Pravilo bloga
Ne dozvoljavam vrijeđanje
ni mene ni drugih osoba.
Takve komentare brišem.

Let lastavica

31.08.2017., četvrtak

Vjernost bjeloglavog supa


Od registrirane 104 vrste ptica bjeloglavi sup (Gips fulvus) je
najznačajnija vrsta ptica u Rezervatu "Uvac". Bjeloglavi sup je
rijetka vrsta orla lešinara, impozantne veličine, raspona krila do
tri metra. Prosječna težina ptice iznosi između osam i devet
kilograma, a pojedini primjerci mogu dostići težinu i do 11 kilograma.


Ovdje živi velika kolonija beloglavog supa, tu na pećinama
su njihova gnezda.


Bjeloglavi sup, velika atrakcija Uvca, često se vidi kako krstari
nebom u okolini Uvačkog jezera i meandara. Za ovo nije potrebna
nikakva posebna sreća niti traganje - ukoliko provedete nekoliko
sati u kanjonu Uvca, gotovo je neizbježno da vidite bjeloglavog supa.



Bjeloglavi sup je izuzetno teritorijalna ptica, svoje stanište napušta
samo onda kada ne može da nađe ženku. Interesantno je da kada
mužjak nađe svoju životnu saputnicu, ostaje sa njom sve do svoje
smrti. Životni vijek mu je oko 25 godina.


Ženka polaže jedno jaje zimi, krajem siječnja ili veljače i na njemu
leže oba roditelja osam mjeseci naizmjenično dok se ne izleže
mladunče. Gnježdenje se obavlja na krečnjačkim stijenama.
Gnježdenje je grupno i obrazuju se kolonije, rijetko izolirvani
parovi. Izlegli mladunac ostaje na gnijezdu, prije prvog leta,
oko četiri mjeseca. Supovi polno sazrijevaju sa oko pet godina.


Uloga bjeloglavog supa u lancu ishrane u ekosistemu je jedinstvena i
nezamjenljiva – isključiva hrana su mu uginule životinje, čime
spriječava širenje zaraza i na taj način obezbjeđuje "prirodnu reciklažu".


Ova rijetka vrsta je prije dvadesetak godina bila pred izumiranjem. Godine
1990. na teritoriji uvačkih jezera preživjelo je samo sedam parova
bjeloglavog supa. 1994. godine osnovan je Fond za zaštitu ptica grabljivica
"Bjeloglavi sup" i otvoreno hranilište Manastirina na koje se od tada
kontinuirano iznose tijela uginulih životinja i klanični otpad. Zahvaljujući
redovitoj ishrani brojnost bjeloglavih supova se povećala na 100
gnjezdećih parova odnosno oko 450-500 jedinki. Tako je kolonija ove
jedinstvene vrste ptice postala najveća na Balkanu i jedna od većih u Europi.



- 00:44 - Dobro došli komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

30.08.2017., srijeda

Jezero koje možete piti


Krećemo za Akmačiće na Sjeničko (Uvačko) jezero na 985 m visine.
To je ogromna akumulacija vode za piće.
Čekaju nas dva spojena katamarana i kapetan Salih. Zbog niskog
vodostaja kraj stubišta je vrlo klizava kosina.



Uvac je izvajao srpski Kolorado. Jezero Uvac bogato je ribom.
Zrak je čist, nema zagađivača.


Servirano je sjeničko predjelo. Ekipa je sastavljena od povratnika,
zaljubljenika u Uvac, koji ovaj izlet ni za što ne bi propustili.



Poslije ide odlična teletina ispod sača, mekana,
zubi ne trebaju...


Sjeničko jezero zove se i Uvačko. Prvo je od sistema jezera
koja su napravljena pregrađivanjem Uvca sa dvije brane. Sljedeća
su: Zlatarsko i Radoinjsko jezero. Vožnja po jezeru koje možete
piti traje 3,5 sata.





Kapetan Salih priča nam o jezeru i bjeloglavom supu
(kojem sam posvetila posebnu priču). Novinarka snima.


Dio grupe posjetit će Ledenu pećinu, kojoj se može prići
samo s jezera. Kroz nju vode rendžeri.




Muškarci su lijenčine, pa Zorica i ja
plešemo dvaput.


Vrijeme se kvari, hladno i kiša.


Vraćamo se preko Zlatibora, uz neizostavni kup sa četiri
vrste šumskog voća



- 00:27 - Dobro došli komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

29.08.2017., utorak

Udahnuti sreću...


Kad sam prvi put trebala stići do Molitve, pitala sam što je
to i zašto se tako zove. Shvatit ćeš, rekli su.
Shvatila sam odmah i zaljubila se na prvi pogled.


Tamo se stiže planinarskim putevima ili terenskim vozilima




Samo pratite znakove do vidikovca...


„Molitva” – gnezdo ljubavi beloglavog supa i vidikovac sa najljepšim
pogledom na meandre Uvca, na 1247 m. Idealno mjesto za boravak
sa svojim mislima i molitvama u nedirnutoj prirodi.




Neki rizikuju za savršenu fotku... a tko se oklizne na
kliskom kamenju, do jezera će letjeti 300 m.
Ne baš u komadu...


Pogled sa samog vidikovca



Vidikovac Molitva nalazi se na imanju porodice Muhović. Oni žive
od stočarstva i godinama od ove surove prirode otimaju sve što se
oteti može. Život u zabiti, oštre, duge i ledene zime darovale su
ovim gorštacima posebnu mudrost koja se stječe u osami, u odricanju
i radu, a Bajru i njegovoj supruzi Nafiji i druženje sa prvim
susjedima- bjeloglavim supovima.




Viđenje sa Bajrom i Nafijom je srdačan i topli susret starih prijatelja.



A sobom obavezno ponesemo vrhunski sir i med.


Adnan nam pokazuje kako mravlja kiselina pomaže
onima koji imaju problema s disanjem. Udahne se.


Vratit ćemo se, da opet udahnemo sreću...



- 00:06 - Dobro došli komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

28.08.2017., ponedjeljak

Spektar pešterskih boja


Pešter je nepregledna ljepota, mnogo još ima za vidjeti




Ovdje izvire rijeka Grabovica


Stara izletnička ekipa se divi.



Vodeničar vrijedno radi


Kod vodenice izletnici su se sreli s bajkerima, na obostrano
zadovoljstvo.


Kako mi pristaje?


Sad ćemo posjetiti farmu "Caričina" u Caričini, sastavni dio
hotela, izvor zdrave hrane u hotelu "Borovi".


Među borovima, uz pjesmu ptica, izletnicima je servirana pešterska
janjetina i čuveni sjenički sir. Doživljaj!


- 00:03 - Dobro došli komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

27.08.2017., nedjelja

Nedjelja za smijeh


Vikendom Lastavica često postaje Eurica.
Sad je Euro na odmoru, pa neka vam smijeh traje duže!
Eurici pomažu Aneta i mecabg



Kako muškarac roštilja?
1. Žena ode do trgovine i kupi sve potrebno
2. Žena napravi salatu, povrće i desert
3. Žena pripremi meso za roštilj, poreda ga na pladanj i odnese
do roštilja, gdje muškarac čeka i pije pivo
4. Muškarac poreda meso po roštilju
5. Žena uđe u kuću provjeriti povrće i postavi stol
6. Žena izađe van reći muškarcu da meso gori i da ga
treba skidati
7. Muškarac skida meso s roštilja i dodaje ženi da ga nosi
8. Žena ga postavlja na stol i servira
9. Svi hvale muža kako je dobro ispekao roštilj i govore ženi
kako je sretnica s takvim mužem
10. Žena nakon večere posprema stol i pere suđe
11. Muškarac pita ženu je li zadovoljna što je imala ‘slobodnu
večer' i kad ga pogleda ispod oka, on gunđa kako ima žena
koje nikad nisu zadovoljne





GOVORNI AUTOMAT BAKE I DJEDA
Dobro jutro. . . Trenutno nismo u mogućnost javiti vam se. Molimo vas
da ostavite poruku poslije zvučnog signala, biiiiiiiiip...
- Ako ste jedno od naše djece, pritisnite 1
- Ako hoćete da vam pričuvamo djecu, pritisnite 2
- Ako hoćete da vam posudimo auto, pritisnite 3
- Ako hoćete da vam operemo i ispeglamo veš, pritisnite 4
- Ako želite da unuci prespavaju kod nas, pritisnite 5
- Ako želite da idemo po unuke u školu, pritisnite 6
- Ako hoćete da vam spremimo nedjeljni ručak i da ga
donesemo k vama, pritisnite 7
- Ako hoćete doći jesti k nama, pritisnite 8
- Ako vam treba novac, pritisnite 9
- Ako nas hoćete izvesti na večeru ili u kazalište, počnite pričati, slušamo vas!!!









