu.
Nakon što uspije teleportirati živog babuna iz jednog stroja u drugi povučen svojim uspijehom odluči se na transpotaciju ljudskog bića, a kao prvi subjekt u eksperimentu odluči sam sebe transportirati. Tijekom transmisije u jedan od telepoda uđe obična kućna muha, te tako izmjeni genetički kod mladog znanstvenika. Kad Brundle izađe teleportiran iz drugog telepoda...izlazi kao promjenjen čovjek, jer njegovo se tijelo polako počinje mjenjati u mutaciju zvanu "Brundlemuha" - stvorenje koje je pola čovjek pola muha."
Sjajni specijalni efekti i neprepoznatljivi Jeff Goldblum
RECENZIJA:
- Moram priznati da ovaj film nisam gledao već dvije godine i baš mi je drago što će ga RTL Televizija večeras prikazati na svom programu (točnije s petka na subotu u 00.30 sati).
Neću otkrivati toplu vodu ako kažem da je ovo jedan od 5 najboljih SF filmova iz 80-tih, a još važnije je to što je sam film imao dosta utjecaja na moje filmofilske sklonosti. Jedino mi je žao što ga nisam gledao u kinu (ako se dobro sjećam nije niti igrao u Šibenskom kinu, ali je zato sigurno igrao u Zagrebačkim kinima).
Koliko vidim dosta ljudi komentira kako je ovaj film mnogo bolji od istoimenog originala iz 53' godine, u kojem je Vincent Price imao glavnu ulogu. Ja sam ne bih radio nikakve usporedbe, jer vremenski period je prevelik, a tako i način razmišljanja publike iz 50-tih godina prošlog stoljeća i današnje generacije gledatelja. Oba filma su na svoj način odlični predstavnici znanstvene fantastike (a Cronenbergov film je čak odličan predstavnik i horor žanra).
Redatelj David Cronenberg je jedan od onih filmaša kojem nije važno kojeg glumca ima na raspolaganju, već kako će predočiti gledatelju samu radnju, te tako načiniti uzbudljivu i zanimljivu priču.
To se najbolje vidi u načinu kako je prepravio originalni Pogueov scenarij, te mu produbio temeljni dio, ali tako da ostane sama kost ideje (pokus, znanstvenik i njegov preobražaj). Također, filmu je dao jaku dramaturšku strukturu (odnos Veronice i Setha, prikaz tzv. psihološke klaustrofobije, Sethovo nestajanje čovječnosti iako čovjek u grotesknoj Brundle muhi nikad nije u potpunosti zamro).
Osim što je film kopleksan po strukturi priče, što daje jaku kritiku brzom tehnološkom (čitaj znanstvenom) razvitku kojeg u nekim djelovima u potpunosti i ne razumijemo (eksperimenti) film je najbolji u svom glumačkom djelu. Geena Davis u filmu ima jednu od svojih najboljih glumačkih ostvarenja (ravna onoj u filmu "Thelma & Louise" (1991) ili meni dražem "The Long Kiss Goodbye", 2000 ), no najveća zvijezda filma je Jeff Goldblum, kojem je ovo uloga karijere (najviše zaslužan za to je definitivno Cronenberg, kraj kojeg svi glumci izgledaju odlično, a neki čak 50% bolje prezentiraju svoj glumački talent nego u drugim svojim filmovima).
Meni osobno Goldblum je jako dobar glumac, koji je svoja najbolja glumačka dostignuća ostvario upravo u 80-tima (većinom u pametnim i psihološkim horor filmovima), no njegova gluma u filmu je iznenađujuće svježa i dirljiva (ovdje je trebala pasti nominacija za Oskara u kategoriji najboljeg glumca). Ne bih mnogo pogriješio kad bih rekao da je to bilo i najbolje glumačko ostvarenje iz 80-tih...naravno, što se tiče horor, sf ili fantasy žanra (hajde barem je dobio nagradu Saturn).