- 06:22 - Dobro došli komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

26.08.2017., subota

Subota za smijeh


Vikendom Lastavica često postaje Eurica.
Sad je Euro na odmoru, pa neka vam smijeh traje duže!



Muž i žena došli u neki luksuzan hotel, sjede u baru i vide jednu
vrlo zgodnu djevojku.
-Baš je zgodna ona tamo… šteta što je prostitutka” – kaže muž.
-Sram te bilo, kako možeš za tu finu djevojku da pričaš takve stvari!
-Ma, prostitutka je, sto posto!”
-Ma nije – žena tvrdi.
-Evo, dokazat ću ti. Kreni polako do naše sobe, a ja ću je pokupiti
i dovesti. Uđi prije nas u spavaću sobu, sakrij se negdje i slušaj
I tako, sedi žena skrivena iza zavjese, kad muž dovodi djevojku…
-Dobro, kod mene se plaća unapred, to je 100 eura na sat.
-Uh, pa to je puno para, nemam toliko…
-Pa koliko bi dao…”
-Što ja znam, imam samo 10 eura.
-Onda ne znam što si me uopšte zvao! – kaže prostitutka
i besno izađe.
Posle nekog vremena, muž i žena se vratili u bar, sede i pričaju,
kad prostitutka prolazi pored njih i dobacuje:
-Eto vidiš što dobiješ za 10 eura!







Mlada i privlačna djevojka dobila posao sekretarice u jednoj dobroj
firmi. Kad je prvog dana došla na posao direktor joj je dao upute kako
se mora ponašati:
-Znate, ja zahtijevam punu preciznost u vašem radu. Na posao dolazim
u 7 sati, i na mom stolu moraju biti dnevne novine i kava. U 7:30 morate
mi donijeti poštu i dokumentaciju za potpisivanje. U 8 sati je sastanak
stručnog kolegija, pa morate donijeti kavu i sokove, sjediti desno od
mene i bilježiti važne zaključke. Točno u 9 sati sastanak se završava i
Vi morate sve pospremiti, jer u 9:15 počinje vrijeme za seks.
Sutradan, sve se odvijalo kako je direktor i rekao. Nakon što je počistila
kancelariju po odlasku stručnog kolegija, točno u 9:15 ona ulazi,
zaključava vrata i počne da se svlači. Gleda je direktor zapanjeno, i
kada je već i gaćice počela skidati on progovori:
- Mlada damo, izgleda da ste me pogrešno shvatili. Pa neće vas j....,
nego mene. U 9:15 počinjem primati stranke!





Čovjek ulazi u prodavnicu Ferarija, razgleda pola sata,
odluči se za jedan model i pita da li može da ga proba.
Sjedne sa prodavcem, iziđu na auto put i pritisne gas...
100...200...300 km/h... Utom, pogleda u retrovizor, kad
neki lik na konju ga obilazi....prođe ga i ode. Ovaj
prikoči, okrene se i krene nazad. Opet pun gas...100...
200. 300 km/h. Kad opet ga obiđe onaj na konju.
Vrate se oni u prodavnicu i kupac sjedne da razgovara
sa glavnim gazdom prodaje Ferarija.
- I kako vam se dopada naš model? - pita ga ovaj
- O da, veoma...odlično vuče, brz je, osjećaj je odličan
...samo...ima nešto...
- Jel to onaj sa konjem? - pita gazda
- Pa...da...
- Ma... budala!




- 06:36 - Dobro došli komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

25.08.2017., petak

Pešterske razglednice


Putovanjima sebe smještamo u pravi okvir i
razumijemo gdje je naše mjesto u svijetu.


„Putovanje je mnogo više od razgledanja spomenika,
to je duboka i trajna promjena ideje življenja”
(Miriam Beard).


Među predjelima kojima se redovno vraćam nalazi se Pešter.
Razlog je - neprolazna ljubav na prvi pogled.Treba otići da se razumije.


3180 ha Peštera je 2015. g. proglašeno za specijalni rezervat prirode
– Peštersko polje. Krećemo u foto-safari po Pešteru.




Pešterska visoravan se nalazi iza sedam planina (Golija, Javor,
Zlatar, Jadovnik, Ozren, Giljeva i Žilindar). Ovo je najveća visoravan
na Balkanu. Sa nadmorskom visinom od 1.150 m i površinom od
63 km2 ona predstavlja jedinstvenu očaravajuću, ni sa čim uporedivu
prirodnu oazu u srcu Europe.


Zbog visokih snjegova i niskih temperatura Pešter je poznat i kao
srpski Sibir, a zbog nadmorske visine i velikog broja kulturnih i
povijesnih spomenika u nekim studijama su ga prozvali i srpski
Tibet. Ovdje je 26.1.2016.g. izmjereno -38,5 stepeni ispod nule,
najniži nivo odkad se mjeri temperatura u Srbiji.



Intervju na terenu

Vidjeti što više, proći stazama kojima malo tko prolazi...






Sve je slađe uz sjenički sudžuk.


- 00:26 - Dobro došli komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

24.08.2017., četvrtak

Zašto se Sjenica tako zove?


Sjenica (na visini od 1005 m) je centar Pešterske visoravni u kome su
srednjevjekovni karavani, na putu iz Dubrovnika u Carigrad, odmarali
konje i hranili ih sijenom. Odatle joj potječe ime.
Nekada je ona, zbog snjegova i velikih smetova, dobar dio godine bila
odsječena od svijeta. Kroz grad i u njegovoj neposrednoj blizini protiču
četiri rijeke: Uvac, Vapa, Grabovica i Jablanica, od kojih se formira
Sjeničko jezero.






Srpska pravoslavna crkva – posvećena Sv. Petru i Pavlu iz 19. stoljeća.




Tipični specijalitet ovog kraja su mantije, mljeveno meso u tijestu,
izuzetnog okusa. Prave se i sjajne pite sa sirom i zeljanice. Prije
nego krenemo na fotosafari, poslužuju nas ovim specijalitetima.


Uz to sjajno ide odlična domaća kava, servirana propisno :)




Kad se završi fotosafari, smjestit ćemo se u udoban hotel
„Borovi" sa pogledom na Sjenicu, otvoreni bazen i šumu.





- 01:26 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

23.08.2017., srijeda

Put putujem...


Ovaj izlet mi je sinovljev poklon za rođendan. Sine, hvala!


Krenuli smo rano ujutro iz Beograda, Keti nam je
podijelila sendviče sa sirom.


Prolazimo Ovčarsko-Kablarsku klisuru.



Stižemo u Ivanjicu, mjesto u jugozapadnoj Srbiji.



U njoj se nalazi i jedna od najstarijih hidroelektrana u Srbiji.
U ovoj varošici je osnovan i najstariji fudbalski klub Javor.


Ovo malo mjesto na obali rijeke Moravice je danas jedno
perspektivno turističko mjesto a već godinama je
proglašeno za vazdušnu banju.


Stari kameni most je ponos Ivanjice.


Pogledajmo rijeku Moravicu s njega...


Smisao života je putovanje i ljubav... piše na boru.


Planina Golija na čijim se obroncima nalazi Ivanjica proglašena je za
rezervat biosfere.


Nastavlja se...



- 07:06 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

22.08.2017., utorak

Dvije verzije Despacito


Nažalost, na Balkanu svi razumiju što je htio reći
EMIR TUCAKOVIĆ sa svojim "prijevodom" DESPACITO



A kako se uklopio ples Stanlio i Olio? Sjajno.



- 01:47 - Dobro došli komentarom na moj blog (20) - Isprintaj - #

21.08.2017., ponedjeljak

Maramureš


Ovaj putopis učestvovao je na nagradnom konkursu turističke
agencije "Ponte Travel". Ušao je u 10 najčitanijih. Ponudila sam im
destinaciju koju turističke agencije jednostavno nemaju. Nije u blog
stilu, nego po propozicijama konkursa, pa ako vam se čita duža priča,
izvolite.


Moram priznati da o Maramurešu nisam znala skoro ništa, pre nego je Keti
pozvala izletnike da ga posete. Rumunija je veličine bivše Jugoslavije, sa oko
21 milion stanovnika, 81% Rumuna, 4% Mađara, 2% Roma, ostalo su Srbi
(ispod 1%, nacionalna manjina) i Nemci. Današnja Rumunija može se
podeliti na nekoliko geografskih celina: Delta Dunava, Dobruđa, Moldavija,
Vlaška (koja se deli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramureš
(Maramureş), Krišana(Crişana) i Banat (istočni).
Predvideli smo pet dana puta. Krenuli smo iz Beograda autobusom duž tri
granice, prvo duž srpske, pa mađarske pa ukrajinske. Nakon prelaza Moravita
prošli smo kroz grad kulture Temišvar (Timişoara). Prvi je u Evropi dobio
ulično osvetljenje. Leži na dve reke, Begej i Tamiš. Poznata mu je operska
scena i priznati univerzitet. Lepe barokne fasade uglavnom traže renoviranje.
Ulice sa visećim muškatlama na banderama, nema grafita, nema đubreta
po ulicama i takav je utisak za sve viđene gradove.
Cilj nastavka puta je Oradea (mađarski: Nagyvárad, kolokvijalno također
Várad), glavni grad pokrajine Bihor i regije Krišana. U pisanim se
dokumentima prvi put pominje 1133. godine. kao rimsko naselje Varadinum.
Parkiramo se kod gradskog parka, pa pešice razgledamo uže gradsko jezgro,
Pjaca Uniri (Trg ujedinjenja) na kojem je Mesečeva crkva (Biserica cu luna),
pa u sredini trga spomenik Mihail Viklada. Desno je prelepa zelenkasta
zgrada koja je ranije bila hotel „Crni orao”, u stilu secesije. Levo žuta gradska
kuća, pa narandžasta gradska biblioteka. Prelazimo brzi Kereš do Ferdinand
skvera, na kojem je pozorište s kraja 19. veka, koje je projektovao isti
arhitekta kao bečku operu. Plaćamo 5 RON i obilazimo pozorište. Paralelna
ulica je Ulica Republike, gde se slikamo sa statuama četiri pesnika. Grad
je uredan, čist, bez grafita. Obilazimo obnovljenu sinagogu.


U nastavku puta sve do Satu Mare prostire se oblast Crisana, a od tog grada
je Maramureš (rum. Maramureş) na severozapadu Rumunije. Ime Maramureš
je rumunskog porekla i znači Veliki Mureš. U pisanim dokumentima prvi put
se pominje 1199. Maramureš obuhvata dve velike doline (gornje Tise i
središnjeg Samoša). Na jugu i severu granica je prirodna u vidu planina iz
Karpatskog sistema, na istoku se nalazi klisura, koja odvaja ovu oblast od
Transilvanije, a na jugozapadu Samoš odvaja Maramureš od Krišane.
Maramureš je od davnina poznat po drvodeljstvu, odnosno izgradnji kuća i
crkava od drveta. Na listi UNESCO nalazi se osam crkava iz Maramureša.
I konačno, nakon duge vožnje duž srpske pa mađarske granice, stižemo
u Baia Mare (Velika banja), glavni grad Maramureša. Naš hotel „Europa”
okrepio je umorne putnike. Najbolje se običaji, nošnja i svakodnevne navike
upoznaju u Etnografskom muzeju, pa smo iskoristili priliku da ga obiđemo
i vidimo vrlo lepu postavku nošnji, zanata, umetnosti Maramureša. Prošetali
smo i centrom Baia Mare. Najviše je gradio Veliki Stefan, Stefan III Moldavski
znan i kao Stefan Veliki. Od njegovih zadužbina još jedino postoji kula
zvonara u Baia Mare. Deo grupe penje se u kulu, uskim zavojitim kamenim
stepenicama. Gore je satni mehanizam, isti kao u Pragu i Budimpešti, koji
još radi, i teško zvono koje se oglašava samo u podne, jer je prejakog zvuka.


Obilazimo Muzej sela, sa kućama prenetim iz raznih delova Maramureša,
iz 18.i 19. veka, i posmatramo folklorni program dece s posebnim potrebama.
Kroz prelepe predele vozimo se prema drvenim crkvama pod zaštitom
UNESCO, posvećenim Sv. Arhangelima Mihailu i Gavrilu.
Prva je u Sidešti (Surdesti), građena 1766, najviša drvena crkva u Rumuniji,
grkokatolička, pokrivena sivkastim ponjavama i ukrašena vezenim
peškirima, vrlo lepa. Nije korišćen nijedan metalni ekser, svi su drveni.
Ulaz 5 RON, teoretski se slikanje plaća, nisu naplatili. Nastavljamo u selo
Plopis gde se nalazi druga drvena crkva, građena 1798. Ulaz se ne
naplaćuje, slikanje je dozvoljeno. Siromašnija je crkva, pravoslavna.


Sledećeg dana vozimo se preko planinskog prevoja Karpata, rade se
putevi, vrlo lepi predeli, mešane šume jela i hrasta. Vozimo se dolinom
reke. Prelazimo reku Iza. Stižemo u Siget Marmatei (Sigethu Marmatei)
na ušću reke Ize u Tisu i prolazimo kroz grad. Kuće su samo duž glavnog
puta, mesta ne idu u širinu.
Stižemo u selo Sapanča (Săpânţa) samo 3 km od granice s Ukrajinom.
Parkiramo se blizu čuvenog Veselog groblja. Veselo groblje - Cimitirul
Vesel, Merry Cemetery je na prvom mestu po posećenosti među
grobljima u Evropi, a u svetu je popularnija jedino Dolina kraljeva u
Egiptu. Groblje je čuveno po drvenim krstovima uglavnom plave boje
sa duhovito sročenim epitafima i slikama u naivnom maniru, koje
prikazuju karakteristične scene iz života pokojnika. Seljani su prikazani
bojama koje imaju tačno određeno značenje: svetloplava zvana i „Plava
Sapanta” znači nadu i slobodu, žuta predstavlja plodnost, zelena život,
crvena boja označava strast, a crna brzu i iznenadnu smrt. Neobičan
običaj oslikavanja drvenih krstova započeo je grobar, a slikar naivac,
Stan loan Patras koji je izradio prvi ovakav spomenik davne 1935.
On je do svoje smrti 1977. godine napravio preko 800 spomenika.
Danas je groblje muzej na otvorenom i turistička atrakcija.