David Cronenberg je napravio pametan znanstveno fantastični film sa izraženim elemntima horora i psihološke drame, odličnim scenama prožetim humorom (..the Brundle Museum of Natural History...), tužnim dionicama ("- I'll hurt you if you stay."; "- For the last four weeks, I've been afraid to see you. Now I 'am afraid not to...";), te jako neugodnim prizorima (hranjenje Brundle muhe, Sethovo psihičko-fizičko propadanje, kraj filma). Ovo je definitivno najbolji film o "ludom znanstveniku i eksperimentu koji je pošao ukrivo". Stoga kako Geena Davids u filmu kaže: "- Be afraid. Be very, afraid." i uživajte u večerašnjem filmu.
U slast.
Brundle muha - finalni izgled
Zanimljivosti u vezi filma (TRIVIA):
- redatelj David Cronenberg se pojavljuje u maloj cameo ulozi ginekologa (doktor koji porodi djete-ličinku)
- oko 5 sati šimnaknja i uređivanja svaki dan je trebalo majstorima šminke da J. Goldbluma srede za film
- bljuvotine "Brundlemuhe" su u stvari miks: jaja, med i mlijeko
- oblik dva telepoda je napravljen prema cilindru starog motocikla Ducati, kojeg je u graži imao redatelj D. Cronenberg
- Robert Bierman je trebao biti prvotni redatelj filma (odustao zbog smrti u obitelji); drugi izbor je pao na Tima Burtona, a uloga Setha Brundlea je ponuđena Michaelu Keatonu, ali ju je on odbio
- dizajneri The Chris Walas, Inc.-a su danima proučavali mnoge bolesti kako bi što bolje dočarali razne stadije mutacije "Brundlemuhe", a sam redatelj se sjetio da bi to trebalo biti mutacija koja bi sadržavala i efektnu deformaciju i asimetričnost, a ne klasičnu veliku muhu
- Charles Edward Pogue je osmislio scenarij prema filmu "The Fly" (1958), no kad je Cronenberg izabran za redatelja svoje prihvačanje je uvijetovao time da može izmjeniti scenarij ako mu se nešto ne sviđa. Tako je izmjenio imena likova, većinu dijaloga, no koncept "Brundlemuhe" i transformacije nije dirao
- ovo je prvi kino film koji je imao premijeru na televizijskoj mreži Fox
- Mel Brooks nije želio da se zna da je on producent filma, kako gledatelji ne bi mislili da je film neka komedija
- kad Seth kaže: "- Drink deep, or taste not, the plasma spring." , to je referenca na citat djela "An Essay on Criticism" Alexandera Popea
- Cronenberg je prvo odbio redateljsku stolicu, no kako je prvotno trebao snimiti "Total Recall" (1990), no zbog raznoraznih pripetija i nesuglasica sa prgavim producentom Dinom De Laurentiisom ipak se vratio u redateljsku stolicu "The Fly"
- iako scenaristički dobro osmišljena scena (na žalost) nije nikada snimljena - kad se "Brundlemuha" hrani na kontenjeru i u jednom trenutku bljuvotinom zaspe beskučnicu po licu, i dok se tako hrani u jednom trenutku njegova ljudskost na trenutak shvati što je učinio
- neke scene su snimljene no nikad nisu umontirane u sam film:
scena kad Brundle zajedno odjednom teleportira babuna i mačku, te u sljedećem trenutku na njega nasrne mješani mutant obja sisavca, a znanstvenik ga umlati metalnom cijevi;
scena kad brundle izađe van zgrade, a iz njega sa strane izađe jedan od muhinih dlakavih udova;
te alternativna scena gdje Veronica sanja svoje nerođeno dijete
- rečenica "I'm saying I'm an insect who dreamt he was a man and loved it, but now that dream is over and the insect is awake," je referenca na priču "Preobrazba" Franza Kafke, koju je napisao 1912 godine
- producenti Brooks i Stuart Cornfeld,te studio Fox su žarko željeli Cronenberga za redatelja pa su mu odmah ponudili 1 mlijun $, dok je sam David bio tražio 750 000 $; uz pristanak je također tražio da sa njim rade ljudi koji su radili na prijašnjim njegovim filmovima - montažer Ronald Sanders, dizajner produkcije Carol Spier, redatelj fotografije Mark Irwin i kompozitor Howard Shore
- "The Fly" je dobio operu koju režira Cronenberg, David Henry Hwang piše riječi dok je za muziku kao kompozitor zaslužan Howard Shore (produkcija je započela negdje polovicom ove 2008 godine)
- film je na #33 na listi "Bravo's 100 Scariest Movie Moments"
THE SCENA:
- želite li vidjeti kako se mutant kućne muhe i čovjeka hrani?