Vraćamo se u Siget Marmatei (Sigethu Marmatei) i na 35 stepeni
sledi šetnja do ustanove evropskog sećanja, memorijalnog centra
žrtvama komunizma. Corneliu Coposu street 4. Memorialul victimelor
comunismului al rezistentei (The memorial of the victims of communism
and of the resistance), International Centre for Studies into Communism
i Sighet Memorial Museum, koji je osnovali 1993 Ana Blandiana i
Romulus Rusan. Muzej je ustvari zatvor izgrađen 1857. Restauracija
zatvora je završena 2000 i svaka je ćelija postala muzejska soba,
a sve zajedno daje hronologiju totalitarnog sistema u komunističkoj
Rumuniji. U vreme totalitarnog režima sprovođene su mere represije
i 1950-1955 je 200 bivših ministara, članova parlamenta, novinara,
sveštenih lica dovedeno ovde u tajnosti. Koliko ih je ukupno bilo, nisam
našla podatak, pominje se 200 000. Na ulazu je mapa zatvora, radnih
logora i političkih groblja u Rumuniji. Sa tugom i zgražanjem obilazimo
sobe. Na ulaznim vratima je moto: „Saznaćete istinu i istina će vas
osloboditi”. Druga ćelija u prizemlju desno je originalna, u njoj je umro
Iuliu Maniu – predsednik Narodne seljačke partije, jedna od pionira
demokratije u Rumuniji. Uhapšen je kad je imao 74 godine i ovde je
umro sa 80. Primenjivane su razne metode mučenja, na prvom spratu
je Crna ćelija za kažnjavanje, bez svetla, s lancima na podu. Nisam
je slikala jer se grupa dece igrala... nisu shvatili. U dvorištu je kapela
gde mnogi posetioci pale sveća za duše žrtava.
Dalje nastavljamo u Muzej sela sa postavkom kuća iz cele Rumunije,
pa u mesto Barsana (Bârsana), do pravoslavnog manastira Barsane,
posvećenog dvanaestorici svetih apostola. Predivan manastirski
kompleks izgrađen je od drveta i kamena. Zbog svoje lepote i duhovne
važnosti manastirski kompleks Barsana nalazi se na UNESCO listi
svetske kulturne baštine. Prvobitno je osnovan početkom 14 veka,
da bi bio potpuno uništen 1791. godine. Posle više od 200 godina
manastir je kompletno obnovljen i danas privlači veliki broj posetilaca
i vernika. U sklopu kompleksa 2005. godine je otvoren muzej u kojem
se nalazi kolekcija starih knjiga i ikona. Barsana je ženski manastir
i u njemu trenutno boravi 11 monahinja koje vredno rade i održavaju
manastirski kompleks.



Četvrtog dana puta žurimo u mesto Viseu de Sus na voz, Mocanita
(čita se mokanica). Planirana je vožnja prugom uskog koloseka
izgrađenom 1932 na kojoj saobraća kompozicija koju vuče parna
lokomotiva- jedini voz te vrste u Evropi. Od prvobitnih 46 km pruge
danas se u turističke svrhe koristi 21 km sa visinskom razlikom od
536 m. Sledi nam duga i neudobna vožnja sa čestim pauzama pored
nabujale i brze reke Vaser do odmorišta, pa se vraćamo nakon 90
minuta. Nazad ide nešto brže. Prava vožnja je nešto manje od 2 sata,
a od polaska do povratka trebalo nam je 6 sati.


Nastavljamo put ka Klužu kroz lepe planinske predele. Kluž (Cluj
Napoca) je centar Transilvanije, grad Matije Korvina, četvrti grad po
veličini u Rumuniji, danas jedan od najvažnijih akademskih, kulturnih,
industrijskih i biznis centara u Rumuniji. Smeštamo se u prelepi hotel
„Royal Classic”. Petog dana idemo busem u centar. Praznik je Sv.
Trojice, Duhovi, lepo obučen narod ide u crkvu, sluša se liturgija i u
parku, jer nema dovoljno mesta za sve. Sledi obilazak grada pešice:
Episkopska pravoslavna crkva, koju zovu Mitropolija (puna vernika),
zidana 1930-1939, kupola je kopija kupole Aja Sofije. Ispred je
spomenik Avram Iancu, pravnika, revolucionara. Zgrada opere i
pozorišta, pa Vučica, dar Rima Klužu, Gradska kuća, spomenik
Ioan Ratiu koji je prvi zatražio samostalnost Transilvanije nakon
unije sa Vlaškom. Misao na spomeniku: „Postojanje jednog naroda
se ne diskutuje nego potvrđuje”. Piaca Uniri, spomenik Korvinu
(Mathias Rex) koji je rođen u Klužu. Rimokatolička gotska katedrala
(Biserica Sfantul Mihail, crkva Sv. Mihajla, najveća rimokatolička
katedrala u Rumuniji. Idemo u stari deo grada, do kuće Matije
Korvina. Odmor uz odličnu kafu u „Bistro Viena” u muškatlama.
Prolazimo zidine starog Kluža.


Čeka nas 500 km puta do Beograda. Vraćamo sat unazad nakon
granice i obećavamo da ćemo se vratiti...


- 07:03 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

20.08.2017., nedjelja

Nedjelja za smijeh


Vikendom Lastavica često postaje Eurica.











Otoplilo...




- 08:00 - Dobro došli komentarom na moj blog (10) - Isprintaj - #

19.08.2017., subota

Zaustavljeni u vremenu


„Svakog dana svog života čovjek treba slušati malo muzike,
pročitati nešto poezije i diviti se dobroj slici, da mu brige ne bi
zasjenile osjećaj ljepote koji je Bog utkao u ljudsku dušu."
(J.V.Goethe)


Svuda oko nas zanimljive skulpture žive svoj mirni i tihi život,
koji mogu shvatiti samo pažljivi promatrači.


Zar mogu pričati o skulpturama bez omiljenog Straussa?


Ili bez mog pretka, Petra Preradovića?


Stjenovita skulptura Decebalusa visoka je 42,9 m i širine 31,6 m.
Rađena je 10 godina, od 1994. i 2004. godine na stjenovitom
ispupčenju na Dunavu, sa rumunjske strane.


Legenda kaže da se umorni Hercules zaustavio u dolini da se okupa
i odmori prije borbe sa Hidrom. Brončani spomenik napravljen 1874.
stoji u centru Baile Herculane i kazuje nam o imenu ove lijepe banje.


Lazar „Laza" Kostić bio je srpski pjesnik, prozni pisac, odvjetnik, filozof,
poliglot, publicist i političar. Smatra se jednim od najvećih umova srpske
književnosti. Posvetio se pisanju poezije i prevođenju s europskih jezika.
U svojoj lirskoj poeziji često se dotaknuo univerzalnih tema i ljudskih
zabrinutosti, osobito odnosa čovjeka s Bogom, društvom i bližnjima. Doista,
Kostić je bio posljednji veliki pjesnik među romantičarima. Njegova
najbolja i najpoznatija pjesma je „Santa Maria della Salute"


U Somboru je živio sjajan fotograf Ernest Bošnjak kojem su
Somborci podigli spomenik sjećanja


Padrăo dos Descobrimentos je spomenik na sjevernoj obali rijeke
Tejo, u oblasti Santa Maria de Belém u Lisabonu. Smješten uz rijeku
odakle su brodovi polazili u istraživanja i trgovinu s Indijom i Orientom,
spomenik slavi portugalsko doba otkrića (ili Age of Exploration)
tijekom 15. i 16. stoljeća.


Priča se da je Lisabon osnovao Odisej i da ga je nazvao Olisipona.
Ovo je skulptura gradske imenjakinje. Nalazi se u dvorcu Sao Jorge
u Lisabonu.


zadnja strana


Marquis de Pombal je ličnost koje se Portugal seća sa uvažavanjem.
Obnovio je Lisabon nakon katastrofalnog potresa 1755. i napravio
prelijep grad, po mnogima, najljepši grad Europe. Zato je njegov
spomenik u sredini istoimenog centralnog trga u Lisabonu.


Dobro mi pristaje kralj Manuel I u dvorcu Săo Jorge, Lisabon,
zar ne? Slaže mi se uz stav?


Tko li se to udvara zanosnoj nimfi u Beču?


Koga čeka ribareva žena u Cascaisu?


- 00:36 - Dobro došli komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

18.08.2017., petak

Radost


Svaki dan bez osmijeha je izgubljeni dan.
Znate li se radovati? Ne znaju to baš svi.
Ova ekipa zna tajne radosti, svake godine isti sastav u
veselom kombiju na Pešteru.


Na koljenima pred ljepotom Uvca.


Spustiti se do vrha srca meandra za savršenu fotku - nije nimalo
jednostavno. Nema ograda ni držača, tko pogriješi, završava izubijan
u jezeru. Pa ipak, uvijek ima dovoljno hrabrih i luckastih koji to
pokušaju i uspiju. Njihova radost je neizmjerna.


Sresti stare prijatelje na vrhu iznad Uvca... radost!


Tko od nas sebe vidi pravilno? A i koja su mjerila?
Po našim mjerilima, valjani smo,
po mjerilima nekih drugih, nismo,
po mjerilima trećih smo divni
i svatko ima neku drugu sliku nas.
Koja je od tih stotina slika- prava? Nijedna.


U Parlamentu na izboru za Kreativnu damu


Radost prijatelja na uspjeloj književnoj večeri (mojoj)


Radost djece što su dobila knjige za školsku biblioteku


Radost plesa je nemjerljiva. Plešimo, ljudi!


Radovat će se kad princ nađe njenu cipelicu!


Učitelj plesa se oženio, pa smo napravili proslavu



Meni je koncert Zvonka Bogdana posebna radost


I slikanje s njim poslije...


..kao i pjevanje u kvartetu s njim...


Odlazak u Rim je radost za sve



A tek Lisabon... stara čežnja... ( ne znam tko je Miguel!)




Zato ne sumnjajte...radujte se!


- 00:03 - Dobro došli komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

17.08.2017., četvrtak

Šarm starine


Kako je nekad bio lijep, a sada propada. Puno bi trebalo uložiti
pa da se vrati stari sjaj dvorcu Bisingen u Banatu.


Izgleda kao da će se srušiti, ali se još drži stara kuća u Bosilegradu.


Stoljeća pamti stara kuća u Ćustendilu, Bugarska.


Nekad je ovo bila vinarija u Radujevcu. Još su u njoj
ogromne stare bačve...


Stari kredenac dobro i danas služi...


Tko je sve prelazio ovaj stari most preko Crne reke...


Tko je otvarao ova prastara vrata?


Čije su se stope pele ovim pradavnim kamenim
stubama?


Koliko stoljeća pamte ove izbledjele, jedva vidljive freske
u manastiru Đurđevi stupovi?


...i ove u manastiru Nova Pavlica?



A što je sve vidjela ova ikona Bogorodice iz kosovskog manastira,
koju su spasile i čuvaju monahinje u manastiru Končul?


Što sve pamte ovi stari zidovi i ostaci fresaka iz Petrove crkve,
pored Novog Pazara?



Staro ne mora biti neupotrebljivo. Može biti vrijedno i dragocjeno.
Podni mozaik star preko 1700 godina u carskoj palati Felix
Romuliana kod Zaječara.



- 00:28 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

16.08.2017., srijeda

Duhovno i estetski


U lijepe crkve uloženo je po cijelom svijetu mnogo rada
i para, a kasnije i mnogo emocija. Neovisno od vjerskih
uvjerenja, posmatrajmo ih danas estetski.


Jedan od najljepših manastira je Barsana, u Rumunjskoj, urađen u
drvetu, pod zaštitom UNESCO.


Prekrasne su drvene crkve u Surdesti i Plopis, Maramureš, Rumunija,
obje pod zaštitom UNESCO.



Aja Sofija, pravoslavna svetinja pretvorena u džamiju, pa u muzej
koji posjećuju milijuni turista.


Izuzetan je pogled sa balkončića na vrhu bazilike Sv. Petra
u Rimu.



Veličanstvena je katedrala Duomo u Milanu.


Lijepa je katedrala i ispred nje spomenik Matiji Korvinu
u Cluj Napoca u Rumunjskoj.


Originalna je crkvica na najoriginalnijem groblju na svijetu,
Veselom groblju u mjestu Sapanta, Maramureš, Rumunija.


Najveći je samostan Jeronimo u Lisabonu, noge zabole dok
se sav obiđe.


Najoriginalnija je Sagrada Familia, veličanstveno djelo Gaudija,
genija iz Barcelone


Volim makedonske stare crkve, Sv. Naum na Ohridu,
Sv. Dimitrije u Prilepu, kompleks crkvica u Kališta kod Struge



- 00:01 - Dobro došli komentarom na moj blog (50) - Isprintaj - #

15.08.2017., utorak

Sat otkucava uzdahe


U Prilepu sam vidjela sat na sahat kuli koji, kažu,
ne otkucava vrijeme, nego uzdahe.


Vjerojatno i mnogi drugi satovi otkucavaju uzdahe, samo toga
nismo svjesni. Naprimjer ovaj u Lisabonu.


Ili sahat kula na Kalemegdanu u Beogradu...


Slična je Sahat kuli Petrovaradin...


Pomalo i onom na Sabornoj crkvi u Beogradu.


Sat u Vatikanu nije sličan prethodnima.


Ni ovaj u Grockoj...


Ni ovaj u Bijeljini...


Još sam podosta satova vidjela, u Petrovaradinu, Somboru,
Zrenjaninu, Pančevu. Svi oni broje vrijeme i uzdahe.






Djedov sat je i vrijedan


A za ovaj sam najsigurnija... svaki pogled na njega izmami
uzdah, jer je uspomena neizrecive nematerijalne vrijednosti


I mjere vrijeme dok...



- 00:01 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

14.08.2017., ponedjeljak

Stara carinarnica


U vrelom danu još se može prošetati Zemunom, do keja.
Labudovi i čamci leškare na Dunavu


U daljini vide se kupači na Lidu


Planirale smo „Bella Napoli", ali restoran nije radio.


Tako je izbor pao na restoran „Stara carinarnica".


Nismo se pokajale.



Sve je ovdje bilo kako treba




Za vrućinu, lagan jelovnik: pohane paprike, grilovani
šampinjoni, pohan kozji sir.




A zašto ovi svima objavljuju da sam tu?





- 00:08 - Dobro došli komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

13.08.2017., nedjelja

Nedjeljna Eurica


Aneta i Dinaja pomaže Eurici.


Mlada žena sjedi u avionu pored svećenika.
„Oče" - kaže mu ona - „Smijem li Vas zamoliti za jednu uslugu?"
„Vrlo rado. Što mogu učiniti za Vas, kćeri?"
„Dakle, kupila sam jedan jako skup i posebno dobar brijaći
aparat za dame, pa se bojim da ću na granici morati platiti visoku
carinu za njega. Da li biste ga Vi mogli sakriti ispod vaše mantije?"
„Mogu, kćeri moja, samo ima jedan problem: Ja ne mogu lagati,
ali dajte mi tu spravu, nekako ću valjda uspjeti.“
Na aerodromu pita carinik svećenika da li ima nešto prijaviti za carinu.
„Od glave do sredine ništa za prijaviti, moj sine" - potvrdi svećenik.
Malo začuđen pita carinik: „A od sredine na dolje?"
„Tamo dolje imam jednu spravu za dame koja još nikad nije bila upotrebljena!"
Carinik se glasno nasmije i vikne: „Dalje, sljedeći molim"!




Motociklist kacigom udari vrapca... vrabac u nesvijesti... motociklist
ga uzme i odnese kući, njeguje ga... stavi u krletku kruh i vodu...
čeka da se probudi... vrabac se budi, vidi kruh i vodu i rešetke
i pomisli.: „Jao, ubio sam motociklistu!"


Sinu se bliži 6. rođendan i otac ga upita:
„Što želiš da ti tata kupi za rođendan?"
„OB tampone!" vikne sin sav sretan.
„Pa što će tebi OB tamponi, sine?"
„S njima mogu sve - plivati, voziti bicikl, igrati tenis -
a ništa od toga sada ne znam".











Vrućina...





- 06:02 - Dobro došli komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

12.08.2017., subota

Subotnja Eurica


Ovog puta za redovnu dozu humora Eurici pomaže
modrinaneba.














- 06:01 - Dobro došli komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

11.08.2017., petak

Pjesnici


Imali su predstavljanje pjesnika u književnom klubu. Lijepo je zamišljeno, svaki
od četvero pjesnika izabrat će izvode iz svojih knjiga, recenzenti će ih predstaviti,
a književni klub ocijeniti aplauzom jesu li primljeni. Jelena je bila jedina dama.
Sve četvero se predstavilo uzajamno. Fini i pristojni momci. Ona je prva čitala.
Jedan od pjesnika, Zoran, pažljivo ju je slušao. Koliko pažljivo, shvatit će tek
kasnije, kad je dobila video snimak. Upijao je svaku riječ. Na kraju, dok su je
svi grlili i čestitali, on se progurao i dao joj svoju knjigu s posvetom.
Već sutradan sve četvero su se povezali na FB i izmijenjali fotografije. Zoran
i ona nastavili su komunikaciju. Nekako stidljivo, pomenuo je svoje emocije
i želju da se nađu na klupi na Kalemegdanu. Nije bila ubijeđena u njegove
osjećaje, ali nije ih negirala.
I kad je našao mogućnost da nakratko dođe u njen grad, sreli su se u centru,
nasmijano je prišao i poljubio joj ruku. Nije je zagrlio niti poljubio u obraz,
samo ruku. Iznenadio ju je tim gestom. Popili su kafu i prošetala ga je
Kalemegdanom, uz obavezne ćevape. Malo je pričao o sebi i kompliciranom
životu samca. Nikad se nije ženio, a imao je veliku ljubav na granici braka,
koja je prekinuta. Nije joj uspijevao objasniti zašto. Bilo im je prijatno zajedno,
ali Jelena je znala da je starija od njega, osjećala je da nije zaljubljen u nju,
stanovao je predaleko za viđanja. Sve su to bili minusi za neki pokušaj veze.
Zato, kad ga je ispratila na voz taksijem, nije ni izašla iz vozila, pustila ga je
da ode sam, da ga ne stavlja u nepriliku emotivnijeg pozdravljanja.
Nastavili su komunikaciju, nekad topliju, nekad sa više ograda, a nikad
ljubavnu. Facebook je čudo, trebalo joj je malo vremena da shvati tko je njegova
prekinuta ljubav, a i da još uvijek nisu hladni jedno prema drugom. Maltene
ga je mučila dok nije priznao da je on taj od kojeg zavisi nastavak. Nastojala
je da on shvati kako je još uvijek zaljubljen u takoreći bivšu, a u nju, Jelenu,
nije. Iako bi to negirao, primjećivala je da se dvoje bivših približava. Kad je
ona počela da izlazi s drugim, Zoran se vratio bivšoj i brzo su postali sadašnji.
Znala je da njena veza nema ni sadašnjost, a kamoli budućnost, da je samo
jedno lijepo druženje, no nije to htjela reći Zoranu, da ne bi utjecala na
njegove planove.
I sad je Zoran na pragu braka, a Jelena i on su ostali drugari. Drago joj je
što nije poremetila njegovu sreću nekom nerealnom vezom. Sreću? Nada se
da će oni biti srećni, iako često osjeća da neće, jer nema potpunog povjerenja
ni predavanja između njih dvoje. A bez toga, nema trajanja ljubavi.
Da li se prevarila, pokazat će vrijeme.


(slika s neta)



- 06:31 - Dobro došli komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

10.08.2017., četvrtak

Daleko je



Daleko je iza nas
ono lijepo vrijeme
kad si mi bio drag.

Kad sam tvoje oči tražila,
tvoje ruke oko sebe željela.

Daleko je.

Nisi me htio čuvati.
Nisi me znao voljeti.

Mislio si
da ću uvijek biti tu
ma kakav bio
prema meni

Navikni se
da nisam blizu
da me ne čuješ
da me ne vidiš

Sada smo samo
dvije strane svijeta



(slika s neta)


- 00:31 - Dobro došli komentarom na moj blog (48) - Isprintaj - #

09.08.2017., srijeda

Dunavski the end


Ljuljanje katamarana opet pokazuje mjesto ušća Save u Dunav.


Plovimo između Velikog ratnog ostrva i obale Dunava



Lido je veoma posjećeno, ima dosta kupača po vrelom danu



Pristajemo uz „Marinero“ i nastavljamo na osvježenje u tom restoranu.




...sa lijepim pogledom na Lido...


Izaberimo...


Brusketi kao uvod


Kombinacija: rižoto s gamborima, tagliatele i rižoto sa bademima
i suhim grožđem


Ovo je bila savršena plovidba za vreli dan, pada odluka
da se ponovi.


Nedostaje još samo valcer...




- 07:01 - Dobro došli komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

08.08.2017., utorak

Savom po vrelini


Kad prođemo ušće i uđemo u Savu, vidimo desno Malo ratno ostrvo
ili Konjsko ostrvo, gdje su ostavljani konji. Danas je tu kolonija pataka.


Ulazimo u Savu, promiču splavovi. Na rijeci je prijatnije, inače
danas je najtopliji dan u Beogradu


Prolazimo između Brankovog i Željezničkog mosta pa plovimo u
susret Beogradu na vodi.



Netko tko ne voli Beograd riješio je da na najljepšem mejstu podigne
Beograd na vodi, građevine neadekvatne visine za vizuru terazijske
padine. Beograđani su listom protiv, ali tko još pita Beograđane?




Okrećemo se na Savi kod Željezničkog mosta i vraćamo.


Razgledamo sada savske obale


Promiče Saborna crkva


Omiljeni Kalemegdan je posebno lijep kad se gleda sa Save



Desno nam ostaje Kula Nebojša, na kraju donjogradskog sjeveroistočnog
bedema Beogradske tvrđave. To je najbolje očuvana i najveća
srednjovjekovna kula na Kalemegdanu. Kula je osmokutne osnove,
visoka je 22 metra i ima pet etaža, odnosno prizemlje i četiri kata.
Na svakom spratu je po šest otvora za topove, kojima je moglo da se
dejstvuje po napadačima sa rijeka i sa kopna. Spada u red tipičnih
artiljerijskih višekatnih kula koje su se u to doba gradile u utvrđenim
gradovima. Turci su Kulu Nebojšu pretvorili u tamnicu, nakon zatrpavanja
dunavskog pristaništa, pa je zbog toga postala mračni simbol turske
okupacije i mračni simbol Beograda, kao Bijela Kula u Solunu ili Tauer
u Londonu.


Najpoznatiji sužanj Kule Nebojše bio je Riga od Fere, grčki pjesnik,
patriota i pobornik oslobođenja balkanskih naroda od turske vlasti,
koga su Turci 1798. godine ubili u kuli. Kula je znatno oštećena 1914.
i 1915. godine. Obnavljana je u više navrata pa i 2010. godine, po
dogovoru sa Grčkom, koja je finansirala radove. Kula Nebojša je
otvorena za javnost i na četiri kata je izložbeni prostor, od kojih je
prvi posvećen Rigi od Fere.


Ciao, Savo! Do viđenja!


Ljuljanje katamarana opet pokazuje mjesto ušća Save u Dunav.





- 00:43 - Dobro došli komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

07.08.2017., ponedjeljak

Dunavom na 40 stupnjeva


Najvreliji dan ove godine. Idemo do Zemuna, pravo na kej i „Marinero“



Sa veza na Marineru prelazimo na katamaran, Jovan Đorđević vozi
i vodi.


Desno nam ostaje pontonski most za Lido. Isplovljavamo.




Desno nam je Veliko ratno ostrvo, rezervat prirode, na čijem rtu
je plaža Lido. Brojni kupači prelaze pontonski most do plaže.



Vidi se Gardoš kula, milenijumska. Godina 1896. napravljeno je 7 takvih
kula po južnom obodu carstva, ostale su čitave samo dvije. Zove se i „Kula
Sibininjanin Janka“ koji je komandirao beogradskom tvrđavom kad je
1456. Mehmed osvajač opsjedao Beograd. Janoš Hunjadi= Sibinjanin Janko,
mađarski plemić kojeg svojata mađarska, srpska i rumunjska povijest.
Bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441), kapetan
Beograda (1444-1446) i namjesnik (1446—1453) Kraljevine Mađarske.
Janoš Hunjadi je bio otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva.