bacite oko - ovdje (na 2min : 50sec)
Nakon ove scene hranjenje nećeviše nikad biti isto nikome...
Slither (2006)
Produkcija: Gold Circle Films / Strike Entertainment / Brightlight Pictures
Redatelj i scenarist: James Gunn
Glume:
Nathan Fillion (Bill Pardy)......................Elizabeth Banks (Starla Grant)
Gregg Henry (Jack MacReady)............Tania Saulnier (Kylie Strutemyer)
Michael Rooker (Grant Grant)...............Don Thompson (Wally)
Film je izašao u kina 31. ožujka, 2006 godine
Trajanje: 95 minuta
Budžet: oko 15,5 milijuna $
Zarada: 7 775 000 $ (SAD) / 2,2 milijuna Ł (V. Britanija) / 49 000 € (Nizozemska)
DVD zarada: 11,1 mlijuna $ (prodaja)
Nagrade:
2006 godina - osvojio "Chainsaw Award" za najveći broj mrtvih u filmu (Highest Body Count)
2007 godina - osvojio nagradu Saturn za najbolju šminku (Todd Masters i Dan Rebert), te zaradio nominaciju iste nagrade za najbolji horor film
Utjecaji: "Night of the Creeps" (1986), "Return of the Aliens: The Deadly Spawn" (1983) "John Carpenter's The Thing" (1982) i "Shivers" (1975)
Foršpan filma
gradonačelnik MacReady (odlični Gregg Henry) u problemima, a evo i jedne od naj izjava:
SADRŽAJ:
"- "- Kad blizu gradića Wheelsya padne mali meteor, jedan od stanovnika po imenu Grant odlazi vidjeti mjesto pada. Kad stigne napada ga crvoliko parazitsko stvorenje i vrlo brzo mu ovlada umom i tijelom. Ne prolazi mnogo vremena kad Grantovo tijelo počne mutirati u nešto zastrašujuće i jako opasno po ostale stanovnike malog mjesta. A kad zarazi jednu od svojih mještanki, koja mu posluži za rasplod drugih mnogobrojnih parazita, koji odmah napadaju sva živa bića u okolici, cijelo čovječanstvo se nalazi u opasnosti. Samo nekolicna nepreobraženih - šerif Bill Pardy, Grantova mlada i lijepa supruga Starla, te gradonačelnik Henry i djevojka Kylie stoje na putu paklenog plana Grant mutanta, koji želi da se njegov soj namnoži po cijeloj planeti i tako proždere sva živa bića.
Hoće li šerif i njegova malobrojna ekipa biti dovoljni da se srede "zombificirane" mesa željne mještane Wheelsya i njihovog ogromnog vođu Granta-mutanta ili će njihov očajnički pokušaj ostati samo pokušaj."
šerif Bill Pardy i njegovi zamjenici pred "mucho grande problemo, caramba"
RECENZIJA:
- Nakon malo dužeg perioda uspio sam ovaj film napokon nabaviti na DVD mediju i sa guštom sam ga opet nanovo pogledao (do sada je bio samo na DviX-u formatu).