Jovan je pun priča, dok vozi, kaže nam što je važno za ono što
vidimo. Iza nas ostaje i zemunski gradski park, u kojem je dugo bio
karantin u koji je svraćao Lamartin (ima spomenik), pa Andersen.
Andersenova misao je: „Putovati znači živjeti!“ Izgleda da njega
pratim!


Nalazimo se 1170 km od Ušća Dunava i 1690 km od izvora Dunava
dugog 2860 km, čija se najljepša petina nalazi u Srbiji.



Živ je saobraćaj pored Velikog ratnog ostrva


Lijevo prekoputa je Kalemegdan. Despot Stefan Lazarević živio je u
Gornjem gradu do svoje smrti 1459 godine, kad je Beograd vraćen
Mađarima, a prijestolnica postalo Smederevo pod upravom Đurađa
Brankovića.


Ljuljanje katamarana je znak da prelazimo turbulentno ušće Save
u Dunav.





...nastavlja se...

- 00:45 - Dobro došli komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

06.08.2017., nedjelja

Eurica nedjeljom



Došla dva popa u kafanu, popili po piće i pitaju konobara
koliko su dužni a konobar im kaže:
-Obično daju po 2000 dinara!!!


Muž čita novine dok žena sprema ručak. U jednom trenutku
žena viknu iz kuhinje:
-Prestani neprestano ponavljati „Da, draga!“
-Zašto?
-Zato što već jedan sat nisam izustila ni jednu riječ!



Mali Mujo došao po prvi put s mamom u Zagreb.
Ugleda psa i poviče:
-Mama, vidi ćuko!
Mama će:
-Ne, to je pesek!
-Aaaa, svašta, isti ćuko.


Razgovaraju dva susjeda:
-Kad sam bio mali majka bi mi dala deset dinara i poslala me u
trgovinu. Donio sam tri kruha, dvije litre mlijeka, paketić bombona,
pet čokolada, deset jaja, tri maslaca, litru ruma i još mi je ostalo
za vrtuljak.
-A danas?
-E, danas ne može. Sve same nadzorne kamere.


Dok je vozio auto, svećenik kraj puta ugleda kaluđericu. Zaustavi
se i ponudi joj prevoz, što ona i prihvati. Kaluđerica uđe u auto,
sjede i prekrsti noge, razgrnuvši tako svoju mantiju i otkrivši svoja
divna koljena. Svećenik baci pogled i zamalo ne napravi udes.
Nakon što je ponovo preuzeo kontrolu nad kolima, on potajno
spusti svoju ruku na kaluđericino koljeno. Kaluđerica ga pogleda
i reče:
-Oče, zar se ne sjećate 129. Psalma?
Svećenik se zagrcnu i duboko izvini, pa primora sebe da skloni ruku.
Promijenivši brzinu, on, međutim, opet stavi ruku na njeno koljeno.
Kaluđerica mu opet reče:
-Oče, zar se ne sjećate 129. Psalma?
I još jednom svećenik joj se izvini, rekavši:
-Oprostite, sestro, ali tijelo je grešno.
Stigavši u ženski samostan, kaluđerica iziđe, uputivši mu značajan
pogled, i ode. A svećenik stigavši u crkvu, požuri da uzme Bibliju i
pogleda 129. Psalam. U njemu je pisalo: Idi naprijed i traži, produži
dalje i spoznat ćeš vrhunac slave.
Pouka: Ako nisi dobro informiran o poslu koji radiš, možeš
propustiti sjajnu priliku.



Muž pita suprugu:
–Kakvi su ovo kolači, dušo?
–Ne znam kako se zovu, ali sam ih iz Kuvara učila.
–Mnogo su tvrdi. Po tome sudim da će to biti – korice od Kuvara!


Mujo se u Njujorku žali gazdi na miševe, a ne zna engleski.
-Tom and Jerry... You know...
-Yes, I know.
-E, pa Jerry!


Pričaju dvije plavuše u parku:
- Vidiš ona dva muškarca, onaj sa lijeve strane je moj muž,
a onaj sa desne švaler.
-Čudno, kod mene je obrnuto!



Otvorim hladnjak, sve mi paše, otvorim ormar... ništa mi ne paše....





- 07:00 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

05.08.2017., subota

Eurica subotom



Izlazi Fata iz salona lepote, a vani je čeka Mujo:
-Ajd', barem si probala...


-Je li plivanje dobro za figuru?
- Ako je dobro za figuru, kako objašnjavate kitove?



- Da li je dobro biti u formi?
- Hej, pa i "okruglo" je forma!


Pita Eva Adama: - Adame voliš li me?
Adam:- A koga ću drugog?


Došle dvije tjestenine u matičara de se vjenčaju.
Kaže matičar da nije u mogućnosti ispuniti zahtjev,
jer su obje ženskog roda.
Jedna tjestenina se pobuni:
-MOŽETE, JA SAM TJESTENINA SA JAJIMA!




Kako se kondom brani na sudu?
Nisam ja kriv, navukli su me!


Koja je kazna za bigamiju?
Dvije punice!



- 07:19 - Dobro došli komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

04.08.2017., petak

Još jedan dan života više (Ravništarka)


Pećina Ravništarka je riječna pećina i nalazi se u ataru sela Ravnište,
oko 12 km od Kučeva.


Ravništarka spada u red većih pećina na tlu Srbije.
Silazimo niz dosta stepenica do ulaznih vrata.



Ova pećina sa predivnim svodovima sasvim je različita od Ceremošnje.
Otvorena je za posjetitelje početkom 2008. godine. Nalazi se na nadmorskoj
visini od 406 metara. Prosječna temperatura u pećini je 8 stupnjeva.


Glavni kanal dug je 502 m, a ukupna dužina pećinskih kanala je 589 m.


Pored staze rastu gljive.


Ovo je prva figura koja je dobila ime - Rudonja, po prvoj osobi
koja se usudila da uđe u pećinu.


Kroz pećinu protiče potok Ponorac, koji izvire dva kilometara uzvodno
u Bisinoj pećini. Ima samo jednu dvoranu „Crni dvorac“, dugu 43,
široku 20 i visine 12 metara.


Sva je pećina u obliku dugačkog kanala sa lijepim pećinskim
nakitom, kojem je imena davao Radenko Lazarević.


U pećini se posebno izdvajaju: Šarac kraljevića Marka, Glavonje i Lijepa
Ravništarka, koja je ujedno i amblem pećine.





Evo i slona


Na kraju se pećinski put strmo uzdiže, jedan prolaz je vrlo uzan,
stepenicama idemo na izlaz odakle se lakše popeti do autobusa.
Dobili smo dan života više :)



Na izlazu nas je dočekalo cvijeće, koje smo
samo fotoaparatom ubrali.




Ručamo na terasi lijepe kuće iznad stepenica koje vode u pećinu. Predjelo
je kačamak sa dobrim sirom, zatim ide čorba, pa seosko meso (gulaš sa
svježim i suvim mesom) uz šopsku salatu.








- 06:04 - Dobro došli komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

03.08.2017., četvrtak

Dan života više (Ceremošnja)


Na put smo poveli specijalnog gosta. To je poznati srpski speleolog
profesor Radenko Lazarević, 93 godine, koji je 20 godina proveo
otkrivajući i uređujući pećine po bivšoj Jugoslaviji. Objavio je brojne
knjige na teme speleologije, glaciologije, kartiranja erozije itd.


Autor je 170 naučnih radova iz ovih oblasti, a uradio je više desetina
speleoloških projekata i studija. Prema njegovim projektima i pod njegovim
neposrednim nadzorom uređene su za turističke posjete pećine: Rajkova
pećina kod Majdanpeka (otvorena 1975), Lazareva i Vernjikica kod Zlota,
Ceremošnja kodKučeva (otvorena 1980), Risovača kod
Aranđelovca, Petnička kod Valjeva, Potpećka pećina kod Užica i Ledenica
kod Bosanskog Grahova.


Osim toga, uradio je projekte za turističko aktiviranje još pet pećina
(Ravništarka kod Kučeva, Stopića pećina na Zlatiboru, Vaganska kod Šipova,
Čađava kod Bosanskog Grahova i Orlovača kod Sarajeva). Radenko kaže da
Srbija nema velike površine krečnjačkih stijena u kojima se formiraju pećine,
ali ima najviše uređenih pećina u bivšoj Jugoslaviji. Iz iskustva on kaže:
„Svaka posjeta pećini je dan života više!”


U turističku ponudu općine Kučevo uvršćena je i pećina Ceremošnja koja je
jedna od najljepših podzemnih odaja Srbije. Od Beograda je udaljena oko 150,
a od Kučeva oko petnaestak kilometara.



Nalazi se u sjeverozapadnom podnožju Homoljskih planina sa ulazom koji
je visok 532 m. Uredio ju je Radenko Lazarević i otvorena je 1980.


Ulaznim kanalom koji je dugačak 87 m od ulaza pećine dolazi se do
dvorane Arena. Ulazni kanal je siromašan nakitom, a plafon je snježno
bijele boje.



Prolazi se dužina od 431 m. U njoj je jedna od najvećih i najljepših dvorana
u krasu Srbije, koja je toliko akustična da se sličan primjer teško može naći.
Arena je najveća i najatraktivnija dvorana u Ceremošnji. Dvorana je
nepravilno kružnog obima i veoma podsjeća na amfiteatre starog Rima,
tako da je ime Arena za nju vrlo prikladno. Širina Arene kreće se od 40-50 m,
a visina od 20-24 m. Pećinski nakit u Areni je vrhunskog kvaliteta.




U pećini preovladava bijela boja, koju stvara krečni kalcit.
Ceremošnja spada u žive pećine, što znači da se ukrasi
u njoj još stvaraju.


Odozgo se spuštaju stalaktiti, odozdo rastu stalagmiti, a kad se spoje,
dobija se stup. Pećinski stup „Na vječnoj straži“ je amblem Ceremošnje


Dvorana makarona nazvana je po stakaktitima oblika makarona.


Kadice ljubavi i sreće skupljaju parice...


Vidi se Babeićev opanak (opanak hajduka Babeića propao kroz svod :)

.
Najljepši pećinski stup je „Lijepa Vlajna", od kristalnog iskričavog bijelog
kalcita koji simbolizira ženu ovog podneblja. U sredini je lijepi Jova, a
kumovi gore desno.



Lijep je i „Vodopad".


Prelazimo u kanal i izlazimo na drugoj strani pećine, nakon sat
vremena boravka u pećini. Dobili smo dan života više :)





- 07:10 - Dobro došli komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

02.08.2017., srijeda

Klupa s pogledom na Kučevo


Ovaj izlet mi je Ljerin poklon za rođendan. Ljera, hvala!
Zaputili smo se autoputem ka Nišu, odvajanje za Požarevac pa u
Istočnu Srbiju.


Stižemo u Kučevo, koje se nalazi na nadmorskoj
visini od 700 m u plodonosnoj ravnici Zvižd, kroz koju protječe rijeka
Pek, poznata od rimskih vremena po ispiranju zlata.




Pogrešno se smatra srcem Homolja. Rodno je mjesto Đorđa Marjanovića.


U 15. veku su Turci iz Kučeva protjerali Srbe u Rumuniju, iz koje su se
Srbi vratili posle više od 300 godina zadržavši romanizovani dijalekt
rumunjskog jezika. Danas se oni nazivaju Vlasima i čine posebnu etno
grupu sa paganskim neiščišćenim srpskim običajima i pretežno su
nastanjeni u selima oko Kučeva.



Nastavljamo u selo Neresnica, starijeg postanka na što ukazuju
prvi radovi na ispiranju zlata u neposrednoj blizini.
Slijedi posjet letnjikovcu kraljevske porodice Karađorđević, nekad
velelepnom, a sada devastiranom objektu. Započeta je obnova.


U Neresnici Idemo u fabriku vode „Duboka”, koja ponovo počinje s
radom. Prirodnomineralna voda se vadi s dubine 298 m i vrlo je ukusna.



Vraćamo se u Kučevo i prva grupa ide kombijem
na vidikovac "Jelena stena", dok druga ispira zlato.
Poslije se zamjenjujemo.


Brojne legende se vežu za brdo „Jelena stena”, koje stražari
na ulasku u klisuru koja vodi do Kučeva. Žiteljima ovih krajeva je
nekako najviše prirasla srcu, ona koja kaže da u „tursko doba beše
jedna Jelena koja ni po cenu života nije pristajala da bude ljuba
nekom subaši i da se zbog toga bacila sa stene... u smrt i legendu”.


Na tom mjestu Turistička organizacija podigla je suvremeni vidikovac,
a blagovjerni narod Kučeva - visoki križ.



Vidi se krečana, koja radi, na ulazu u Kučevo, i grad Kučevo
kojim protječe zlatonosna rijeka Pek.



Kako je dobar pogled s ove klupe na Kučevo!





- 06:13 - Dobro došli komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

01.08.2017., utorak

Zlatna groznica


Još u rimskim vremenima ispiralo se zlato u zlatonosnoj rijeci Pek.



Sada nam način ispiranja zlata pokazuje Živorad Jakobović iz
udruge „Zlatno runo”. Udruga se bavi promocijom ispiranja
zlata na tradicionalni način na zlatonosnoj rijeci Pek, koja ima
zdravu okolinu od izvorišta do ušća u Dunav.



Uz stare alate, kramp i lopatu, Živorad ispira zlato.




Evo kako on to radi...




Na cjediljci se pojavljuje zlatni obod.




Pijesak se propira i stavlja u drvenu karlicu.


Dobija se samorodno 22-karatno zlato, koje se prodaje Narodnoj
banci. Dnevno se može isprati do 1 g zlata, a Živorad nam pokazuje
tubicu sa 3,4 grama zlata, koja je rezultat tri dana rada. Lijevo se
vide zlatna zrnca, današnji ispitak.



Slikamo dnevni ispirak, od 0,3 do 0,7 g zlata u karlici.


Teško će u nama Živorad naći nasljednike. Ovaj posao
nije lak.



- 06:28 - Dobro došli komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< kolovoz, 2017 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Rujan 2017 (13)
Kolovoz 2017 (31)
Srpanj 2017 (32)
Lipanj 2017 (30)
Svibanj 2017 (25)
Travanj 2017 (30)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (28)
Siječanj 2017 (32)
Prosinac 2016 (37)
Studeni 2016 (31)
Listopad 2016 (26)
Rujan 2016 (31)
Kolovoz 2016 (27)
Srpanj 2016 (33)
Lipanj 2016 (32)
Svibanj 2016 (25)
Travanj 2016 (38)
Ožujak 2016 (35)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (35)
Prosinac 2015 (39)
Studeni 2015 (30)
Listopad 2015 (36)
Rujan 2015 (31)
Kolovoz 2015 (31)
Srpanj 2015 (1)
Opis bloga

Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.

Eduardo Galeano

(misao pronašla pedeset+)

Image and video hosting by <br />
TinyPic


Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)


Putovodoljubni gastronaut
(milord55)


Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe?

(j.)


Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)


Ljepota je
u oku promatrača,
a značenje
u glavi tumača.

(sjećanja i osvrti)


Reci mi glazbom,
reci mi plesom...
reci mi titrajima jesenjeg lišća,
valcerom ljepote.
Neizrecivo progovori
titrajem srca
i više ništa nije isto

(Dinaja)


Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne

(semper contra)



Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.

(Razmišljanja jedne žene)



Image and video hosting by TinyPic

Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama.
(posljednji komentar GMD)


mail:
ankas33@yahoo.com


Euro kaže:

Personalize funny videos at Bombay TV by Graphéine - Agence pub

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se