Odmah moram naglasiti da je ovaj film bio na mojoj listi najboljih hororaca 2006 godine i da on sam spada u najbolje filmove strave i užasa ovog desetljeća.
Prva osoba kojoj idu sve pohvale jeste James Gunn (napisao genijalni scenarij za remake "Dawn of the Dead", 2004) koji je napravio dva posla u ovom filmu - kao redatelj i kao scenarist. Značajka svega toga je da smo mi horor fanovi dobili jedan jako dobar SF/horor film u kojem je radnja prepuna klišeja, ali na onaj pozitivan način. Svi ti klišeji i većina radnje prizašli su iz sadržaja B-filmova poput "Return of the Aliens: The Deadly Spawn" (1983) i "Shivers" (1975) što samom filmu nije smetalo da bude zanimljiv i nadasve dopadljivo zabavan.
Dakako James Gunn jeste mlad redatelj, ali je zasigurno osoba koja stvarno razumije horor kao žanr i zna koje su značajke publici zanimljive.
Osim što je dosta stvari pokupio iz drugih malih, ali jako zanimljivih i dobrih filmova (radnja, neke scene...) ujedno je napravio tri velike posvete dvama filmovima - "Night of the Creeps" (1986) (parazitski organizam) i "John Carpenter's The Thing" (1982) (Grant-mutant je pljunuta preslika Blair-monstera iz Carpenterovg remek-djela, a nemojmo zaboraviti kako gradonačelnik MacReady ima jako slično prezime kao Kurt Russellov junak McReady), te jednoj legendarnoj producentskoj kući - Tromi (u jednoj sceni imamo na TV-u scenu iz Trominog najboljeg filma "The Toxic Avenger" (1984), a u cameo ulozi se pojavljuje i sam Lloyd Kaufman). Ovako dobro napravljene posvete ne vide se baš često u filmovima.
Što se tiče zanimljive i dobre glumačke postave izdvajam Michaela Rookera (uvijek dobrog i pouzdanog, ali nažalost dosta podcijenjenog karakternog glumca), koji je svoj dio odradio za čistu peticu, te Gregga Henryja u komičnoj ulozi nervoznog gradonačelnika, koji je i ujedno najjači adut samog filma, a kojem ujedno idu i najbolji onlineri filma (uglavnom kradljivac scena...barem što se tiče ovog filma).
Unatoč tome što karakterizacija likova nije dublje istražena i što film nema neku dublju misao ili poruku, sve u Gunnovom djelu štima od početka do kraja, pa iako su standardni klišeji (koje sam već gore spomenuo) stalno prisutni kroz protok radnje film ne gubi onu svježinu nego gledatelju daje maksimum zabave, sa dobro doziranim humorom, u koju je usađena pravilna raspodjela i specijalnih efekata (kako CGI tako i FX šminke) i krvavijih scena, pa tako svatko nađe ponešto za sebe.
Ovo je pravi mali SF/horororac stare škole, koja doziva zlatno doba 80-tih te mislim kako će u njemu uživati i ljubitelji znanstvene fantastike, ali isto tako i 'hard core' hororljubci. Definitvno film koji trebate što prije pogledati.
THE SCENA:
- kratko i jasno - smrt redneka (kad Grant-mutant jednom od svojih pipaka prepolovi tipa napola)
Starla u razgovoru sa svojim mutiranim mužem Grantom
Pamtljiva izjava u filmu (QUOTES):
Jack MacReady: [misleći na Granta] "- On je prokleti Marsovac?"
Bill Pardy: "- Marsovci su sa Marsa, Jack."
Jack MacReady: "- Ili je to glavna riječ što znači 'vanzemaljski jebač'."
Bill Pardy: "- Ne, nije."
Jack MacReady: "- Čekaj sad kurcoglavi!"
Starla Grant: "- Prekinite!"
< | prosinac, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv